Jedinstvo, February 14, 1961

              3
i
тштиштштШтЛШШШШш
Tridmta godina izhicnja
Izlmi svaJcog utorlca f pctka
] Gotliinja prttpMa:
sa hatimu б пошт,
mtale scmlje 7 dotara ~ ~ш&Ш Adrtsa:
479 Queen Street Wett
Toronto 2-- H, Ontario
TilefoH ЕЛ 3-16- 12 VOL. XIII. No. 12. (1103) TORONTO, TUESDAY. FEBRUARY 11. 19G1 PRICE 8c PER COPY
Pred presudnom
odlukom
Fcderalni ministar obiane
Ilarkness nastavlja napada-jiin- a
na pacifizam i neutia-lizam- .
U tomo mu so prikljucio i
minietar vanjskm poslovt.
Howard Green.
Rnzlika medju njima jc u
tome sto prvi hoce da Kana
(fa primi americko nuklcar
no oruzje, a drugi je protiv
All ako Green prihvaca t'--
til #1 — 1 n w% 1 . an .# n nit
neutralna, onda on stvarn-- j I
pouupire zahtjev za nuklca--n- o
naoruzanje. To je pove-zan- o.
Postoji bojazan da jc od-lu- ka
o nuklearnom naoruza-nj- u
vec donijeta i da vlacU
samo nastoji uvjeriti narod
u opravdanost toga koraka.
0 tome ccmo vise doznaii
poslije posjetc prcmijcra
Dicfcnbakcra amcrickom
predsjedniku Kennedy u
Washingtonu iduceg tjedna.
Ncma sumnje da ce "zajcd-niCk- a
obrana" biti glavm
prcdmct njihovih razgovora.
Sjcdinjenc Drzavc hoce da
svo svoje "saveznikc" nao-raznj- ii
nuklearnim oruzjem.
U tomo so nova americka
vlada no razlikujc od pre-djasnj- o.
AH Kanadi no treba nuk-Icnrn- o
oruzje ; ona ga no smi-j- o
primiti.
Prilivatanjo mikleaniog o-ru- zja
no co umanjiti nego
povccati opasnost nuklear-no-g
rata.
Kanada treba zauzcti stav
da so nikad i pod nikojim u-slov- ima
ne ce naoruzati nu-klearnim
oruzjem.
Ona treba pojacati napo-Г- о
Za razoruzanje i rjesenjo
medjunarodnih problema
kako hi so umanjila opasnost
oruzanog sukoba.
Kanadski ministri, a naro-Cit- o
premijer i ministar vanj-ski- h
poslova trebaju usmje-rit- i
svoje napore u torn prav-c- u.
Premijer Dicfcnbaker tre-ba
da so u torn pogledu zau-zm- e
kod americ'kog predsjc-dnik- a
Kennedy kad ga sas-tan- e
iduceg tjedna.
"Izvjestija"
kolonijalnih
realizmom",
i jc
ekonomskim Sje-dinjen- ih
bila potpu-nlj- a
ie
it naoruzanju jedno od
zala te-inel- je ekonomike
Jedinstvena jc da
o
svom vanjsko-politicki- m formulacijama. U
istupanju znzvuSi-- H su iz leksiko-na-,o
sayremenim pro-mjena- ma svijetu. Vidljivo
da je Dulles
"da historijske
gledaiu kao
Kremlja" crve-nih- " "Pravda".
k
Slava
Ill m.mm 1шш.Ч1ттдчд-;дннстр'-- '
Kolonijalisticki umorili hcrojskog
vodju kongoanskog Patrisa Lunuimlm.
Ubili ga po naredbi bclgijskih kolonijalista,
jc prcdstavljao zai)rcku njihovim zlocinac-ki- m
planovima kongoanskog naroda.
Slobodoljubivo covjeennstvo zgraza osu-dju- jc
zabriiuito kakvih p-osljcdi-ca
ovaj
zlocin imati.
Sta dalje Kongu? Nijc gradjanski rat
neizbjcziv?
sto oslala Afrika?
