Novosti, January 13, 1945

              --w
STRANA 2
NOVOSTI
Fublished every Tuesday Thursday and Saturday by Ihe
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Štetna politika CCF partije
Vodstvo CCF partije izgleda ne ustručava se pred ni
čim u svojoj nakani da razbije jedinstvo demokratskih sil-- j
Kanade baci zemlju u kaos spriječi punu pobjedu u ratu i
zaustavi posljeratni progres Ne ustručavaju se oni pred tim
ni pod cijenu gušenja onih unutar svojih redova koji sve glas-nije
i sve oštrije protestiraju protiv tako kobne politike vod-stva
Ofigledna je njihova politika Prozreno su njihove namje-re
još iz ranije ali se uvjek čekalo i popuštalo od strane pro-gresivnog
dijela naroda Kanade nebi li se usprkos svega do-S- o
do solidnije saradje uvjetovane zajedničkim interesima po-bjede
nad neprijateljom i organiziranju posljeratnog blago-stanja
1 mira u zemlji
Izgleda da sadanje vodstvo CCF partije nije za to i tak-vo
jedinstvo pak radi onako kako ga je volja bez odobrenja
širokog članstva i bez obzira na osnovno interese zemlje
Nakon su se najprije našli na jednim linijama sa torijev-dm- a
za vrijeme nedavne krize o konskripciji ipak su CCF
zastupnici bili manje više prisiljeni da kasnije glasuju za vla
din Dredloa To ie bilo učinjeno naravno pod žestokim priti
skom zanatskih unija i širokog članstva njihove partije Mr
Coldwell njihov vodja je poslije toga primjetio da jo njegova
zasluga što su spriječeni nacionalni izbori na pitanju konskrip-cij- o
Dobro! Recimo da je tako
No ta linija nije dugo trajala Jer odmah nakon su pro-glašeni
dopunski izbori u North Grey opet vidimo CCF-ovc- o
uporedo sa torijevcima u jednoj žučnoj kampanji protiv vladi-nog
kandidata Umjesto da realno gledaju na potrebu zemlje
u ovim danima da se izabere sadanjeg ministra obrano i oca
kanadsko vojsko generala MacNaughtona oni (CCF-ovci- )
postavljaju svog protu-kandidat- a jednog avijatičkog oficira
samo za to da pocijepaju sile demokracijo i pomognu torijev-cima
poraziti vladinog kandidata Da li to nije u duhu politike
nacionalnih izbora nacionalno krizo — ako hoćemo — i to u
oči najvećih i najodlučnijih borba na svim savezničkim fron-tovim- a
Ako jo Coldwell mogao reći da je njegova zasluga
Sto su spriječeni nacionalni izbori za vrijeme krizo o konskrip-ciji
mi možemo reći da će biti CCF stvarno odgovorna ako
dodjo do preuranjenih nacionalnih izbora obzirom na rezultat
izbora u North Grey
Ako to nijo političko šarlatanstvo prvog reda mi bi rado
znati što jo
Kada zanatske unijo traže zdraviju politiku CCF partije
u odnosu prema drugim demokratskim pokretima i pitanjima
zemlje onda to CCF vodstvo naziva "komunističkim pod-streko- m"
A kad pak C C F zastupnici u provincijalnom ili
federalnom parlamentu pitaju za razlog tako pogubn? taktike
vodstva onda ih se jednostavno baca iz partijo — H m
čudno li demokracije pod plastom koje žele paradirati ti naši
C C F-ov- ci
Politika CCF u Kanadi se u srži podudara sa politikom
ostalo 30cijal-demokraci- je u svijetu Ona je dovela radnike
naravno one koji slijede njihovu politiku i tamo gdje je pre-vladavala
njihova taktika na "tanke grane" po nizu pitanja
U mnogim kanadskim industrijama izazvani su nepotrebni
štrajkovi u oči neštrajkovno politike unija za vrijeme rata U
