Jedinstvo, September 08, 1961

              STRANA 6
Hruscovljeva izjava
americkom novinaru
Sovjetski Savez ce potpisati mirovni uyovor
sa lstocnom Njemachom
New York. — U intervjuu
sa ameriSkim komentatorom
Drew Pearsonom, predsjed-ni- k
sovjetske vladc Hrus6ov
zatrazio je da se bez odlaga-nj-a
zakljuci mirovni ugovor
s NjemaSkom. Hrus6ov je
dodao da bi zapadni Berlin
poslije zakljuCenja mirov-no- g
ugovora bio gospodar
svoje sudbine, a njegovo sta-novniSt- vo
imalo politiSki i
druStveni sistem koji samo
zeli. - -
Hrus(!ov je izjavio da u- -
govor o miru s NjemaJkom
ne bi ni na koji naSin ugro-zi- o
interese zapadnih sila. U-gov- or
bi, prema njegovim ri-je6i-ma,
svakako bio potpi-sa- n
sa ujedinjenom Njema-бко- т
kada bi ona postojala.
Medjutim, posto zasada ne
postoji takva ujedinjena
Njema6ka nego dvije nje-таб- ке
drzave od tc Cinjeni-c- c
se mora i poci. Hrus6ov
je rckao da je vlada Fede-raln- e
Ilepublike Njomacke
odbacivala razmatranje
svih prijedloga Njema6ke
Demokratske Kcpublike o
stvaranju jedinstvene njc-таб- ке
drzave i da, odbacu-juc- i
miroljubivo ujedinjenjo
Njcma£ke, bonska vlada
planira nasilno prisajedinje- -
nje Njcmatfkc Demokratskr
Ilepublike. S obzirom da o-b- je
njemacke drzave imaju
svoje saveznike napad Za-pad- ne
NjcmaCke na Njema-Гк- и
Dcmokratsku P.epubli-k- u
ne bi, kako je rekao Hru-Sco- v,
bio lokalni konflikt vec
bi prcdstavljao poc"etak ter-monuklear- nog rata koji ne
ma poredjenja u historiji.
Ugovorom bi se legalizo-val- e
granice dcfinisane pot-sdamsk- im
sporazumom, do-dao
je Hru§6ov, i Njema£ka
Demokratska Rcpublika do- -
Konferencija
Potsdam, 17 jula 1945. U
dvorcu u heposrednoj blizini
Berlina sastali su se preds-tavni- ci triju velikih sila —
Sovjetskog Saveza (Staljin),
Sjedinjenih Amcri6kih Dr-zava
(Truman), i Velike
Britanije (Churchill a posli-je
njega novi predsjednik
vlade Attlee-)- , da rasprav-Ijaj- u
o sudbini Njema2ke
koja je prijc dva mjeseca
kapitulirala u drugom svjct-sko- m ratu.
Na konferenciji zakljufe-n- o
ie nekoliko sporazuma.
Prvl je predvidjao formi-ranj- e
viie6a mfnistara vani-sh
in poslova pet velikih sila
— Sovjetskog Saveza. Veli-ke
Britanije. Kine i Francu-sk- e
Za sjediStc sekrctarija-t- a
vijeca odredien je Lon-don.
Zadatak vijeca bio je
da predlo?.i nVSonia za neri-jeSe- na teritoriialna pitania
u Evroni i da izradi nacrte
ugovora mira s Italijom, Bu-munisko- m.
Bugarskom, Ma-diarsko- rn
? Finskom. savez-nicir- m NiemaSke u drugom
svjetskom ratu.
Novc brilanske akcijc
protiv nczavisnosti
Jcmcna
Kairo. — Jemenski princ
Seif ul Islam el Hasan obja-vi- o
je saopdenje o novim bri-tanski- m
agresivnim akcija-ra- a
protiv nczavisnosti Je-men- a.
U saopcenju se istiCe
da Tiritanska kolonijalna
vlast i obavjestajna sluiba
nastavljaju da iz Adena or-ganiziraju
agresivnc upade
na jemenski teritorij, podu-zimaju- ci
niz teroristiSkih a-kc- ija
i sabotaia, paleci sela
i uni§tavajuci skupljenu Ije-tin- u.