Generalni sckrclar LTjcdinjcnih Nacija Ham-marskjo- ld
jc izjavio da zgraza. Ali Ham- -
STA FRiPREMA
MANEVEUI ZAPADXOG ZAPA-DXO- J
NJEMACKOJ ATOMSKI RAT"
Javljaju Dcrlina:
juznoj Ilavarskoj, Za- -
padnn Njemacka, izvrSeni
manevcrj At-lantsk- og
pakta (NATO).
Sudjclovalo 00.000 vojni-k- a.
Vojne operacije izve-deii- p
za-mislia- iu
atomskom
sukobu najmodemiiim
zornim oruzjem.
Manevri organizovani
u vidu sukoba istonog i za-padn- og
vojnog bloka pri cc-m- u
je unapred planirano da
snage Atlantskog
kraju ispadnu "pobjednik".
tom smislu razvijena i
psiholoSka kampanja medju
angazovanim trujiama i lo-kaln-im
stanovniStvom kao
dio sistcmatski vodje-n- o
antikomunistickc agitaci-je- .
Upadljivo da vojne
Henry Wicsbach je fun-kcion- er Kanadskog radni-cko- g
j'e dann
du.nosti glavnog pre-dsjedni- ka drustva Sudds-ki- h
u Kanadi.
Weisbach je izjavio da
njegova orpanizacija
sudjeluje u kampanji
pripojenje cehoslovackih
sudetskih krajeva Njema- -
ubrzavanic
naoruzavanja,
Kennedye-v- u
orao
u
clavama. i orao
atomsko-hidrogen-sk- e
МдеОк. jfM. р МШ M HB v-- m јш 4Mw jfc ШЛк ч— Нш. ___
вмзаввапвшиааввпшзшвквввшваншввнвшкианвшкжвЈввштшпј
su
su
on
sc i
... I ce
u Ii
A cc
sc i on
3AT0
U
iz
U
su
jc
su
se
u
sa ra
su
na
U je
je so
se
za
mm
izvode
i zami§-ljeni- h
protivnika sto je
uobicajeno u manevrima,
vec im je dat
izmedju i
publicitct ra-spiru- jo
psiholoSku napetost l
provokacije.
manevarskih ope- -
racija isproban je niz
i
atomskih bombi
upotrebljavano i "na- -
palmbombe". Na prostranom
p o 'd u j u
u a v a s k o j
poljoprivrodna
Zabiljezcn je veliki
slucajeva. Nekoliko
jo izgubilo
je posmatrao za- -
takozvanog
rane
NE DOLIKUJE
kongresa.
On
Nijcmaca
rata
ali je priznao da po-dra- va
organizaci-jam- a Sudetskih Nijcmaca
u Zapadnoj Njemackoj
to cine.
radnieki
bi da
ne ucini nisla sto bi
revan-- ; u ne postu- -
sistii-ki- m iredentistickim
clementima u Zapadnoj
SOVJETSKI I SJEDINJENE
Moska. — Sovjetska sta- - Zakljucak da Kennedy tumacenjo moskovskog sav-mp- a je po£ela pri- - u svom govoru predloiio jetovanja komunistickih ) ra-mjed- be na izjave i stavove konkretno izuzcv inickih kao dokaz da
jneo.veNaiveci sovjaedtmskiinistlriastcoi-vi- nja trke u naoruzanju. da SSSR i N. R. Kina teze gos ( j0 maglovit kada govori o podarenju nad svijotom, nje-"Pravda- ",
rube2om" osvrnuli susio"Znaa imdjearajme ajedzianouevrscenjou nje- - govo pripisivanje navodno
govor predsjednika Kenne- - govoj poslanici u kome ne podrivac'kom komunis-dy-- a o Nacije". govori o planovima i namje- - tickih agenata.
se Kennedy--u priznaje da rama vec o donesenim Nepovoljno je odjeknula
njegma posianicn ouiiKuje , Kama vlade. ono na Ko-- , Kennedvevn nnznin
vecim
to narocito kada rijec o
teSkocama
Drzava, slika koju
jo dao bi mnogo
da rekao da je trka
osno-vni- h koja podrivaju
SAD.