provinciji Quebec na primjer iskoristili su svoje pozicije i sa
svojom cjepačkom politikom utirali put dolaska na vlast Dup-leesie- a
Promašili su iskoristiti po radnicima izabranu tridese-tićetvoric- u
provincijalnih poslanika u Ontario da istjeraju to-rijev- ce
i Drewa sa vlasti Oni su oslabili i do velikih mjera raz-dijelili
radničke redove na municipalnim pitanjima I da su
radnici i ostale progresivne sile stvarno imale ogromnih us-pjeha
za vrijeme prošlih gradskih izbora u Torontu i onda
Crowlcndu Timminsu Montrealu Hamiltonu Vinnipegu
0hawi i drugdje prvenstveno se ima pripisati činjenici što
Je najprijo temeljito raskrinkana i poslije odbačena cjepačka
politička namjera C C F -- ovaca
Nakon svega ovoga jasno mole biti svakome da je na-cionalno
jedinstvo Kanade ozbiljno ugroženo ne samo po to-rijevcima
nego i po današnjoj taktici i politici vodstva CCF
partije
Ova nezdrava politika uCF partije mora se poznati Na
nju se našem narodu mora ukazati jer i mi smo dio kanad-skog
naroda Posljedice njezine i mi ćemo snašati Pogrešni su
oni koji radi toga što smo mi navodno "stranci" kažu da se
nemamo pravo miješati u kanadsku politiku Ništa štetnijeg od
takvog uvjeravanja Mi nismo "stranci" u Kanadu Mi u Kana-živim- o
radimo i većina nas smatra Kanadu svojom novom
domovinom I baš radi toga pozvani smo ne da pomažemo
reakcionarne sile koje ne žele dcbra Kanadi i njenom narodu
nego sile napredka i demokracije
k ovih rarioga mi pozdravljamo odluku Radničke Pro-gresivne
Partije što povlači raniji zaključak da ne nominira
svojih kandidata u itbocima tamo gdje su već nominirani ili
utoii6ni CCF-ov- d
Mi pozdravljamo i onaj nedavni hrabri ietup Lasli Hon
oocka i N AUkx (donovi provincijalnog parlamenta u Onta-rio)
koji su dignuti svoj glas protesta protiv takve politike
CCF partije i najavili da će radje fe nj istupi nego biti
slijepo orudje u rukama besprinopijelne birokracije na vod-tv- u CCF parHj protiv općih interesa nacije
Roosevelt o vanjskoj politici
Niže donosimo onaj dio go-vora
predsjednika Roosevelta
kojeg je ovih dana oaržao pred
kongresom o vanjskoj politici
Sjedinjenih Država u ratu i po
slije rata Upozorujemo čitaoce
da taj govor pomno pročitaju
jer je od osobite važnosti u da-našnje
vrijeme
Predsjednik Roosevelt:
"Na polju strane politike mi će-m- o
ostati zajedno sa Ujedinjenim
Nacijama ne samo za rat nego i
za pobjedu za koju se rat vodi
Ne ujedinjuje nas samo zajedni
čka opasnost nego i zajedničke
nađe Mi smo medjusobno poveza
ni ne kao vlade nego kao narodi
— a narodne nade jesu mir Ovdje
kao i u Engleskoj u Engleskoj
kao i u Rusiji u Rusiji kao i u
Kini u Francuskoj i po cijelom
kontinentu Europe kao i po cije-lom
svijetu gdje god čovjek ljubi
slobodu nade i ciljevi naroda jesu
za mir — mir trajan i siguran Dug Njemačke
(Nastavak)
Za to se pitanje ratnih repara-cija
za nas ne postavlja samo kao
pitanje pravedne naknade za ono
što nam je nepravedno oteto i uni-šteno
već u prvom redu kao pita-nje
osiguranja ekonomskog i ma-terijalnog
opstanka našeg naroda
I naše mlade države poslije rata
Sve zemlje anti-Hitlerov- og bloka
neće se nalaziti u istom položaju
kao Jugoslavija Uzmimo za pri-mjer
Englesku i Ameriku I one
će nema sumnje i tražiti i dobit!
