Nase Novine, March 11, 1981

              Шјш
ш
"t. .„ (' Ч)" '" ,V.,'
Ч f , .r
1- 4- NA§E NOVINE, December 23, 1981
©
Bin
A
NAVRSlLA se stota obljetnica rooenja
ALEXANDRA FLEMINGA, PRONALAZACA PENICIL- I-NA.
Gljive su stoljecima zagorcavale
zivot ljudima koseci pocesto neu-k- e
Jedna naoko beznafiajna glji-vic- a,
plijesan, po imenu Penicilin
notatum, stostruko je vratila cov-jecanst- vu
dug §to su ga u
, proSlosli naplatile sestre otrovni-c- e
Ime lijeku sto se dobiva od te
phjesni, dao je njegov pronalazad
Englez Alexander Fleming Toje
vec legendarni penicilin.
Penicilin je i nakon 40-godis- nje
upotrebe jos ostao najvazniji,
najsnazniji, najmanje skodljiv i u
mnogo cemu drugom najbolji te
najcesce upotrebljavan lijek. Up-rav- o
ovih dana u Velikoj Britamji i
u citavom svijetu slavi se stogo-disnjic- a
rodenja Alexandra Fle-mmg- a.
Pronalazac pemcilina doSao je
do svog otkrica sludajno. Bilo je
to 1928. godme. A-Flem-ing
doSao
je kao i obicno u svoju radnu
sobu. Kad je usao, najprije je
ugledao plitke staklene Salice u
kojimaje uzgajao bakterije, izazi-vac- e
nekih bolesti. U jednoj je
opazio neSto osobito. U jednom
dijelu hranilista razvila se neka
zelenkasta plijesan. To ga je vrlo
naljutilo. "Kako je mogla ovamo
prodrijeti ta plijesan kad sam, kao
i uvijek, pazio da hraniliSte i
salica budu fiisti. Da nije netko
otvorio posudicu i usput ubacio
spore plijesni?".
lako uzbuden, Fleming se nije
digao od stola niti je pozvao
poslugu da je izgrdi. Sve je
pazljivije promatrao baS onp mje-st- o
gdje je bila plijesan. Na
hraniliStu su se vidjele gomilice
bakterija koje izazivaju gnojenje
rana. Svuda su se te bakterije
dobro razmnozile, ,osim u blizini
plijesni. Tu kab da je neko pusto
podrucje. Nije bilo bakterija. Sta
to znaci? "To se ne moze drugaCi-j- e
objasniti nego tako da plijesan
izlucuje neku tvar koja unistava
bakterije zbog kojih se gnoje
rane" — zakljufiio je Fleming.
Taj je zakljucak trebalo provjeri-t- i
pokusom. Radi toga je najprije
presadio plijesan u hranihSte s
tekucom hranom. Uskoro je ta
tekucina pozutjela od izlufiina
plijesni. Sada je u nju stavljao
razli6ite bakterije koje uzrokuju
upalu pluca, gnojenje, difteriju
ltd. Bakterije, koje bi se шабе u
hranilistu razmnozavale velikom
brzinom, zastale bi u svom razvo-j- u
Pa i onda kad je ovu zutu
tekucu podlogu razblazio petsto
puta, bakterije su mirovale. Dakle
plijesan Penicilhum izlucuje neku
tvar koja zaustavlja razmnozava-nj- e
bakterija Tu je tvar Fleming
prozvao po plijesni penicilin.
Taj zasluzm ucenjak ispitao je
djelovanje penicihna na zivotinja-m- a
i utvrdio da je neskodljiv i da
bi mogao upotrebljavati kao odh-ca- n
lijek protiv nekih bolesti. All
prije toga morao bi se iz otopine
izlufiiti iisti penicilin. U dogovoru
i u suradnji to su i pokusali neki
кепгнбап. Ustanovili su da je
penicilin vrlo zamrseno graden
spoj i da se vrlo brzo raspada.
Zbog toga je nakon mnogih
neuspjeha napuSten rad na njego-v- u
dobivanju.
Za vrijeme drugog svjetskog
rata, profesorSveufiihsta u Oxfor-d- u
Florey sjeti se Flemingova
otkrica i sa svojim suradnicima
ponovo zapocne rad na dobivanju
i 6is6enju penlcilina. Nakon us-traj- na
rada dobivena je najprije
njegova gusta otopina. To je bio
golem korak naprijed. No veselje
nije bilo dugotrajno. Naime, po-kaza- lo
se da vec poslije nekoliko
dana otopina gubi djelotvornost.