Istrchljivanic sela u
Sjcv. Rodcziji
New Delhi. — Predsjed-nik
Ujedinjene nacionalnc
nezavisne partije Sjeverne
Bodezije Kent Kaunda tra--
bila bi pun suverenitet nad
svojom teritorijom.
Hruscov je rekao da je pi-tan- je
zapadnog Berlina dio
opceg pitanja potpisivanja
njema£kog mirovnog ugovo-ra.
Poslije potpisivanja ugo-vora
o mini s NjemaCkom
Demokratskom Kepublikom,
izjavio je Hrus6ov, zapadni
Berlin bi dobio status slobo-dno-g
grada i bio bi potpuno
gospodar svoje sudbine.
Njegovo stanavniStvo 2ivilo
bi u takvom dru§tvenom i
politi6kom sistemu koji sa
mo bude zelilo. Mi predlaze-m- o
da u ugovor ukljuSimo
klauzulu prema kojoj niko
ne bi imao prava da se mije-s- a
u stvari zapadnog Berlina
ili da namcce svoju volju
njegovom stanovniStvu. Hru-scov
je predlozio da Sjedi-njen- e
Drzave, Velika Brita-nij- a,
Francuska i Sovjetski
Savez zajedni6ki preuzmu
svecanu obavezu da ce pos-tova- ti
i Stititi slobodu, neza-visno- st
i prava slobodnog
grada Berlina.
U nastavku intervjua Hnr
s2ov je ponovio da je Sovje-tski
Savez spreman da se
Berlinu pruzc sve potrcbne
garancije. MI smo takodjer
spremni, dodao je Hrus£ov,
da so saglasimo da ove ga-rancije
butlu pojaSane sim-boliCni- m
prisustvom trupa
Sjedinjenih Drzava, Britani-je- ,
Francuskc i Sovjetskog
Saveza u zapadnom Berlinu.
HruScov je zakljufcio da
su vlade Sovjetskog Saveza i
socijalistickih zcmalja spre-nin- e
da se u bilo kom trenut-k- u
sastanu sa liderjma za-padnih
sila ukoliko oni isk-ren- o
zele da postignu reali-sti£k- o
rjesenje njemaCkog
problema, na uzajamno pri-hvatljiv- oj
bazi,
u Potsdamu
Drugi sporazum je pred-vidi- o
provodjenje kontrole
razoruzanja i demilitariza-cij- u
NjemaCke, ukidanje fa-6isti6- kih zakona, kaznjava-nj- e ratnih zlo6inaca, kont-rol- u
nastave i sudstva i de-centraliza- ciju
uprave u Nje-табк- ој.
OdluCeno je da Sovjetski
Savez naplati za sebe ratnu
odstetu u isto£noj okupacio-no- j
zoni u kojoj su se nalazi-l- e
sovjetske trupe, a ostale
sile antihitlerovske koalicije
da naplate u zapadnim oku-pacion- im
zonama koje su
zapadni saveznici driali pod
okupacijom, s tim da Sovje-tski
Savez dobije jos 15 po-sto
svoje reparacione kvote
u industriiskim strojevima
iz zapadnih zona NjemaCke.
OdluSeno je da dio isto-бп- е
Pruske s gradom Kcmg-sbergo- m
pripadne Sovjets-ko- m
Savezu. Granica izme-dj- u
Poljske i NjemaSke pri-Teme- no da se uspostavi na
liniji Odra — Ni'sa dok se ne
sastane konferencija mira.
iio je od indijskog premije-r- a
Nehrua da interveniSe
kod Velike Britanije kako
bi se "zaustavilo ubijanje
Afrikanaca i masovno istre-bljen- je
sela" koje vrse bri-tans- ke
snage u Sjevernoj
Rodcziji.
Amcricko-sovjctsk- a
razmjena
U toku dvije godine od
kad je potpisan americko-so-vjets-ki
sporazum o kultur-no- j
razmjeni, SSSB je posje-til- o
218 ameri6kih delegaci-j- a
sa 3.102 clana, a USA 220
delegacija sa 2.452 clana.
Kubanskc zene dolazc
u posjcl
V mjesecu oktohru Kanadu ie
posjetit dilegacija kubaaskih Je-na,
Miopcila je Mrs. Hilda Murray
predsjednik Kanadi-ko- g kongres.1
Zena.