ratnu oštetu od Njemačke Apso-lutna
cifra njihove štete biti će
svakako veća od one koju ćemo ml
potraživati Ali kod njih srazmjer
uništenog dijela nacionalnog bo gatstva prema neuniitenom
neće ni izdaleka biti onoliki koliki
je kod nas Oni će dakle biti u
stanju održati se i razvijati se i
bez pomoći iz vana Kod njih pita-nje
ratne oštete ne zasjeca u pro-blem
posljeratne rekonstrukcije
zemlje kao kod nas I kad stvari
tako stoje i kad svemu tome doda-mo
već pomenutu i cijelom svijetu
dobro poznatu činjenicu da je Ju-goslavija
od svih savezničkih ze-malja
dala srazmjerno najveći broj
žrtava — dragocjenih ljudskih ži-vota
koji se nikakvim reparacija-ma
nemogu nadoknaditi — onda J
jasno da nema nravednijeg zahtje-va
nego što jo naš — da nam se u
najkraćem roku i u potpunosti
naknadi sve ono što nam je oteto i
uništeno!
Pružanje brze pomoći žrtvama
fašističke agresije najviše nastra-dali
m u ratu biti će moguće samo
ako se jedan dio nacionalnog bo-gatstva
Njemačke i njezinih sateli-ta
upotrijebi u te svrhe Njema-čkoj
će se odmah poslije pobjede
morat zaplijeniti ne samo mašine
alati spra%-- e stoka željeznički va-goni
lokomotive brodovi Ud već
i čitava industrijska poduzeća
PORAST ORGANIZIRA-NOG
RADNIŠTVA
Unijsko članstvo u Kanadi po-raslo
Je više od 85 procenata od
kako je sadašnji rat počeo prema
brojkama ministarstva rada u Ot-ta- wl
Sveukupno unijsko članstvo sada
dosiže prema tim brojkama 664
633 u usporedbi sa 3589G7 za 1939
Brojke unijskog članstva su bazi-rane
na raportima iz različitih
unijskih ureda zaključenih 31 de-cembra
1943
Porast žena u unijama bio Je
475 prorenata samo u jednoj go-dini
tj od konca 1942 do konca
1943 Od 51383 učlanjenih I rapor-tirani- h
članica u tom vremenu
34947 su pristupile u uniju u Que-bc- c
provinciji Ontariu 23339 Bri-tis- h
Columbiji 6650
Od sveukupnog Članstva zabilje-ženog
u 2041 lokalu 249450 sJ
članovi lokala prisajedlnjenih Tra-de- s
and Labor Congres of Canada
(AFL) The Canadian Congress cf
Labor (CIO) ima 245812 člana u
710 prisajedlnjenih lokala The Ca-nadian
and Catholic Confederation
(katoličke unije u Quebecu) Imaju
C8576 članova u 2C8 lokala 34590
unijskih radnika u International
Railway Brotherhood (željezni-čarski
radnici) 37603 radnika u
237 lokala od naciomlnih i inter-nacionalnih
unija čiji lokali su ne-zavisni
i nisu nigdje prisajedinje-n- l
te konačno 58 lokala (kompa-nijskih
unija) sa članstvom od
928C
Ovo je IzvjeSće ministarstva ra-da
za godinu 1943 Medjutim u
prošloj godini (1944) ratovi or-ganiziranih
radnika porasli su za
vite desetaka tisuća i danas se sa
gurnoSću moie reći da je brojka
700 tisuća daleko premašena u
unijskem članstvu
NOVOSTI Subota 13 januara 1945
Neće biti Iako stvoriti taj na-rodni
mir Mi se varamo ako vje-rujemo
da će predaja armija na-ših
neprijatelja stvoriti mir za ka-kvim
težimo Bezuvjetna predaja
armija naših neprijatelja je prvi i
potrebni korak — ali tek prvi ko-rak
Već vidimo na teritorijima oslo-bodjen- im
od nacizma i fašizma ka-kve
probleme će nam donijeti mir
