Jedinstvo, October 02, 1961

              i
i
Godihja
MEDJUNARODNI PROBLEMI Sovjetski ustupci
Prema vijestima New Sovjetski Saez je
u5inio ustupke u pitanju sekretara naime,
predlozio je da imenuje privremenog generalnog se-kretara
UN (do 1963. kad rok biv§eg
sekretara Hammarskjolda), koji bi imao tri zamjenika.
Ovi zamjenici ne bi imali pravo veta, ali bi generalni se-kret- ar
bio obavezan da se s njima savjetuje i spo-razu- m
u svim vaznim pitanjima.
Amerifiki drzavni sekre-ta- r
Rusk i sovjetski ministar
vanjskih poslova Gromiko
ce se jo5 jednom (po cetvrti
put) sastati radi Njema6ke i
Berlina. Predvidja se da ce
Gromiko vidjeti i ameri6kog
predsjednika Kennedy. A-meri- Ski
krugovi kazu da su
prcgovori "ohrabrujuci".
Iz krugova UN dolaze vi-je- sti
da bi pitanje Berlina
pred Generalnu
skupstinu UN ili vrhunsku
konferenciju.
Iz Berlina javljaju da bi
sovjetski premijer Hruscov
mogao doci na proslavu 12-godisnj- icc
Njemafke Demo-kratsk- c
Republike
tjedna.
Zavrseno zasjedanje
parlamenta
U petak 29. sept, zatvorc-n- o
je cctvrto zasjedanje 21
parlamenta, koje je trajalo
115 dana — najduze zasje-danje
u historiji.
Sto predstavlja ovo zasje-danje
sa gledisla interesa
zemlje i naroda?
Parlamenat so sastao u
vrijeme naglog porasta bc-sposli- ce
i vlada je to prog-lasil- a
kao glavni problem. A
sto je uradjeno? Kakvi su iz-gle- di
za buducnost?
Ekonomske prilike u zc-ml- ji
su sc nesto popravile,
ali u mjesecu augustu u ze-ml- ji
je bilo 323.000 nezapo-sleni- h.
To pokazujc da po-duze- tc
mjerc nisu bile dovo-Ijn- c
da sc osigura za-poslen- je.
Puno zaposlenje zavisi od
opceg razvitka zemlje, po-dizan- ja
proizvodnog kapa
citeta i prosirenja trgovine.
Mjere poduzcte u torn
cu su doeta mrsavc, gotovo
nikakve. Poduzcti neSto vc-c- e
zahtjeva amcriS-ki- m
monopolima i osamos-tavljenj- e
u vanjskoj politi-c- i.
A Diefenbaker nece tim
putem. Jcdan od najveeih
Skandala u historiji zemlje
predstavlja smjenjivanje
guvernera driavne banke
(Bank of Canada) James
Coyne zato §to je istupao
protiv amertfke ekonomske
dominacije i za izgradnju
zemlje vlastitim snagama.
Ovo zasjedanje parlame-nta
biljezi nestanak i pos-Ijednj- eg
traga samostalnos"
ti u vanjskoj politici tj. vla-da
sada amenujc ameriSkom
politici jos vi§e nego u pro-slost- i.
Ona jo prihvatila
"Kennedycyvu dokt-rinu- ".
Izrazila je spremnost
da ratuje zbog Berlina pri
mi nuklearno oruije.
Najavljena promjena za-ko- na
o useljavanju ni ovaj
put nije uemjena (odgadja
se vec cetvrtu godinu).
Sta dalje? Kaiu da Die-fenbaker
pravj planove za
novo zasjedanje parlamenta
a ne izbore. Ali te§ko je vje-rov- ati
da ce proljece proci
hcz izbora.
Tridescta godina izlalenja
. .
г7ш st4iAo£f MforZa peJta
prctplata:
2d Kanadu G dolara,
oslale zemlje 7 ddtara
Adrcsa:
479 Queen Street Yest
Toronto 2-- D, Ontario
Telefon KM 3-16- 42
VOL. XIII. No. 71 (1165) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 2, 19G1 PRICE 8c PER COPY
iz Yorka
vazne UN,
se
aprila godine istifie
trazi
moglo doci
koncem
puno
prav--
otpor
o-pa- snu
Nil Kina trazi
svoja prava
Prvog oktobra N. R. Kina
je proslavila 12-godisnj-icu
svoga opstanka.
