Jedinstvo, October 20, 1961

              I
12.
I~v
Tridmta 7otfna khltnja
Izlazi svaiog vtoria i pdka
Godilnja pnlphlat
za Kanadu 6 dotaro,
ostale zemlje 7 dotata
I 1ШЛЛЛЈ Adresa: 479 Queen Stretl West Toronto 2-l- i, Ontario
Tehfon B3I 3-16-
42
VOL. XIII. No. 7G (1170) TORONTO, FRIDAY, OCTOBER 20, 1961 PRICE 8c PER COPY
-- t
ovjetsld program: blagostanje
Veliki uspjesi — jos veci
u buducnosti
Pet hiljada izabranih pre-dstavni- ka
devet rnilijuna so-vjetsk- ih
komunitfa, uz pos-matran- je
komunisttfkih pre-dstavni- ka
iz drug'h zemalja.
na zasjedanju u Moskvi, vec
nekoliko dana razmatraiu
20-godi§-
nji program lzgra-dnj- c
komunistickng drustva.
koji ce ne samo sovictskom
narodu donijeti sretan i bez-briza- n
zivot, nego ce osigu-ra- ti
i pobjedu socijahzma u
cijelom svijetu, jcr ce naro-dim- a
pokazati njegovu prc-dno- st
nad kapitalizmom.
Razmatranje novog pro-gram- a
робе1о je govorom
premijera Hru§5ova i prvog
sekretara KPSS, u kome je
objasnio eadasnju medju-narodn- u
situaciju, priliko u
Sovjetskom Savezu i gran-dioz- ni
plan izgradnje buduc'
nosti.
"Kod nas stvari ldu dob-ro- ",
rekao je JlrusSov dele-gatim- a.
Postignuti su veliki
uspjesi na ckonomskom po-Ij- u.
SSSR vec proizvodi peti-n- u
svjetskc industrijske pro-izvodn- je.
Dobri su izgledi
da ce scdam godilnji plan e-konqm- skog
razvilka biti da-lek- o
promasen.
SSSR danas trosi tri cet-vrti- ne
nacionalnog dohodka
na zadovoljavanje 116nih po- -
treba stanovni§tva. 19G5. bit
ce ukinuti svi porezi.
Po koli£ini i tempu izgra-dnj- e
stanova SSSR zauzima
prvo mjesto u svijetu. Pos-Ijednj- ih
godina izgradnjeni
su nqvi stanovi za 50 rniliju-na
ljudi, ali jos ih nema do-st- a.
SSSR je prestigao Sjed.
Drzave u proizvodnji zcljez-n- e
rude, ugljena, koksa,
gradjevinskog materijala,
to§kih dizel i clektriSnih lo-komoti- va,
posjee'enog drvc-c- a,
vuncnih tkanina, secera,
masla, ribe i mnogih drugih
predmeta.
Posljednjih godina izgra-djen- o
je 6 000 krupnih po-duzec- a,
a zapoceto 100.000
raznih projekata. Za neko
vrijeme novi projekti ne ce
biti zapoSimani, nego ce so
raditi na dovrSeniu гаробе- -
tih.
Produktivnost rada u in-dust-riji
je porasla za 13 po-st- o.
Od 1951. do 19G0. u po-Ijoprivre- du
ie ;nvestirano
21, 200 miliona rubalja pre-m-a
13 900 u pet godina prije
toga. Poljoprivredi je dato
741.000 traktora.
U istecnim kraievima ob-radje- no je 11.8 miliona he-kta- ra
zemlje, a jo§ ce so ob-rad- iti
8 rnilijuna.
Znatno so poboljsalo sto-6arstv- o,
ali ipak ne toliko
da se zadovolje potrebe u
mesu.
Nacionalni dohodak se po-vec- ao
za 50 posto u pore-djenj- u
sa 1935.