Fa i kod toga se varamo ako poku-Sam- o
misliti da će se svi ti pro-blemi
riješiti preko ncći
Moguće je izgraditi čvrste teme-lje
— i oni će biti izgradjeni Ali
nastavljanje i osiguranje mirnog
života u dugom vremenu mora bi-ti
djelo samih naroda
I mi kao i svi ostali narodi ko
ji su prošli kroz zamršeni proces
borbe za oslobodjenje i prilagodje-nj- e
znamo iz vlastitog iskustva
kako su to velike poteškoće Mi
znamo da to nisu poteškoće svoj-stvene
samo jednom kontinentu ii
jednoj naciji Naš vlastiti revolu- -
Drukčije se neće moći pružiti brza
pomoć žrtvama agresije U vezi
toga postavlja se pitanje: koliki
dio nacionalnog bogatstva pobje-djeni- h
država treba zaplijeniti u
korist ratne oštete? Apsolutno je
ispravan princip da izazivači rala
dadu od svog nacionalnog bogat-stva
za naknadu učinjene štete
bar onoliko da u ekonomskom po-gledu
ne budu iznad žrtava svojo
agresije
NE SMIJE SE DOPUSTITI BRZO
PODIZANJE NJEMAČKE
Narodi Jugoslavije smatrali bi
krajnjom nepravdom kad bi se po-slije
rata dopustilo da Njemačka
zahvaljujući kapacitetu svoje in-dustrije
brzo napredjuje i zacje- -
ljuje rane dobivene u ratu dok bi
naša zemlja mnogo sporije i s teš-kim
mukama podizala svoju priv-redu
koju je razorila ta ista Nje-mačka
Ili čak da Njemačka dok
se mi Još oporavljamo podiže in-dustrijska
poduzeća koja bi u po-voljnom
času opet pretvorila u ko-vačni-ce
oružja protiv slobodoljube-ći- h
naroda Narodi Jugoslavije ni-su
prolili more krvi da bi u svijetu
i poslije rata bile moguće takve
stvari I kao što će po pitanju unu-trašnjeg
uredjenja braniti svoje
pravo da sami odlučuju o svojoj
sudbini tako će isto I u pitanja
medjunarodne politike braniti svo-je
pravo i svoje interese protiv
svih onih koji bi pokušali da spa-se
njemačke imperijaliste od pra-vedne
kazne
Onaj dio nacionalnog bogatstva
Njemačke i njezinih satelita koji
će se odmah zaplijeniti u korist
oštećenih zemalja biti će dovoljno
velik da bi se iz njega mogle pod-miriti
potrebe 1 zahtjevi Jugosla-vije
Iako se za sada ne mogu toč-no
znati razmjeri razaranja u
zemljama fašističkog bloka ipak
je vjerojatno da će njihovo nacio-nalno
bogatstvo biti 1 poslije iz-gubljenog
rata dovoljno veliko da
pokrije posljeratne potrebe naše
razorene privrede Pravedan je i
opravdan zahtjev da se Jugoslavi-ji
iz nacionalnih bogatstva pobje-djeni- h
napadača da barem toliko
koliko je potrebno da ona u naj-kraćem
roku postavi na noge svo-ju
privredu te da osigura život i
opstanak svojih gradjana Jugo-slavija
ima moralno pravo da u
torr pogledu traži za sebe prven
stvo
što se tiče otplata koje će Nje-mačka
morat izvršiti iz svog na-cionalnog
dohodka pitanje se pos-tavlja
slično kao kod naknade koju
će morati da plati iz nacionalnog
(bogatstva Neka Njemačka plati
žrtvama svog napada barem toliko
da ne živi bolje i bogatije od ze
malja koje je svojim barbarskim
napadom teško oštetila Nitko tko
pravedno osjeća i misli ne može
ništa prigovoriti ovom principu
Kako bi izgledao ovaj svijet i kak-vi
bi bili izgledi za njegovu buduć-nost
ako se ovom zahtjevu nebi
udovoljilo!