чЛтЛвшишЛг
b
TORONTO: FILMSKO VEcE
Organizacija SJK u Torontu priredjuje prvu ovose-zonsk- u
prikazivanje zaista interesantnih i re-tk- ih
filmova.
Nadamo se da ce na§i posetiti ovu prire-dbu
u Sto vecem broju.
Prikazivanje filmova pocmje u 7 :30 sati u nedelju
uve5e 17. septembra u Karpato-rusko- j hali na 280 Queen
Street West.
Ulaznina: dobrovoljni prilog
Priredjivacki odbor.
TORONTO: SEDNIGA ORGANIZACIJE SJK
Savez Jugoslavenskih Kanadjana odrzace svoju se-dni- cu
ponedeljak 11. septembra 1961. u prostorijama
479 Queen St. West.
Posto ce na sednici biti vrlo vaznih pitanja za di-skus- iju
i izmene miSljenja u pogledu na§eg rada u
jesenskoj i zimskoj sezoni, pozivaju be svi Jlano-v-i
da neizostavno dodju.
Oni koji zele postati (Slanovi nase organizacije, ta-kod- je
dobro do§li na ovu sednicu.
Izvrsni odbor
IZ WINNIPEGA
USPJEH ZBORA
Winnipeg, Man. — Na 23.
agusta ovdje je gostovao
zbor Crvene armije. Winni-peg
arena, koja ima oko 18
hiljada sjedala, bila je dup-ko- m
puna.
Najrcakcionarniji burzoa-sk-i
kritidari morali su priz-na- ti
da je program na viso- -
kom umjetnikom nivou. Po
slije svake taSke, narod je
aplauzom bogato nagradio
sovjetske umjetnike.
Skupa sa mojim drugovi-m- a
i drugaricama razgova-ra- o
sam saovim sovjetskim
umjetnicima. To su arzgovo-rn- i
ljudi, na svako nase I i-t- anjc
su lijepo odgovarali.
Na svakom koraku naiod ih
je pratio, a kad su krenuli
autobusom na stanicu, narod
je "Dodjite
pet!"
Gledam sliku u "Jedinst-vu- "
od 28. agusta, kako na-cistiC- ki
general Schoerer
vje§a oko vrata generalu
FerSu (Foertschu) "viteski
kri2" za opsjedanje Lenjin--
Veliko djelo sovjetskih
(Nastavak sa str, 3 )
gu pratiti i odredjivatl svi astro-nautifk- l,
tehnWki, biolo'ki I drug!
aspekti svemJrskog leta.
Копасло, na ?etTtom astronau-tifko- m
sektoru je jedan akademik
tooretik astronautike sa svojim su-radnici- ma
izvrSio sva
{ггасипал-апј-а pravca, uglova, pu-tan- je
i orbita leta svmlrskog bro-d- a.
O torn rac"unu Je ovisio uspjeh
lansiranja broda u orbitu Zemlje,
ali jo5 viJe sigumost i uspjeh nje-gov- a
spuStanja na odredjenu taiku
na Zemlji.
Kako se inae saznaje ovaj ogro-ma- n
aparat sovjetske astronautike
vet radi punom parom na lansira-nj- u
novog svemirskog broda, koji
bi trebalo da se izradi krajem вер- -
Tz medicine
Svakim danom se Je i?e ljudi
u setu koji gledaju teleiziju. Naj-ve- di
broj njenih gledalaca zdrave
su osobe kojima gledanje televizij-sko- g
programa nista ne smeta, ali
medju gledaocima ima i osoba ko-je,
mada nisu bolesne, pokazuju Iz-лтр- па
odstupanja od onoga Ito se
zove potpunira zdraljem, osoba
koje imaju "slabije o?i', ili su
"nervozne", ili "preosetljive", pa
se postalja pitanje moie li televi-zij- a
tim licima da Skodi i koliko je
ona Stena po njihovo zdravlje.
Poznato je da ima ljudi koji po-s- le
malo dusep gledanja
programa osedaju zamor u
осЧта od wetlostl ekrana i Iako?
treperenja slike, Cesto lica koja
se tuie na "zamaranje odiju" pri
gledanju televizije pate od poreme-meda-ja otrine vida, pa se onda
tvrdi da su im potrebne naodari
ne tamo za televiziju, nego i uop-It- e
za rad ili gledanje u daljinu.
