Novosti, July 11, 1944

              S
'jsM m ipauHKkni
I o
mULMA L novom Utorak II Jula 1944
Publi&hed everv
NOVOSTI
Tueeday Thursdav and Saturdav by the Putem Sporazuma Novosti Publiflhing Company
In ih Croatian Language
Izlazi rrald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekdde Street WesL Toronto I Ontario
Telephonet ADelaJd 1642
fiegistered in the Begistrr Oflico for the City ol Toronto
on the 24lh dar of Octobsr 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa ss ne uvrJćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Novi radnički zakon
Na prvi jula ove godine stupio je na snagu novi radnički
zakon u provinciji Ontario Zakon se odnosi na osamsatni rad-ni
dan i jednotjedni odmor sa plaćom na godinu
To je samo za provinciju Ontario Druge provincije toa-J- u
svoje radničke zakone ali u ni jednoj kao sada u Ontario
nisu uključene obaveze o osamsatnom radnom vremenu i pla-ćenim
odmorom To je dakle prvi zakon u Kanadi koji pored
ostalih stvari uzakonjuje i radno vrijeme i godišnji odmor
Odmah u početku moramo reći da će se na osnovu neja-snoć- e
i nejednakosti u tom zakonu stvarati zbrka i kaos u
mnogim industrijama Taj zakon je po našem mišljenju done-sen
više radi skore izborne propagande nego iz želje da se
radnicima pomogne
Pored svih manjkavosti koje bi se morale tokom vreme-na
ispraviti novi zakon bi trebao radnicima poslužiti kao po-lazna
točka za dobivanje većih pogodnosti Za pozdraviti je
Sto je uzakonjeno osamsatno radno vrijeme jer bivalo je slu
čajeva da su radnici u nekojoj industriji radili po deset dva-naest
i više sati bez da su za to primali posebnu naplatu za
prekovremeni rad dok jednotjedni odmor sa plaćom nije ni
ulazio u obzir
Istina u nekoj industriji gdje su radničke unije razvijene i
gdje postoje posebni ugovori sa kompanijom i ranije je pos-tojalo
pravilo da se ne radi više od osam sati ili ako se radi
da se za to plaća vrijeme i pol ili dvostruko Jednotjedni od
mor sa plaćom bio je zajamčen ugovorom izmedju kompanije
i unije — i to se poštivalo bez da je za to postojao posebni
provincijalni zakon
Pa kako bi se naši radnici upoznali sa dobrim i lošim
stranama — više lošim nego dobrim — potrebno je istaknuti
one najvažnije
Dobre strane su svakako one da besavjesni poslodavci
u koliko se budu pridržavali zakona nisu u stanju prisiliti rad-nika
da radi više od osam sati osim u ratnoj industriji I onda
za taj prekovremeni rad radnik mora biti plaćen više nego za
normalnu nadnicu već kako to stoji u ugovoru izmedju radni-ka
i poslodavca Dobra strana je i to što svaki radnik ima pra-vo
na jedantjedni odmor sa plaćom ako je u odnosnoj indus-triji
zaposlen više od 50 tjedana
Nedostaci su veći i kako smo gore rekli ako se to sve
pravovremeno ne ispravi postoji mogućnost jedne čitave anar-hije
kod provodjenja tog zakonika u djelo
Na primjer sedma sekcija zakonika kaže da so svakom
uposleniku koji četiri puta u jednom mjesecu zakasni na po-sao
ukida po kazni pola dana odmora sa plaćom Dalje ako
