Nase Novine, August 17, 1977

              June 22, 1977
Austrija
Trazi se
zabrana
odrzavanja
skupa
esesovaca
Веб, (Tanjug) — Organiza-cij- a
vladajuce SocijalistiCke
stranke Austrije koja okuplja
bivSe borce za slobodu zatra-zil- a
je zabranu odrzavanja
susreta bivsih "esesovaca"
planiranog za 18. i 19. jun u
rodnom mestu nekadaSnjeg
nacistifckog "firera" Adolfa
Hitlera. Na torn susretu biv-§i- h
pripadnika "Vermahta" i
"SS", koji je sazvalo gornjo-austrijsk- o
krilo organizacije
ratnih veterana (tzv. Kame-radSaftsbund- a)
обекије se
ибебсе izmedu 25.000 i
30.000 ljudi medu kojima bi
"esesovci", navodno, nastu-pi- li
u originalnim uniforma-ma- .
"Ispunjava nas dubokom
zabrinutoScu cinjenica da
bivSi esesovci mogu stalno
da se okupljaju u Austriji" —
kaze se u protestu bivSih
boraca za slobodu i istifie da
su ti skupovi opasnost za
slobodu i demokratiju. Isto
tako se ukazuje da je za 1 1 . i
12. jun u EberSvangu, u Gor-nj- oj
Austriji, bio planiran
susret nekadaSnjih "eseso-vaca",
kao skup bivSe 7. SS
dobrovolja6ke planinske di-vizi- je.
BivSi borci za slobodu
zatrazili su zabranu i tog
skupa.
Dosad je bilo joS nekih
protesta zbog predstoje6eg
provokativnog skupa u Brau-nau- u.
Medutim, Ministarst-v- o
unutraSnjih poslova Aus-trije
odbilo je zahtev za
zabranu uz konstataciju da je
rec o "druStvenom susretu".
Nato — Zapadna
Evropa
Naoruzavanje
krstare6im
raketama?
Ottawa (Reuter) — Minis-t- ri
obrane filanica NATO
naredili su strufinjacima za
nuklearno oruzje da komple-tiraj- u
strogo povjerljivu stu-dij- u
o tome da li taj vojni
savez treba poslati u Zapad-n- u
Evropu ameriCke krstare-c- e
rakete — jedno od danas
najubitafinijih oruzja na svi-jet- u.
Ministri, kako se saznaje
iz obavjeStenih izvora s kon- -
ччми пхгЦцддо Mttk4-- a
ferencije koja je nedavno
zavrSena u Ottawl, zahtijeva-j-u
da im se studija prezenti-r- a
do septembra, kada bi je
trebalo dati na razmatranje i
eventualno usvajanje najvi-бе- т
politickom tijelu NATO
— Vijecu ministara NATO u
Bruxellesu.
Ethiopia
ЧМ WVffHtl IVrMHIWJIUA
By Vladimir Avramov
A territorial dispute with
neighbouring Ethiopia is be-ing
magnified in such a way
as to attribute aggressive
intentions to Ethiopia, altho-ugh
no hostilites have been
reported. It is being magnifi-ed
so as to fan up nationa-list
passions in Somalia. The
intermediary territory of Dji- - .
bouti has been granted in-dependence,
and this is
used as a pretext for repea-ting
over and over again that
all French troops had been
withdrawn. One wonders
whether the colonisers are
not intentionally creating a
vacuum that would precipi-tate
a clash to open the way
for international interven-tion,
just as in Zaire.
At the same time the
French Express carried an
article entitled Soviet Africa,
which claims that the entire
continent is under the influ-ence
of the Soviet Union. An
annexed chart features at
least ten 'Soviet bases', and
Soviet degrees of influence
are given in various colours.
