000398 |
Previous | 7 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i e ft ffi i XA !f Ji i V 2 cw И ЈЛi$ И №8 3 ВДЧ &Ш Џ 'as & анisII Г 4 I Af 4? 1I & l"r Susrct na NaS ovogodiSnji piknik, pored dobre posete, muzlke i raspolozenja, zapamticemo i po interesantnim susretima. Jedan stariji gospodin se raspitivao kako moze dobiti dlrektna obaveStenja o Skoli za jugoslovenske jezike, a povod za to bio je Clanak u "NaSim novinama" u kome smo objavili novj Skolski program naSe Skole koja postoji pri Udruzenju "Majka i dete". Re6eno mu je da "NN" upravo organizuju pik-nik i on je doSao na lice mesta da nas potrazi. Razgovor sa njim bio je ono Sto se zove "zahvalna tema" za novine. Radi se o g. Stevanu Mandari6u, admi-ral- u u penziji, koji zivi u Wa-shingto- nu. To je Amerika-na-c jugoslovenskog porekla, koji ima najviSi 6in u ame-rick- oj vojsci. O njemu jugo-slovens- ka javnost zna od 1960. godine. Tada je prvi i poslednji put posetio Jugo-slavij- u i torn prilikom je u fietiri reportaze objavljene u "Politici" ispri6ao svoju bio-grafij- u. Podaci iz njegove vojne karijere budili su, Sto je prirodno kada se radi o takvim biografijama, paznju svih koji su mogli da 6uju na pikniku njegovu pricu. Mi cemo se zadrzati na njego-vi- m misijama koje je obavio u mirnodopske svrhe, a koje takode spadaju u avanturis-tifik- e podvige. Godine 1955. otiSao je na JuZni pol, kao na6elnik Ideja za organizovanje ma-nifestac- ije "Miss Pageant Canada" za6eta je u septem-br- u 1976. godine. Prva njena konkretizacija bila je 15. aprila ove godine. U sali broda "Jadran", pred oko 350 ljudi, demonstriralo je devet kandidatkinja iz devet zemalja. Devojke su bile obufiene u nacionalne kosti-m- e svoje zemlje. Na priredbi koja ce se odr-za-ti 30. juna Sesnaest izabra-ni- h devojaka, predstavljade Sesnaest razlifiitih nacional-nost- i. Za jugoslovensku Miss kandidovalo se devet devojaka. Sve devojke 6e se pojaviti u nacionalnim kosti-mim- a, ispod zastava njiho-vi- h zemalja. Dodajemo podatak da ce prisutne goste zabavljati ce-l- u nod muzika za igru. Za ovu priliku angazovan je vrlo dobar orkestar od osam Clanova. Specijalni gost ve-6e- ri bide portugalskl peva6 koji 6e nastupiti i na engles-ko- m. Staba. To je bila medunarod-n- a geofiziCka godina i ame-гЈбк- е паибпе institucije su koristile usluge i opremu vojnih jedinica u postavlja-nj- u nauCnih stanica. U toku 1959. i 1960. ponovo je u6es-tvova- o u паибпој ekspediciji na Arktik. Ekspedicija je bila kombinovanaod Norvezana i Juzno-Afrikanac- a. Kao penzioner, admiral Mandaric se strasno bavi hobijem, koji je interesantan za nas. UsavrSava svoju metodu za brzo i efikasno ибепје naSih jezika medu mladima jugoslovenskog po-rekla, koji su rodeni u Ame-ric- i. "Vazno je ne izgubiti svoje korene, svoje poreklo. Treba da se sastajemo, Jugosloveni u Americi, da bismo razgovarali, na naSem jeziku. Nije vazno Sto pravi-m- o greSke — gramatika neka ide kroz prozor — vazno je da govorimo naS jezik. Nije vazno da II je to srpski, Hi hrvatski, ili slovenacki, vaz-no je samo da se mi jugoslo-veni izmedu sebe mozemo sporazumeti na maternjem jeziku. Mozemo taj jezik naz-va-ti ! lickim..." (Admiral Mandaric je poreklom Li£a-ni- n) ina6e je roden u Ameri-ci). Na