radnik svojevremo napusti posao prije nego je u jednoj tvor-nici
odradio punih pedeset tjedana gubi pravo na plaćeni od-mor
u onoj godini
Proučite gornje pa ćete doći do zaključka kao što smo i
mi došli da će radi tih dviju pitanja najčešće dolaziti do ne-sporazuma
i borbe izmedju poslodavca i radnika
Oduzimati radniku odmor i plaću radi toga što je zakas-nio
na posao znači stvaranje nepotrebne zbrke Pored naj-bolje
volje radnik nikada ne može biti siguran da će točno
doći na posao u svako doba godine pogotovo ne kad su u
pitanju vremenske nepogode i neuredna transportacija Ko
načno zašto da se zakon miješa sa tim pitanjem To treba da
Je stvar koja se tiče samog poslodavca i radnika Oni bi tak-ve
stvari lakše medjusobno riješavali prema danim prilikama
nego će sada kad jednog i drugog zakon veže Zar da radnik
gubi pola dana odmora sa plaćom ako recimo na jednom bu-su
pukne gumeni kotač i radnici koji su na busu išli na posao
zakasne Da li će i onda biti kriv radnik i gubiti pola dana od-mora
i plaće ako vlak ili poulična željeznica dodje do sudara
i rodi toga radnik zakasni na posao Da prema tom zakonu
krivnja je na radniku za to što nije došao na posao u odredje-n- o
vrijeme jer poslodavac neće pitat što je uzrok već — do-šao
si kasno i točka
Sto se pak tiče one strane zakona koja radniku oduzima
pravo na plaćeni odmor u jednoj tvornici ako nije odradio
punih pedeset tjedana veliki je nedostatak i ovdje potpuno
jasan Ako recimo radnik ima bolju i pogodniju priliku za po-sao
sa većom plaćom i bliže do njegovog stana on svoga sta-rog
posla ne smije napustiti jer će u tom slučaju gubiti pravo
na tjedni odmor sa plaćom Znači ako želi imati odmor mora
raditi u jednoj industriji — a to često nije moguće Ništa se ne
veli što će se onda učiniti sa radnikom ako ovaj slučajno obo-li
ima nesreću u familiji i radi toga ostane u jednoj godini re- dno samo 15 dana izvan svoje tvornice — da li i u tom sluča-ju
radnik gubi pravo na odmor?
Od strane radničkih unija zakon se osudjuje kao jedna
od najvećih obmana vlade premijer Drew-- a Premijer je našao
vremena da se radi tog zakona posavjetuje sa poslodavcima
ali nije mogao naći vremena da se posavjetuje sa radnicima
i njihovim unijskim predstavnicima pak da neposredno od
radnika dozna Jto misle o tom zakonu
Bila je i ostaje potreba za jedan dobar radnički zakon ali
ne ovakav kakvog nam je donijela vlada premijera Drew-- o
nego zakon koji bi u istinu bio od interesa radnika i prema
tome od interesa nacije
Vladu premijera Drew-- a treba upozoriti na ove nedosta
tke 1 tražiti da se ti nedostatci isprave ako se ne želi pokvari-ti
i ono malo dobra što zakon predvidja To je posao unija i
svakog radnika
bHH:'F:lSiHRvBsfiiSflHHHs&liiTiiVsliHbHP9I9lBHililVlBBliilVB
&rCl?u3?!fKtB& sBBBBBBBBBBBBr 7BBffBBBBE3HBBBBBBi V--
B' i4 BSSBSBSBSBSBSSHSBBBBJMBBSBSSBSSrjCtrriitit 4PNE$MiB9BSStBJKsibBBSSBSSbM1
&~ 1$ MJBf BSBBBBBfetefc Jkk '?5pS3rf 2PBK!!BSSa
St -- LfiR JJJBjkAv 'ISIJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJIr is" 'DimBll[JBH