One is led to believe that
apart from South Africa,
Rhodesia, Egypt and Sudan
and one or two more states,
everything lies in Soviet
hands. The author compla-ins
that the United States are
looking at the problem with
nonchalance, and are under-rating
it. If things are like
that, who will stem the
Soviet invasion of the Black
Continent? No force is left
other than Western Europe,
i.e. the former colonial po-wers;
hence the French
intervention in Zaire is vie-wed
as a correct step.
Indeed, why should the West
have moral qualms about
supporting the racists of
Pretoria or Lusaka, if the
USSR has established such
a hold on the (African) con-tinent,
the author asks.
There is a grain of truth in
the statement that Soviet
influence in Africa is gro-wing;
but you cannot mea-sure
It either in bases,
troops or profits. And those
who drew the chart are guilty
of leaving blank spaces on
it: for even in the countries
of the most reactionary regi-mes
that influence has been
iM4Wt4Y4fcj "УГадЖТачвшадаатИбКГЖЈ
Arapski jezik se
svrstava u red
zvanifinih
svetskih jezika
Svetska turistidka organ I--
zacija odlucila je da arapski
ifi7ik nxrcti ii rari 7aninlh
jezika kao &to su engleskl, k
francuski, ruski i Spanski.
Ovo je izjavlo drzavni podse-kreta- r
za turizam Egipta Ha-rried
Abdel Megid, po povra-tk- u
iz Spanije.
growing and striking deep
roots among the local popu-lation.
Because in their stru-ggle
for political and econo-mic
equality, the developing
countries and the national-liberatio- n
movements have
the support of the socialist
community. The peoples are
well aware of it.
The provocationist propa-ganda
hullaballoo and direct
threats are an attempt not so
much at convincing the Afri-can
nations of the existence
of a "Soviet threat" but
rather at brainwashing the
West European public and
prepare it for an eventual
massive crusade against the
progressive regimes in Afri-ca.
Moskva — Nacrt novog
sovjetskog ustava, kojl je
ovih dana stavljen na raspra-v- u,
sadrzi nekoliko znadajnih
koncepcija i odredbi.
Novi ustav opSirnije razra-duj- e
gradanske slobode, uk-Iju6uj- u6i
i Sire sudjelovanje
ljudi u upravljanju privredom
i drzavom.
Kaze se: "produbljavanje
socijalisti6ke demokracije" u
uvjetima razvijenog socijaliz-ma-,
u kojem je "drzava
ispunila funkciju" prvobitne
diktature proletarijata i pos-tal- a
"opcenarodna drzava", a
u njoj je nastala nova "povi-jesn- a
zajednica ljudi — sov-jetski
narod".
Od promjena u organizaci-j- i
drzavne vlasti najzna6ajni-j- a
je ona da se uz dosadaS-nji- h
petnaest zamjenika pre-dsjedni- ka
Prezidija Vrhov-no- g
sovjeta SSSR prvi put
uvodi i funkclja — prvog za-mjenika
predsjednika Prezi-dija.
To ce, smatra se, prak-tlC- kl
biti covjek koji 6e voditi
glavne operativne poslove
najvi§eg zakonodavnog tijela
zemlje.
Novi ustav odrazava i usta-vno-prav- no
sankcionira nas- -
Tn till II I"1 Hi
ШШжШВтЖ' ШшшШШШШШшШШИт
ШЖљ. У'Г'шШШ~Штш™ат Ј
Protivlicemerstva
Rimski Senat odbacio je malom vecinom glasova zakonskl predlog o
slobodl pobaCaja u prva tri meseca trudnode kojl je Donji dom usvojio
velikom ve6inom. Odbljanje zakona izazvalo je одогбепје mnogih Italljan-ski- h
zena, koje ovaj akt prlpisuju utlcaju katolicke crkve na konzervativne
senatore To se vidi i po plakatlma u velikoj demonstracljl zena pred zgra-do- m
Senata u Rimu. Ve6ina plakata nosi napise: "Sramota" I "Dosta sa
hlpokrizljom katolika". Na slid: demonstraclja feministklnja pred Sena-tor- n
u Rlmu.
