000226 |
Previous | 11 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STO BISERA SREDOZEMLJA MADRID (Tanjug) — Gotovo sto "bisera prirode" u mediteranskom bazenu, uklju6uju6i i Jugoslaviju, bit ce proglaseno zonama pod zaStitom zakona kako bi se sa6uvale prirodne Ijepote Sredozemlja. Ti "biseri Ijepote" nalaze se u 18 mediteranskih drzava. Vlade mediteranskih drzava spre-mil-e su "plavi plan" o spre6avanju daljnjeg zagadenja voda Mediterana s ciljem da se taj bazen "oCisti od otrovne prljavStine" i sacuva flora i fauna Mediterana. Taj medunarodni ugovor, imat 6e poseban гпабај za "ekoloSko oz-dravlje- nje" Mediterana, kao i za ofiuvanje njegovih povijesnih i kul-turn- ih vrijednosti. Mediteran je sada izlozen strahovitom zagadivanju ke-mijsk- im i drugim industrijskim otpa-cim- a. Milijuni tona zagadenih mate-rijal-a sru6e se godiSnje u Sredozem-Ij- e. Italija, Francuska i Spanjolska su najveci "opskrbljivaCi" medite-ranskih voda tim opasnim sastojci-m- a. Probleme zagadenja Mediterana иобНа je i UNEP — posebna agencija UOU koja se bavi proble-mim- a zaStite 6ovjekove okoline. "Plavi plan" ce se provoditi u okviru napora UNEP-a- , a stvoren je i poseban fond za financiranje tih aktivnosti. Rekord svjetskog turizma Ukupni prihodi turizma u svijetu proSle godine iznosili su vi§e od 950 milijardi dolara, a broj turista se pove6ava na vise od 2.600 milijuna ljudi. Ovo je saopdila Svjetska turistiSka organizacija (OMT:), 6ije je sjediSte u Madridu. Rijefc je, dakle, o apsolutnom svjetskom turisti6kom rekordu. Ovih 950 milijardi "turisti6kih dolara" ostvarenih kako u nacional-no- m tako medunarodnom turizmu, predstavlja osam posto vrijednosti svjetske proizvodnje. Prihodi od medunarodnog turizma su 6inili pet posto vrijednosti svjetskog izvoza proSle godine. Evropa i Amerika ostaju dva centra svjetskog turizma, gdje se ostvari oko 85 posto cjelokupnog prihoda turizma. OMT joS ukazuje da turisti6ka privreda postaje sve zna6ajnija naekonomskoj pozornici. Ona praktifino postaje "prava priv-red- na grana" igrajuci prvorazrednu ulogu u poboljSanju platne bilance drzava. И as Yugoslavenska Iseljeriicka Poezija ZOVU DOLINE MIRA mЛ Ss'-'J-Z ic, j ,. '—;— -- 1 kf '- - Wi .гу . , :v ' f" . ytmOi'3''~Z±4f L 4 T 'В5 Ф-- ii EVOLUCIJA (Matmunska prica) Jednom, moj rodak i sused na drvetu rede mi: — Dosadilo mi je da dudim na drvetu. Hajde da sidemo! Da livomi ko ljudi. — A zaSto — upiham. — Meni je i ovde dobro. Banane pod rukom. Svef vazduh. TiSina. Sta joS majmunu treba? — A evolucija? — pode me on ubedivati. — A samousavrSavanje? Na kraju krajeva, interesantno je. Bide to sasvim drugi iivot. Lep. — Pa, ti, onda, idi — rekoh mu. — Evolucioniraj. Ja nisam ljubopitljiv. Side on i ode. Na dve noge. Prosto ga je odvratno gledati: kicoS! "Idi, idi", pomislih, "nedeS otidi daleko od drveta". Od toga trenutka za nesrednika робе suludi iivot. U podetku, on ye neSto deprkao motkama. Onda e pronaSao todak. Pa bicikl. In onda stvar krenu. Celoga dana neSto majstonSe, neSto pronalazi. Nikako da se smiri. A ja dudim na drvetu, jedem bananu i gledam. Samo raznih motora je gomilu naizmiSljao. — Sta 6e ti toliki motori? — pripitah ga. — Napravi jedan, ali vedit. — U pravu si — sloii se on — kako se toga nisam setio. I pode da ga pravi. Pravio ga, pravio, a onda mi rede da se takav motor ne mole napraviti. Htedoh da