rastanku nam je rekao da je ispunjen sredom zbog mogucnosti da razgovara sa toliko puno ljudi na mater-njem jeziku i da ceo dan pro-ved- e sa ljudima iz zemlje svojih predaka. Katarina Kostic Miss People Canada Pageant Za izabrane lepotice iz 16 zemalja, posle priredbe 30. juna, predvideni su mail pokloni i jedan program. Svaka od njih ce dobiti zlatan sat od 14 karata, firme "Global Importers", a za Dominion Day organizovace se grupni odlazak lepotica na Toronto Island, gde ce biti prisutno oko 150 hiljada ljudi. U finansiskim izdacima oko organizovanja kampanje i programa za svaku lepoti-c- u, uCestvuje neki posloda-vac- . "Sponsor" za Miss Yugoslavia je Canada Filter Queen. Pravo kandidovanja ima svaka devojka koja je napu-nil- a 18 godina. Kandidatkinje ostalih ze-malja pojavice se na smotrl lepotica 10. septembra u Harbor Castle Hotelu. ZavrSna priredba — na kojoj 6e biti izabrana Miss Pageant Canada, odrza6e se Transpanetizam --sklad bqje, Pi§e: Josip Stani6 Stanios I Hill I lil i llli I 'I r'T """" —-- "T NeSto se krece u modernoj umjetnosti, negdje tamo — gdje je napravljena greSka u ekstremnosti slobodnih izra-z-a koji su naprosto rastjerali publiku napravivSi zjapecu provaliju kroz koju se Sirila laz o nepotrebnosti i suviS-nos- ti svakog umjetnickog izraza. S tih stopa nije se moglo drugo vec vratiti se figurativ-ni- m formama, pa 6ak i ekstremno primitivnim. Ipak, u cjelini moderno slikarstvo, obezumljeno, sa svim svojim protagonistima, naSlo se na raskrsnici gdje je trebalo sagorijevati i sagorjeti, da bi se opravdalo postojanje, da bi se sve one Sto sumnjaju uvjerilo u cistocu i moral-no- st umjetnickog izraza. I u samoj tehnizaciji i industrijalizaciji sve je posi-vil- o, sve je prekrila sjena fa-bric- kih dimnjaka, gdje su se svi izrazi sveli na otudivanje, na trougao: ured, banka, киба. Umjetnicku sliku svrstalo se negdje tamo medu artikle trgova6kih manipulacija i uglavnom u interesu zarade, nadmetanja i pofiesto preva-r- e. Natom raskrS6u mnogi su krenuli sporednim putem odrekavSi se pustinjacenja i samovanja, podlegli gore spomenutu trokutu i napros-to nestali u baruStini beski-cmenjaStv- a. U svom torn kaosu radala se vizija transparentizma sa svojom otvorenom kritikom, druStvenom i likovnom. U-mjet-nost kojoj je zadatak valorizlrati tekovine kulture i humanosti, koja svojim liko-vni- m i literarnim bicem sije£e i ocrtava bljedolike 15. oktobra, takode u Harbor Castle Hotelu. Od organ izatora smo saz-na- li da ce Miss dobiti bogate poklone: kola, skydoo, mail camac sa motorom, $500 za obrazovanje, brilijantski prs-te- n i kartu za Evropu. U toku tog putovanja Miss ce pose-ti- ti kanadske ambasade u zemljama koje poseti. Podatke o manifestaciji "Miss Pageant Canada" do-bi- li smo direktno od njenog organizatora, Johna Ranisa-va- . John Ranisav je, ina6e, po majci Rumun, a po ocu Jugosloven. Roden je i odra-sta- o u Jugoslaviji, a Skolo-va- o se uglavnom u Kanadi. Studirao je Commercial Law na fakultetima: McMaster University u Hamiltonu i Queen University u Kingsto-n- u. Ranisav nam je takode pokazao svoju "Press card". Povremeno radi kao reporter za Casopis "The Recorder" — News Magazine koji izlazi u Hamiltonu, a ogranke ima u nekollko predgrada Toron- - ,a- - K. K. June