Balkan states discuss common
POWer grid ttee consists of two perma- -
nent representatives of each
Istanbul (BTA Correspon- - country involved, and ses- -
dent) — Linking up the sions have been held twice
power grids of Bulgaria, Gre- - annually since July 1975, at- -
ece, Romania, Turkey and tended by observers from
Yugoslavia is on the agenda the Organization for Econo- -
of a Coordination Commit- - mic Cooperation andDeve--
tee which met here on its lopment and the UN Econo- -
fourth session. The most mic Commission for Europe,
appropriate methods of joi- - The most rational use of
ning the grids and possible power resources in the Bal- -
UNO Development Agency kans and the sharing of sur--
assistance during the cons- - plus electric power along
truction work are to be dis- - with greater technical secu--
cussed during the three-da- y rity of the power lines are
session. among the basic issues of
The Coordination Commi- - discussion.
ZNACAJNE NOVOSTI U
NOVOM SOVJETSKOM
USTAVU tale promjene u sovjetskom
druStvu i medunarodnim od-nosi- ma nastalim poslije
1936. godine, kad je done-se- n
sadaSnji ustav. Poslije
nedavnog plenumaCK KPSS
bilo je гебепо da se u novom
ustavu prvi put posvecuje
posebno poglavlje vanjskoj
politic! SSSR u suvremenim
uvjetima.
U torn smislu, medu osta-li- m
promjenama, ve6 u uvo-d- u
novog ustava govori se I o
"medunarodnom polozaju
SSSR kao sastavnog dijela
svjetskog sistema socijaliz-ma- ",
te o njegovoj "interna-cionaln- oj odgovornosti".
Kao dio Sireg sistema "soci-jalistlckezajedni- ce", kaze se
dalje, Sovjetski Savez razvifa
i ucvrScuje prijateljstvo i su-radn- ju,
"drugarsku uzajam-n- u
ротоб" sa zemljama so-cijaliz- ma "na osnovama so-cijallstiC- kog
internacionaliz-ma- ",
aktivno sudjelujuci u
ekonomskoj integraciji i "so-cijallstl6- koj
podjeli rada".
Na unutra§njem planu naj-znaCajn- ije
su svakako one
promjene koje govore o pro-dubljava- nju
sovjetske demo-kracije.
Ne samo u "opcena-rodn- oj
drzavi", koja je Izrasla
iz diktature proletarijata, vec
i drugim idejama i mogucno- -
stima: od §to veceg privlace-nj- a
ljudi u upravljanju privre-dom
i drzavom, do jamstva
gradanskih sioboda (odrede-nij- e
nego u sadaSnjem usta-vu).
Osobe koje bi uniStavale
opcenarodnu imovinu, na
primjer, ne tretiraju se sada
kao "neprijatelji naroda" (ka-ko
je to bilo u staljinskom
ustavu), ve6 se kaze da ce im
se suditi po zakonu...
Novi ustav, istice se i to,
polazi od toga da se sovjet-ski
druStveno-politifi- ki sis-ter- n
zasniva na principu de-mokrats-kog
centralizma, ali
takav sistem i naCin rukovo-denj- a
mora se uskladivati s
"inicijativamai stvarala6kom
aktivnoS6u u bazi druStva", s
odgovornoScu svakog drzav-no-g
organa i osobe za povje-ren- u
joj funkciju.
U uvodu (u dosadaSnjem
ustavu nije ga bilo) isti6e se
da je pobjeda SSSR u pos-Ijednje- m ratu stvorila mogu-6nos- ti
za brzi razvoj socija-lizm- a
u svijetu, govori se o
jakom druStveno-pollticko- m
jedinstvu sovjetskih naroda
koji su "srasli" u novu povi-jesn- u
zajednicu ljudi —
sovjetski narod. Razvijeno
socljalisti6ko druStvo, kaze
se, zakonita je etapa na putu
u komunizam...