ocjena novom
Kennedy kvan utisak
govoru nekim
njegovom
tonovi starih
posebno kada ie rijec"
socijalnim
u je pokojni nau-l- o
mnoge americke politiJa-r- c
na
na "ruku
i "smicalicc
, kaze
sluznici
naroda
jer
protiv
pila
sada
poslao
rct'i
VOJNI PAKTA
"PRAVI
veliki vojni
rslovima kakvi
jednom
pakta
inace
ovih pri-ini- o
ne
mo spominju avijacija, Evropi. Ne pribjegavajuci
podmornico _sa terminologiji skandalozne
"Polaris l
ketnoir uka-zuje
"Izvjestija"
Osvrcuci se na
simobiliku da ce атепб-k- i
u buduce nastupati
sa strijelom iednoj masli- -
prancicom u drueoi
kandzi. "Prvda" kaze: "Su-vi5- o
su te?ke u vijeku
strijele sa nuklearnim
nptereccn
taVvom tezinom se po-di- ci uvis i nece pronijeti na-dzemalisk- im sarom
mira. In
ili maslinova
pranSica. Samo takav izbor
stoii sada pred svijetom."
Osudjuju se i Kennedyeve
rijeci o nretvaranju Kube u komunistiku bazu, njegovo
АМч n hmm ! к НМк М
?
vjezbe no izmedju a-noni- mnih tcoretski
kao
karakter atom-sko- g
Zapada
Istoka, uz koji
U toku
novih
vrsta oruzja pored mane-varskih
su
r c sa obje stra-n- e
Dunava B r
razrovani su putevi i opusto-§cn- a
imanja.
broj ne-sretn- ih
vojnika zivot.
Manevro
gene-- Strauss.
t-ko-j,
veze sa
koje
Jedan pravi
vodja bri.no pazio
pred
i
SAVEZ DR2AVE
je
stavljati nije
nista јаба- - partija
amerifke
mira pokreta
mjesto naroda
radii
"Stanju Iako,
se odlu-- 1
svoje "znatno
opci
izmjene
udio
se
rakctama
ra
nasem
vnino
пебе
granSicu
strijele,
ТЛ..11 l!.! Л9 J
i inuiesovp ропике.
(je ipak ispoljio netrezveno
gledanje na polozaj stvari u
svijetu posto svaki razgovor
o nadama da se uspostavi
kapitalisticki sistem u zem-ljama
IstoCnp Evrope. naro-d- j
tih zemalia ne mogu da
nosmatraju drugafije nego
kao stremljenje ka mijesa-ni- u
u njihove unutra5nje po-slov- e. kao posezanje na nji-ho- vu slobodu i nezavisnost,
pi5e "Pravda".
Nova administraciia SAD
upozorava da amencko-sov-jets- ki odnosi nisu samo pita-nj- e
uzajamnih dvije
zcmlie. vec u vriieme
ralceta i hid
rogenskih bombi oni nostaju
pttanje mira na Zemlji. Eg--
maiskj'old nc ce (ako lako proci. Лко ima ista ljud-sko- ff
u scbi on cc smjesta podnijeti ostavku. Ubij-stv- o
Liimundic dan plodova politikc koju on
sprovodio u Kongu.
Ujcdinjcnc Xacijc moraju smjesta izmjenc
svoju politiku u Kongu — trebaju punu
IJodisku zakoniloj kongoanskoj vladi, cijc sjc-dis- tc
u Stanleyville. 1 ucinc belgijskoj intcrven- -
C1JI.
Doljc impcrijalisticki osvajaci i ugnjetaci afri-cki- h
naroda!
Slava hcroju i nuiccniku Patrisu Lumumbi!
Kairo. — Zakonita vlada
Konga uputila Je iz Stanley-ville- a
apel svim miroljubivim
narodima svijcta da ustanu
protiv belgijske agresije u
Kongu. Vlada se posebno o-brat- ila africkim i azijskim
zemljama, pozivajuci ih da
ustavnoj vladi Konga pruze
direktnu pomoc, kako bi joj
pomogli da uspostavi mir,
red, zakonitost i integritet
Kongoanske Republike.
U deklaraciji se iznosi si-tuac- ija
u Kongu i ukazuje
na mracnu ulogu imperijali-st- a
i бабке nacioiwlnih iz-dajni-ka.
Zakonita kongoanska vla-da
istice, da Belgija snosi o- -
dgovornost za situaciju u
Kongu, a zemlje koje je po-ma- zu
ustvari jiodrazavaju
тгабпи i destruktivnu akci-ju- ,
koja ugrozava nezavis-nos- t
cijele Afrike.