Kineski premijer Cu En
Laj je torn prilikom rekao
da Kina zeli zivjeti u mini
sa svim drzavama, uklju6iv
Sjedinjene Drzave. Ali njoj
se moraju priznati njezina
prava u UN i povracen nje-zin
teritorlj Tajvan.
Cu Je rekao da Sjedinjene
Drzave ne odustaju od poli-tik- e
neprijateljstva prema
Kini i dalje cini pokusaje
da sprijeii njezin prijem u
UN.
Dvanaesto-godiSnjic- a N.
It. Kine obiljezena je sve6a-n- o
u cijeloj zemlji. Na6el-ni- k
Pekinga u svom govoru
je rekao da je Kina postigla
velike uspjehe u socijalistiC-ko- j
izgradnji, osobito od
1958. Narodne komune su o
pravdale nade koje su u njih
polagane.
UZ 12-GODIsNJ-IGU
Berlin. — Centralni komi"
tet isto6nonjemacke Jcdins-tven- e
socijalistiSke partije
uputio je nov poziv za ja-бап- јс
borbene gotovosti o-ruza- nih
vojnih snaga, tvor-ni6ki- h
kampfgrupa i civil-no- g
stanovnistva kao i za u-cvi-sc- enje bratstva u oruzju
sa armijama zemalja Varsa-vsko- g
pakta da bi se posti-ga- o
ugovor a mini i suzbilo
militarizam u Zapadnoj Nje- -
Poccla konferencija
Istok —
Kim. — Ovdje je danas
(25. soptcmbra) otvorena
peta medjunarodna konfe-rencija
"Okruglog stola" I-s- tok
—Zapad. Na konferen-cij- i
u6est4iju mnogi javni i
po1iti6ki radnici iz evrops-ki- h
zemalja i Sjedinienih A-merie- kih Drzava Iz Sovjet-sko- g
Saveza prisustvuju
Mjcrc za smanjenje
zatcgnutosti
Ujedinjenim nacijama
predan je sovjetski memo-randum
o mjerama za sma-njenje
medjunarodne zateg-nutost- i,
uSvrscenje povjere- -
nja medju drzavama i ost-varen- je
opceg i potpunog ra-zoruzan- ja.
Memorandum sadr2i ovc
prijedloge:
1. Da se "zamrznu" vojni
budzeti i ograni6e izdaci za
vojne svrhe na nivou od 1.
januara 1961. godine;
2. Da se dobrovoljno odu-stan- e
od koriscenja nuklear-no- g
oruzja;
3. Da so zabrani ratna
propaganda;
1. Da se zakljufi spora-zu- m
o nenapadanju izmedju
zemalja NATO i zemalja
VarSavskog pakta ;
5. Da se povuku trupe sa
stranih teritorija, osobito iz
Evrope, a kao prvi korak
prcdla2e se smanjenje stra-nih
trupa stacioniranih u
Njemackoj ;
6. Da se poduzmu mjere
protiv daljnjcg §irenja nu-klearn- og
naoruzanja i da sc
nuklearno omzje ustupi dru-gi- m
zemljama ;
7. Da se uspostavc bcza-tomsk- c
zone i
8. Da se poduzmu mjcre
za smanjenje opasnosti od
iznenadnog napada.
D. R. NJEMAcKE
табкој. "Socijalizam tri-jumfu- jc,
mi smo ja2i! Шг
Icii u jakim rukama!" — i-s- ti5c
sc u parolama koje CK
objavio pred dvanaestogo-disnjic- u
NjemaCke Demok-ratsk- c
Itepublike.
Istovremeno, CK poziva
isto6nonjema5ko stanovnis-tv- o
da pod vodstvom Ulbri-cht- a
ulozi sve snage u da-ljd- m
јабапји isto6mnjema-бк- е
drzave i njenih snaga.
"Okniglog stola"
Zapad
dlan Vrhovnog sovjeta i di-rckt- or
lista "Izveetija" A-dzub- ej,
knjizevnici llja E-renb-urg
i Когпејбик i sekre-ta- r
Saveza sovjetskih sindi-kat- a
Solovjcv, a medju Нб-nosti- ma
iz Sjedinjenih Amc-riCki- h
Drzava nalazi se de-mokrat-ski
senator Hubert
Humphries.