Poznato je da je poslije prvog
svjetskog rata ono malo oštete Sto
je platila Njemačka Lilo prebače-no
na ledja širokih slojeva njema-čkog
naroda Od kuda će sada Nje-mačka
uzeti sredstva za plaćanje
ratne štete to je stvar njemačkog
naroda Za nas je glavno da nam
Njemačka plati sve što nam dugu-je
NE SAMO NJEMAČKA NEGO I
NJENE SAVEZNICE MORA- -
JU TLAĆATI
Njemačka Je naš glavni ali ne
i jedini dužnik Njezini dojučeraš-nji
i danainji saveznici — Italija
Madjarska i Bugarska — izravno
su učestvovali u pljačkanju i raza-ranju
nale zemlje a Rumunjka
je Maljala Njemačkoj na raspo-laganje
stoj teritorij za rat protiv
(Prenoa na str 4) j
1
cionarni rat je prema riječima jed
nnff omari X]mrt JiietlJSa nelnniA I
"vrtlog bezakonja i bezobzirnosti
na ljudski život" Bilo je seperati-stički- h
pokreta jedne ili druge vr-sti
u Vermontu Pennsvlvaniji
Virginiji Tennessu Kentuckv i u
Maine--u Bilo je pobunjenika otvo-renih
ili prikrivenih u Massachu-sett- s
i u New Hampshire Te pote-škoće
mi smo popravili sami kao
što će i narodi oslobodjenih kraje-va
suočeni sa zamršenim proble-mima
u prilagodjivanju života ta-kod- jer
sami popraviti svoje prob-leme
Mir se može stvoriti i podržava-ti
samo jedinstvenom odlučnošću i
sa slobodoljubećim narodima koji
su voljni zajednički raditi koji su
voljni pomoći jedan drugome volj-ni
poštivati i podnositi jedan dru-goga
te spremni razumjeti jedan
drugoga mišljenje i osjećaje
što smo bliže uništenju naših
neprijatelja tim više postajemo
neizbježivo svijesniji razlika me-d- ju
pobjednicima
Pod niku cijenu ne smijemo doz-voliti
da nas te razlike razdvoje i
zaslijepe pred našim važnijim za-jedničkim
stvarima i interesima u
dobivanju rata i u izgradnji mira
Medjunarodna suradnja na kojoj
se mora graditi trajan mir nije put
samo u jednom pravcu
Nacije kao i pojedinci ne gleda-ju
uvjek jednako i ne misle jedna-ko
pa ni medjunarodnoj suradnji i
progresu ne pomažu ni jedna naci-ja
koja smatra da ona ima mono-pol
u mudrosti i umjetnosti
Pogrešno upotrebljavana vlast
ili kako se u kratkom smislu kaže
"politička vlast" ne smije u budu
ćem svijetu biti kontrolirajući fak-tor
u medjunarodnim odnosima
To je srce principa kojima smo se
posvetili Ne može se pobijati da
jo vlast faktor u svjetskoj politici
isto toliko kao što se ne može po-bijati
njezino postojanje kao fak-tora
u nacionalnoj politici Ali u
demokratskom svijetu kao i kod
demokratske nacije vlast mora bi-ti
povezana sa odgovornošću i oba-veznoš- ću da se brani 1 opravda u
okviru opće volje naroda
Tako zvani usavršenizam ne mo-že
ništa manje kao ni izolacioni-zam
ili imperijalizam ili pak poli-tička
vlast narušiti put prema
miru Nemojmo zaboraviti da pov-lačenje
prema izolacionizmu pred
četvrt stoljeća nije započeto izrav-nim
napadom protiv medjunarodne
suradnje nego baš protiv navod-nog
nesavršenog mira
U našoj razočaranostl poslije
prošlog rata radje smo izabrali
medjunarodnu anarhiju nego me-djunaro- dnu
suradnju sa nacijama
koje nisu gledale na svijet i mis-lile
kao i mi Mi smo napustili na-de
za postepeno postizanje boljeg
mira jer nismo imali dovoljno od-važnosti
za ispunjavati naših od-govornosti