sidem, da mu pokalem. Ali me je mrzelo: treba se posle ponovo pentrati na drvo. Bolje da dokrajdim bananu. Onda on робе da dovladi u киби sve Sto je dotle pronaSao. Gomilu stvari! Tamo, valjda, viSe ni mesta nema, a on vu6e li — vu6e. Savse usukao, rastrzan. Vidi se da mu i nije drago Sto je toliko naizmiSljao. Najzad, dovude televizor u boji. Prode godina — njega nema. Prode i druga. Тгебе godine, ja se uznemirim. HodeS-nede- S, rodak mi je. Svratim k njemu. A on — sedi pred televizorom i krka bananu. Sav obrastao, kao u mladosti. — Pa, kako ide? — upitam ga. — Dobro mi je — kaie. '— Istina, teSko je bez repa. Nemam dime muve da teram. Ali, niSta, izraSde mi brzo novi. Priroda uvek teli ka savrSenstvu. Zbog toga i postoji evoluci- - l3' A. BATJAN (Jerevan, SSSR) DOMINACIJA2ENA U CEHOSLOVACKOJ PRAG (CETEKA) - Broj pred-stavni- ca IjepSeg spola u Cehoslo-vafik- oj premaSio je broj muSkaraca za 390 tisu6a. Ipak, ova zenska dominacija nije prisutna u svim starosnim kategorijama. Medu sta-novniStv- om mladim od 39 godina vi§e je muSkaraca nego zena. Poslije toga muSka "superiomost" pofiinje naglo opadati, tako da u starosnoj grupi iznad 85 godina na tisuce zena dolazi samo 370 muSkaraca. U izdanju Jugoslovensko-kanadsko- g kulturno-prosvetno- g kluba "Zavicaj" izasla je knjiga "Jugoslavenska iseljeni6ka poezija". Izbor je izvrsio Pero Kova6evic, tehnicki urednik Sotir Grozdanovski. Ovo je druga knjiga pesama iz biblioteke "Iseljenicki poeti" Makedonsko-americk- e izdavacke kuce "llinden", Detroit, Mich. Cena $3.00. МГ Mrs MI5S MS NARUD2BENICA First Name Address City Prov Last Name Apt Postal Code Ispunite ovu narudzbenicu i poSaljite na adresu: Pero Kovacevic, 1615 Howard Avenue, Windsor, Ontario N8X 3T6 Ф&жЛл№ч4шшШшжкКчтШж --Ф&£Г v 'лКг јш£%г¥ v-.-v- -r- штшвж falf IMS'? 28, NASE is our Za sva vasa putovanja — automobi-l- a - rezerviranje hotela bilo gdje u svijetu mi vam mozemo pomodi brzo i efikasno pomocu tehnike i ponuditi najjeftinije koje se mogu i srediti putne isprave i vize bez naknadnih Obratite se VICTORI-J- l na svom maternjem jeziku i biti cete obavjeSteni o svim koje vas zanimaju u vezi putovanja. victoria lipohar KAMPANJA OPISMENJAVANJA U ETIOPIJI ADIS ABEBA (Tanjug) — U Etio-pi- ji su u punom jeku pripreme za sedmu kampanju opismenjavanja koja 6e trajati od pocetka maja do septembra ove godine. Njome 6e biti obuhva6eno viSe od milijun i trista tisuda koje 6e u 2148 centra za opismenjavanje obu-6ava- ti viSe od 21.000 nastavnika. i upor-n- o provodi kampanju opismenjiva-nja6i- ji je cilj da krajem 1986. godine uzemlji ne bude ni jednog nepisme-no- g stanovnika. Prije revolucije, u Etiopiji je nepismeno bilo 93 posto stanovniStva. Prema sluzbenim po-daci- ma, poslije Sest provedenih kampanja taj postotak je sada spao na svega 55,2 posto. U protekle dvije godine 6itati i pisati nau6ilo je 9,604.848 TRA2I SE sa specijalizacijom u proiz- - vodnji "zimske" salame. Interesirati se na adresi: 176 Baldwin St. Toronto Tel.: 596-869- 1 ШШ5 f-.