Zbog toga se ona moraju obratiti
pecijalisti za odne bolesti koji de
мшјшј т ГмпШЈЈИ
10 Џј~Ж:0~#-- ' #1 O a v e George Brajcic
+џ џ , .
prijatelji
u
do-laze- coj
dovikivao: o- -
komplicirana
televizij-sko- g
I
priredbu:
GRVENE ARMfJE
grada proSlog rata i danas
taj Fer6 komandira sa vojs-ko- m
Zapadne Njema6ke,
koja je sastavni dio NATO.
Taj Fer5 bio je prije i danas
je nacista i onda americki
militarsti, skupa sa Diefen-bakero- m
govore o nekoj mo-raln- oj
obavezi u borbi za o-6uv- anje
naseg na£ina 2ivota
i demokratskih institucija u
borbi protiv bolj§evizma.
Svakom su poznata zlodjela
koja su ucinjena slavenskim
narodima za vrijeme pro5- -
log rata po nacistima i sada
su to lica koja ce da brane
"demokraciju". Glupost!
Ovdje ima masa besposle-ni- h
radnika. Izgleda da jo
bcsposlica postala stalna
pojava. Ako se radnici ne
organiziraju i ne traze po-mo- c,
slabo ce ove zime pro-c- i.
Oni radnici koji јоб rade,
strahuju da ce izgubiti posa-- o,
iako ta placa nije na visi-- ni
da se mo2e pristojno 2ivi-t- i.
Toliko za ovaj put.
B. F.
naucenjaka i tehnicara
tembra ili u prvoj polo-ic- l oktobra.
U programu je da to bude svemir-sk- i
put od Zemlje oko Mjeseca I
opet na Zemlju. Ovog bi puta tre
balo da bude, lansiran astronaut br.
3 koji se zajedno s majorom Tito-vi- m
spremao za drugi svemirski
let. Major Titov takodjer ucestvu-j- e
u priprenpama ovog leta, razra-djuju- di
s ufenjadma iskustva. On
prati, pomaie takodjer i pripreme
astronauta broj 3. Njegovom zau-zetoJ- 4u
oko priprema novog lansi-ranja
objaSnjava 6e da Titov јоз
nije prihvatio nijedan poziv da
posjeti strane zemlje i da uesUTi-j- e
u javnim manifestacijama, ve
je funkcija diplomate-astronaut- a i
dalje prepuStena samo Juriju Ga-ga
rinu.
tadno odrediti koja stakla treba da
nose za popravku vida. Do sada
nije utvrdjeno da televizija moie
da neko ozbiljnije obo-ljen- je
odiju.
Optickim putem, to jest preko
dulnih utisaka koje primaju odi,
svetlosni nadraiaj se prenosi u mo- nk i na taj nadin moie da prouz-rokuje
nadraienje centralnog ner-%-n- og
sistema, a preko njega i ce-l- og
iivdanog sistema i vegetativ-no-g
nervnog sitema, to Jest onih
iivaca koji upravljaju funkcijom
svih naSih organa. To se istina do-gad- ja
samo kod osoba koje su la-biln- ih
nerava obidno ved od rodje-nja,
ili su tokom iivota stekle pre-♦etljiv- ost
iivaca. Po neke od njih,
posle duieg gledanja televizije,
iale se na glavobolju, nesvesticu
ili muku, pa dak i povradaju. lz-ves- ne
osobe posle gledanja televi-zije
potaju sve Im
smeta, ne mogu se skrasiti na me-st- u
ili koncentrisati na neki posao,
pa dak katkad pate od nesan.ee.
VANCOUVER: POZIV cLANOVIMA "KOLA"
Vancouver B C. — Ovime obavjestavamo igra6e
narodne igre "Kolo", Kanadsko Juznoslavenog Udru-zenj- a,
da prisustvuju sjednici, koja je zakazana za ne-djel- ju
10. septembra 1961. godine, u nasoj novoj zgradi,
Golden Horseshoe Hall, 2786 East Street.
Sjednica treba po6eti taCno u 7 sati poslije podne.
