Nase Novine, June 16, 1982

              6-- NASE NOVINE, April 28, 1982.
r
NUKLEARNO NAORUZANJE ', A ' " pis Z?Z.A!.: Z"7Z:r.- f- ?ЧАЈ К Z„ ЖТЛКШФКПЛ: ''ГГЈГРЊУ.-КЖЕЉШ&ваЖ- А % . и„1Ф .ХН&№Љ№9&-&- . w4wwj, 7''Д ; Wr J V-- Л
ZAE
"Zajednicar", glasilo Hrvatske
Bratske Zajednice objavio je clanak
Johna Strizica, б1апа Odsjeka broj 1
(Pittsburgh), iz koga prenosimo ovaj
dio:
Ispitivanja javnog mnijenja kroz
proslih nekoliko mjeseci pokazala
su sve ve6u zabrinutost атепбкод
naroda zbog opasnosti nuklearnog
rata. Na primjer, ispitivanje prove-den- o
u decembru, po Gallupovoj
istraznoj agenciji, ustanovilo je da
bi tri od 6etin osobe zeljele da
predsjednik Reagan predlozi da
Sjedinjene Drzave i Sovjetski Savez
smanje svoju zalihu nuklearnih oruz-j- a
za 50 posto.
Ispitivanje provedeno izmedu 14.
17. marta po jednoj novinskoj
televizijskoj mrezi, otkrilo je da b
Amerikanci glasovali za zamrznube
nuklearnih oruzja vedinom od 3
naprama 2, kad bi to pitanje bilo
postavljeno na glasovanje u njiho-vo- m
podrufiju.
U vijestima o torn ispitivanju
гебепо je da je ve6ina onih koji su
bili upitani daiznesu svoje miSlje-nj- e,
odgovorila da ne zeli ni misliti o
KUVAJT (Tanjug) — Nesvrstane
zemlje su na specijalnom zasjedanju
svog Koordinacionog biroa u Kuvaj-t- u,
ponovno dale punu podrSku
pravednoj borbi palestinskog naroda
za ostvarenje njegovih legitimnih
prava i zalozili se za trajno rjeSenje
krize na Bliskom istoku.
Specijalno zasjedanje Koordina-cionog
biroa nesvrstanih zemalja,
posveceno Palestini zavrSeno je
usvajanjem zavrSnog dokumenta.
ZavrSni dokument sadrzi poziv
generalnog sekretara Ujedinjenih
naroda da Sto prije poduzme novu
inicijativu u pravcu pravednog i
trajnog rjeSenja bliskoistocne krize.
Istodobno se od Vijeca sigurnosti
trazi da poduzme sankcije protiv
Izraela, prema povelji Ujedinjenih
naroda, i da prizna neotudiva prava
palestinskog naroda.
U dokumentu se istice da je
palestinsko pitanje srz bliskoisto6-n- e
krize. Zahtijeva se ostvarenje
prava palestinskog naroda, kao Sto
su prava Palestinaca da se vrate u
svoje domove, pravo na samoopred-jeljenj- e,
nezavisnost i stvaranje
MADRID (Tanjug) — "Kuba se
izjaSnjava za pregovore, a ne za
sukob" — izjavio je potpredsjednik
kubanske vlade Rafael Rodriguez
objaSnjavajuci stajaliSta Havane
prema politici Washingtona. On je
dodao da je Kuba "spremna dati
garancije" latinskoamerickim zem-Ijam- a
da 6e oruzje "koristiti samo za
vlastitu obranu".
StajaliSte Kube potpredsjednik
Rodriguez je iznio u ekskluzivnom
intervjuu spanjolskom vodedem
dnevniku "El Paisu". On je kritizirao
stav Reaganove administracije, isti-6u- 6 da se "prijetnje Kubi nastavlja-ju"- ,
Sto izaziva nespokojstvo.
PoSto je za ranije атепбке pred-stavni- ke rekao da su nastojali ili
"umstiti ili zakociti kubansku revo-lucij- u" Rafael Rodriguez je ocijenio
da je politika sadaSnjeg predsjedni-k- a
SAD prema Kubi "joS konzervativ- -
nuklearnom ratu sa Sovjetskim Sa-vezo- m,
niti bi ga zeljeli prezivjeti, i
vjeruju da bi to bio konac civilizacije
u toj zemlji i u Sjedinjenim Drza-vam- a.
Ispitivanje provedeno po Washin-gton
Post i ABC TV News izmedu
18. i 21. marta, ustanovilo je da
mnozina атепбкод naroda vjeruje
da su mogucnosti nuklearnog rata
povecane otkako je Ronald Reagan
postao predsjednik.