-y шмимчит April 1982, NOVINE -1- 1 LANDMARK TRAVEL LTD. 2833 Cam bie Street, Vancouver, B.C. V5Z 3Y8 Tel.: 873-836- 6 Yugoslavia speciality iznajmljivanje KOMPJUTERA cijene dobiti.Takoder troSkova. informacijama nepismenih, Etiopskavladasistematski nepismenih. SKOLOVANI KOBASlCAR BROD — "RIZNICA" ZNANJA COLOMBO, (Tanjug) — Jedan od najneobifinijih brodova koji plove morima usidrio se na nekoliko dana i u luci glavnog grada Sri Lanke — Colombu. Brod "Logos", kojega zbog njegova tereta od preko 250.000 knjiga na gotovo svim jezicima i iz svih oblasti zovu joS i "riznicom znanja", predstavlja pravu mamutsku plove6u knjizaru. Za proteklih jedanaest godina ovaj brod je posjetio 67 zemalja Evrope, Afrike, Srednjeg istoka, Azije i Juznog Pacifika. GRCKATRAZI ARHEOLOSKA BLAGA MELINA MERKURi, gr6ki ministar za kulturu (proslavljena glumica) izjavila je da GrSka trazi da se arheoloSka blaga atinskog Akropo-Ij- a, koja se sada nalaze u'muzejima Sirom sveta, vrate gde im je mesto. Ona je posebno pomenula kolekciju mermernih kipova i reljefa iz Parte-non- a koji su sada u Britanskom muzeju. Vlade pojedinih drzava, 6iji muzeji 6uvaju grcko istorijsko blago, spemne su da neke vredne eksponate, kao na primer Milosku Veneru iz pariskog Luvra, izloze u Gr6koj. GLASOVITOLJEKOVITO BILJE-C- AJ IZBUGARSKE Urine-regulatn- .g Tea No. 107 — Ovaj fiaj pomaie regulirati mokradu, smanjuje intaciju. Lipov cv'ef No. 114 — UblaZuje prehladu, kaSalj, sijatiku reumatidne i bubreine bolove. Camomile Fower Tea No. 113 — Caj od komomihnog cvijeca ublaiuje bolove u ielucu, zubobolju. Chest-easin- g Tea NO. 111 — Ubla2ava ka§alj, olakSava disanje. Soothing Tea NO. 112 — Ovaj caj krijepi i umiruje 2ivce. Kutija ovih fiajeva stoji $2.50. Kod porucivanja navedite ime ill broj баја koji trebate. Imamo i druge vrste cajeva. PiSite po cijenik. Narudibe i novae Saljite na: BALKAN IMPORTS 212 Spadina Road, Toronto, Ontario M5R2V1 Tel. 921-85- 87
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 16, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-04-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000151 |
Description
Title | 000226 |
OCR text | STO BISERA SREDOZEMLJA MADRID (Tanjug) — Gotovo sto "bisera prirode" u mediteranskom bazenu, uklju6uju6i i Jugoslaviju, bit ce proglaseno zonama pod zaStitom zakona kako bi se sa6uvale prirodne Ijepote Sredozemlja. Ti "biseri Ijepote" nalaze se u 18 mediteranskih drzava. Vlade mediteranskih drzava spre-mil-e su "plavi plan" o spre6avanju daljnjeg zagadenja voda Mediterana s ciljem da se taj bazen "oCisti od otrovne prljavStine" i sacuva flora i fauna Mediterana. Taj medunarodni ugovor, imat 6e poseban гпабај za "ekoloSko oz-dravlje- nje" Mediterana, kao i za ofiuvanje njegovih povijesnih i kul-turn- ih vrijednosti. Mediteran je sada izlozen strahovitom zagadivanju ke-mijsk- im i drugim industrijskim otpa-cim- a. Milijuni tona zagadenih mate-rijal-a sru6e se godiSnje u Sredozem-Ij- e. Italija, Francuska i Spanjolska su najveci "opskrbljivaCi" medite-ranskih voda tim opasnim sastojci-m- a. Probleme zagadenja Mediterana иобНа je i UNEP — posebna agencija UOU koja se bavi proble-mim- a zaStite 6ovjekove okoline. "Plavi plan" ce se provoditi u okviru napora UNEP-a- , a stvoren je i poseban fond za financiranje tih aktivnosti. Rekord svjetskog turizma Ukupni prihodi turizma u svijetu proSle godine iznosili su vi§e od 950 milijardi dolara, a broj turista se pove6ava na vise od 2.600 milijuna ljudi. Ovo je saopdila Svjetska turistiSka organizacija (OMT:), 6ije je sjediSte u Madridu. Rijefc je, dakle, o apsolutnom svjetskom turisti6kom rekordu. Ovih 950 milijardi "turisti6kih dolara" ostvarenih kako u nacional-no- m tako medunarodnom