Iskrcavanje evropskih na- -
padnonjemacki ministar jamnika na kongoansko tlo, ob-jformira- njc
Njemackoj.
ralStaba Konga, ustvari ge- -
,neralstaba stranaca pod pa- -
ravanom vojnih snaga Kasa-ivubu- a, Kolondzija i Combca,
u ciiju vojnin na
provincije Kivu, sjevernu Ka-tang- u
i Isto6nu provinciju,
dovoljno jasno pokazuju, da
je komanda UN u Kongu za-taji- la
u misiji i da je
ustvari naruSila Povelju UN.
kaze so u deklaraciji.
U dokumentu so zatim u- - stavljalo portrsku kKaaznui jeUNna 6Kinojnegnuicu da or
Istocnoi
nenneuy
odnosa
napada
svojoj
paju po rezolucijama Vijecn
sigurnosti i Generalne skup-stin- e.
su priznali pos-tojan- je jedne drzave u Kon
Komentari sovjetske stampe
inter-kontinentaln- ih
Apal kongoanske vlade
miroljubivim zemljama
zistencija miliona ljudi u-mnog- ome zavisi od toga ka-ko
cp se srediti odnosi izme-dju
dvije najmocnije driave
svijeta, kaze "Pravda".
I pored svega, Kennedyu
se uzinia u obzir da njegova
nova vlada cini svoje pr--
ve korake i poziva se i on i
cijela Amerika imaju na
novogodiJnje IlrusJov-Ijev- e
rijeiH u Kremlju o so-vjets- koj spremnosti da se
prevrne stranica u odnosimu
izmedju dvije zemlie da bi
se osiguralo ozdravljenje
medjunarodne situacije.
, Kennedijeva poslanica so
uzima kao dokaz da staro
jos ima uticaja na americku
politiku. da pobornici starog
kursa ne 2ele odstupe,
dok se opreznija i uzdr2ani- - ja forma njegovog istupanja
uzima za povou da se sneeka
sta ce najskoriia buducnost
pokazati i da li ce nova va-sington- ska administracija
nosiusati zahtjev vremena u
komp zivimo i poci ukorak
sa 2ivotom uzimajuci nov,
jedino opravdan kurs u vanj-sk- oi politici — ka mirnoj ko-egzisten-ciji
i plodnoj sarad-nj- i
sa svim zemljama svijeta.
"
. i . ., .
.feys._,&£_J,4tS7.J:SSa.ISL. Tw-- iK-iSDr-'- :.; '.. ЖГ!М№"ЕВ--В- 3
jc od jc
da
one dati
jc
da
"Ako
tek
da
umu
da
gu ! postojanje zakonitog
punumenia, ujeuinjene na
cije su samim tim priznale
postojanje i zakonitost kon-goanske
vlade, koja je na u-sta- van nadin uvedena u duz-nost- ", konstatira se u dek-laraciji.
U deklaraciji se kaze da
zakonita vlada Konga s iz-vjesn- im optimizmom pozdra-vlj- a promjenu vlade u SAO
i nada se da ce njen predsje-dni- k Kennedy shvatiti da je
za ugled Zapada neophod-n- o da Afrika bude u potpu-nos- ti slobodna i postedjeiu
od hladnog rata.
"Vrijenie ce pruziti mogu-cnost- , da dosadasnja americ-ka
vlada i generalni sekre- -
tar, koji su neodgovorno pri-znali
pravo predstavnika jc-dn- oj delcgaciji, koja no pre-dstavl- ja
i ne mozc da prcd-stavlj- a
Kongo, uvide svoj.
grubo grijeske i sve zalosnu
i nesretne posljedice koje su
one izazvale na nacionalnom
i medjunarodnom planu".