Stvarna zarada radnika i
sluzbenika se povecala za
27 posto u zadnjih pet godi-na.
O povecanju potrosnje
mozc se suditi po tome sto je
trgovina na malo porasla
preko 50 posto. Ali zahtjevi
za potrosafckom robom su
joS uvijek veci nego se proi-zvod- i.
Skoro 4,000.000 studena-t- a
se skoluje na troak dr--
Prtmijer N. S. Urucov
zave. G00 000 diece nalazi se
u domovima. 7.000.000 maj-k- i
dobiva drzavnu potporu
SSSR ima preko 350.000
nau6nih radnika i oko 4.000
naucnih ustanova.
Ovo su samo neki vazniji
podaci koje je iznio Hru§£ov
u svom govoim.
Plan za buducnost
Dvadcset-godisn- ji plan i-zgr-adnje
komunistiSkog
drusHva (geslo: Od svakoga
prema sposobnostima, sva-kom- e
prema potrebama!)
predvidja :
© Industrijska proizvod-nj- a
u 1980 ce biti dva puta
veca od sadasnje proizvod-nj- e
cijelog nesocijalisti5kog
svijeta.
Proizvodnja potroSa2-ki- h
predmeta ce porasti za
pet puta.
Sovjetski radnik do i--
mati
nnjkracc radno vrije-me
u svijetu.
© Sve obitelji ce imati be-splat- an
savremrni stan i
bcsplatnu osnovnu komunal-n- u
poslugu.
® Sva lica nesposobna za
rad izdrzavat ce sfe o jav-no- m
troSku.
Potrosnja i dohodak u
Sovjetskom Savezu ce biti za
75 posto visi nego u Sjed.
Drzavama.
Vatikan je poslao upute
katolikom svecenstvu u Ka-na- di da zauzme novo stano
viste u odnosima izmedja
radnika i kapitalista ti. da
umjosto otvorenog podupi-ranj- a
kapitalista nastoji
stvoriti dojam da zastupa
intercse radnika ali opet ne
previse, da ne bi antago-nizing
kapitaliste.
Vatikanska diroktiva ka-nadsko- m
svecerotvu tcmelji
se na nedavnoj papinskoj
enciklici Mater et Magistra.
Direktivu je uputio drSavni
sekretar Vatikana kardinal
Cicognani na adresu nadbis-ku- p
Berry iz Halifaxa.
U direktivi se kaze da je,
obzirom na dalekosezne
promjene koje sa se u posli-jeratno- m
pcriodu odigrale
na ekonomskom i drustve-no- m
polju, potrobno pristu-pit- i
prcispitivanju odnosa
izmediu radnika i kapitali-sta.
Cilj treba biti osigura-nj- e
procesa proizvodnfe (2i-taj- :
intercsa kapitalista) a
da se radnicima osiguraiu
bolje okolnosti, bolj?
place, da ih se zastiti od be-sposli-ce,
bolesti i nesrede na
poslu uvodjenjem socijalno?
osiguranja, da ih se promiSe
na poslu prema sposobno?ti
i zaslugama, pa enk i po mo- -
APEL SVIM
Na svrsetku vog govo-r- a
na Dvadeset i drugom
kongresu KPSS premijer
Hruscov je izjavio:
"U ime Komunisticke
partije i sovjetskog naro-d- a,
mi izjavljujemo da ce
SSSR nastavit da nepoko-lebljiv- o
sprovodi lenjinis-tick- u
vanjsku politiku, !
da cemo nastojati da us-potavi- mo
medju.obno po-vjeren- je
! suradnju sa
svim drzavama bez obzira
na njihov drustven! sis- -
HRUSCOV OcEKIVA
U svom govoru na 22 kon-gresu
KPSS u loskvi, sov-jetski
premijer Hrus5ov je
izrazio nadu da ce Berlinski
problem biti rijcSen na mir-n- i
na6in.