turizmu, predstavlja osam posto vrijednosti svjetske proizvodnje. Prihodi od medunarodnog turizma su 6inili pet posto vrijednosti svjetskog izvoza proSle godine. Evropa i Amerika ostaju dva centra svjetskog turizma, gdje se ostvari oko 85 posto cjelokupnog prihoda turizma. OMT joS ukazuje da turisti6ka privreda postaje sve zna6ajnija naekonomskoj pozornici. Ona praktifino postaje "prava priv-red- na grana" igrajuci prvorazrednu ulogu u poboljSanju platne bilance drzava. И as Yugoslavenska Iseljeriicka Poezija ZOVU DOLINE MIRA mЛ Ss'-'J-Z ic, j ,. '—;— -- 1 kf '- - Wi .гу . , :v ' f" . ytmOi'3''~Z±4f L 4 T 'В5 Ф-- ii EVOLUCIJA (Matmunska prica) Jednom, moj rodak i sused na drvetu rede mi: — Dosadilo mi je da dudim na drvetu. Hajde da sidemo! Da livomi ko ljudi. — A zaSto — upiham. — Meni je i ovde dobro. Banane pod rukom. Svef vazduh. TiSina. Sta joS majmunu treba? — A evolucija? — pode me on ubedivati. — A samousavrSavanje? Na kraju krajeva, interesantno je. Bide to sasvim drugi iivot. Lep. — Pa, ti, onda, idi — rekoh mu. — Evolucioniraj. Ja nisam ljubopitljiv. Side on i ode. Na dve noge. Prosto ga je odvratno gledati: kicoS! "Idi, idi", pomislih, "nedeS otidi daleko od drveta". Od toga trenutka za nesrednika робе suludi iivot. U podetku, on ye neSto deprkao motkama. Onda e pronaSao todak. Pa bicikl. In onda stvar krenu. Celoga dana neSto majstonSe, neSto pronalazi. Nikako da se smiri. A ja dudim na drvetu, jedem bananu i gledam. Samo raznih motora je gomilu naizmiSljao. — Sta 6e ti toliki motori? — pripitah ga. — Napravi jedan, ali vedit. — U pravu si — sloii se on — kako se toga nisam setio. I pode da ga pravi. Pravio ga, pravio, a onda mi rede da se takav motor ne mole napraviti. Htedoh da sidem, da mu pokalem. Ali me je mrzelo: treba se posle ponovo pentrati na drvo. Bolje da dokrajdim bananu. Onda on робе da dovladi u киби sve Sto je dotle pronaSao. Gomilu stvari! Tamo, valjda, viSe ni mesta nema, a on vu6e li — vu6e. Savse usukao, rastrzan. Vidi se da mu i nije drago Sto je toliko naizmiSljao. Najzad, dovude televizor u boji. Prode godina — njega nema. Prode i druga. Тгебе godine, ja se uznemirim. HodeS-nede- S, rodak mi je. Svratim k njemu. A on — sedi pred televizorom i krka bananu. Sav obrastao, kao u mladosti. — Pa, kako ide? — upitam ga. — Dobro mi je — kaie. '— Istina, teSko je bez repa. Nemam dime muve da teram. Ali, niSta, izraSde mi brzo novi. Priroda uvek teli ka savrSenstvu. Zbog toga i postoji evoluci- - l3' A. BATJAN (Jerevan, SSSR) DOMINACIJA2ENA U CEHOSLOVACKOJ PRAG (CETEKA) - Broj pred-stavni- ca IjepSeg spola u Cehoslo-vafik- oj premaSio je broj muSkaraca za 390 tisu6a. Ipak, ova zenska dominacija nije prisutna u svim starosnim kategorijama. Medu sta-novniStv- om mladim od 39 godina vi§e je muSkaraca nego zena. Poslije toga muSka "superiomost" pofiinje naglo opadati, tako da u starosnoj grupi iznad 85 godina na tisuce zena dolazi samo 370 muSkaraca. U izdanju Jugoslovensko-kanadsko- g kulturno-prosvetno- g kluba "Zavicaj" izasla je knjiga "Jugoslavenska iseljeni6ka poezija". Izbor je izvrsio Pero Kova6evic, tehnicki urednik Sotir Grozdanovski. Ovo je druga knjiga pesama iz biblioteke "Iseljenicki poeti" Makedonsko-americk- e izdavacke kuce "llinden", Detroit, Mich. Cena $3.00. МГ Mrs MI5S MS NARUD2BENICA First Name Address City Prov Last Name Apt Postal Code Ispunite ovu narudzbenicu i poSaljite na adresu: Pero Kovacevic, 1615 Howard Avenue, Windsor, Ontario N8X 3T6 Ф&жЛл№ч4шшШшжкКчтШж --Ф&£Г v 'лКг јш£%г¥ v-.