u ondašnjem nesavrše-nom
svijetu"
"Mi ne smijemo dozvoliti da se
to ponovno dogodi ili ćemo pak
opet slijediti onaj isti tragičan put
— put prema trećem svjetskom ra-tu
Možemo ispuniti naše odgovor-nosti
za podržavanje sigurnosti
vlastite zemlje jedino upotrebom
vlasti i našeg upliva za postizanje
principa u koje vjerujemo i za ko
je se borimo
U augustu 1941 premijer Chur--
chill i ja složili smo se na princi-pima
Atlantskog čartera i ti prin-cipi
su kasnije pripojeni u dekla-raciju
Ujedinjenih Nacija 1 janua-ra
1942 U jedno vrijeme Izolacio-nis- tl
su ogorčeno protestirali pro-tiv
našeg prava za proglas tih
principa — pa i protiv samih prin-cipa
su protestirali Danas ti isti
ljudi protestiraju protiv mogućno-sti
o narušavanju tih istih princi-pa
Istina je da izjave o principima
Atlantskog čartera ne davaju pra- -
vila za lako primjenjivanje na po
jedinu i svaku ratnu situaciju u
svijetu Ali to je ipak dobra i ko-risna
stvar — to je potrebna stvar
— da imamo principe prema kojim
ciljamo
Mi ne smijemo oklijevati u upo-trebi
našeg upliva i upotrebljivati
ga odmah sada — da se osigura I i
koliko je čovječanski moguće brže
irpunjenje principa Atlantskog
čartera MI se nismo odstranili od i
vojnih odgovornosti koje nam je
donio oval rat Ne možemo se Isto
tako odstraniti niti od političkih
odgovornosti koje slijede iza bitke
Ne želim stvoriti utisak da se
sve pogreške mogu spriječiti i da u
neće biti mnogih razočaranja u
stvaranju mira Ali mi ovoga časa i
ne možemo izgubiti nade za uspo-stavu
medjunarodnog reda koji će
biti u stanju podržavati mir i stva-rati
tokom godina usavršeniju pra-vednost
izmedju nacija
Da bi s to pak učinilo moramo
paziti da ne iskorištavamo i ne
pretjerujemo razlike izmedju nos
i naših saveznika pogotovo ne ob-zirom
nrema narodima koji su oa- -
lobodjeni od fašističke tiranije
Sjedinjenih Država
Nebi bio točan kad nebi priznao
zabrinutost o mnogim situacijama
— u Grčkoj i Poljskoj za primjer
Ali sa tom situacijom nije tako la-ko
ili jednostavno rukovoditi kako
nekoji ljudi u čiju iskrenost ne
dvojim nas žele uvjeriti
Mi i naši saveznici smo progla-sili
da je naš cilj poštivati prava
svih naroda da si sami izaberu for-mu
vlade pod čijom upravom će ži-vjeti
te da se uspostave sva su-verena
prava i vlade onima od ko-jih
su silom oduzeta
Medjuvremeno dok uslovi doz-vole
istinski izraz narodne volje
mi i naši saveznici imamo dužnost
koju ne možemo ignorirati da upo-trijebimo
naš upliv do kraja kako
privremene vlasti u oslobodjenim
zemljama nebi slučajno spriječava-l- e
narodu u iskorištavanju njego-vih
prava za izbor vlade i institu-cija
pod kojima će živjeti kao slo-bodni
ljudi
Naša je dužnost pomoći slobo-doljubećim
narodima Europe da
Politika CCF je politika raz-dvajanja
demokratskih sila
Nacionalni izvršni odbor Radni
čke Progresivne Partije obavjestio
je svoje klubove diljem zemlje da
se ukida raniji zaključak po kojem
se branilo imenovati svoje kandi-date
u federalnim izbornim okru-zim- a
tamo gdje su već postavljeni
kandidati CCF Prema tome oče-kuje
se da će svaki klub Radničke
Progresivne Partije u takvim iz-bornim