Ovime se takodjer umoljavaju (Htaoci "Jedinstva"
koji u familiji imaju omladine koja igra, ili je
da igra, da ih obavijeste o zakazanoj sjednici, da je po
mogucnost posjete.
Telefon Udruzenja MU 5-96-
19.
Tajnik
VANCOUVER: PRIKAZIVANJE FILMOVA
Kanadsko JuZnoslavensko Udruzcnje prikazivati ce
filmove u boji iz Jugoslavije, u nedjelju 17 septembra,
1961. godine, u na§oj novoj dvorani, Golden Horseshoe
Hall ?786 East Hastings Street.
Po6etak prikazivanja u 7 :30 na vec"er.
Ovime se pozivaju svi oni koji zele vidjeti filmove
snimljene i izradjene u nasoj staroj domovini Jugosla-vij- i.
Ulaznina : Dobrovoljni prilog.
Za daljnje upute pitaj telefonom: MU 5-96-
19.
Tajnik.
Macek o knjizevnom jeziku i pravopisu
(N'aslavak sa sir. 3)
Xije fone t ski princip pisanja
kriv ako se u jozik ula?e svako
jake nakarade, for princip fonotike
lo nc trail. I bas oni koji bi se
najvisc zgraafali nad una5anjem nc
kih tudjih rijc?i u knjiZevn! jezik
na koje se sam narod priu?io, kan
rccimo "feljbaba", "ajziban", itd,
razbacuju se kao pomamnt u pisa
nom jeziku e rijeima kao "Jan?a",
"ambijenata", "plasman" Hd., koje
su pokupili od francuskih oficira,
engleskih turista, itd4 i s kojima
se poku-iavaj- u islai kao "clegant-niji- "
i "u?cniji", iako su to jako
prazni znaci.
Istina je, joS nije moRuJe pri-mjen- iti
sto po sto princip fonetskot
pisanja na hratski i srpski jczik.
jer jos uijek ima zvukova u tim
jczicima za koje jos nema slova
kao na primjer takozvani "polu-lihi- "
samoglasnik koji aulomatski
ide sa siiR.asnikom kad se isti sam
za sebe izgovara, kao na primjer
"b" — ne "be", neKo V bez "e"
iza пјсда, za koji bi posebno sloro
i te kako koristilo, jer bi to silno
pomoglo kod ufenja tudjih rijecJ,
kao recimo engleskih, koje su pune
500 godina od rodjenja
Nedavno se navrSilo pet stotina
godina od rodjenja dubrovaikog
pjesnika, uz Siska Mcncetica naj-starijeg
pjesnika na slavenskom
Jugu, DJore Driica (1461 —1501).
Njegov nam je pjesniiki opus bio
saJuvan u Ranjininu zborniku
(1507), koji Je unilten z,a vrijeme
bombardo'anja Zadra u drugom
svjetskom ratu. U svojoj kolekciji
"Stari pisci hn'atski" Jugoslaven-sk- a
akademija je kao II. svesku iz-da- la
u redakciji akademika Vatro-slav- a
Jagica "Pjesme SiJka Mrn-ctid- a
Vlahovica i Djore Driica".
Godine 1437. Jugoslavenska aka-demija
Je izdala drugo, sasvim
preuredjeno izdanje tin pjesama u
redakciji akademika Milana Refe-tar-a
! s opselnim njegovim pred-govoro- m.
Poezija Djore Driica nosi izra-zi- ti
lirsko-lntim- ni karakter. Ta je
poezija za nas utoliko %Tijednija
sto sadrii i Jake uticaje narodne
Medjutim sve ove promene nisu oz.
biljne prirode i brzo IJdezavaju
kada osoba, bar za izvesno vremc,
prestane da gleda telviziju. Ima
sludajeva da televizija, kao i drugi
svetlosni izvori, moie da izazove
epileptidni napad.
Da bi proverio kako televizija
deluje na bolesnike od epilepsije,
profesor Gasto, upra-ni- k Labora-torij- e
za neurobiologiju Medicins-ko- g
fakulteta u Marselju, sa svojim
saradnicima, podrobno je ispitao
35 bolesnika od epilepsije od kojih
je najviSe bilo dece do 10 godina
(53 odsto), zatim mladih osoba, od
21 do 30 godina (23 odsto), mla-did- a
I devojaka od 11 do 20 godina
(18 osto) i evega test odsto osoba
Izmedju 31 i 40 godina starosti.
