000355 |
Previous | 6 of 18 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
И
VIOLINA XJZ
Stefan
dvije, prvi
iza sebe 2
r%'
'
;4£Ш$!$&
m enkovBc
arac, којв s
koncert o
40 koncei
jAl.
pocmje vjazi
--~ t'fA V Ја?1 W 1л v-- a
osam godina i stjecati svjetsku Imati izgleda tesko i mukotrpno, ali
za odrasle. Stefan Milenkovic je
najbolji primjer za to, jer tako malen, sa
zavrsenim drugim osnovne i cetvrtim ra-zredo- m muzidke skole, uspijeva srusiti sve
predrasude o tome kako s izuzetnim ta-lenti-ma
i genijima ipak negdje nesto nije
u redu. On je sasvim obican, veseo i razi-gra- n
djecarac, koji pokazuje zanimanje za
sve sto se oko njega zbiva
Mozda je i pomalo tuzno sto je za neko-g- a
potrebno re!:i da je normalan, ali pri-mjedb- e, komentari i'misljenja jednog dije-l- a
javnosti dosezu toliko zlobne i dusebriz-nick- e
razmjere, da im se ponekad potreb-no
suprotstaviti. A prica o Stefanu je po-sv- e obicna i bas zbog toga intrigantna Ro-di- o
se 1977. godine. Roditeljima je glazba
bila ljubav i profesija Otac Zoran Milen-kovic
je profesor violine 1 osoba zasluzna
za otkrivanje i razvoj violinistickog talen-t- a kod Stefana a majka Lidija Kajnaco ko-repetit-or,
sada vec stalni pratilac na kla-vir- u. - Od malih je nogu svrljao po Mu-zick-oj
skoli Kosta Manojlovic, u kojoj su
mu roditelji zaposleni. i to iz jednostavnog
razloga sto nije imao gdje biti
Prvi sat violine
Poceo je tako pokazivati i zanimanje za
muziku, pa se otac jednoga dana, tocnje 17
studenoga 1979 godine, kako je uredno za-pisa- no
u dnevniku rada, odvaiio da mu
odrzi prvi sat violine. Taj je sat trajao 10
minuta i zavrsio na obostrano zadovolj-stv- o Nastavili su vjezbati, pokusavajuci da
svakodnevno odrze ritam, a da to Stefanu
nikada ne bude opterecenje. vec sastavni
dio igre. Bilo je to radanje jednog drugog
Stefana - violinista Stefana kojeg su vec,
ne bez valjanih razloga, prozvali najvecim
talentom violine na tlu Evrope. Danas, na-ko- n
gotovo sest godina sviranja, Stefan
vjezba dnevno i do dva sata ali se do toga
doslo spontano, s vremenom, a i ta se dva
sata razbiju na nekoliko dijelova Osim to-ga,
vjezba izgleda nonsalantno, bez neke
krute skolske discipline - izvodi se i u
pidzami, uz pijuckanje soka
Maleni virtuoz, koji jos uvijek svira na
pola, odnosno maloj violini, odrzao je
svoj prvi koncert 19. travnja 1980. a sve do
sada odrzao ih je oko 240 i oni, naravno,
nisu svi solisticki Snimio je i dvije ploce.
Prvu doduse u malom tiraiu, ali ona ima
stud ij ski karakter. Sve nam to prica tata
Zoran, pokazujuci usput albume s fotogra-fijam- a. najavama i diplomama. a Stefan
za to vrijeme juri po njihovom zemun-sko- m stanu zajedno sa tri godine mladim
bratom Filipom, cije se zanimanje za glaz-b- u
svodi na povremeno slusanje bratovlje-v- e
svirke. Od sada ce se, kaie, opredjeljiva-t- i
za manje javnih nastupa - oko stoti-nja- k
godisnje, zbog toga da bi na racun
kvantiteta poboljsali kvalitetu.
ftsatм! vioiiny sa
sa tri, sa sedam ima
, dvije ploce I epitet na- -
i Evrope — Usprkos
ican, veseo i razigran
a za sve oko sebe јјДШД
Ж:
Najveci uspjeh do sada Stefan je posti-ga- o
prosle godine u Cehoslovackoj. naKo-cjanovo- m violinskom natjecanju, gdje je
proglasen za laureata natjecanja u konku-renci- ji
djece do 18 godina. Tada je imao
samo sedam i proglasen je za pravo cudo
od djeteta Ni taj, a ni ostali uspjesi na Ste-fana
ne djeluju naroiito. On ih shvaca kao
uzgrednu posljedicu zanimacije koja mu
se svida, i uz pomcxi koje ostvaruje vlastiti
oblik komunUiacije s drugim ljudima
Genij Hi ne?