okruzima Imenovati svoje
kandidate u skoroj budućnosti
Raniji zaključak bio je stvoren
radi toga što se očekivalo da će
CCF promijeniti svoju politiku i u
izbornim okruzima gdje ima svoje
kandidate suradjivatl sa drugim
progresivnim radničkim silama
Ali politika CCF za to ne pokazu-je
nikakve nade što više njezina
uskogrudna partijska politika od-vela
ju je tako daleko da je u
Grey North gdje ćo se na 5 feb-brua- ra održavati nadopunski fede-ralni
izbori imenovan i CCF kan-didat
protiv vladinog kandidata
sadanjeg ministra obrane McNau-ghton- a
Postoji opasnost da će se
upravo radi toga što je imenovan
CCF kandidat pocjepati progresiv-ni
glasovi i omogućiti Izbor tori-jevc- a
koji takodjer kandidira u
rečenom okrugu To je jedan od
mnogih primjera bezobzirne i ne
odgovorne politike CCF partije
Svakog dana postaje sve jasnije
— kaže se u izjavi nacionalnog iz-vršnog
odbora RPP da se narod
Kanade nalazi pred situacijom u
kojoj ima birati jedan od dva pu
ta naime da u dolazećim federal
nim izborima Izabere koalicionu
vladu desničarskih Iiberalaca i to- -
rijevaca ili vladu koja će se osni-vati
na koaliciji demokratskih sila
u glavnome radnika 1 Iiberalaca
Stvarno to pitanje se postavlja i
u tom pravcu da li je glavnija za-daća
radnika poraziti sadanju li- -
POZDRAV IZ SJED DR-ŽAVA
AMERIKE
Od nacionalne konferencije Narod-nog
Glasnika
Na 31 decembra prošle godine
održana je u Pittsburghu nacional-na
konferencija prijatelja l čitate-lja
Narodnog Glasnika Konferen-cija
je održana u oči S7-m- e godiš-njice
Narodnog Glasnika i donije-la
je niz važnih zaključaka o dalj-njem
razvijanju novine i pokreta
demokratskih Hrvata u Sjedinje-nim
Državama Amerike
Med ju pozdravima koji su su
konferencije odaslani na razne vo-deće
ličnosti pokrete i novinstvo
Novosti su primile slijedeći poz-drav:
NOVOSTI
206 Adelaide Street
Toronto Ontario Canada
Drugovi
Nacionalna konferenca Čitatelja
saradnika Narodnog Glasnika
Jedine hrvatske dnevne novine u
Americi želi da pozdravi urednike
čitatelje Novosti a preko vas 1
sve Hrvate Srbe Slovence i Ma- -
cedonce u Kanadi
Mi smo izgradili program kojim
ćemo nastaviti da ujedinjujemo
Hrvate u Americi i da ih održima
prvim redovima američkog na-roda
koji se bori za dobivanje rata
ostvarenje pravednog i trajnog
mira Mi ćemo nastaviti da podu-piremo
predijednika Roosevelta i
njegovu politiku kao i da osigura-mo
izražaj volj naroda u prošlim
izborima
Istovremeno nastojati ćemo da
predobijemo što vije Hrvata Srb
Slovenaca i Maeedonaea za poma-ganje
maršala Tita i izgradnju no-ve
federativne i progresivne Jugo-slavije
Mi ćemo podvostručiti naS
živu zajedno kao dobri susjedi da
priznamo njihove zajedničke inte-rese
i da ne njegujemo njihove tra-dicionalne
razmirice za sporove
jednih prema drugim"
"Medjunarodni mir i blagosta-nje
kao i nacionalni mir i blago-stanje
traži od svih nas nepresta-nu
budnost sjradnju i organizi-rane
napore
Medjunarodni mir i blagostanje
može se osigurati jedino kroz in-stitucije
koje su u stanju živjeti i
rasti
Mnogi problemi mira leže prod
nama još i sada dok smo u ratu
Atmosfera prijateljstva zajedni-čkog
razumijevanja i odlučnosti za