On je da su u toku
nedavnih pregovora u Wa-shingto- nu
i Londonu, ameri-(i- ki
i britanski predstavnici
"pokazali izvjcsno razumi-jevanj- e
situacije" i da su
"skloni traziti rjesenja nje-maSko- g
problema i pitanja
zap. Berlina na uzajamno
prihvatljivoj osnovi."
Hru§6ov je kazao da "mi-rov- ni
ugovor sa NjemaCkom
mora i hoce biti potpisan, uz
uCescc zapadnih drzava ili
bez njih".
Time ce biti riiesen i sta-tus
zapadnog Berlina.
Hruscov je rekao da je
SSSR za brzo гјебепјс nje-ma6k- og
problema i protiv
"odgadjanja u beskona6-nost- ".
Ali ako zapadne dr-za- vc
poka2u gotoost za rje-sen- je
ovog problema, SSSR
nece insistirati da mirovni u-go- vor bude potpisan do 31
decembra 1961.
"Glavna je stvar da se ot-klone
ostaci Drugog svjets- -
gucnosti zadovolji njihova
"teznja da aktivno sudjelu-j- u
u zivotu firme". Dalje se
kaze da treba paziti da "ne-posred- ne
negativnc posljc-dic- c
automatizacije ne sno-s- e
samo radnici ili stanovito
grupe radnika".
Ali kako to postici? Poz-nat- o
je da radnici ncmajn
drugog sredstva osim orga-nizaci- jc
(unija) i borbc. Va-tikanska
diroktiva ne govori
o organizaciji, a upozorava
protiv borbc. Sve to treba
biti postignuto na lijepi na-5i- n. Nesreca je u tome Sto
kapitalisti niSta ne daju dob-r-e
volje, samo onda kad mo-raj- u.
Vjeruje se da vatikanska
diroktiva, poput papinske
enciklike, ima za cilj stvoriti
iluzije da je kapitalizam
moguce reformirati (popra-vit- H
i tako radnike odvrati-o- d
borbe za socijalizam.
Vatikan pazvao kanadsko svecenstvo da izmijeni
stanoviste prema radnicima
radne
rekao
Neki ameriSki ckonomisti
predvidjaju novu ekonoms-ku
krizu u Sjed. Drzavama,
pile kanadski biznismansV.i
list Financial Post (14. okt). j
Zastoj ce poJcti joS u
drugoj polovici 19G2. a dol
VLADAMA
tern.
"Sovjetski Savez ce na-stavit
da se zalaze za ub-lazen- je
medjunarodne za-tegnuto- sti
i za opce i pot-pun- o
razoruzanje pod me-djunarodn- om
kontrolom.
"Mi smo apelirali i opet
apeliramo na vlade i naro-d- e
zemalja koje su se bo-ril- e
zajedno sa Sovjetskint
Savezom, da se otklone os-ta- ci
Drugog svjetskog ra-ta
i da se udalji sve sto
smeta pojacanju mira i
kog rata, da se potpise njc-ma6- ki
mirovni ugovor; ovo
je srz stvari", kazao je sov-jetski
premijer.
On je ovako formulisao
zadatke sovjetske vanjske
politikc :
© Stalno i dosljedno pri-drzavan- je
principa mirolju-biv- e
drzava
sa razlicitim drustvenim u-redje- njem.
Ројабапје jedinstva so-cijalisti- 5kih
zemalja kroz
bratsku suradnju i medju-sobn- o
pomaganje i doprina-sanj- c
moci svjetskog
sistema.
Promicanje veza i su-rad- nje
sa svim pobornicima
mira u svijetu.
Sovjetski Savez je odbio
da primi kanadski protect
protiv
nuklearnc bombe
od 50 megatona. Sovjetski
predstavnik u Ottawi je iz-javio,
da je
takve bombe domaca stvar
Sovjetskog Saveza a ne Ka
nade.