Pitamo roditelje kako se osjecaju kad
pomisle da im je dijete genij i dobivamo
odgovor u obliku protupitanja - sto je to,
zapravo, genij? Ako je genijalnost postiza-t- i
velike rezultate s mnogo manje uloze-no- g
napora i energije, uz prosjecno psiho-fizick- o
zalaganje, onda je prihvacaju, ali ih
ne opcinjava Stefanovo sviranje rodilo se
spontano i nista se strasno nece dogoditi
ako jednoga dana jednostavno kaie ne
zelim vise svirati. Medutim, do tada ce, a
mi se nadamo da se to nikad nece dogo-diti,
ulagati maksimum svog znanja i moci
da ga nauce i usmjere, da mu pomognu. 0
strucnom usavrsavanju zasad se jos u ku-c- i
Milenkovica ne razmislja na radikalan
nacin, zbog toga sto je Stefan jos previse
mali da bi podnio odvajanje od roditelja i
neku strogu profesuru. U meduvremenu,
na ocu i' majci je da mu prenesu sve sto
o glazbi znaju, a to nije malo, kao sto se
ni putu koji su odabrali ne moze nista
predbaciti.
Stefan je zaista sasvim obicno dijete --
voli jesti spagete i picu, a iz boravka u
SAD u Pitsburgu, gdje je gostovao na Ju-goslavensk-om
mjesecu kulture prije mje-se- c dana ponio je divna sjecanja na tv-progr-am
i na goleme jagode. Ozbiljna mu-zik- a
ne ispunjava u cijelosti njegovo slu-sn- o
polje i bio bi jako nesretan kad bi mu
prosao dan a da ne zaplese break-danc- e. Nedavno se u njegovu iivotu dogodio jos
jedan vazan dogadaj, dogadaj od one vrste
koja obicno utjece na dalji tok zivota. Za-grebac-ka
koncertna direkcija preuzela je
na sebe brigu o Stefanovoj umjetnickoj
buducnosti s organizacijsko-tehnick- e
strane. Tako je jos jedno umjetnicko dijete
Beograda krenulo stopama Jovana Kolun-dzij- e
l Ive Pogorelica, koristeci razumije-vanj- e
l poslovnost zagrebackih muzickih
znalaca.
Prvi koncert u Zagrebu u novom aranz-man- u,
a drugi odkad svira, odrzat ce se na
Vecerima na Gricu 26. srpnja. Dodite i
poslusajte tog klinca i - obavezno povedi-t- e
svoju djecu. Vidjet cete da se djeca jako
dobro razumiju i da muzika nema grani-c- a
Vesna PERUNICIC
Snlmlo: Matija KOKOVlC
.1
ZAVRSEN XIV MEDUNARODNI
FILMSKI FESTIVAL U MOSKVI
Poslecetrnaest danastrpljivoggledanja
brojnih filmova i uobicajenih nagadanja
l iscekivanja, novinari i autori su na kon-ferenci- ji
za stampu saznali odluke tri zva-nicn- a
zirija XIV Medunarodnog festivala
u Moskvi Jugoslovenska kinematografija
je, po opstoj oceni prisutnih kriticara i
stvaralaca, zabelezila znacajan uspeh.
Predstavnik u selekciji dugometraznih
igranih filmova "Cudo nevideno" redite-lj- a
Zivka Nikolica (proizvodnja "Zeta
film") dobio je srebrnu medalju, a pred-sedni- k
zirija i veteran sovjetskog filma re-zis- er Sergej Gerasimov je naglasio da je
to veoma ncobicno delo izuzetnih umetnic-ki- h vrednosti koje podstice na razmislja-nj- e
o pravim vrednostima zivota. Ako se
uzme u obzir da su u ovoj najvaznijoj fe-stivalsk- oj grupi konkurisala 42 filma a
sest nagrada — tri zlatne i tri srebrne —
jasno je da imamo dosta razloga da bu-dem- o
zadovoljni Nas predstavnik u kon-kurenci- ji kratkometraznih filmova
"Krpelj" reditelja Petra Lalovica takodc
je nagraden srebrnom medaljom u konku-renci- ji
od 75 filmova Do poslednjeg tre-nutk- a
medu kritiearima i clanovima zirija
se govorilo da sve sanse 7a jednu orl na-grad- a
ima i nas film u selekciji filmova .a
decu "Mahovina na asfaltu" reditelja Jo-vana
Raneica, koji je takode naisao i na
veoma dobar prijem kod pubhke
Jednoglasna odluka
Medu dugometraznim lgranim filmo-vim- a
ziri pod predsednistvom Sergeja Ge-rasimo- va
jednoglasno je proglasio sovjet-sk- i
film "Idi i gledaj" (rezija Elen Khmov)
za najbolji film festivala i dodelio mu
zlatnu medalju i diplomu. To je potresna
ratna prica o zlocinima fasista za vreme
drugog svetskog rata u Belorusiji.