misli i hudske etike pojave, prozirna bi6a i кибе i pejzaze, koja proklamira mo6 i likovnost jedne mrlje na bijelu papiru, koja je usmjerena protiv dekaden-tno- g i skolasti6kog, snobov-sko- g i malogradanskog, pro-tiv opceg neukusa. Likovna umjetnost i literatura u obra-n- i ljudske M6nosti, kojoj je neophodno isticati istinu. Transparent izam ce bitj li-kovna struja mladih koji se s punim pravom revoltiraju protiv onoga Sto krivo us-mjera- va likovne i literar-n-e vjetrenja6e po mnogim glasilima, otvarajudi vrata preporufienima i mo6nim laktaSima Sto za sebe grade muzeje pune6i in likovnim plaSilima. Vrijeme je da se neozbilj-nos- ti робпи otklanjati kako kritikama i Stampom, tako i svim drugim sredstvima Sto ih kultura moze koristiti. Medu ve6 dobro poznatim formama rada se toplota transparentizma. PocevSi od istine i Ijepote boja, naba6e-ni- h spontano u jednom dahu svanuca i razlistavanja pa do plamsanja zivih vatri. Odgo-jim- o svoj ukus, svoj kult pre-m- a umjetnickom djelu. Pre-m-a harmoniji tih titranja, te slobodne kompozicije kolo-ristick- ih masa koje se prela-maj- u, gdje je crtez dozivio svoj najnervozniji lorn pokre-t- a, putuju6i kao zemljine pu- - jr(ttirfa№WUC'fctOTtf4'lr Имч I 22, 1977 kotine vlastitim slijedom svoje logifinosti, ostavljaju6i tek naznafiene objekte. Naj-snazn- iji je akcent na cjelini slike. Otuda zguSnjavanje velikih povrSina mora, tla, grebenova, kuca i ljudi Sto se krecu. Oni se ponekad u fiitavom torn lomu nadnose nad divljinu pejzaza, kroje6i s njim sudbine opstanka, ulazedi u smisao plavetnila, zutila, crvenila. Covjek je dio zemlje, mora, zraka, pa se po6esto i spaja i izrasta iz tih povrSina, njihov je simbol, krik bolova, ratova, poplava, pozara, bolesti i svih nesre6a Sto prate ljudski zivot, 6ovje-kov- o radanje i umiranje. Zamislimo da vidimo tran -- sparentne krovove i zidove i ljude, da gledamo kroz nji-ho- ve misli, kroz njihovu srz, promatramo sve ono Sto se krece oko nas, gledamo sebe same u obliku kakvi smo bili, kakvi jesmo i kakvi cemo biti, gledamo nestajanja i pretapanja. Eto tu nastaju blokovi koji se кгеби svojim putovima, kao planete, kroz crtez, kroz slikarovu viziju, pod njegovim rukama, prs-tim- a. To je mijeSanje i stva-ran- je formi budu6nosti, koji-m- a je zadatak odmarati Ijud-sk- o oko, kreirati bezgranifc-no- st povrSina gdje se detalji ne ponavljaju a u svojoj cjelini kroje jedan opci sklad boje, misli i ljudske etike. NEODOLJIVE 2ELJE Nebo je vedro i plavo, vazduh Cist i sve2i, a moja bolna du5a za rodnom grudom tezi; sedam se vrlo Cesto na moj kraj i detinjstvo kao vihor proSlo Je sve, ostaSe samo uspomene. Volela earn sve Sto 2ivi: ljude, cvece I drvece, ptlce, Sume, vredne pfiele, pa i mrave, potofi[6ekad 2ubore, пагобИо plavo more. Volim druStvo, pesmu i veselje, Cenim ljude po delu, a ne po odelu. Valno je kako zivls: da II ljubis bllznjeg svoga Tako uce zapovestl, ako verujeS u Boga. Kada jednom об! skloplm, nema nikog da me iali U ilvotu tako biva, cenlte me dok sam zlva. Rakila Kachansky Detroit 254 Marlee Ave., Toronto, Ontario Telefon 789-717- 9 Na veCer posllje 7 sati, ill nedjeljom nakudni telefon
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 17, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-06-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000025 |