Trebalo je dobiti suhi penicilin
koji bi bio postojan i ne bi se
kvario Napokon, jednog je dana
cijela skupma biologa i kemicara
slavila svoj vehki uspjeh. Iz
izlicma plijesni dobiven je penici-lin
u prahu koji se mjesecima nije
kvario
Tek se sada pristupiloispitiva-nj- u
praSka u koji su se polagale
velike nade Pokusi s pemcilmom
pokazah su njegovu upravo би-des- nu
aktivnost Dovoljan je u 50
milijuna dijelova vode samo jedan
dio penicihna da bi u toj otopini
prestalo razmnozavanje mnogih
vrsta bakterija. U laboratonju je
ustanovljeno da penicilin ko£i u
razvoju bakterije koje uzrokuju
upalu pluca, sifilis, upalu srfianih
zahsaka i joS neke druge
Valjalo je nov lijek prvi put
iskusati na ljudima. Slavni istrazi-va- c
Chaine potrosio je vise od
deset litara dragocjene tekucine u
koju je plijesan izlucila Ijekovitu
tvar da bi dobio samo nekoliko
grama suhog praSka i snjime
робао u bolnicu. Cetvonca boles-nik- a
imali su trovanje krvi s
visokim temperaturama. Znalo se
da im viSe nema pomoci. JoS
sat-dv- a i oni ce izdahnuti u
bunilu.
"Hoce li danasnji dan uci u
povijest medicine kao dan velike
pobjede nauke nad mnogim bo-lesti- ma
Hi, ili"...? Takva i slidna
pitanja vrvjela su u glavi Chaina
dok je priredivao otopinu penicih-na
i spremao se da 6etvorici
umiru6ih bolesnika dade prve
injekcije.
Neizvjesnost je bila kratkotraj-na- .
Tjeskobu je zamijenila velika
nada. Bolesnici su se osjecali
bolje vec poslije prve injekcije.
Nakon druge injekcije temperatu-re
je spala na normalu. Znanost
se nalazila pred novom pobje-do- m.
Zbog ratnih prilika u Engleskoj,
prof. Florey odlazi u Ameriku i
ondje organizira gradnju prve
tvornice pemcilina 1943. godine.
Tada je zapoceo pobjedonosan
put toga lijeka, kome dotad nije
bilo premca.
Od trovanja krvi, od upale pluca
i mozgovne opne, bedrenice,
angine, diftenje i sifilisa umrlo bi
od 1943 godine do danas stotme
milijuna ljudi da nije bio otknven
penicilin Za svoj golemi i nesebi-6a- n
rad, Fleming, Florey i Chaine
dobili su 1945 godine Nobelovu
nagradu mirkoSarCeviC
£$m m fl Q O
Do 2000. godine u razvoj turizma u SR
Hrvatskoj ulozit ukupno 469 milijardi
dinara, pretezno u drustvenom sektoru. Od
toga bi oko 430 milijardi usmjerilo za
izgradnju novih objekata, dok bi 39
milijardi dinara ulozilo u adaptacije i
poboljsanje postojecih kapaciteta.
To proizilazi iz studije o osnovnim
concepcijama i pravcima dugorofinog raz-vo- ja
turizma u SR Hrvatskoj, Sto je
pripremio Zavod za istrazivanje turizma u
Zagrebu Tako se predvida i da bi se samo
oko 63 posto predvidene svote utrosilo za
objekte namijenjene smestaju gostiju, dok
bi 25 posto sredstava trebalo usmjenti u
izgradnju objekata za sport, zabavu i
rekreaciju tunsta, a posto za restorane i
slicne objekte.
ZaSto predlaze baS takva orijentacija
u daljnjem razvoju turizma u Hrvatskoj i
£
W "
nлxг.1t?1t.
нвз-is- a
Kajetan Kovic
MEDVEDJA SOLA
V medvedji soli sedijo medvedi
in vrtijo dcbeie oci
in se potijo pri abecedi
in se mucijo s piko na i.
Sklanjajo medved, medvcda, me- -
dvedu
stejejo unio od ena do sto,
brundajo v zboru pesem o medu,
malo narobe, a vendar lepo.
Na zemljevidu medvedje dezele
iscejo lego medvedjih planin
in se ucijo, kje bodo cvele
prve trobentice, teloh in brin.
Sola je dolga osem razredov,
ure in leta pa hitro beze
in v spricevala malih medvedov
same debele pet ice lete.
Nema sumnje da je istina u istom odnosu prema lazi kao
svjetlost prema mraku. ..
Leonardo da Vinci
Neznanje nikad ne rjesava probleme.
Disraeli
Srednje godine su ono razdoblje u covjekovom zivotu u kojem on sve pokusava objasniti kao posljedicu nedostatka
vitamina.
H. Albert
Knticar je covjek koji poznaje put ali ne zna upravljati
automobilom
M. Roberts
Mozemo biti brzi od vjetra i oluje. ah ne mozemo biti brzi
od demona zurbe.
John Burroughs
Mrzim televiziju Mrzim kao l kikinki. Ali ne mogu
prestati jesti kikinki.
Orson Welles
ill'feS'JlgH'-jj.lH.u'WAM;,'.jv'iiw-.WMkM..Ti'a'JVjiip- y.'