Druga zlatna medalja pripala je americ-ko- m
filmu "Armijska istorija" reditelja
Normana Jewison-a- . Prica je dosta neo-bicn- o
i onginalno gradena, a osnovni size
je u pokuSaju autora da razotkrije istinu
o polozaju Crnaca u americkom drustvu.
Visoko priznanje.trecu zlatnu medalju,
, dobio je grcki film "Kraj devetorice" redi-telja
Kristosa Siopakasa. Pripada zanru
izrazito politifckog filma I prica o posled-nji- m danima devet grckih partizana, pri-padni- ka demokratske armije, koji vode
poslednju bitku u izgubljenom ratu sa de- -
H
snicarskim snagama.
Srebrne medalje u ovoj grupi pored na-se- g
filma, dobili su poljski "Zena sa sesi-rom- "
reditelja Stanislava Ruzevica i bra-zils- ki
film "Seme osvete" u reziji Zoze Zo-fil- ia
o sudbini Indijanaca u ovoj latinsko-americko- j
zemlji.
Tezak izbor
Predsednik zirija za decji film Anatolij
Aleksin obavestio je novinare da je prika-zan- o
50 filmova i da je za najbolji progla-sen
kanadski "Sprecite rat" reditelja An-drea
Melansona. To je duboko humana
prica o unistavajucem karakteru rata is-kaza- na
kroz neobicnu igru dece za vreme
lmskog raspusta u planinama. Srebrne
medalje dodeljene su bugarskom filmu
"Trazim oca" u reziji Marije Jevstahijeve,
"Nemi"iz Novog Zelanda, reditelja Ivana
Makroja i sovjetskom "Slatki sok" Amana
Alpijeva
Predsednik irija .a dokumentarni film
A. M Gurin je u objajnjavanju odluke is-tak- ao da ie sadiva) рпка.anih dela bio
mizetno bogat i da je bilo veoma tesko u
konkurenciji od 75 "zaista odlicnih fil-mova
izabrati najbolje" Na kraju odluka
je ovako doneta zlatne medalje pripale
su sovjetskom "Piranuda" A. Ivantjeva l
ceskom "Dogodilo se u Terezini" D Golo-b- a
Srebro jedodeljeno, pored naseg filma
"Krpelj" l nikaragvanskom "Pismo u svet"
i americkom "Horba"
Najbolje zenske uloge na moskovskom
festivalu ostvanle su madarska umetnica
Juli Basti (u filmu "Crvena grofica") l iz
NR Koreje Ce In Hi (u filmu "So"). Medu
glumcima izdvojeni-s- u l nagradeni Danac
La re Simonsonffilm "Vera ljubav i nada")
l iz Savezne Republike Nemacke Detlef
Kjutov (film "Vodcek")
Poznato je da je jedan od osnovnih kri-teriju- ma
moskovskog festivala kako u iz-bo- ru
programa, tako i u nagradama, da se
pruzi podjednaka sansa tzv. velikim kine-matografija- ma kao i onima iz manje razvi-jeni- h
zemalja. Festival takode nosi i
odredene politicke akcente koji su prepo-znatljiv- i:
i u odlukama zirija za najviSe
priznanja. Po tome se moskovski meduna-rodn- i
festival kada su kriterijumi u pita-nj- u,
razlikuje od drugih slicnih priredbi
u svetu.
Dusan PESIC
Jugoslovensko-kanadsk- i kulturno-prosvet- ni
klub "Zavicaj" iz Windsora prireduju svojgodi-snj- i
piknik u
Nedeliu 4. avgusta 1985.
na imanju Makedonske pravoslavne crkve
Sveti Nikola
5225 Howard Ave. Pocetak u 1:00 p.m.
Svira orkestar "Makedonija".