Description
Title | 000398 |
OCR text | i e ft ffi i XA !f Ji i V 2 cw И ЈЛi$ И №8 3 ВДЧ &Ш Џ 'as & анisII Г 4 I Af 4? 1I & l"r Susrct na NaS ovogodiSnji piknik, pored dobre posete, muzlke i raspolozenja, zapamticemo i po interesantnim susretima. Jedan stariji gospodin se raspitivao kako moze dobiti dlrektna obaveStenja o Skoli za jugoslovenske jezike, a povod za to bio je Clanak u "NaSim novinama" u kome smo objavili novj Skolski program naSe Skole koja postoji pri Udruzenju "Majka i dete". Re6eno mu je da "NN" upravo organizuju pik-nik i on je doSao na lice mesta da nas potrazi. Razgovor sa njim bio je ono Sto se zove "zahvalna tema" za novine. Radi se o g. Stevanu Mandari6u, admi-ral- u u penziji, koji zivi u Wa-shingto- nu. To je Amerika-na-c jugoslovenskog porekla, koji ima najviSi 6in u ame-rick- oj vojsci. O njemu jugo-slovens- ka javnost zna od 1960. godine. Tada je prvi i poslednji put posetio Jugo-slavij- u i torn prilikom je u fietiri reportaze objavljene u "Politici" ispri6ao svoju bio-grafij- u. Podaci iz njegove vojne karijere budili su, Sto je prirodno kada se radi o takvim biografijama, paznju svih koji su mogli da 6uju na pikniku njegovu pricu. Mi cemo se zadrzati na njego-vi- m misijama koje je obavio u mirnodopske svrhe, a koje takode spadaju u avanturis-tifik- e podvige. Godine 1955. otiSao je na JuZni pol, kao na6elnik Ideja za organizovanje ma-nifestac- ije "Miss Pageant Canada" za6eta je u septem-br- u 1976. godine. Prva njena konkretizacija bila je 15. aprila ove godine. U sali broda "Jadran", pred oko 350 ljudi, demonstriralo je devet kandidatkinja iz devet zemalja. Devojke su bile obufiene u nacionalne kosti-m- e svoje zemlje. Na priredbi koja ce se odr-za-ti 30. juna Sesnaest izabra-ni- h devojaka, predstavljade Sesnaest razlifiitih nacional-nost- i. Za jugoslovensku Miss kandidovalo se devet devojaka. Sve devojke 6e se pojaviti u nacionalnim kosti-mim- a, ispod zastava njiho-vi- h zemalja. Dodajemo podatak da ce prisutne goste zabavljati ce-l- u nod muzika za igru. Za ovu priliku angazovan je vrlo dobar orkestar od osam Clanova. Specijalni gost ve-6e- ri bide portugalskl peva6 koji 6e nastupiti i na engles-ko- m. Staba. To je bila medunarod-n- a geofiziCka godina i ame-гЈбк- е паибпе institucije su koristile usluge i opremu vojnih jedinica u postavlja-nj- u nauCnih stanica. U toku 1959. i 1960. ponovo je u6es-tvova- o u паибпој ekspediciji na Arktik. Ekspedicija je bila kombinovanaod Norvezana i Juzno-Afrikanac- a. Kao penzioner, admiral Mandaric se strasno bavi hobijem, koji je interesantan za nas. UsavrSava svoju metodu za brzo i efikasno ибепје naSih jezika medu mladima jugoslovenskog po-rekla, koji su rodeni u Ame-ric- i. "Vazno je ne izgubiti svoje korene, svoje poreklo. Treba da se sastajemo, Jugosloveni u Americi, da bismo razgovarali, na naSem jeziku. Nije vazno Sto pravi-m- o greSke — gramatika neka ide kroz prozor — vazno je da govorimo naS jezik. Nije vazno da II je to srpski, Hi hrvatski, ili slovenacki, vaz-no je samo da se mi jugoslo-veni izmedu sebe mozemo sporazumeti na maternjem jeziku. Mozemo taj jezik naz-va-ti ! lickim..." (Admiral Mandaric je poreklom