Nase Novine, June 13, 1985

              н
.
,1
.
I'
I
I'
I'
I'
,
'
I1
'
--
'
и
I'
I1
'
'
.'
.'
.
VELIKAN SLAVENSKE
Mi мљхЗжЊ
Prije 1100 godina umro je Metod iz Soluna, political',
nionah, misionar i slavenski prosvetitelj. Ciril i Metod su
svojim prijevodima slavenskom jeziku zajamcili dignitet
knjizevnog jezika, tc su doveli slavensku kulturu u ravno-prava- n
polozaj s drugim evropskim narodima.
U.subotu.6 aprila biljezila si' 11 00 go
disnjica .smrti Metoda l Soluna Politi
cara. monaha, mi.sionara, ah a poviicst
ponajpuje slaviMiskog pro.svjetiU'lja C
nlova stanjeg i dugovji'nrjr brata
rodt'n oko 812-81- 5 u Solium, umio jr
885 u Moravskoj
U povijesti nije zabiljezeno njegovo pra
vo lme Za razhku od brata mu, ko)i se za
monasio pred samu smrt. zamijenivsi lme
Konstantin novim lmenom Cinl, Metod je
ime po kojem )e poznat odabrao kad se
odrekao duznosti carskog namiesnika jea
ne pokrajine u Makedoniji i povukao u sa
mostan na Ohmpu Doduse. iznose se pret
postavke da njegov odlazak u samostan
nije bio povlacenie od sv]etovmh posloa.
nego odabir mjesta gd]e ce se pnpremiu
za svoju politicko-prosvjetiteljsk- u misi]u
Poznato ]e da ]e moravsk' knez Rasti
Slav, suocen sa sve jacim geimanskim pn
tiscima, ponajpnje 17 Franacke. zatrazio
862 od bizantskog cara Mihaila nekoga
tko ce mu narod poucavati na slavenskom
leziku Carev izbor pao ]e na profesora fi
lozofiie l prokusanog diplomata Konstan
tina, covjeka коц ]e dotadanjim zivotom i
obitel)skim podnjetlom jamcio vjernost
dinastiji i Cangradu
Njegov brat, monah Metod vec se jed
nom pokazao najboljim mogucim sudru-go- m
u misi)i sto su je obo)ica"proveli me-du
Hazanma na crnomorskoj obah Tim
je, znaci. vec bio uigran a imao je jos jednu
nuznu pretpostavku - oba brata su savr-sen- o
govonla slavenski Podnjetlom iz So-luna,
drugoga po vehcini bizantskog gra
da,vkoji je vec dva stoljeca bio okruzen ma-kedonski- m
Slavenima, braca su dobro
znala taj jezik, prema njecima samog cara
navedenima u zitijama solunske brace
Vi ste Solunjani. a svi Sclunjam cisto sla-venski
govore
Gas za akciju
Cas je bio povoljan za njihovu akciju, jer
se steklo nekoliko vainih okolnosti Rasti-sla- v
ie nashjedio pnlicno snainu Morav-sku- ,
ah u vazalnom odnosu spram kralja
Ludwiga II Njemackoga, od koiega se oslo-bodi- o
dok je kralj bio zabavljen diobom
Franackog Carstva Rastislavu msu misi-ona- n
bill potrebm radi pokrstavanja. jer
je sredinom 9 stoljeca krscanska vjera vec
bila ukonjenjena u njegovo) drzavi, nego
da bi neutralizirao njemacki utjecaj sto su
ga provodili na njegovu tlu svecenici pod
)unsdikci)om uglavnom bavarskog bisku-pa
Nakon slobodne knezevine Rastislavu je
trebao i drugi atnbut drzavnosti - vlasti-t- a
biskupija Saveznik u tome se sam na-met- ao
Bizant koji je predaleko da bi mu
mogao ugroziti samostalnost, ali sretan
uvijek kad moze gurnuti klipove pod kota-c- e
druge velesile, Franacke.