U deklaraciji se kaze da u
skladu s privremenim usta-vo- m Konga odgovomost za
unutrasnju i vanjsku politi-ku
Konga pada jedino na
vladu ovlastcnu od strane
parlamenta i da samo ona
moze da ima svog predstav-nika
u UN. U tom smislu,
vlada Republike Konga jo
nalozila svom ambasadoru u
UN, da hitno preuzme svoje
funkcije u New Yorku. Vla-da
takodjer izjavljuje da ce
uskoro uputiti nekoliko svo-ji- h
opunomocenih predstav-nika
prj pojedinim stranim
vladama, u cilju pregovora o
odgovarajucim ugovorima.
vlada Republike Konga
ponovno potvrdjuje da vodi
politiku nezaisnosti, zasno-van- u
na principu pozitivne
neutralnosti i nevezivania za
blokove. Ona istice da Kon-go
pripada Kongoancima i narodu Konga pripadaju sva
njegova prirodna bogatstva
za koja so sada bore imperi- - jausu l Koionizaton, stvara
juci anarhiju i bezakonje.
Rntnim vctcranima
povecanc pcnzijc
Kanadskim ratnim Vetera-nim- a
su povecanc penzije ги
20 posto. Ima ih oko 130.000.
Opada prodaja
automobila
Prodaja automobila u
mjesecu januai--u jo bila za S
posto manje nego u decemb- -
ru 19G0., javlja Canadian
Press.
Objcsio se nacisticki
ratni zlocinac
U Dortmundu, Zapadna
Njemacka, objesio se nacisti
cki ratni zlocinac Rudolf
Batz. On je bio pod optuz-bo- m da je dao strijeljati 230
ljudi, medju kojima je bilo
i Jugoslavena.
ANTSJOOOSLAVENSK
DEMONSTRACiJE
U TRSTU
roljednje ijesli: Г Trnlu cu zabranjoni Mi jatni zboroTl fa
30 dana, — U Ljubljani su . fibruara orRaniziranc demonstra
cijc proliv fasislifkih prowkacija u Trulu. Mnogc Jugo4arciuli0
organizacije upulile su protest.
Tanjug javlja iz Trsta:
U Trstu se јибе (5. febru-ara- )
vec treci dan, odrzava-j- u
protivslovenaCke i antiju-goslovens- ke
demonstracije
koje su organizovalo neod-govorno
" ircdentisticke i re-vansistic- ke
organizacije. De-monstracije
su робе1е u cot
vrtak istupima djaka u ve-z- i
sa Juznim Tirolom ali su
dobilo antislovena6ki i anti-jugosloven- ski karakter. To-ga
dana, naimc, revansistic-k- o
"udruzenje Julijske Kra-jin- e
i Dalmacije" odrzalo je
sastanak sa svim svojim or-ganizacij- ama
nacionalistifi-ko-sovinisticko- g karaktcra
na kome je odluceno da sc
demonstracije protiv Juznog
Tirola prctvore u izgrede
protiv trscanskih Slovenaca
i dvojezifnosti na teritoriji
Trsta.
DanaJnje demonstracije u
Trstu bile su znatno feSce
nego prethodna dva dana.
Плп..,Пп1...:.'. _.. X-- 1- I I'uniujj&iititiju au puteiu vec
oko osam Jasova izjutra ka-da
se jedna ircdentisti6ka
grupa okupila ispred zgrade
slovena6ke osnovne i ni2o
srednje §kole u tr§canskom
predgradju Sveti Jakob,
sprccavajuci uccntcima da
udju u skolsku zgradu. Ru- -
lja je takodjc napala kame-nje- m
jo5 ncdovrsenu zgradu
slovcnackog kulturnog doma
u Ulici Petronijo, i po6ela da
rusi ogradu oko gradilista.
uzvikujuci antijugoslovens-k- e
parole i vredjajuci tako-dj- e
Predsednika FNRJ. Re- -
vansisti su bacali kamenje
na radnikc na gradili§tu i
tom prilikom povrcdjen jc
jedan radnik. Policija je in-tervenis- ala ali su demonst-rant- i
i nju napali kamenjem.
Pri povratku u ccntar grada
oni su napali i jedan jugoslo-vensk- i
putnicki automobil. U
sukobima izmedju policije i
demonstranata povredjeno
je deset pripadnika sluZbe
bezbednosti i nekoliko demo-nstranata.
U vezi s ju£erainjim do-g- ad
jaj ima, generalni konzul
FNRJ u Trstu dr Ziga Vodu-бе- к
posetio je danas pre pod-n- e
gencralnog komesara ita-lijans- ke vlade Palamaru. Ve-5er- as
su posetili dr Palama-ru
i predsednik slovenafkog
Kulturno-ekonomsko- g save-t- a
dr Josip Deklcva i sekre-ta- r
Kosmin.