Bar i kuhinja dobro snabdeveni.
Svi nam dobro dosli!
PRIREDIVACKI ODBOR
Pivski manastir na novoj lokaciji.
-- -- — — - — - — - — -
—— ———— ; '" i
i
H
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 26, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-07-25 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000261 |
Description
| Title | 000355 |
| OCR text | И VIOLINA XJZ Stefan dvije, prvi iza sebe 2 r%' ' ;4£Ш$!$& m enkovBc arac, којв s koncert o 40 koncei jAl. pocmje vjazi --~ t'fA V Ја?1 W 1л v-- a osam godina i stjecati svjetsku Imati izgleda tesko i mukotrpno, ali za odrasle. Stefan Milenkovic je najbolji primjer za to, jer tako malen, sa zavrsenim drugim osnovne i cetvrtim ra-zredo- m muzidke skole, uspijeva srusiti sve predrasude o tome kako s izuzetnim ta-lenti-ma i genijima ipak negdje nesto nije u redu. On je sasvim obican, veseo i razi-gra- n djecarac, koji pokazuje zanimanje za sve sto se oko njega zbiva Mozda je i pomalo tuzno sto je za neko-g- a potrebno re!:i da je normalan, ali pri-mjedb- e, komentari i'misljenja jednog dije-l- a javnosti dosezu toliko zlobne i dusebriz-nick- e razmjere, da im se ponekad potreb-no suprotstaviti. A prica o Stefanu je po-sv- e obicna i bas zbog toga intrigantna Ro-di- o se 1977. godine. Roditeljima je glazba bila ljubav i profesija Otac Zoran Milen-kovic je profesor violine 1 osoba zasluzna za otkrivanje i razvoj violinistickog talen-t- a kod Stefana a majka Lidija Kajnaco ko-repetit-or, sada vec stalni pratilac na kla-vir- u. - Od malih je nogu svrljao po Mu-zick-oj skoli Kosta Manojlovic, u kojoj su mu roditelji zaposleni. i to iz jednostavnog razloga sto nije imao gdje biti Prvi sat violine Poceo je tako pokazivati i zanimanje za muziku, pa se otac jednoga dana, tocnje 17 studenoga 1979 godine, kako je uredno za-pisa- no u dnevniku rada, odvaiio da mu odrzi prvi sat violine. Taj je sat trajao 10 minuta i zavrsio na obostrano zadovolj-stv- o Nastavili su vjezbati, pokusavajuci da svakodnevno odrze ritam, a da to Stefanu nikada ne bude opterecenje. vec sastavni dio igre. Bilo je to radanje jednog drugog Stefana - violinista Stefana kojeg su vec, ne bez valjanih razloga, prozvali najvecim talentom violine na tlu Evrope. Danas, na-ko- n gotovo sest godina sviranja, Stefan vjezba dnevno i do dva sata ali se do toga doslo spontano, s vremenom, a i ta se dva sata razbiju na nekoliko dijelova Osim to-ga, vjezba izgleda nonsalantno, bez neke krute skolske discipline - izvodi se i u pidzami, uz pijuckanje soka Maleni virtuoz, koji jos uvijek svira na pola, odnosno maloj violini, odrzao je svoj prvi koncert 19. travnja 1980. a sve do sada odrzao ih je oko 240 i oni, naravno, nisu svi solisticki Snimio je i dvije ploce. Prvu doduse u malom tiraiu, ali ona ima stud ij ski karakter. Sve nam to prica tata Zoran, pokazujuci usput albume s fotogra-fijam- a. najavama i diplomama. a Stefan za to vrijeme juri po njihovom zemun-sko- m stanu zajedno sa tri godine mladim bratom Filipom, cije se zanimanje za glaz-b- u svodi na povremeno slusanje bratovlje-v- e svirke. Od sada ce se, kaie, opredjeljiva-t- i za manje javnih nastupa - oko stoti-nja- k godisnje, zbog toga da bi na racun kvantiteta poboljsali kvalitetu. ftsatм! vioiiny sa sa tri, sa sedam ima , dvije ploce I epitet na- - i Evrope — Usprkos ican, veseo i razigran a za sve oko sebe јјДШД Ж: Najveci uspjeh do sada Stefan je posti-ga- o prosle godine u Cehoslovackoj. naKo-cjanovo- m violinskom natjecanju, gdje je proglasen za laureata natjecanja u