Bilo je ocito da se franacki utjecaj ne
moze suzbiti grckim, podjednako stramm,
nego da je potrebno rehgiju - kao tada-snj- i
stozer ldeologije, obrazovanja i kultu
re - pnbhziti samom narodu, a to je mo-guc- e
samo na njegovu jeziku Stoga su
Konstantin l Metod dosh u Moravsku s ne-ki- m
hturgi)skim knjigama vec prevede-ni- m
na slavenski jezik, a uz Rastislavljevu
pomoc - jer on je osigurao solunskoj bra-c- i
dovoljan broj ucemka i pomagada, stva-raiu- ci
tako vlastitu crkvenu ideolosku
momcad - posao prevodenja nastavljen
ie l u Moravsko) Po svemu sudeci, Kon
stantm ie za tu svrhu konstruirao glagolp
ca, pismo pnlagodeno slavensko] fonetici
a istodobno ni latinsko ni grcko
Jos jedna je presudna okolnost bila sto
su Slaveni u torn trenutku. ocito. bill na
torn stupnju razvojada su osjecali potrebu
za pismom i bill spremni da ga pnhvate
Tako su pnjevod bogosluzja na vlastiti e
zik l u tu svrhu stvoreno pismo bill dobro-dos- h
slavenskoj narodnoj samosvjesti ko-j- a
se vec lskazivala osnivanjem vlastitih
nezavisnih drzava U 9 stoljecu ni jezicne
ni druge kulturne razhke medu Slavenima
msu jos bile tohke da jezik makedonskih
Slavena ne bi mogao posluiiti podjednako
dobro l svima ostahma
Tako je Rastislavljevu pnmjeru slijedila
i odluka panonskog kneza Kocelja da za-tra- zi Konstantinovu i Metodovu pomoc
Nakon tri i pol godine djelovanja u Mo-ravskoj
uslijedilo je pola godine u Panoni-j- i Ocito je. dakle, da rezultati toga relativ-n- o kratkotrajnog rada ne bi bill tako du-bok- i. a u nekim aspektima trajni i do da-na- s, da msu prispjeh na idejno i pohticki
vec plodno tlo.
Slavenska samosvijest
Samo tako se moglo dogoditi da Kon- -
№ИДу i I 'JIJI 'WLjMHf'KigfS'iy Wfl! WgSM
Ciril i Metod, dio ikonostasa gr-kokatoli-cke
crkve u Zagrebu
stantinova l Metodova misija popnmi
drugaciji karakter no sto je car Mihail
vjcrojatno planirao sircnjem .laven-skof- 4
boosluzja slavenski knezevine
jesu postali' brana piotiv yermanskog
utjecaja i tako, u neku ruku istureni ba-tlo- n
bizantske globalne obrano, ah msu
posve usle u bizantsku mteresnu sferu,
niti je u njima presudno ojacao utjecaj
Cangrada Umjesto toga Slaveni su do-bi- h
mocno sredstvo za jacanjc vlastite
samobitnosti l samosvijesti
Da je to posnjedi, pokazaie su ogorcene
spletke njemackih biskupa, a l arbitraza
Rima, kojoj su se Konstantin i Metod
podvrgh, podastiruci svoje rezultate papi
Hadnjanu II Ti su rezultati toliko pndoni-jel- i
dubljem ukorjenjivanju krscanstva
medu Slavenima da je papa 868. odobno
slavensko bogosluije i blagoslovio slaven-sk- e
knjige, a Metoda - nakon smrti Kon-stanti- na Cirila 869 - posvetio za panon-skog
nadbiskupa, usknsivsi prastaru sri-- .
jensku nadbiskupiju kao slavensku me.
troponju
Metodu je preostalo 16 godina mukotr-pno- g rada, ogorcene borbe protiv sve ag-resivni- jih njemackih biskupa, cak i tamni-c- e
u jednome njihovu samostanu (870-8- 73, dok Rim nije intervenirao u njegovu ko-nst- ).
U njegovu osobnu zaslugu valja upi- -
sati sto je uspio odrzati rezultate bratova
l svog rada unatoc nestanku Rastislava i
Kocelja s povijesne pozornice, te sto ga je
prosino angaziravsi dovoljan broj sljedbe-nik- a
da to ucenje ne propadne ni u promi-jenjeni- m pnhkama
Smatra se da je Metod zajedno s Kon-stantino-m
preveo s grckoga na slavenski
Psaltir l evandelja s Djehma apostolskim,
dok je kasnije sam preveo l sav Stan za-vj- et
(osim Makabejaca) zatim - lzvan bi-blijsk- ih
l hturgijskih knjiga - 2itijaOtaca
te zbornik crkvenog i civilnog prava No-makan-on
Ivana Skolastika Tako je sla-venska
pismenost vec u pocelku nadisla
rehgijske okvire
Cinl l Metod su svojim prijevodima sla-venskom
jeziku zajamcili dignitet knjizev-nog
ezika, te su doveli slavensku kulturu
u ravnopravan polozaj s drugim evrop-skim
narodima
Stvonli su fonetsko pismo koje je cvalo
do 12 stoljeca, a u nekim hrvatskim kraje-vim- a
sve do sredine 19 stoljeca, osigurava-juc- i konfnuitet nai-odn-e svijesti Stovise.
nacela tvorbe tog pisma presudno su utje-cal- a
l na formiranje cinhce, a l na slave-niziranj- e
latinice (npr u ceskom husit-skor- n
pravopisu, Gajevu ilirskom pravopi-s- u
ltd).