Sovjetsku namjeru da e-kspl- odira
bombu od 50 me-gatona
iznio jo premijer
Hruscov u svom govoru na
kongresu KPSS. Hms5ov je
rekao da ce time biti zavr-sen- e
sovjetske nuklcarne
probe. On je kazao da
SSSR ima i bombu od 100
megatona (jednako 100 mi
lijuna tona TNT), ali da so
nada da je nikad nece mo-ra- ti
Richard Starnes pi§e u
New York World Telegram
and Sun-u- , kako Amorikan-c- a
hvata jeza za vreme bo- -
ravka u Kanada jer tck on
da dolazi do spoznanje koli-k- o
je neobavestcn o svojoj
sppstvenoj domovini.
ProseSan inteligentan Ame
rikanac ubedjen je da SAD
uZivaju velike simpatije u
svetu jer da je to zemlja ko-ja
£ini sve napore da se pro-bij- e
kroz teskoce nuklearne
politikc.
Javno mnjcnje u Kanadi.
medjutim, smatra da su SAD
vrhunca ce doci 19G3.
Taj zakljucak iznijcli su
ekonomisti Stanley Rutten-ber- g
i Nathaniel Galdfingcr
u svom izvjeStaju za Natio-nal
Industrial Conference
Board.
Ocekiva se nova kriza u Sjed. Drzavama
i mir
MIRNO RJEsENJE BERL1NSK0G PROBLEMA
koegzistencije
soci-jalisti6k- og
SSSR ODBIO KANADSKI PROTEST
namjeravanog eksp-lodiran- ja
cksplodiranje
eksplodirati.
AMERIKANCI
I NARODIMA
prijateljstva medju naro-dim- a,
sve sto sadrzi prije
tnju novog rata
"Mi pozivamo vlade
svih zemalja da tele za
medjusobnim razumijeva-nje- m
i suradnjom, ka mi-rno- m
rjesenju svih me-djunarod- nih
problema.
"Sveta je duznost svih
ljudi da se neprekidno i
energicno bore, koristeci
sva raspoloziva sredstva,
za ocuvanje i ucvrscenje
mira u svijetu ..."
в Pojacanje proleterske
solidarnosti sa radnickom
klasom i svim radnim ljudi-m-a
u svijetu, pruzanje pu-n- e
moraine i materijalne po-tpo- re
narodima koji se borp
za svoje oslobodjonje od im-perijalisti5-
kog
i kolonijal-no- g
ugnjetavanja ili da иб-vrs- te
svoju nezavisnost.
Energicno pro§irivati
poslovne veze, ekonomsku
suradnju i trgovinu sa svim
zemljama koje зи za takve
odnosc sa SSSR.
© Sprovoditi aktivnu i gi-pk- u
vanjsku politiku, traze-c- i
rjesenja svjetskih proble-ma
putem pregovora, rask- -
rinkavajuci intrigc i manev-r- e
ratnih hu§ka6a.
Kanadski upravljaCi su i-sko-ristili
priliku da obnove
antisovjetsku haiku zbog o-bn- ove
nuklearnih pokusa,
koja je bila jenjala nakon
neuspjelih pokusaja da se
dobijc UN da ostidi SSSR.
Protiv njih govori ne samo
to sto su Sjed. Drzavc obno-vil- e
probe (a one su izjavile
da ce ih vrsiti i u atmosfcri)
nego i to sto nisu protestirali
onda kad su Sjed. DrZave
vrsile u Nevadi jednu cks-plozi- ju
za drugom. Iako su
sadasnje sovjetske eksplozi-j- c
prouzrokovale izvjcsno
povecanje radioaktivnosti,
nau6cnjaci navode da je
stupanj radioaktivnosti u
Kanadi bio dalcKo veci u
vrijeme ameri6kih eksplo-zija- .