-v- -r- штшвж falf IMS'? 28, NASE is our Za sva vasa putovanja — automobi-l- a - rezerviranje hotela bilo gdje u svijetu mi vam mozemo pomodi brzo i efikasno pomocu tehnike i ponuditi najjeftinije koje se mogu i srediti putne isprave i vize bez naknadnih Obratite se VICTORI-J- l na svom maternjem jeziku i biti cete obavjeSteni o svim koje vas zanimaju u vezi putovanja. victoria lipohar KAMPANJA OPISMENJAVANJA U ETIOPIJI ADIS ABEBA (Tanjug) — U Etio-pi- ji su u punom jeku pripreme za sedmu kampanju opismenjavanja koja 6e trajati od pocetka maja do septembra ove godine. Njome 6e biti obuhva6eno viSe od milijun i trista tisuda koje 6e u 2148 centra za opismenjavanje obu-6ava- ti viSe od 21.000 nastavnika. i upor-n- o provodi kampanju opismenjiva-nja6i- ji je cilj da krajem 1986. godine uzemlji ne bude ni jednog nepisme-no- g stanovnika. Prije revolucije, u Etiopiji je nepismeno bilo 93 posto stanovniStva. Prema sluzbenim po-daci- ma, poslije Sest provedenih kampanja taj postotak je sada spao na svega 55,2 posto. U protekle dvije godine 6itati i pisati nau6ilo je 9,604.848 TRA2I SE sa specijalizacijom u proiz- - vodnji "zimske" salame. Interesirati se na adresi: 176 Baldwin St. Toronto Tel.: 596-869- 1 ШШ5 f-.-y шмимчит April 1982, NOVINE -1- 1 LANDMARK TRAVEL LTD. 2833 Cam bie Street, Vancouver, B.C. V5Z 3Y8 Tel.: 873-836- 6 Yugoslavia speciality iznajmljivanje KOMPJUTERA cijene dobiti.Takoder troSkova. informacijama nepismenih, Etiopskavladasistematski nepismenih. SKOLOVANI KOBASlCAR BROD — "RIZNICA" ZNANJA COLOMBO, (Tanjug) — Jedan od najneobifinijih brodova koji plove morima usidrio se na nekoliko dana i u luci glavnog grada Sri Lanke — Colombu. Brod "Logos", kojega zbog njegova tereta od preko 250.000 knjiga na gotovo svim jezicima i iz svih oblasti zovu joS i "riznicom znanja", predstavlja pravu mamutsku plove6u knjizaru. Za proteklih jedanaest godina ovaj brod je posjetio 67 zemalja Evrope, Afrike, Srednjeg istoka, Azije i Juznog Pacifika. GRCKATRAZI ARHEOLOSKA BLAGA MELINA MERKURi, gr6ki ministar za kulturu (proslavljena glumica) izjavila je da GrSka trazi da se arheoloSka blaga atinskog Akropo-Ij- a, koja se sada nalaze u'muzejima Sirom sveta, vrate gde im je mesto. Ona je posebno pomenula kolekciju mermernih kipova i reljefa iz Parte-non- a koji su sada u Britanskom muzeju. Vlade pojedinih drzava, 6iji muzeji 6uvaju grcko istorijsko blago, spemne su da neke vredne eksponate, kao na primer Milosku Veneru iz pariskog Luvra, izloze u Gr6koj. GLASOVITOLJEKOVITO BILJE-C- AJ IZBUGARSKE Urine-regulatn- .g Tea No. 107 — Ovaj fiaj pomaie regulirati mokradu, smanjuje intaciju. Lipov cv'ef No. 114 — UblaZuje prehladu, kaSalj, sijatiku reumatidne i bubreine bolove. Camomile Fower Tea No. 113 — Caj od komomihnog cvijeca ublaiuje bolove u ielucu, zubobolju. Chest-easin- g Tea NO. 111 — Ubla2ava ka§alj, olakSava disanje. Soothing Tea NO. 112 — Ovaj caj krijepi i umiruje 2ivce. Kutija ovih fiajeva stoji $2.50. Kod porucivanja navedite ime ill broj баја koji trebate. Imamo i druge vrste cajeva. PiSite po cijenik. Narudibe i novae Saljite na: BALKAN IMPORTS 212 Spadina Road, Toronto, Ontario M5R2V1 Tel. 921-85- 87 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000226