Svi ovi bolesnici dobijali su epile-ptid- ne
napade i kada nisu gledali
televizUu a mnogi od njih su ih i--
mali
baSI za vreme posmatranja pro
grama ili neposredno posle njega,1
tako da se mora predpostaviti d.
je televizija neporcdni uzrok epi-leptidn- og
napada. Iz tih ispitiva- -
i prepune takowh polutihih samo-glasnik- a,
i to ne samo na kraju su-filasni- ka,
nej--o i u sredini rijcfi,
kao recimo ime "Churchill" koje
ima dta polutiha samoglasnika, za
to u starom kraju mtiku mufe da
to ime napiSu "kako se izRoara",
pa pi?u "Cercil", "Corfil", all nl
jedno ne zvufi kako se cnsleski
aktuelno izRovara. Nil za to Sto
se jos ne mole perfektno rabili
fonetskl princip kod pisanja hrvat-skof- f
ill srpskog jezika ne mole
sluiiti kao razlog za odbaciranje
onoga sto je e6 postignuto i utr-djen- o.
Koliko ljudi, koji su prosli
samo cetiri razreda pu?ke skole, bi
znalo hrratki ili srpski pisati, ka
da ne bi vladalo prai!o fonetsko?
pisanja? IT Americi djaci ?ak i na- -
kon osam razreda osnovne Skole, a
ie put a i visokoskslcl, imaju i te
kakoe poleJkoce prailno pisati.
Odbaciti fonetskl princip pisanja
pdje je ei usvojen znaifilo bl Ш
nazad, a nikako ne napred. MoZda
bi to godilo ljudima kao Maceku
Loji gledaju nazad, namjesto na-pre- d,
ali za jezik to bi bila naopa
ka stvar.
("Nar. Glasnik")
naseg najstarijeg pjesnika
poezlje. Medju njegovim pjesma-m- a
ima antologijsku vrednost
"Djevojska Je podranila, ruiicu je
brala; s bosiljkom je ju razbirala,
trudna je zaspala. Ned njom pojh
dva slavica, djevojku su zvala. . . "
Iste Je umjetnike vrijednosti I nje-go- va
pjesma "DJevoJka je ruiu
brala po ranoj livadi".
Ved su pjesnici Sesnaestog vlje-k- a
smatrali Men&tida i Dj. Drii-ca
kao prve pjesnike koji su u Du-brovni- ku
poceli pjevati na narod-no- m
Jeziku, I uistinu, kako veil a-kade- mik
ReSetar, nije se dosada
naSao nijedan pjesnik I ni jedna
pjesma, za koje bi se moglo redi
da su stariji od njih. Djore Driid
je znatno uticao na kasnije naJe
dubrovacko-dalmatink- e pjesme.
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIII
С1ТЛЈТЕ I SIRITE
RADNICKU STAMPUJ
lllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
nja marseljskih lekara proizlazi
da se napud padavice Jaija obidno
posle duieg (2 do 3 dasa) gledanja
programa, ielie pri njegovom kra-ju,
kada je bolesnik ved zamoren,
pred uspavljivanje. Pada u odi da
su napadi deldi kod osoba koje su
telesno i duSevno premorene, kod
onih koje su popile vedu kolidinu
alkohola ili kod lica koja su prele-ial- a
neku bolest i bila u prezdrav-Ijenj- u
(rekonvalescenciji) ili u ie-n- a
pred menstruaciju. To su tako-zvani
"izazlvajudi momenti'', to
Jest dinioci koji utidu da fotosenzi-bilizaci- ja
(preosetljivost na svet-lost- ),
postepeno povi-dav- a razdra-iljivo- st
mozga, tako da se za ne-koliko
dasova, dotle neefikasni na-drai- ajl
pretvore u nadraiaje koji
prouzrokuju epileptidni napad. Pre-ma
tome nesumljivo Je da televi-zija,
kao i drug! izvori svetlosti,
moie, uled fotosenzibilizacije,
iako postoje I drugi dinioci (umor,
alkohol, itd.) koji tu osetljivost
ројасал-аји- , da izazove napad pa-davi- ce.