MUsk ?Wd fm&mkŽk 3 BSSSSlSBnraa& vSsBSBKjw nSaSSK 1 --BSSwkBnBflBflBSSMHk 'ial
""~~ — i Trn
MSlsBff9EilSBSBsflBAIB
sHSiBiBSBHK Jr SBBBBABBBBBBraSBBBBBBBBBBBBBBBBBF rLv BIH&SlBBlSiBllllllHMsBfciiLl -- v 9~
[
j-BBBKJBBMB-BBBBBBBgyBml
c
JalBlBHBBBPBiBHBBBljaHlBSlJSlJlSlHlSlBHBBBsBlBHJBeFB ' 3
I iBBBBBBBVeBBkBBBBBBBBBBBBBBKl'J
f?vlHtBSSS9BSSSSsHHBSSSK?lBBBSKBSsS ':B
BJSIt? jftSBSBSBSBSBSBSHsysvjksBSSBSSSSP)i
iiH'sbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbB
sHHVeslllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllS
Tipična jugoslavenska partizanka u službi
Saveznička ofenziva sa zapada teški
udarci sa istoka donose nesreću
Hitlerovoj Njemačkoj
Piše: JOHN GIHIIONS
Moskva — Sto se danas dogad-j- a
sa Nijemcima na frontu u Bje-lorusi
ji toga se još nikada u hi-storiji
ratova vidilo nije Hiljade
nacista leži mrtvih medju stotina-ma
polomljenih i razbijenih topo
va automobila i tankova Na dru
goj strani nalaze se beskrajne ko-lone
izmučenih istrošenih podera-nih
i zastrašenih nacističkih rat-nih
zarobljenika Tamo na stran:
stoji general Fric Golluitzer ko-mandant
53-če- g njemačkog vojni-čkog
korpusa zajedno sa svojini
štabom malo odijeljen od ostalih
zarobljenika
Medjuvremeno sovjetske' far-merke
vodile su bilo po jednog
dva ili tri njemačka vojnika koje
su našle u šumi Sto razlikuje
sadanje bitke u Bjelorusiji od dru-gih
koje sam ranije vidio u Sov-jetskom
Savezu je ogroman broj
mrttih Nijemaca u usporedbi pre-ma
uništenoj ratnoj opremi Veći-na
ratne opreme 63-će- g korpusa
zarobljena je netaknuta i sada
upotrebljavana protiv samih Nije-maca
dok su 52000 ljeiina ovog
korpusa leiale po borbenom polju
U vremenu od samih četiri dana
od 23 do 27 juna potpuna nesreća
uhvatila je pet biranih divizija
kojima je upravljao general Goll-witz- er
Nekoliko sati nakon je za-robljen
general Golhvizer još
uvjek nesmiren i zastrašen pri-povjed- ao
je dopisnicima o njego-vom
porazu Rusi kaže genera'
imaju ogromnu nadmočnost u
opremi pogotovo u avijaciji
Zarobljeni general je rekao da
je u jutro na 23 juna Crvena Ar-mija
razbila sve radio instalacije
raspršila skladišta hrane i uništi-la
sve medicinske zalihe Svu vezu
sa pozadinom je izgubio kaže ge-neral
pa se tako vojska morala
boriti bez hrane i medicine
General GolIwitzer koji je sada
star 55 bio je 3C godina u nje-mačkoj
vojsci Borio se u poljskoj
i francuskoj kampanji pa je za
hrabrost i sposobnost dobio že-ljezni
krii i kril kneza Osjetitši
se osramoćen nije rado odgotarao
na pitanja nego se izgovarao da
je "umoran Sa blagim postup-kom
kakvim siguran sam nikada
ne postupaju nacisti prema sovjet-skim
zarobljenicima ovaj zarob-ljeni
general se sloiio da i dalj
odgovara na pitanja
NACISTIČKE ZABLUDE
General Ivanov član štaba Tre-će
bjhruke armije je u razgo-voru
nadopunio ono što zarobljeni
general nije rekao On se složio
procjenom Gollwitzera da Crvena
Armija ima ogromnu nadmočnost
u opremi ali podvukao je Ivanov
u početku bitke general je učinio
kobnu zabluda a ocjenjivanju sila