Li£a-ni- n) ina6e je roden u Ameri-ci). Na rastanku nam je rekao da je ispunjen sredom zbog mogucnosti da razgovara sa toliko puno ljudi na mater-njem jeziku i da ceo dan pro-ved- e sa ljudima iz zemlje svojih predaka. Katarina Kostic Miss People Canada Pageant Za izabrane lepotice iz 16 zemalja, posle priredbe 30. juna, predvideni su mail pokloni i jedan program. Svaka od njih ce dobiti zlatan sat od 14 karata, firme "Global Importers", a za Dominion Day organizovace se grupni odlazak lepotica na Toronto Island, gde ce biti prisutno oko 150 hiljada ljudi. U finansiskim izdacima oko organizovanja kampanje i programa za svaku lepoti-c- u, uCestvuje neki posloda-vac- . "Sponsor" za Miss Yugoslavia je Canada Filter Queen. Pravo kandidovanja ima svaka devojka koja je napu-nil- a 18 godina. Kandidatkinje ostalih ze-malja pojavice se na smotrl lepotica 10. septembra u Harbor Castle Hotelu. ZavrSna priredba — na kojoj 6e biti izabrana Miss Pageant Canada, odrza6e se Transpanetizam --sklad bqje, Pi§e: Josip Stani6 Stanios I Hill I lil i llli I 'I r'T """" —-- "T NeSto se krece u modernoj umjetnosti, negdje tamo — gdje je napravljena greSka u ekstremnosti slobodnih izra-z-a koji su naprosto rastjerali publiku napravivSi zjapecu provaliju kroz koju se Sirila laz o nepotrebnosti i suviS-nos- ti svakog umjetnickog izraza. S tih stopa nije se moglo drugo vec vratiti se figurativ-ni- m formama, pa 6ak i ekstremno primitivnim. Ipak, u cjelini moderno slikarstvo, obezumljeno, sa svim svojim protagonistima, naSlo se na raskrsnici gdje je trebalo sagorijevati i sagorjeti, da bi se opravdalo postojanje, da bi se sve one Sto sumnjaju uvjerilo u cistocu i moral-no- st umjetnickog izraza. I u samoj tehnizaciji i industrijalizaciji sve je posi-vil- o, sve je prekrila sjena fa-bric- kih dimnjaka, gdje su se svi izrazi sveli na otudivanje, na trougao: ured, banka, киба. Umjetnicku sliku svrstalo se negdje tamo medu artikle trgova6kih manipulacija i uglavnom u interesu zarade, nadmetanja i pofiesto preva-r- e. Natom raskrS6u mnogi su krenuli sporednim putem odrekavSi se pustinjacenja i samovanja, podlegli gore spomenutu trokutu i napros-to nestali u baruStini beski-cmenjaStv- a. U svom torn kaosu radala se vizija transparentizma sa svojom otvorenom kritikom, druStvenom i likovnom. U-mjet-nost kojoj je zadatak valorizlrati tekovine kulture i humanosti, koja svojim liko-vni- m i literarnim bicem sije£e i ocrtava bljedolike 15. oktobra, takode u Harbor Castle Hotelu. Od organ izatora smo saz-na- li da ce Miss dobiti bogate poklone: kola, skydoo, mail camac sa motorom, $500 za obrazovanje, brilijantski prs-te- n i kartu za Evropu. U toku tog putovanja Miss ce pose-ti- ti kanadske ambasade u zemljama koje poseti. Podatke o manifestaciji "Miss Pageant Canada" do-bi- li smo direktno od njenog organizatora, Johna Ranisa-va- . John Ranisav je, ina6e, po majci Rumun, a po ocu Jugosloven. Roden je i odra-sta- o u Jugoslaviji, a Skolo-va- o se uglavnom u Kanadi. Studirao je Commercial Law na fakultetima: McMaster University u Hamiltonu i Queen University u Kingsto-n- u. Ranisav nam je takode pokazao svoju "Press card". Povremeno radi kao reporter za Casopis "The Recorder" — News Magazine koji izlazi u Hamiltonu, a