SU ZABRINUTI
pune onih koji jedva !cka-j- u
da se otpoSne atomski rat
i da podpadaju sve vi§e i vi-se
pod upliv ratnohuSkaSkih
generala i ludjaka na kraj- -
njom desnom krilu tipa slcd-beni- ka
John Birch udruze-nj- a
i onih koji zagovaraju
"prvi udarac".
Sternes dalje kaze da po-sto- ji
opasnost da se razvije
protivamtriko raspolo2enje
u toj tradicionalno prijate-Ijsk-oj
zemlji. Kanadjani su
ozbiljno zabrinuti, ka2e da-lje
on, jer veruju da u SAD
danas dobivaju upliv ratne
snage krajnje desnice i da
one vode "bezrazloznu iza-zivac- ku
politiku".
Kanada je kosmopolitska
remlja, mnogo mi nje pro-vmcis- ka
nego mnogi delovi
SAD a kanadski narod jc
mnogo zreliji politick!, kaze
Sternes. Postoji opste mis-Ijen- je
da SAD idu putem
(♦ч,
VIJESTI I KOMENTARI
Dvije krajnosti - isti rezultat
Dvadeset i drugom kongresu Komunisti£ke partije
Sovjetskog Saveza prisustvuju predstavnici gotovo svih
komunistiCkih i radni6kih partija, velikih i malih, iz so-cjalistic- kih
i kapitalistic"kih drzava Uzgred napominje-m- o da kongresu prisustvuje i delegacija Komunisttfke
partije Kanade na celu sa Tim Buckom.
Na kongresu nema predstavnika albanske partije.
Nije zastupljen ni Savez komunista Jugoslavije.
Albanski komunisti su odbili poslati svoga predsta-vnika
na kongrcs, a Savez jugoslavenskih komunista ni- je bio ni pozivan.
Izolacija Saveza jugoslavenskih komunista od Sov-jetskog
6aveza i svjetskog komunistiCkog pokreta nije
nova stvar — ona je posljedica revizionistickih pogleda
i (zbog toga) pogrcsnih stavova jugoslavenskih rukovo-dioc- a. koje je Hruscov ponovo (na ovom kongresu) ost-r- o kritizirao.
Ali cime bjasniti izoliranost albanskih komunista?
Kako su oni dospjeli na iste pozicije na kojima se nala-z- e
jugoslavenski rukovodioci, pozicije izoliranosti od So-vjetskog
Saveza i medjunarodnog kmunisti£kog pokre- ta? Oni su poznati kao najveci protivnici revizionizma.
' Nema vecih kriticara jugoslovenskog rukovodstva od
njih.
U tome i je objaSnjcnje : albanski komunisti6ki li-d- eri su oti§li predaleko u svojoj kritici jugoslavenskog
revizionizma. Od kritike revizionizma oni su preSli na
kritiku ostalih komunista, koji se ne slazu sa njhovim
stanovistem, a najvise kritiziraju Komunisticku partiju
Sovjetskog Saveza i Hrusc'ova. Tako su oni, kritizirajuci
jugoslavensko rukovodioce zbog njihovog antisovjetskog
stanovista, sami dospjeli na antisovjetske pozicije.
Svi komunisti svijeta osudjuju revizionizam — oni
ga smatraju za najvedu opasnost medjunarodnom rad-nickom
i komunisti6kom pokretu, jer odvodi od pravil-no- g
puta brobe za mir i socijalizam. Ali oni so ne slazu
sa albanskim komunistima kako voditi borbu protiv re-vizionizma.
Sa Albancima su se ranije slagali samo ki-nes- ki
komunisti, ali ima izglcda da su se oni sada pri-bliz- ili
sovjetskom stanovi§tu, o 6emu govori i (Sinjcnica
da kinesku delegaciju na sadasnjom kongresu predvodi
premijer Cu En Laj.