njegovog protivnika
Nijemci su znali da se Crvena
Armija priprema ali nisu znali iz
kojeg pravca če doći glavni uda-rac
Na 22 juna dan prije ofen-zive
Nijemci su ispalili 15000
granata protiv pozicija Crvene Ar-mije
na Vitebsk frontu Slijedećeg
dana kada je Crvena Armija na-pala
sjeverno i južno od utvrdje-no- g
grada Nijemci nisu imali do-voljno
municije Druga glavna za-bluda
GolhviUera bila je njegovo
mišljenje da će glavni udarac do-ći
sa juga Prema tome on je raj- -
poredjivao svoje rezerve Protiv
no njihovim pripremama Crvena
Armija udarila je snažno po sre-dini
tako oslabila srednji i sje-verni
neprijateljski sektor
Demoralizacija je brzo nastala pa
se hiljade vojnika razbježalo po
obljižnoj šumi Tog jutra gledao
sam na grupu od 1000 gladnih i
blatnih zarobljenih Nijemaca %a
crvenim očima jer su nadjeni spa-vaj- uć
u šumi nedaleko ceste
Najdojmljiviji prizor bio je on-da
kada su sovjetske farmerke go
nile pred sobom njemačke vojnike
i dovele ih do najbliže jedinice Cr-vene
Armije
Dok general Gollwitzer govori "
govore Svi oni
sa zapada i teški udarci Crvene
Armije sa istoka donose nesreću
Hitlerovoj Njemačkoj Oni se tuže
da dok je Hitler davao stroga
za držanje Vitebska pod
svaku cijenu nije se ozbiljno bri-nuo
za sigurnost od opkoljavanja
"Vidili samo četiri svoja
aeroplana" — kažu za-robljenici
"pa čak i ovi spustili
su iza linija" Dok su pso-vali
i grdili Hitlera molili su do-pisnike
da ne spominjaju njihovih
imena "Kad bi nae lasti doz-nate
da smo se dobrovoljno pre-dali
naše žene pa i cijele obitelji
osjetile bi nemilosrdnu ruku ges-tapo
policije" — napominjati %i
ori demoralizirani Fricevi
Vitebsk i cijelu njegovu okolicu
minirao je neprijatelj Mine u Vi-tebs- ku
eksplodirale su na odredje-n-o
vrijeme rušeći posljednje zgra-de
gradu koji je prije rata b ro-jio
180000 osoba samo 118 njih
je imalo priliku pozdraviti Crvenu
Armiju kada je pobjedonosno ula-zila
u grad No valno je zabilje-žiti
da 53-- ći njemački armijski
korpus koji je driao Vitebsk više
ne postoji Sva oprema ovog kor
pusa djelomično je uništena i dje
apiaos BOGDAN KADICA
Ono što se prošlih dana odigralo
I u Jugoslaviji na otoku Visu
' može biti od historijske vrijednosti
za daljni politički i nacionalni raz-voj
Sastanak Bana sa Titom pret-stavl- ja
bez svake sumnje u samoj
činjenici osebujan doprinos sredji-vanj- a
unutrašnjih i vanjskih pri-lika
Jugoslavije Maršal Josip
Broz Tito i predsjednik jugosla-venske
vlade Dr Ivan šubašić sa-- I
stali su se u Jugoslaviji i došli do
i sporazuma po mnogim osnovnim
i pitanjima koja zasijecaju u da-- i
našnju etapu jugoslavenskog raz-voja
Titov odno3 prema Banu
označen je u riječima kojima ga
I je oslovljavao "Moj dragi Predsje-- 1
dniče" Banov opet u riječima
"Moj dragi Maršale" Raymond
Graham Swing koji nesumnjivo
najbolje poznaje europske prilike
amenćkim radio-komentatori-ma
' medju američkim radio komentato-rima
protumačio je to riječima:
1 šubašić je Titov predsjednik Tito
je Subašićev maršal Pitanje budu