Revan§isti5ke demonstra-cije
ii Trstu izazvale su ogor-cen- je
najveccg dela gradja-n- a
ove jadranske hike.
Pokrajinskj komitet Gene-ralne
konfedcracije italijan-ski- h
radnika objavio je da-nas
protest и kome sc, pored
ostalog, osudjujo napad iz-vrS- cn
na gradiliSte SlovenaS-ko- g
kulturnog doma, kojom
prilikom jeranjen gradjevin-sk- i
radnik Vitorio Zorzeto.
Nezavisnj socijalistifki sa-ve- z
takodjc Je objavio pro
tostnu izjavu u kojoj jo ape
lovao na demokratske i anti
faSisticko snage da za uzmu
jasan stav protiv poslednjih'
izgreda na ulicama Trsta.
Poslanik KomunistiJko
partije Italijc u rimskom
Parlamentu Vitorio VidaU
uputio je interpelaciju pro-dsednik- u
vlade i ministru u-nutra- snjih
poslova u kojoj
osudjujo tolcrantno ропаба-nj- o
policijskih organa pre-m- a
izgrednicima i trazi da
sc sprrgi nastavak ovih do
monstracija.
SlovenaCki Kulturno-cko- -
nomski savcz u Trstu, Slovc-na(5- ki
demokratski savcz,
Slovena6ka katoli6ka zajed-nic- a,
grupa nezavisnih Slove-naca
i Slovena6ki krScanski
socijalni savez poslali su prc-dsedni- ku
Republike Italijc
Gronkiju i predsedniku vla-de
Fanfaniju protestne tele-gram
c.
VIJESTI IZ SVIJETA — UKRATKO
MosRta: Sojctki naurrnjari ru uputili raketu na VoncriW
I'akrta je laneirana a teikoR itputnjika koji se okrecc oko Zemlje.
Johancoburg: Г prtiiKnlkj koloniji Angola паЧаИјлји so
sukohi. Ima mnogo ubijenih i ranjenih.
Ilamhure: (hdje je uhapen naciticki zlocinac (leorg Mitial-v- n,
koji je sudjelota.-- i u fizickoj lik iclaciji oko 2 milijuna Jerej.l U loljkoj.
Inslanbul: a 6. februara — poslije ."." dana — prestao je po. lar na jtiRoslatenskom tankeru "I'etar Zoranii" u Iloforu.
9 2enea: Konferenrija o prekidu nuklearnih proba natait ce
se 21. marla. t London: Ilritanoki iztoz u Kinu prole podine iznoio je 88
milijuna dolara.
Akra: Gana je zatraiila brze mjere I'N protiv bcluij.ke in.
lenencije u Urundi. I'redjednik Nkrumah je izjaio: "Ako I'je
dinjene nacije ne poduzmu efikane mjere ra poniilenje nezakoniloj
srenuca kralja Kigerija, onda ce se ukoro raplamati noa Ira.
Redija na teritoriju za koji je Hclgija nepo.redno odgoorna pred
Tjedinjenim nacijom".
Washington: Indutrijka proizodnja u Sjt4linjenih Driata
je za 6 posto niia ngo u julu prosle Rodine.
.Moskva: Prosle Rodine SSSU po-jeti- lo pieko 600.000 stranih
lurista.
Akra: f itu dobit od 3 milijuna 401.000 engleskih funti рлч.
tigla je u prosloj godini britanska kompanija za eksplotaciju dija
manata u Gani.
Capetown: Ministar pratde Juino-africk- e tTunije Franco!
Krazmu izjaki je u parlamentu da je proile Rodine za wijeme pet.
mjee?noR opsadnog stanja u Juinoafrickoj I'niji uhapseno 11.279
soba. od toga 152 za prestupe.
Ilann: Zapadnnnjrmarko poduzece automobila "ItorRHard"
otpustilo je 5.000 radnika.
.Moskva: I'reko svog ambasadora u Ankari sovjetska vlada
je zatraiila od turske vlade da je obavijeti da li su tacna saopcenja
tursl- - stampe o izgradnji raketnih baza NATO na turkom teritoriju
u biizini sovjrtskih granica.
J.
I r~