Cime objasniti ekstrcmistic'ko stanoviste albanskih
komunista? Neki mislc da to najviSe dolazi od polozaja
Albanije tj da je ona malena i izolirana od ostalih soci-jalistiS- kih
drzava. Ona se spori sa Jugoslavijom zbog
albanske nacionalnc manjine u Jugoslaviji. Daklc, nije
u pitanju samo ideologija, 6istoca marksizma — lenjini-zm- a,
nego i nacionalni interesi. Spor izmedju Albanije i
Jugoslavije je druge prirode nego spor izmedju jugos-lavcnsk- og
rukovodstva i komunistiSkog pokreta u svi-jetu,
premda sadrzi i ideoloskc elemente.
Moglo bi se jo§ primjetiti da su jugoslavenski ru-kovodioci
dosli u sukob sa ostalim komunistima svijeta
prvenstveno zbog svoje uobrazenosti i suprostavljanja
intercsa svoje zemlje opcim intercsima medjunarodnog
radniSkog pokreta i socijahzma. Oni stojc na nacionali-sticki- m
pozicijama — suprotno intcrnacionalizmu.
Nacionalizam jo elemenat i u drzanju albanskih
komunista (inaCe oni ne bi dolazili u sukob sa drugim
komunistima koji osudjuju rcvizionzam).
Kako se iz svoga ovoga vidi lijevi ckstrcmizam do-vo- di
do istih pogresnih stavova i §tetnih posljedica kao
revizionizam. ♦
♦
Prije nekoliko dana zagrcbaciki "Vjesnik" jopieao
o izoliranosti Albanije. To jc zaista zabrinjavajuca pp-jav-a.
Ali pisanje jugoslavenskog lista nalici "ruganju
lonca loncu". Istina je to da se u polozaju izoliranosti
danas nalaze i Jugoslavia i Albanija.
Moglo bi se dapace roci da se Jugoslavija nalazi u
jo§ tezem polozaju od Albanije, i to zato jer se ona pre-vise
ekonomski povezala sa Sjed. Drzavama i amcri6ki
kapital je sada робсо da ju ucjenjujc i prisiljava ла po-dupira- nje
njegovih stavova. Ima samo jedan Izlaz iz to
situacije: odbacivanje revizionistickih pogleda i povra-ta- k
u socijalisticki tabor.
Albanija ce se naci u teskoj situaciji ako proslijedi
putem kojim jc po§la.
џ Jedno je savrseno jasno : Uspjesna borba za mir i
socijalizma zavisi od punog jedinstva onih koji su za mir
i socijalizam. Tko se odvaja, on strada.
Izjava predslavnika jugoslavsnkog ministarstva
Na konferencljl za Stampunatora Humphrey rbog nj ego
u Beogradu 13. oktobra, pre-dstavnik
ministarstva vanjs-kl- h
poslova Drago Kunc Je po-tvrd- io
vljcst da Je podpreds-Jedni- k
vlade Mijalko Todoro-vl- d
razgovarao sa ameriiklm
ambasadorom Kcnnan-o- m o
odnosima Izmedju Jugoslaviji
1 Sjed. Drzava.
Kunc Je takodjer potvrdlo
otkaz posjete amcrlCkog se- -
nuklearne katastrofe. sto
treba da zabrinjava svakog
Amerikanca, zavrSava Star-ne- s.
ve lzjave da Jugoslavija nije
slobodna". Zatim Je rekao:
"Ml medjutim na ove izja-v- e
senatora Humphreya gle-da- mo
I u sklopu drugih slic-ni- h
negatlvnih postupaka do
kojlh Je doSlo u posljednje
vrijeme s amerlcke strane
narottto u dijelu Stampe, a i
od drugih faktora. Ti postup-c- i
ne mogu sluziti odrzavanjti
dobrlh odnosa kakvi su do
sada postojall izmedju nase
dvije zemlje i kakvi treba da
postoje kako bi se dalje razvi-Ja- la
I unapredjlvala suradnja
izmedju Jugoslavije 1 SAD.