Г svima caiiljiwHi Latinskc Amrvikr oyromna
vecimi iHiroila stoji cn'xlo ttz kubamki mi rod i uz
Fidel Cast ra.
kubanskoi miroda sit u ]os1jcd-nji- h
J) mjcsfci orijanizirali su ovdje tri javnc ma-uifvstac- ijc
protiv kubanskc vladc i za "slobodu"--.
Vnatoc ojfromnih jinaneijskih sredstava sa kojima
raspolazu, unator !K) posto uoviua i radio stamen
koje im jtrave veliku mijveen od tilt
je uspjeln da skit pif prema shizbcnom
HUicijskom saopeeuju, 3000 osoba.
Mi, koji smo solidami sa Kitbom i njeiiom na-rodno- m
vlndom, u isto vrijeme smo orijanizirali na
stotine na kojima uzinia uce.sea po ,'J,
10 i po HO hiljnda Ijndi.
Osjecaji naroda Latinske Amerike. vide se i u
drianjn vlnda. Jedino diktature, kao
Parayvaj, Xiknrayvn, Gvntemala, Pern, Domini- -
Pobuna
Izgleda da su pobunu
organizirali desnicarski e-lem- enti,
koji su se ranije
zalagali za ujedinjenje Si-ri- je
i Egipta (glavnu ulo-g- u
igrao je pukovnij Se-raj)
Sigurno je da iza to-ga
stoje izvanjske sile, a
koje moze se suditi po to-me
sto su Jordan i Turska
pohital! da priznaju novu
sirijsku vladu.
Jedino su komunisti bi-ll
protiv ujedinjenja Sirije
sa Egiptom. On! su upozo-rava- l!
da to ne moze dobro
svrsiti. To je jedan razlog
zasto ih je Nasser tako ne-milosrd- no
progonio.
I ministar kazc da
ncma sigurnosti
Javlja sc iz Londona da
jc britanski ministar obrane
Harold Watkinson izjavio
da ce sklonita (air raid
shelters) biti bez Mkakve ko-rist- i"
u nuklearnom ratu.
(Napomena: Pravi cilj ka-mpan- je
za sklonista, koja
se sada sprovodi u Kanadi i
Sjed. Drzavama, jeste psi-holos- ko
pripremanje naroda
za rat. — Ured.)
Novi
ambasador u Kanadi
Beograd. — Za novog ju-goslavens- kog
ambasadora u
Kanadi imenovan je Dim6c
Belovski, dosadasnji preds-jedni- k
Savjeta za kulturu
Narodne Republike Make-donij- e.
Unija dohila dozvolu
da tuЛ hotel
Ontario Labor Relations
Board je odobrio Hotel and
Restaurant Employees Uni-on
da tuzi Royal York Hotel
u Torontu zbog nezakonitog
otpuStanja preko 700 §traj-kas- a.
Zakon zabranjuje otpus-tanj- e
radnika koji "zako-nito- "
Strajkuju.
Royal York Hotel pripa-d- a
CPR-u- .
Vise proizvoda sa
m a njc radnika
U 1960. automobilskc ko-mpan- ije
u Sjed. Drzavama
su proizvele 6 1 posto vise a-utom- obila
nego u 1917. sa
5 posto manjc radnika. To
je postignuto vecim pritis-ko- m
na radnike i zamjenom
stare maSinerije sa novom
koja treba manje radnih
ruku za upravljanje Latlnska Ainerika §a
DOPIS IZ MONTEVIDEA
Xcprijatelji
ргорпцатЈн,
mnnifeslacijii
manifestaeija,
najbrntahiije
jugoslavcnski
u Sirigi
Ovo je tezak udarac
Nasseru i njegovim plano-vim- a
da postane "ujedini-telj- "
arapskog svijeta. O-v- o
pokazuje da se arapsko
jedinstvo ne moze ostvariti
na nacin kako je htjeo Nas
ser. On je tu Ideju tesko
kompromitirao.
A sto ce sada? Ako u
Siriji upotrebi oruzanu si-I- u,
kompromitirat cc se
jos vise.
Cijela stvar dobro dola-z- i
imperijalistickim sila-m- a
u njihovu pokusaju da
zadrze svoju prevlast u
torn uljem bogatom podru-cj- u.