pronaći osnovu medjusobnog spo-razuma
što je istaknuto pregovo-rima
u Dumbarton Oaks daje nam
nade da će buduće rasprave uspje-ti
u razvijanju demokratskog 1 pot-puno
povezanog svjetskog siste-ma
sigurnosti prema kojem prav-cu
su se te rasprave vodile"
beralnu vladu ili pak poraziti tori-jev- ce
koji predstavljaju najveću
opasnost nacionalnom jedinstvu i
posljeratnim reformama
"Mr Coldwell je opetovano iz-javio
da je cilj njegove partije
poraziti liberalce pod svaku cije-nu
pa makar iz toga proizaSU
koalicija desničarskih Iiberalaca i
torijevaca Zapravo on jo rekao
da je cilj njegove partije da se
baš i ostvari takva koalicija Ova-ko- va
politika CCF ne može značiti
ništa drugo nego nesreća svim na-dama
nacionalnog jedinstva za
ubrzanje pobjede za puno uposlje-nj- e
i socijalnu sigurnost poslije
"U interesu je radnika da se to-rije- vci
poraze kao najglavnija
opasnost kanadskom jedinstvu i
budućem napredku Prema tome
daleko od pomisli za poraz Iibera-laca
interes jo radnika da se iz-gradi
anti-torijevs- ka koalicija rad-nika
1 svih Iiberalaca koji se slažu
da glavni temelj buduće kanadske
vlade budu progresivne reforma i
osiguranje blagostanja u zemlji
"U pogledu toga CCF linija je
linija razdvajanja koja može osi-gurati
samo pobjedu torijevcima
Progresivni radnički pokret u fe
deralnim izbornim okružim gdje
se nalaze kandidati CCF ne može
se ostaviti u takvom položaju pa
da bi glasao za pustolovnu politi-ku
CCF partije Radnička Progre-sivna
Partija će postaviti svoje
kandidate u takvim izbornim okru-zima
i poduzeti će sve u njezinoj
snazi da mobilizira radnički pok-ret
u izbornoj kampanji za izbor
demokratske koalicione vlade po-sve
suprotno CCF politici koja šte-ti
demokratske koalicione vlade
posve suprotno CCF politici koja
Šteti radnicima i cijeloj naciji
"Nacionalni izvršni odbor RPP
stoga preporuča svojim klubovima
u takvim izbornim okruzima da se
odmah imenuju kandidati Radni-čke
Progresivne Partije Izvršni
odbor poziva radnički pokret po
gotovo zanatske unije i njihove
političke akcione odbore da se sta-ve
u pomoć politici demokratske
koalicije u kojoj će snažne radni-čke
sile biti i mogu biti garancija
za nacionalno jedinstvo i progres
poslije rata"
POZDRAVI IZ BOSNE I
HERCEGOVINE
četiristoitrideset delegata omla-dine
Istočne Bosne uputili su sa
svoje Oblasne konferencije ovaj
telegram Vrhovnom komandantu
NOVJ maršalu Titu:
Dragi naš Vrhovni komandante
sa svoje prve Oblasne konferenci-je
šaljemo borbene omladinske
pozdrave Tebi i Nacionalnom ko-mitetu
— našoj prvoj narodnoj
vladi
Sreća nas je poslužila da ovu
našu veliku manifestaciju sazove-m- o
u trenutku kad naš narod sta-vi
svoj najljepši praznik — osio-bodje- nje
Beograda
Zavjetujemo se da ćemo ispuniti
obećanja data na II Kongresu i
da ćemo još više truda uložiti oko
ujedinjavanja i mobilizacije omla-dine
da bi naša nova domovina
bila što prije oslobodjena
"Slob JurV
tad na sakupljanju novca robe i
medicina za junačke narode Ju-goslavija
U tom poslu 1 dalje će-mo
ostati u bratskoj kooperaciji sa
naSom braćom i sestrama iz Kana-de
Petar Manretić
predsj kfereee
Frank Tadtjr tajnik