шm
1.
ce se
se
se
ju
11
se
na
je
Cemu se temelje predvidanja tunstickog
razvoja? Prema njefiima autora studije,
temeljno polaziste pri planiranju bila su
dugorofina predvidanja tunstickih kretanja
u svijetu i odraz na turizam u zemlji.
Polazeci od saznanja o nezadrzivosti rasta
tunstiikog prometa, nuzno se nametnula i
potreba daljnjeg razvijanja smjeStajnih i
ostalih kapaciteta Prostorne mogucnosti
Jugoslavije za takav razvoj su joS uvijek
velike Tvrdi se da je u nasem primorskom
pojasu popunjeno s kapacitetima tek 30
posto raspolozivog prostora, dok je u
nekim mediteranskim zemljama iskonste-nos- t
dosegla 80 i vise posto Predvida se
da bi na primorskom podrucju u Hrvatskoj
moglo do 2000. godine biti oko 1 ,650 000
postelja namijenjenih tunstima To bi
predstavljalo prosje6an godisnji porast
kapaciteta od sest posto u osnovnim i 3,4
Pesnik Kajetan Kovic se je rodil 21.
10. 1931 v Mariboru. Nekaj otroskih
let je prezivel v Poljcanah, kjer sta bila
oce in mama ucitelja. Ko se je pricela
vojna, se je druina preselila v vas
Hrastje Mota na Murskem polju, kjcr
je spoznal kmecko ivljenje, okusil pa
tudi grozote vojne. Po vojni je solo
nadaljeval v Mariboru, potem pa je v
Ljubljani diplomiral 17 svetovne knji-evnost- i.
Nekaj casa je bil novinar,
potem pa se je aposlil pn Dravni
alobi Slovenije, kjer je se sedaj njen
glavni urednik.
Kot pravi pesnik sam. je otroske
pesmi pricel pisati kmalu po prihodu v
Ljubljano. Takrat je stanoval na Pru-la- h,
v hisi blizu kopalisca Na spiei.
Tarn je bilo mnogo otrok in ko jih je
opazoval pri igri na dvoriscu, so se mu
porodile prve otroske pesmi. Pozncje
pa, je dobival spodbude ob svoji hcerki
Nini in sinu Juriju. Tako so nastale
njegove pesniske zbirke za otroke:
Franca izpod klanca, Zlata ladja in
Macek Muri, napisal pa je tudi vec
proznih del, med katerimi so najbolj
znana: Moj prijatelj Piki Jakob, Zgod-nj- e
zgodbe in Zmaj Direndaj. Otro-ko- m
se je zelo priljubil Moj prijatelj
Piki Jakob; po tej zgodbi je bila po-sne- ta
tudi televizijska nadaljevanka.
Tisti, ki hodite v solo, prav gotovo
veste, kaj vse se morate uciti. Gotovo
pa ne veste, kako je v pravi, pravcati
medvedji soli. Zanimivo, nadvse zani-miv- o!
Ne verjamete? Pa preberite pe-sem,
ki jo je za vas o tern napisal
pesnik Kajeten Kovic.
VELIKI USPEH NASlH
SMUCARAUSVETSKOM
KUPU
Cartina D'Ambezzo — Italija —
22. godiSnji student iz Ljubljane
Boris Strel, osvojio je prvo mesto u
veleslalomu, sa vremenom od
2:41.06
Drugo mestb pripalo je vodecem
u svetskom kupu, Amenkancu Phil
Mabre-u- , dok je naS Bojan Krizaj,
zabelezio izvanredan uspeh, zauzi-manje- m
Cetvrtog mesta.
U generalnom plasmanu za tak-mifien- je
u svetskom kupu za sada
vodi Phil Mabre, USA, sa 135
bodova
Drugi je Ingemar Stenmark (Sve-dska- ),
sa 59 bodova, dok su naSi
Bojan Krizaj i Boris Strel, na
desetom, odnosno, fietrnaestom
mestu.
Najbolje plasirani Kanadamn,
Steve Podborski, za sada zauzima
15 mesto.
;д-д-'1ЧЈ'ч';'та;'1ми11-
та1ДГ.1,™
I
1 J
posto u takozvanim komplementarnim
objektima - kampovima, odmaraliStima.
Prema studiji, takoder bi trebalo doci do
bitnih promjena u strukturi tunstickih
kapaciteta. To drugim njecima znaci
orijentacija na jeftiniju izgradnju, sa
znatno bolje opremljenim ostalim prateOim
objektima Kapacitet kampova na primor-skom
dijelu bit ce udvostrucen, od
sadasnjih dvjesta na 400 000 mjesta, a broj
postelja u tunstickim naseljima drustve-no- g
sektora trebalo bi povecati sa sadas-njih
40.000 na oko 250 000 U studiji autori
isticu da bi se u postojecim objektima
potrosnja tunsta mogla povecati za 28 u
hotehma odnosno 40 posto u kampovima i
drugim obhcima smjestaja Nuzno je,
dakle, prosmvati ponudu i podizati njenu
kvahtetu, all i bolje iskonStavati postojece
objekte.