Rezultati ispitivanja javnog mni-jenja
izgleda da su dali ohrabrenje
clanovima Kongresa Sjedinjenih Dr-za- va
koji osjedaju opasnosti nukle-arn- e
trke. Vijesti kazu da ih je viSe
od 140 potpisalo rezoluciju priprem-Ijen- u
po senatorima Edwardu Ke-nnedy
i Marku Hatfield. Rezolucija
trazi da Sjedinjene Drzave i Sovjetski
Savez zajednifiki proslijede k potpu-no- j
obustavi oruzane trke, da odlu6e
kako 6e se takvo uzajamno provjeri-v- o zamrznude udesiti i da porade za
za uzajamno i ovjerovljeno snizenje
u nuklearnim nabojima, raketama i
drugim prenosnim sistemima.
nezavisne drzave u Palestini. Izraze-n- a
je nedvosmislena podrSka Pales-tinsk- oj
oslobodilackoj organizaciji
kao jedinom legitimnom predstavni-k- u
palestinskog naroda. Osudena je
izraelska ekspanzionisti6ka politika
i izrazena zabrinutost zbog stvaranja
strateSkog saveza Sjedinjenih Drza-v- a
i Izraela.
U zavrSnom dokumentu izrazava
se i ozbiljna zabrinutost nesvrstanih
zemalja zbog uspostavljanja stranih
vojnih baza na ili u blizini teritorija
nesvrstanih zemalja Bliskog istoka.
Na osnovi generalne ocjene stanja
na Bliskom istoku koja sadrzi stavo-v- e
o Golanu, okupiranoj zapadnoj
obali i o nizu drugih pitanja safiinjen
je i program akcije koji je dio
dokumenta. Njime se nesvrstane
zemlje obavezuju da povecaju mo-raln- u,
politiCku, diplomatsku i mate-rijaln- u
podrSku Palestinskoj oslo-bodilafik- oj
organizaciji. Meduna-rodn- oj
zajednici je upuden poziv na
izolaciju Izraela, a nesvrstane zemlje
su pozvane da rade na daljnjoj
mobilizaciji medunarodne javnosti u
prilog pravedne palestinske stvari.
nija, agresivnija, reakcionarnija i
opasnija".
Potpredsjednik kubanske vlade,
demantirao je da Kuba salje oruzje u
Salvador. On je saopcio da Kuba
nece potpisivati ugbvor o neSirenju
nuklearnog oruzja "dok SAD drze
vojnu bazu Guantanamo i vode
agresivnu politiku".
I 303. SJEDNICA
BEZREZULTATA
BEC (Tanjug) — Tristo i tre6a
plenarna sjednica predstavnika dva-j-u
vojnih blokova u pregovorima o
smanjenju trupa i naoruzanja u
centralnoj Evropi mje dovela do
zblizenja stavova dviju strana —
prigovon su i dalje uzajamni, rjeSe-nje
nije u izgledu, a nova sjednica u
pregovorima koji traju wet punih
osam i po godina sazvana je za 13.
maja.
Vi§e od 50 000 demonstranata z raznih krajeva SR Njemaike sudjelovalo
je na sredi§njoj mamfestaciji mira u Hamburgu Zap NjemaCka, koji su
organizirali pacif istidki pokreti
BEOGRAD — Predsednik Pred-sedniSt- va SFRJ Sergej Krajger i
portugalski predsednik Antonio Ra-mal- jo JaneS uputili su poziv svim
progresivnim snagama da se aktivno
zaloze kako bi se sprefiila trka u
naoruzanju i nepovoljna kretanja u
medunarodnoj situaciji.
Sergej Krajger je zavrSio svoju
trodnevnu posetu Portugalu i otpu-tova- o
za Jugoslaviju.
LATINSKA АМЕШКА: OD3EK
BRITANSKO-ARGENTINSKO- G
SPORA
MEXICO (Od dopisnika Tanjuga) - Latinskoa-meric- ki
politick! analiticari nalaze se pred veli-ki- m
iskusenjem traieci objasnjenje za cesto neo-cekiva- ne stavove koji su vlade ovog kontinenta
i ostalih dijelova svijeta zauzele oko argentinske
akcije na Falklandskim (Malvinskim) otocima.