ćeg uredjenja Jugoslavijom njenog
1 oblika vladavine: monarhije ili re
publike odrediti će se pošto na--
1 rodi Jugoslavije budu oslobodjeni
Načelo koje je uostalom AVNOJ
i donio narodima Jugoslavije na is- -
toriskim vijećanjima novembra
1943 Za pobjedu tog načela na-rodi
Jugoslavije dali su jedan od
najvećih otpora i platili to u krvi
koliko nikada u svojoj historiji Od
primjene tog principa koji logič-ki
izvire iz šireg pojma demokrat-sko-federalističk- og
zavisi nemino-vno
i smisao žrtava koje su samo
i niko drugi narodi Jugoslavije
dali u ovome ratu Jer ovaj rat je
za narode Jugoslavije bio stvarno
njihovo moralno i političko ovaplo- -
ćenje u historiji Narodno-oslob- o-dilački
pokret znači i za Srbe i za
Hrvate i za Slovence i za Make
donce stvarno prvi poćetaK nji-hova
realnost nacionalnog i poli-tičkog
mišljenja i dejstvovanja u
historiji Moralno-politič-ki uspon
naših naroda nije nikada toli-ko
uspravan koliko u ovome prete-žno
revolucionarnom i dinamičnom
trenutku ljudske historije Čovjek
koji na sve to gleda iz naše per-spektive
pita se: šta bi sve žrt-ve
značile i da li bi one imale
svoju punu vrijednost kad se ne
ovog puta izvršilo ono što je
žalo u suštini narodnog otpora i
narodne revolucije Jer Jugoslavi
ja je ne samo svojim otporom već i
naročito moralnim i političkim
smislom koji je ona pronašla u
tom otporu izazvala utisak da se
ona nalazi na vodjstvu obnovljene
Evrope Do sada su revolucionar-ni
pokreti bili svojina ve-likih
zapadnih evropskih naroda
U slučaju Jugoslavije i njene pre
obrazbe i njenog moralnog i
prerastanja Jugoslavija
nesumnjivo iskače daleko u buduć-nost
ispred ostalih otpornih pok-reta
i snaga evropskih Max Ler- -
ner pri čitanju Titova članka o
Borbi naroda koji Iziskuje pravo
na opstanak sjeća se instinktivno
Plutarha 1 njegova gledanja na
historiju velikih i sudbinskih lič-nosti
u životu naroda To je tačna
pretpostavka Jugoslavija sa svo-jim
narodima kako to proizlazi iz
samog zbivanja stvarno preživlja-va
epohu plutarhizma: prvobitnog
osvajanja političke svijesti i mo-ralnog
saznanja da ona i njeni
narodi postaju konponente opće
historije čovječanstva
Tito se tako pojavljuje kao i
Matija Gubec kao i Vožd Karag-jorgj- e
kao i Srpski vodji iz Na
rodnog Ustanka kao i Stjepan Ra- -
f i _
bojažljivo obični njemački žaro- -' Q1C l"9mJe rane buP110 J"
bljenici slobodnije vertlkalne južnoslavenske pobuue
izjavljuju da saveznička ofenziva masa- - koJa w tvarno nikada ne
na-redjen- ja
smo tran-sportna
zalihe
U
bio
te
bi
le
isključivo
poli-tičkog
zaustavlja već stalno raste i na
preduje čas visoka i nabujala kao
rijeka a čas u podzemnom ali si-gurnom
i pomičnom nadiranju Za
razliku od romantičnih vodja na-cionalnih
i seljačkih ustanaka I
buna Tito se pojavljuje u pretež-no
seljačkoj zemlji kao i Lenjin u
Rusiji u trenutku saživljavanja
historijskog materijalizma u-sred-- sredl jenog industrijskog rata kad
civilizacija izgara u glavnom zato
što nemože da pronadje sintezu
moralnog i političkog individual-nog
i kolektivnog i kad se na ru-ševinama