20 tisuca osoba
u "Marsu mira"
Rim. — U "Marsu mira i
bratstva medju narodima"
od Peruggije do Asisija, ko-ji
je organizirao talijanski
"Pokret protiv nasilja", u-iestvo- valo
je, prema izvje§-tajin- a
Stampe oko 20.000
lju
JIanifestantima iz Pe-ruggije
sa mnogim traspa-rentim- a
protiv atomskih e-kspcrim- enata,
za mir i za
opce razoruzanjc na putu
prema Asisiju neprestano
su se prikljucn'ale novc ko-lon- c
iz naselja kroz koja jc
prolazila povorka.
U тагби su ufestvovali
predstavnici gotovo svih lo-kaln- ih
politikih organizaci-ja- ,
sindikalnih i omladinskih
udruzenja i lokalnih organa
vlasti, zatim knjizevnici i
drugi predstavnici kultur-no- g
2ivota i studenti iz mno-gi- h
zemalja.
Najamnici u Katangi
priprcmaju sc za borhu
protiv vladinih trupa
i snaga UN
Leopoldville. — Zapadni
novinari koji su stigli u Leo-poldvi- le
izjavili su da se
bijeli najamnici u Katangi
organizuju za borbu protiv
centralne kongoanskc armi-j- c
premijera Adule i snaga
UN. Sudeci po ovim izjava-m- a,
najamnici su spremni da
predju i u ilegalnost i da iz
podzemlja rukovode borba-m- a.
Sastavljenc su takodjer
erne liste nepoXeljnih licno-st- i
koje treba likvidirati po
uzoiai na organizaciju alzir-ski- h
ultra§a. KiiIiorii
kvska i Haiti pod it pirn vhtdu Sjedinjenih Drlava
protiv Kobe. Doeim sve oslale, jdje postoji MA-KA- lt
MALKO deniokraeije i slobode izbjetjavajit
da se solidnristt sn politikom vlade Sjedinjenih Dr-zn- va
ili imk se izjavljitju otvorcno protiv tc politi'
ke, kao na pr. Brazil, Ekvador i Meksiko.
V Latinskoj Ameriei velikn veeina radnickc
klase i inteliyeneije stoji evrsto uz Kubit.
Ovdje н Uruijvnjn je l.r00 intelektualaea pol-pisa- lo
manifest za Kubit a samo 3T0 proti Kube i to
veeinom fritdalei i veliki kapitalisti.
Drzavni Vniverzitet, kojeija saeinjnvajit stit-den- ti,
profesori, admim'stracija i diplomirawi pro-fesional- ei, dao je jednoglasnn izjavit solidarnosti sa
Kitbom.
Kitba je it ovim narodima probitdila veliku svi-je-st
o njihovoj moei i ujihovim moguenostima za
zivot i za slobodu. Kxtba predstavlja novo doba u
zivotu naroda Latinske Amerike. — P. KUIiTT()
VUKSTI I КОМКХТЛ It I
POPOVIC ISPRAVLJA TITA
Washington je bio neizmjerno razodaran propu- -
stom Beogradske konferencije drzava koje ne pripadaju
vojnim blokovima da osudi Sovjetski Savez zbog obnove
nuklearnih pokusa.
Glavna odgovornost za to pripisana jc jugoslavcn-sko- m
predsjedniku Titu, koji je na konferenciji izjavio
da on razumijc razloge koji su Sovjetski Savez naveli
na taj korak, samo to nije trebao uCiniti istovremeno sa
otvaranjem konferencije.
Washington je zaprijetio da ce zemljama koje ne
podupiru amerifiku politiku obustavit ekonomsku po-mo- c.
Bilo je javljeno da je sam predsjednik Kennedy
poceo prou6avati ovo pitanje. Вебепо jc da su Poljska i
Jugoslavia prve na listi za obustavljanje pomoci. Neki
krajnji antikomunisti2ki krugovi su бак tvrdili da jc od-lu- ka
o tome donijeta, isticuci da ce osobito tesko biti po-godje- na
Jugoslavia, koja je dosad od Sjed. Drzava do-bi- la
(prema tim izvorima) 1 milijarde dolara, od (iega
na vojni2ku pomoc otpada 2 milijarde i 200 milijuna do-lara,
a na ekonomsku jedna milijarda i 800 milijuna.