ogranke ima u nekollko predgrada Toron- - ,a- - K. K. June misli i hudske etike pojave, prozirna bi6a i кибе i pejzaze, koja proklamira mo6 i likovnost jedne mrlje na bijelu papiru, koja je usmjerena protiv dekaden-tno- g i skolasti6kog, snobov-sko- g i malogradanskog, pro-tiv opceg neukusa. Likovna umjetnost i literatura u obra-n- i ljudske M6nosti, kojoj je neophodno isticati istinu. Transparent izam ce bitj li-kovna struja mladih koji se s punim pravom revoltiraju protiv onoga Sto krivo us-mjera- va likovne i literar-n-e vjetrenja6e po mnogim glasilima, otvarajudi vrata preporufienima i mo6nim laktaSima Sto za sebe grade muzeje pune6i in likovnim plaSilima. Vrijeme je da se neozbilj-nos- ti робпи otklanjati kako kritikama i Stampom, tako i svim drugim sredstvima Sto ih kultura moze koristiti. Medu ve6 dobro poznatim formama rada se toplota transparentizma. PocevSi od istine i Ijepote boja, naba6e-ni- h spontano u jednom dahu svanuca i razlistavanja pa do plamsanja zivih vatri. Odgo-jim- o svoj ukus, svoj kult pre-m- a umjetnickom djelu. Pre-m-a harmoniji tih titranja, te slobodne kompozicije kolo-ristick- ih masa koje se prela-maj- u, gdje je crtez dozivio svoj najnervozniji lorn pokre-t- a, putuju6i kao zemljine pu- - jr(ttirfa№WUC'fctOTtf4'lr Имч I 22, 1977 kotine vlastitim slijedom svoje logifinosti, ostavljaju6i tek naznafiene objekte. Naj-snazn- iji je akcent na cjelini slike. Otuda zguSnjavanje velikih povrSina mora, tla, grebenova, kuca i ljudi Sto se krecu. Oni se ponekad u fiitavom torn lomu nadnose nad divljinu pejzaza, kroje6i s njim sudbine opstanka, ulazedi u smisao plavetnila, zutila, crvenila. Covjek je dio zemlje, mora, zraka, pa se po6esto i spaja i izrasta iz tih povrSina, njihov je simbol, krik bolova, ratova, poplava, pozara, bolesti i svih nesre6a Sto prate ljudski zivot, 6ovje-kov- o radanje i umiranje. Zamislimo da vidimo tran -- sparentne krovove i zidove i ljude, da gledamo kroz nji-ho- ve misli, kroz njihovu srz, promatramo sve ono Sto se krece oko nas, gledamo sebe same u obliku kakvi smo bili, kakvi jesmo i kakvi cemo biti, gledamo nestajanja i pretapanja. Eto tu nastaju blokovi koji se кгеби svojim putovima, kao planete, kroz crtez, kroz slikarovu viziju, pod njegovim rukama, prs-tim- a. To je mijeSanje i stva-ran- je formi budu6nosti, koji-m- a je zadatak odmarati Ijud-sk- o oko, kreirati bezgranifc-no- st povrSina gdje se detalji ne ponavljaju a u svojoj cjelini kroje jedan opci sklad boje, misli i ljudske etike. NEODOLJIVE 2ELJE Nebo je vedro i plavo, vazduh Cist i sve2i, a moja bolna du5a za rodnom grudom tezi; sedam se vrlo Cesto na moj kraj i detinjstvo kao vihor proSlo Je sve, ostaSe samo uspomene. Volela earn sve Sto 2ivi: ljude, cvece I drvece, ptlce, Sume, vredne pfiele, pa i mrave, potofi[6ekad 2ubore, пагобИо plavo more. Volim druStvo, pesmu i veselje, Cenim ljude po delu, a ne po odelu. Valno je kako zivls: da II ljubis bllznjeg svoga Tako uce zapovestl, ako verujeS u Boga. Kada jednom об! skloplm, nema nikog da me iali U ilvotu tako biva, cenlte me dok sam zlva. Rakila Kachansky Detroit 254 Marlee Ave., Toronto, Ontario Telefon 789-717- 9 Na veCer posllje 7 sati, ill nedjeljom nakudni telefon |
Tags
Comments
Post a Comment for 000398