No mozda je najvaznije sto su svojim ra-do-m
prvi digli na razinu univerzalnog na-cela
pravo covjeka da sa svijetom oko se-b- e komumcira na materinskom jeziku --
l svojom prosvjetiteljskom praksom s ne-sumnjiv- im demokratskim naglascima. i u
vlastitoj teorijskoj borbi, npr protiv troje-zicn- e hereze (tvrdnje da su hebrejski. la-tins- ki
l grcki jedini sveti jezici). To nace-io- ,
koje je danas jedno od mjenla civihzjira-nost- i
svijeta, bilo je i jedan od stozera op-stan- ka vecine slavenskih naroda
INOSLAV BESKER
H
И
DRZANJE
AMERICKIH
KATOLIKA
John Strizich, clan odsjeka broj 1
Hrvatske bratske zajednice (Pitts-burgh,
Pa.) pise u "Zajednidaru":
Izjava katolickih biskupa o MX ra-ketam- a. Americki rimo-katoli£- ki bi-sku- pi
pozvali su Kongres da novae
koji predsjednik Reagan trazi za dalj-nj- u
proizvodnju MX raketa, upotebe
za dokrajcrenje gladi u nasoj sredini
i sirom svijeta
Pismo o torn smislu upuceno je
svima elanovima Predstavnickog
doma l Senata do biskupa James W.
Malone iz Youngstowna. Ohio, koji
ove godine obnasa east predsjednika
Konf'erencije katolickih biskupa Sje-dinjeni- h
Drzava
I'mjesto da se potrosi $1 5 mili-jard- a
a 21 dodatnu rakelu, sto Rea-gan
eli uciniti, Kongres bi trebao
udovoljiti ljudskim potrebama u svi-jet- u,
receno je u biskupskom pismu
akonodavcima
Slicna pisma poslali su pojedinim
.akonodavcima nadbiskup New
Yorka John J. O'Connor i nadbiskup
Chicaga kardinal Joseph Bernardin.
Spor medu katolicima
o biskupskoj poslanici
Sredinom februara odrzana je u
dvorani katolicke crkve u mjestu Se-wickl- ey petnaestak milja zapadno od
Pittsburgha, rasprava o Poslanici ka-tolickih
biskupa ticuci se privrednog
ili ekonomskogsistema zemlje Sewic-kle- y
je poznato kao prebivaliste bolje
stojecih i bogatih obitelji u podrucju
Pittsburgha. Raspravu su vodili Ro-bert
J. Buckley, predstojnik (chair-man)
Allegheny International Corp. i
Monsinjor George J. Higgins, pisac i
predavac na Catholic University of
America. Buckley je clan zupne crkve
u Sewickley.
Buckley je jedan od partuceta kato-lickih
konzervativaca koji su obiavili
kritiku biskupske Poslanice. Tako je
par stotina prisutnih na toj raspravi
imalo priliku cuti jednu i drugu stra-nu- .
Monsinjor Higgins, jedan od libe-ralniji- h
crkvenjaka zastupao je sta-novis- te
biskupa ticuci se privrednog
sistema. On je bio clan odbora koji je
pripremio prvi tekst Poslanice.
Biskupi kazu u svojoj Poslanici da
federalna vlada treba da si postavi
kao svoj veliki zadatak, postignuce
punog uposlenja svih radnika i osigu-ranj- e
pristojnog zivota za sve. Msgr.
Higgins je zastupao to stanoviste, a
Buckley protivno. On je zagovarao
vrline sistema "slobodnog trzista" i
osporavao stanoviste biskupa da
vlada treba voditi brigu o siroma-snim- a
i nezaposlenima. Cak je tvrdio
da je vlada djelomicno odgovorna za
dugotrajnu neaposlenostu podrucju
Pittsburgha bog odvise strogih pro-pis- a
o agadivanju zraka i vode. jer
da jo to otjeralo industriju l stvonlo
nesto neaposlenosti
Г lvjestaju Pittsburgh Pressedato
je znatno vise reklame stanovistu in-dustnjali- ste
Buckleya nego h tuma-cenj- u
biskupske Poslanice po Monsi
njoru Higginsu.
Originalni tekst pastirskog pisma
bit ce svakako l.mijenjen i nadopu-nje- n
po biskupima na jesenskoj kon-f'erenci- ji.