Koliko je u svim tim tvrdnjama istine, mi nc mozemo
reci. Navodimo ono sto drugi tvrde. Samo za jedno smo
sigurni: Jugoslavija je postala ckonomski zavisna od
Sjedinjenih Drzava i prekidanjc pomoci imalo bi teskih
posljedica za njezinu privredu. Drugo sto bi rekli jc to,
da i sama атепбка prijetnja da cc obustavit pomoc dr-zavama
koje nc podupiru njezinu politiku pokazuje ka-ko
je nctacno tvrditi da je americka pomoc "bezuslov-na.- "
Da li zbog ameri2kih prijetnji o obustavljanju po-moci
ili nekih drugih razloga, jugoslavenski upravijaSi
su izmjenili svojc stanovi§tc prema sovjetskim nuklcar-ni- m
pokusima. Oni su odstupili od stanoviJta koje su za-uz- eli
na Beogradskoj konferenciji.
Amcrtfki list "New York Times" u broju od 27. sc-ptem- bra
sa zadovoljstvom bilje2i da je jugoslavenski
ministar vanjskih poslova Коба Popovic na zasjedanju
Gencralne skupstine UN u New Yorku osutlio Sovjetski
Savez zbog vrsenja nuklearnih pokusa.
"Times" nije objavio puni tekst PopoviccVa govora,
nego samo citira sto je rekao protiv Sovjetskog Saveza.
Popovic je kazao da je sovjetski pothvat "ozbiljan"
i da je "sovjetska vlada preuzela na sebe tcsku odgo-vornost".
Popovic jc odbacio sve sovjetskc razloge za obno-v- u
nuklearnih pokusa osim jednog, kazc "Times". Taj
jedan razlog jesu francuski pokusi u vrijeme dok su
SSSR, USA i Britanija pregovarali o sporazumu za obu-stav- u
pokusa, koga je Popovic nazvao "veoma teskim
prekrsajem" (very grave offense). Rekao je da odgo-vornost
za to snose i francuski saveznici.
"Times" nc navodi sto je Popovic rekao za obnovu
ameriSkih nuklearnih pokusa. Mozda to nije vazno? Ta
oni se vr5c pod zemljom i ne prouzrokuju radioaktivnih
padavina. Ni§ta to §to prcdstavljaju dodatak amcriCkom
nuklearnom arsenalu i mogu biti upotrcbljcno kasnije.
Uostalom, kriv je SSSU, jer je prvi робео. . — -
Popoviccva sluznika du§a so ovdje ispoljila u svoj
svojoj golotinji. On sramotno puzc pred imperijalieti-ma- .
Ovaj slucaj nam govori o tome da jo Jugoslavija
dosla u takvu zavisnostod Sjedinjenih Drzava da vise
ne moze voditi samostalnu politiku. Onn jo prWliena
2ak opozivati javne deklaracije sefa drJi?.vo. To je t- - ,ko
poniznjonje i boli svakog pravog rodoljuba.
PQUKA IZ TURSKE
Na ovu tcmu potakao nas je uvodnik "Glasa kana-dski- h
Srba" pod naslovom "Vjesanja u Turskoj".
Uvodniiar "Glasa" nastoji da objasni zasto je biv-- si
turski premijer Mendcres avrsio na vjesalima, ali za-obila- zi
glavno, a za to ima razloga. Kako bi on mo-gao
da kaze da se Menderesov zlo6in sastoji u tome Sto
je Tursku upregao u imperijalisti6ka kola, prije svega
americkog, i time zakocio njezin razvoj i napredak, za-poii- ct
po Kemalu Ataturku, koji je bio neprijatelj imperi
jalizma? Ako bi to uSinio, kako bi mogao tvrditi dn cc
ameriiki imperijalizam "osloboditi" Jugoslaviju?
Stvarno, sudbina Mendcresa jc ozbiljna opomena
oboiavateljima imperijalizma. Ne moze se sluziti svojoj
zemlji i narodu I imperijalistickim osvajacima i poro-bljivacim- a.
Slabo ce sNTiti svaki onaj tko ide tim putem.
Ovo nas dovodi do pitanja da li su to uoCili oni koji
(Nastavak na strani 2)