ustnova pojavljuju tež-nje
za novim obzorjima i formula-ma
To je konstanta Tita i narod
iz koga on ističe vertikalno iskori-štavajući
ruševine neminovne rata
i moralno-filozovs- ki vakuum pro-uzrokovan
lomom civilizacije i kul-ture
Zato o Titovoj koaliciji otpor
pretstavlja u prvome redu težnju
da se iz zemlje odstrani neprija
telj a zatim da se isključivanjem
neprijatelja sačuvaju tekovine
stečene u ratu u žrtvama i u krvi
Ali Jugoslavija sa svojim naro-dima
stremi za jedinstvom To je
i težnja svih evropskih naroda da-nas
u oči oslobodjenja Suština
lomično upotrebljavana protiv sa-- 1 Evrope stvarno sastoji se u jedin-mi- h
Nijemaca stvu Od prvog dana Tito traži je- -
''i JPWL"WW '" '!- -
dinstvo i sporazum Njegova dva
sastanka sa Mihajlovićem u Rav-noj
Gori o kojima govori u svo-jim
člancima samo su očigledan
dokaz koliko kod Tita jedinstvo i
sporazum predstavljaju činjenicu
To je na drugoj strani i smisao
akcije Bana u izgnanstvu Prema
vladama u izgnanstvu Ban šuba
šić bio je ili povučen ili u stavu
odlučne oporbe Ne samo po svo-me
ustavnom položaju ali i po
svojoj unutrašnjoj strukturi poli-tičkog
čovjeka on je stajao na
osnovi jugoslovenskog legitimiteta
Taj je legitimitet on vidio najprije
u narodima a zatim u monarhis-ko- m
principu predstavljenom po
Kralju Sama ta nit vezavala ga je
za postojeći poredak i za postoje-ći
oblik tog poretka Odmah zatim
on se razmimoilazio kao što je i
shvatljivo od mnogih političkih
luđi a naročito od cijelokupne
hijerarhije koja je u izgnanstvu
predstavljala zaostatke zastarjele
i klikaške diplomacije sa teškim
naglaskom na separatizam Kad sa
bilo stanoviti politički ljudi bilo
diplomacija kao takva otpočeli or-ganiziranu
borbu protiv Jugosla-vije
stvarno zavjeru protiv vlasti-te
države on je kao Ban i kao sa
stavna konponenta jugoslavenskog
legitimiteta ustao u odbranu Ju-goslavije
U svojim izgnaničkim
samoćama ovaj pastir iz Vukove
Traže povratak Ukra-jinskih
domova
Saint John N B Na sjednici
vijeća pomorske unije istočnog
primorja Kanade povela se ra
sprava o zaplenjenim Ukrajinskim
Radničkim Domovima pa je u ve
zi toga usvojena rezolucija! na pre-mijera
Kinga u kojoj se traži ne-posredno
vraćanje ovih posjeda
ukrajinskom narodu u Kanadi
U rezeluciji se medju ostalim
kaže da su organizirani radnici
diljem Kanade nezadovoljni sa po-stupkom
državnog odjeljenja pre-ma
vlasništvu ukrajinske organi-zacije
"Općenito je poznato" — kaza
rezolucija "da su mnoge zaplije-njene
dvorane iznajmljene' i prodaj-ne
protivničkoj ukrajinskoj grupi
koja iskorišćuje te dvorane za pro-tu-rat- ne
svrhe Nekoliko ovih dvo-rana
prodano je za neznatni dio
njihovih pravih vrijednosti Ml
tražimo da se preporuke komisije
na čelu sa Mr McPhee za povra
tak tih dvorana Ukrajinskom Rad-ničko-Farmersk- om
Udruženju pre-tvore
u djelo bez ikakvog odlaga-nja
"Po cijeloj zamlji osjeća se du-boka
zabrinutost radi nepravde
koja je učinjena Kanadijancima
ukrajinskog porjekla koji su ulo-žili
svoje napore za promicanje