konku-renci- ji djece do 18 godina. Tada je imao samo sedam i proglasen je za pravo cudo od djeteta Ni taj, a ni ostali uspjesi na Ste-fana ne djeluju naroiito. On ih shvaca kao uzgrednu posljedicu zanimacije koja mu se svida, i uz pomcxi koje ostvaruje vlastiti oblik komunUiacije s drugim ljudima Genij Hi ne? Pitamo roditelje kako se osjecaju kad pomisle da im je dijete genij i dobivamo odgovor u obliku protupitanja - sto je to, zapravo, genij? Ako je genijalnost postiza-t- i velike rezultate s mnogo manje uloze-no- g napora i energije, uz prosjecno psiho-fizick- o zalaganje, onda je prihvacaju, ali ih ne opcinjava Stefanovo sviranje rodilo se spontano i nista se strasno nece dogoditi ako jednoga dana jednostavno kaie ne zelim vise svirati. Medutim, do tada ce, a mi se nadamo da se to nikad nece dogo-diti, ulagati maksimum svog znanja i moci da ga nauce i usmjere, da mu pomognu. 0 strucnom usavrsavanju zasad se jos u ku-c- i Milenkovica ne razmislja na radikalan nacin, zbog toga sto je Stefan jos previse mali da bi podnio odvajanje od roditelja i neku strogu profesuru. U meduvremenu, na ocu i' majci je da mu prenesu sve sto o glazbi znaju, a to nije malo, kao sto se ni putu koji su odabrali ne moze nista predbaciti. Stefan je zaista sasvim obicno dijete -- voli jesti spagete i picu, a iz boravka u SAD u Pitsburgu, gdje je gostovao na Ju-goslavensk-om mjesecu kulture prije mje-se- c dana ponio je divna sjecanja na tv-progr-am i na goleme jagode. Ozbiljna mu-zik- a ne ispunjava u cijelosti njegovo slu-sn- o polje i bio bi jako nesretan kad bi mu prosao dan a da ne zaplese break-danc- e. Nedavno se u njegovu iivotu dogodio jos jedan vazan dogadaj, dogadaj od one vrste koja obicno utjece na dalji tok zivota. Za-grebac-ka koncertna direkcija preuzela je na sebe brigu o Stefanovoj umjetnickoj buducnosti s organizacijsko-tehnick- e strane. Tako je jos jedno umjetnicko dijete Beograda krenulo stopama Jovana Kolun-dzij- e l Ive Pogorelica, koristeci razumije-vanj- e l poslovnost zagrebackih muzickih znalaca. Prvi koncert u Zagrebu u novom aranz-man- u, a drugi odkad svira, odrzat ce se na Vecerima na Gricu 26. srpnja. Dodite i poslusajte tog klinca i - obavezno povedi-t- e svoju djecu. Vidjet cete da se djeca jako dobro razumiju i da muzika nema grani-c- a Vesna PERUNICIC Snlmlo: Matija KOKOVlC .1 ZAVRSEN XIV MEDUNARODNI FILMSKI FESTIVAL U MOSKVI Poslecetrnaest danastrpljivoggledanja brojnih filmova i uobicajenih nagadanja l iscekivanja, novinari i autori su na kon-ferenci- ji za stampu saznali odluke tri zva-nicn- a zirija XIV Medunarodnog festivala u Moskvi Jugoslovenska kinematografija je, po opstoj oceni prisutnih kriticara i stvaralaca, zabelezila znacajan uspeh. Predstavnik u selekciji dugometraznih igranih filmova "Cudo nevideno" redite-lj- a Zivka Nikolica (proizvodnja "Zeta film") dobio je srebrnu medalju, a pred-sedni- k zirija i veteran sovjetskog filma re-zis- er Sergej Gerasimov je naglasio da je to veoma ncobicno delo izuzetnih umetnic-ki- h vrednosti koje podstice na razmislja-nj- e o pravim vrednostima zivota. Ako se uzme u obzir da su u ovoj najvaznijoj fe-stivalsk- oj grupi konkurisala 42 filma a sest nagrada — tri zlatne i tri srebrne — jasno je da imamo dosta razloga da bu-dem- o zadovoljni Nas predstavnik u kon-kurenci- ji kratkometraznih filmova "Krpelj" reditelja Petra Lalovica takodc je nagraden srebrnom medaljom u konku-renci- ji od 75 filmova Do poslednjeg tre-nutk- a medu kritiearima i clanovima zirija se govorilo da sve sanse 