Msgr. Higgins je rekao da
ocekuje nadmasno odobrenje uspr-ko- s
kritike konzervativnih katolika.
Na kritiku konzervativaca da pismo
una "socijalisticki zvuk", Monsinjor
je odgovono: "Svatko tko pozna bi-sku- pe znade da ako je u njihovim re-dovi- ma neki socijalist, on je vrlo do-bro
prikrio svoje tragove."
Americka ekonomska politika mo-ra
se oblikovati po dvima pitanjima
— sto ona cini za narod i sto cine na-rodu,
rekao je Monsinjor, s pripome-nom- :
"Vlada ima neophodnu ulogu da
promice socijalnu pravicu". On je od-bi- o
kritiku da nije posao biskupa da
daju izjave o biznisu i ekonomiji, jer
nisu ekonomisti.
MOZEMO LI BITI
NEUTRALNI?
Kanadani su nedavno mnogo gala-mi- li
o armenijskim teroristima. Povo-do- m tome bio je upad trojice kanad-ski- h Armenijaca na tursku ambasadu
u Ottawi, kojom prilikom je bio
ozleden turski ambasador, a jedan
kanadski cuvar ubijen. Teroristi su se
predali. Poslije je u Torontu bila ga-lam- a
zbog navodne prijetnje drugih
terorista da ce podmetnuti bombu u
podzemnoi zeljeznici, ako njihovi
uhapseni drugovi ne budu oslobo-den- i.
Neki Alan Skelly pise u listu The
Globe and Mail da je to "dobra pou-ka- "
Kanadanima. On tvrdi da su oni
dugo pretendirali da ih se ne tice sta
se u svijetu dogada. Svoje izlaganje
ovako zavrsava
"
. cinjenice su tu da se vide. Nemo-guc- e je da se iskopamo od neugodnih
strana medunarodnog zivota, i citavi
incidenat moze samo da nas podsjeti
da nema nista takvog kao sto je neu-tralnost- ".
Nije jasno sta Skelly misli..
Turci su 1915. godine pobili arme-nijsk- o stanovnistvo pod njihovom
vlascu — milijun ipol ljudi.(Napome-na- -
Armenijci su bili podijeljeni iz-me- du Turske, Irana i Sovjetskog Sa-vez- a.
U Sovjetskom Savezu imaju
svoju republiku.) Ali oni jos uvijek
odbijaju da priznaju taj zlocin. Arme-nijci
se sada osvecuju (vec su ubili i
ozledili jedan broj turskih diploma-ta).
Kanada svakako ne moze biti neu-traln- a
prema mjerama koje Armenij-ci
poduzimaju protiv turskih diplo-mata
na njezinu teritoriju, ali ne
moze ni prema zlocinu koga su Turci
pocinili protiv njihovog naroda.
LIBANON
BEJRUT — Najmanje 50 ljudi je po-ginu- lo ili je ranjeno u 16-satn- im ulic-ni- m borbama u muslimanskom za-padn- om Bejrutu, koje su bez prekida
trajale.U borbama za svaku ulicu, za
svaku kucu u gotovo svim cetvrtima
zapadnog dijela libanonske prijestol-nic- e koristeni su laki topovi, minoba-cac- i
raznih kalibara, bazuke, rucni
bacaci, protuavionski mitraljezi, au-tomats- ke puske.
PAKISTAN
KARACI — U zapadnom dijelu Ka-racij- a,
najveceg pakistanskog grada
zaveden je policijski sat poslije veli-ki- h
demonstracija i zestokih sukoba
demonstranata s policijom, u kojima
je poginulo devet, a ranjeno vise od
100 osoba. Buduci da policija nije us-pje- la smiriti situaciju, u pomoc je po-va- na vojska kojaje potpunoizolirala
apadni Karaci, uz naredbu o trod-nevnomzatvarnjusvihs-kola
i fakulte-t- a Prema sluzbenim saopcenjima si-tuac- ija
u gradu "vrlo je napeta".
NAKON KATASTROFE U BHOPALU
PRENISKA ODSTETA
LONDON — Indija je odbila po-nud- u ameri6ke kompanije "Union
Carbide" o odsteti zrtvama katastrofe
u Bhopalu, kada je iz tvornice te kom-panije
otrovni plin usmrtio najmanje
2000 osoba.
Prema izjavi indijskog premijera
Radziva Gandhija, koju citira list "Fi-nancial
Times" ponuda "Union Car-bide- a"
o odsteti dime bi se nagodba
postigla izvan suda, bila je "suvise ni-ska- ", tako da ce americki sudovi ipak
rjesavati odStetne zahtjeve tragedije
u Bhopalu.