kulture i umjetnosti u novoj do-movini
"Vaša vlada je mnogo puta isti
cala svoju potporu pravdi i čovje
čnosti za obični narod svijeta Ov
dje je sada prilika da se pokaže ta
notnora u odstranjivanju krivice
koja je nanesena po odjeljenju vaše
vlade U interesu ratnih napora
nacionalnog jedinstva pravde I čo-vječnosti
preporučamo da vaša
vlada usvoji takav zakon kojim
će se sve vlasništvo povratiti Ukra-jinskom
Radničko-Farmersko- Hi U-druže-nju"
Gen MacLean napisao
partizansko-savez-nič- ki
priručnik
Brigadir-gener- al MacLean "liai-son- "
šef Velike Britanije kod Na-rodne
Oslobodilačke Vojske Jugo-slavije
napisao je za vrijeme nje-govog
boravka u glavnom stanu
Maršala Tita u bosanskim brdina- -
ma jedan priručnik od 75 stranica
Priručnik sadrži izreke u engle-sko
i srpsko-hrvatsko- m jeziku a
namjenjen je — kako autor u kra-tkom
predgovoru kaže — "poma-ganju
partizansko-englesko-ameri-k- ih
osnovnih jezičnih potreba u
svrhu učvršćenja odnošaja izmedju
viteških boraca Narodne Oslobo-dilačke
Vojske i njezinih englesko-američk- ih
saveznika"
Prvi dio knjižice koja će se ras-pačav- ati
izmedju Tartisana kao i
izmedju savezničkog osoblja napi-san
je u srpsko-hrvatsko- m i tu-mači
osnovu engleske gramatike
Drugi dio u engleskom objašnju-j- e
osnovu srpsko-hrvatsk- e grama-tike
Treći najianimiviji daje po
trebne izreke u obim jezicima
Mnoge od ovih izreka ne nalazi
se u sličnim priručnicima drugih
jezika jer je najveći broj istih
sastavljen obzirom na partizansko
ratovanje kako se ono vodi u Ju-goslaviji
Jedan odlomak sadrži
izreke koje se moie praktično
upotrebiti poslije rata
Gorice kako je sebe volio ćanto
da zove on je imao svoj plan za
riješenje problema u zemlji To
nisu bili samo odnosi izmedju Sr-ba
i Hrvata već nešto dubljega i
jačega Ja bih kazao Hegelovim
riječima imanentnijega Dva svi- jeta su danaa u sukobu Taj sukob
se vrši na organizmu nacionalnom
i državnom svih Južnih Slavena i
Srba i Hrvata i Slovenaca i Bu-gara
Jer Jugoslaviju bez Bugara
Tito i Ban kao najbolji medju Sr-bima
i Hrvatima i Bugarima vide
nezaključenu i nesvršenu Izmedju
nacijonal-fašizm- a i naši su se na-rodi
podijelili na dva tabora Ali
u toj podijeli mnogo je tog naroda
ostalo van zamaha dogadjaja i
van impulza revolucije To sve po-maže
neprijatelju Osim toga po-stoji
i problem ideološkog sukob-ljavanja
Vaskrsnut po neprijate-lju
i narodnosni i ideološki sukob
i potstican od njega oni ne samo
razbijaju narodno jedinstvo ali i
služe sredstvom uništavanja naro-da
i njegova moralnog i fizičkog
slabljenja Tu je u Banovom mi-šljenju
nužno jedinstvo ideje u po-litičkoj
akciji i vojnoj operativno-sti
To mora da je i smisao Titove
pragmatike bar u ovoj etapi ve-like
narodne oslobodilčke revolu-cije
koja nemože da se zaustavi
do konačnog ovaploćenja Jer živi-mo
u vremenu etapa
Marksističko gledanje na ljud-sko
kretanje nije neminovno u
protuslovlju sa seljačkim gleda-njem
Suštastveno oni težo za eko-nomskom
demokracijom Stjepan
Radić je kroz svoje Slavenstvo to
vrlo dobro shvatio Narodnosni