Od ispitivanih osoba najve- -
Vancouver, B. C. — Na
17. augusta u Vancouver Ge-neral
Hospitalu, zauvjek je
zatvorio svoje patnicke oci
George Brajcic, poznat pod
imenom "mali" BrajSic. Ura"
ro je od teske i neizljecive
bolesti raka na plucima.
Skoro godinu dana stra§-n- o
je patio i borio se protiv
ove nesretne bolesti. Iako je
znao od kakve bolesti bolu-j- e,
i da od nje nema lijeka,
ipak se drzao hrabro, kao
da ce zauvjek zivjeti. Pone-ka- d
je svima znao reci, kad
bi ga zapitali kako je : '"Evo
vidis da sam osudjen da po-ma- lo
umirem".
Bodjen je na otoku Visu
1903. g. U Kanadu je uselio
1927. godine.. Cijelo vrijeme
svoga boravka u ovoj zemlji
zivio je u Britanskoj Kolum-bi- ji
i bavio se ribarenjem.
Bio je dobro poznat i po§ti-va- n,
koliko od na§eg naroda,
toliko i od stranog. Za do-k- az toga moze najbolje pos-vjedoc- iti
cvijece i vijenci ko-g- a
su muznanci i prijatelji
polozini na odar, bilo ih je
ne§to preko 80.
Usprkos toga sto je umro
kad su svi ribari bili otsutni
iz Vancouvera, on je bio to-liko
postivan, da neki koji
zbog udaljenosti nisu mogli
doci sa brodovima da prisu-stvuju
sprovodu, doMi su sa
eroplanima da mu odadu za-dn- ju
pocast. Isto tako na
sprovod je doslo dosta nje-gov- ih
prijatelja i znanaca iz
Sjedinjenih Drzava Ameri-k- e.
George je bio covjek pro-gresivn- ih
ideja: stalni pret-platn- ik
radnifike Stampe i
pomagao je moralno i matc-rijaln- o
svaku progrcsivnu
stvar. Zadnjc tri godine vr-si- o
je duznost predsjednika
udruzenja ribara brodovlas-nik- a.
Na 2clju pokojnika, posli-je
sprovoda u njegovu kudu
do§la je njegova rodbina, uzi
prijatelji i znanci, koji su
bili pogo§ceni raznim jelom
i picem.
Pokojni George iza sebe
ostavlja rascviljenu suprugu
Doris, kecrku Georginu i si-n- a
te rodjaka Ge-orge
BrajSic ("veliki") i
njegovu obitelj. U starom
kraju ima brata i sestru.
U ime obitelji pokojnoga,
ovim putem zelimo se zah-val- iti
svima onima, koji su
ih tjesili u njihovoj 2alosti,
kao i onima koji su im bili
pri ruci i u bilo 6c-m- u.
Tebi nas dragi i nezabo-ravlje- ni
George, neka bude
laka kanadska gruda zem-lje.
Svima tvojim o2alo§6e-ni- m
najvece simpatije i isk-re- no
sau6e§ce.
M. Siaus
di broj (21 osoba) imao Je nenor-mala- n,
karakteristidan lektroen-cefalogra- m
(krivulja koja pokazu-j- e
akcione struje mozga) iz koga
se moglo zakljuditi da Je red o o-bol- elom
od epilepsije.
Zanimljivo je I to da na primer
bioskop, po pravilu (iako postoji
redak izuzetak) ne izaziva napad
epilepsije, a televizija mnogo de5-d- e.
Verovatno su posredi Jadma I
vrsta svetloti, udaljenje sa kojega
Stoga bolesnici od epilepsije tele-viziju
treba da posmatraju iz vede
udaljenosti i da sode pravo ispred
ekrana a ne sa strane, jer u torn
sludaju Je fotosenzibilizacija koja
na njih dejstvuje manja.
Ove napomene i izneti izureci,
u kojima je televizija donekle bi-la
Itetna ne treba da stvore utisak
da je ona uopSte uzevJi kodljiva
za zdravlje, Jer do sada nije opisan
nijedan sludaj u kome je ba3 tele-vizija
izazvala trie poslrdice za or-ganiz- am.
Dr. U Л
TELEVIZIJA I ZDRAVLJE
prouzrokuje
razdrailjive,
Hastings
sposobna
Donalda,
pomagali
I