7a jednu orl na-grad- a ima i nas film u selekciji filmova .a decu "Mahovina na asfaltu" reditelja Jo-vana Raneica, koji je takode naisao i na veoma dobar prijem kod pubhke Jednoglasna odluka Medu dugometraznim lgranim filmo-vim- a ziri pod predsednistvom Sergeja Ge-rasimo- va jednoglasno je proglasio sovjet-sk- i film "Idi i gledaj" (rezija Elen Khmov) za najbolji film festivala i dodelio mu zlatnu medalju i diplomu. To je potresna ratna prica o zlocinima fasista za vreme drugog svetskog rata u Belorusiji. Druga zlatna medalja pripala je americ-ko- m filmu "Armijska istorija" reditelja Normana Jewison-a- . Prica je dosta neo-bicn- o i onginalno gradena, a osnovni size je u pokuSaju autora da razotkrije istinu o polozaju Crnaca u americkom drustvu. Visoko priznanje.trecu zlatnu medalju, , dobio je grcki film "Kraj devetorice" redi-telja Kristosa Siopakasa. Pripada zanru izrazito politifckog filma I prica o posled-nji- m danima devet grckih partizana, pri-padni- ka demokratske armije, koji vode poslednju bitku u izgubljenom ratu sa de- - H snicarskim snagama. Srebrne medalje u ovoj grupi pored na-se- g filma, dobili su poljski "Zena sa sesi-rom- " reditelja Stanislava Ruzevica i bra-zils- ki film "Seme osvete" u reziji Zoze Zo-fil- ia o sudbini Indijanaca u ovoj latinsko-americko- j zemlji. Tezak izbor Predsednik zirija za decji film Anatolij Aleksin obavestio je novinare da je prika-zan- o 50 filmova i da je za najbolji progla-sen kanadski "Sprecite rat" reditelja An-drea Melansona. To je duboko humana prica o unistavajucem karakteru rata is-kaza- na kroz neobicnu igru dece za vreme lmskog raspusta u planinama. Srebrne medalje dodeljene su bugarskom filmu "Trazim oca" u reziji Marije Jevstahijeve, "Nemi"iz Novog Zelanda, reditelja Ivana Makroja i sovjetskom "Slatki sok" Amana Alpijeva Predsednik irija .a dokumentarni film A. M Gurin je u objajnjavanju odluke is-tak- ao da ie sadiva) рпка.anih dela bio mizetno bogat i da je bilo veoma tesko u konkurenciji od 75 "zaista odlicnih fil-mova izabrati najbolje" Na kraju odluka je ovako doneta zlatne medalje pripale su sovjetskom "Piranuda" A. Ivantjeva l ceskom "Dogodilo se u Terezini" D Golo-b- a Srebro jedodeljeno, pored naseg filma "Krpelj" l nikaragvanskom "Pismo u svet" i americkom "Horba" Najbolje zenske uloge na moskovskom festivalu ostvanle su madarska umetnica Juli Basti (u filmu "Crvena grofica") l iz NR Koreje Ce In Hi (u filmu "So"). Medu glumcima izdvojeni-s- u l nagradeni Danac La re Simonsonffilm "Vera ljubav i nada") l iz Savezne Republike Nemacke Detlef Kjutov (film "Vodcek") Poznato je da je jedan od osnovnih kri-teriju- ma moskovskog festivala kako u iz-bo- ru programa, tako i u nagradama, da se pruzi podjednaka sansa tzv. velikim kine-matografija- ma kao i onima iz manje razvi-jeni- h zemalja. Festival takode nosi i odredene politicke akcente koji su prepo-znatljiv- i: i u odlukama zirija za najviSe priznanja. Po tome se moskovski meduna-rodn- i festival kada su kriterijumi u pita-nj- u, razlikuje od drugih slicnih priredbi u svetu. Dusan PESIC Jugoslovensko-kanadsk- i kulturno-prosvet- ni klub "Zavicaj" iz Windsora prireduju svojgodi-snj- i piknik u Nedeliu 4. avgusta 1985. na imanju Makedonske pravoslavne crkve Sveti Nikola 5225 Howard Ave. Pocetak u 1:00 p.m. Svira orkestar "Makedonija". Bar i kuhinja dobro snabdeveni. Svi nam dobro dosli! PRIREDIVACKI ODBOR Pivski manastir na novoj lokaciji. -- -- — — - — - — - — - —— ———— ; '" i i H |
Tags
Comments
Post a Comment for 000355