problem ključ svakog riješavanja
balkanskog problema i najvećeg
dijela problema jugoistočne Evro-pe
naišao je u Rusiji na potpuno
ostvarenje Staljinovo gledanje na
hrvatsko pitanje u Jugoslaviji sva
kako je od neobične vrijednosti za
sređjlvanje Jugoslavije i Balkana
Kad Sreten šujević — ruši sred-njovjekovnu
koncepcij'u srpskog
nacionalizma u gledanju na Make-doniju
f traži uspostavu narod-nog
suvereniteta za makedonski
kao- - f za srpski narod onda to
znači siguran napredak u razvoju
demokratske ideje o suverenosti
naroda Ali to znači i nešto vise:
oslobodjenje od uzanog nacionali-stičkog
imperijalizma koji se u
Beogradu manifestovao u stanovi-tim
vodećim krugovima fsto tako
kao i u Zagrebu ne samo u paveli-ćevsko- m ustaškom već t u dobrom
dijelu gradske inteligencije i gra-djansk- og
sloja
Ustaštvo predstavlja u tom
pravcu ono Isto što u Italiji kod
gradjanstva I inteligencije pret-stavlja
fašizam u stanovitim
srpskim gradjanskim slojevima
Ljotič-Nediće- v fašizam sa nano-sima
zastarjelog romantičnog pa-triotizma
koji na Balkanu gotovo
uvijek iz borbe za oslobodjenje I
nezavisnost prelazi u megaloma-niju
nacionalističkog i šovinistič-kog
imperijalizma Do Pavelićeva
ustašstva "kroatizma" oivičen
na Zagreb i gradove Hrvatske ka-ko
ga je gledao i Matoš ili naro-čito
pravaštvo u opadanja bilo je
stvarno statički patriotizam Taj
se ispoljava u kavanskom fejtonl-zm- u
i u nazdravičarstvu u Vlaš-koj
Ulici I po zagrebačkom Gor-njem
Gradu gdje se iživljava sta-novita
agramorska glombajevšti-n- a
o kojoj je Miroslav Krleža
kazao zadnju riječ Ustasštvo je
prihvatio te elemente i fašističkom
tehnikom izvelo na osnovu tih
preživjelih srednjevjekovnih ma
hom izmišljenih lirskih motiva
najreakcionarniju i najbrutalniju
kontra-revoluci- ju koja je hrvat-ski
narod nastojala da stavi u
otvoren i konačan sukob sa srp-skim
narodom Iako je seljaštvo u
osnovi većina hrvatskog naroda
ostalo van bratoubilačkog rala
ono je moralo neminovno da se
opredijeli Seljaštvo nije bilo otro-van- o
nacionalističkim šovinizmom
ali je uslijed takve prirode borb"
vidjelo svoj ekonomski boljitak
ostvaren u svojoj političkoj samo-stalnosti
Evropski narodi teže za
tim da uravnoteže ekonomsku de-mokraciju
sa političkom demokaei-jo- m
Ta ravnoteža na ruševinama
nacionalističkog šVninizma i impe-rijalizma
postizava se politički n
demokratskim federalizmom koji
stoji najbliže i ostvarenju eko
nomskog demokratskog federaliz
ma Tu nas Amerika uči Zato ju-goslove- nsko
jedinstvo mora da
kroz demokratski federalistički
proces podje sa postavke: ex plu-rib- us
unum Ako se prihvati za
aksijom istoriska istina da Jugo-slavije
nemože biti bez doslijedno
prinjene načela narodnog suvere-niteta
za sve njene narode što je
srž narodno-oslobodilač- ke revolu-cije
izvedene kod kuće onda u
svi pokušaji za stvaranjem jedne
"pravoslavne" jegojske srpsko-grčk- e
linije na Balkanu protiv ju-Žno-slove- nske
ili jedne katoličko-(Pren- os
na str 4)
- rs&? e t yfei jliww3b yy m jumm§& jjrMs+tf ---