Proizlazi, medutim, da je manji broj zemalja u
ovom sjucaju ostao dosljedan svojim pnncipima
u vanjskoj politici, vecina je lzjasniavanje u prilog
ili protiv aknje argentinskog rezima podredivala
svojim interesima, konstatira meksicki list Uno-masun- o
Veci dio latinskoamerickih zemalja izjasmo se
oko falklandske krize, a neke videci u tome pre-seda- n
kojim se 1 same mogu u buducnosti poslu-zit- i
Tako se ocjenjuje puna podrska koju je Ar-genti- ni dao gvatemalski rezim Ova zemlja, inace,
prijeti da ce silom pnkljuciti nezavisni Belize
svojem nacionalnom tentonju Slicno se oqenju-]- e
podrska Venezuele koja trenutno podgnjava
zategnutost na granici s Gvajanom, navodeci da
je ova zemlja pnsvojila u proslosti jedan dio nje-n- a
teritorija
Cileanski rezim, kojem se mogu pnpisati svi
atnbuti samo ne da je miroljubiv, jedan je od n-jetk- ih
u Latinskoj Amenci nazvao akciju Argen-tine
zabrinjavajucom. Razlog je jasan - Cile
ima shcan spor s Argentinom na samom jugu
kontinenta Brazil 1 Urugvaj su formuhrali umje-ren- u
podrsku Argentini, Panama je bila micijator
rezolucije u prilog akcije rezima u Buenos Airesu,
dok je najodlucniju podrsku dao Peru, koji e pro-sl- e
godine ratovao sa Ekvadorom, zbog tenton-jalni- h
razminca
Nacije engleskog govornog podrucja u ovom
dijelu svijeta lzjasnile su se za Vehku Britaniju
Kuba do sada nije reagirala Podsjetimo da SAD
jos od vremena diktatora Batiste drze na Kubi
vojnu bazu, u zaljevu Gvantanamo, ah da je Ha-vana
do sada birala mirna sredstva u legitimnom
zahtjevu za vracanje ovog dijela nacionalnog te-ritorija
Meksiko je, dosliedan svojim vanjsko pohtickim
pnncipima, dao podrsku zahtjevima Argentine
ah ne l pnmjeni sile, oqenjujuci to grubim pre-sedano- m
u medunarodnim odnosima Vlada ove
zemlje smatra da bi svijet preko noci postao po-or- n
"om novog rata ukoliko bi sve nacije istim
reuttvima pokusale na taj nacin vratiti dijelove
teritorija
Salvadorska ustamcka koahcija FDR - FMLN
ocijenila je .sumnjivim akciju Argentine, kon- -
Krajger i JaneS su u zavrSnim
razgovorima izrazili uverenje da 6e
nastavak madndskog KEBS-- a dati
znafiajne i korisne rezultate i pored
svih teSkoca i razlika u glediStima
koje su na njemu ispoljene.
Visoki rukovodioci dveju zemalja
ocenili su da je jugoslovensko -- portugalska saradnja u stalnom
usponu, madaje pri torn ukazano na
nuznost daljeg razvoja svih oblika
privredne saradnje.
Interesi potisnuii
statirajuci, takoder, da ce taj konfhkt skrenuti
paznju svjetske javnosti sa srednjoamenckih zbi-van- ja
Glasanje Washingtona za osudu akcije Argen-tine
smatra se da ce narusiti sve vidljivije zbliza-vanj- e
vlada tih dviju zemalja, sto una posebnu
tezinu za Srednju Amenku Meksicka stampa
oqenjuje da incident oko Malvina komphcira vec
razradem plan Pentagona da postepeno uvuce
Argentinu na pozornicu srednjoamencke krize
Smatra se, naime, da ce obrana Falklanda anga-zira- ti
u potpunosti vojm potencijal Argentine i
zaustaviti njeno sve vece uvlacenje u ovaj dio svi-jeta
Salvador prije svega Salvadorski rezim 1 Ar-gentina
potpisali su nedavno ugovor o vojnoj po-mo- ci tako da ce se u toj srednjeamenckoj zemlji
u? amencke nalaziti 1 argentinski savjetnici Ar-gentina
u Gvatemah prakticki orgamzira sluzbe
sigurnosti, dok je Nikaragva pruzila dokaze da su
oficiri rezima u Buenos Airesu pripremih nedav-no
uspjeh pokusaj kontrarevolucije - minira-nje- m nekih kljucmh privredmh objekata u toj
zemlji
Zamrzavanje odnosa Washingtona 1 Buenos Ai-res- a komphcira bez sumnje taj strateski plan 1
jedan je od razloga sto SAD na svaki nacin zele
skonje rjesenje falklandskog incidenta, ocjenjuje
meksicki list Unomasuno
DUSKO DAKOVIC
u Najcrnji dani"
WASHINGTON — Najveca ame-rick- a
radni6ka unija AFL-CI- O oStro
je kritizirala ekonomsku politiku
predsjedmka SAD Reagana uz nag-laSavan- je
da Sef атепбке drzave
"snosi odgovornost" za najvecu
nezaposlenost u zemlji poslije dru-gog- a
svjetskog rata.
Na godiSnjoj skupStini unije u
Washmgtonu predsjednik AFL-CI- O
Kirkland izjavio je da su americki
radnici suoceni u ovom trenutku "s
najcrnjom privrednom situacijom"
poslije svjetske ekonomske krize
prije pedeset godina.