Nase Novine, August 17, 1977

              _u --... iMi4.ttiWrtAllMiirrtrtrArAii wawmwaMeiWUVBl .,, vwwoHUkuu Јк'мЈ:дл.шллгагЈвлЈ шцжшцшдпиш.ццм.м
тЋ "увв(вадв5 џ
тП
&Ћ
мI4 т
]
V
,'Ј
--9
Џу
м#£ №
IVлi I
3
In.
гг? ?
Jit
џ5s
б
џ
I
I
If
"'"Т111тшм1мшЈгтпттш11ИШ111У11111М11111Н ii птгпттпт
Znanost
Da li zamisad
NikoleTesle
postaje
stvarnost?
DruStvo "Planetary asscia-tio- n
for clean energy" iz To-ron- ta
poslalo je prije nekoli-k- o
dana pismo Odboru za
proslavu 120-godiSnji- ce rc~
denja Nikole Tesle u Zagrebu
u kojem predlaze suradnju u
transkontinentalnom prije-nos- u
elektri6ne energije be-zi6ni- m
putem iz Kanade u
mjesto Smiljan, gdje je
roden Nikola Tesla. Pokus bi
se trebao izvesti joS ove
godine.
Kako se navodi u pismu,
to druStvo 6e izgraditi emi-sio- nu
stanicu a u Smiljanu u
Lici trebalo bi postaviti pri-jem- nu
stanicu. Elektromag- -
Portret grada Zagreb
Jedan od gradova u Jugoslaviji
koji je u poslijeratnom razvitku os-tvar- io
izuzetne rezultate, Je glavni
grad Hrvatske — Zagreb. U prote-kl- e
32 godine glavni je grad
Hrvatske izmijenio svoj lik. Uz
sagradene mnoge nove suvremene
tvornice, ceste, kulturne i sportske
objekte, Zagreb se proSirio suvre-meni- m
naseljima na drugu obalu
rijeke Save, u kojima, uz povijesnu
jezgru grada — staru nekoliko sto-Ije6- a
— zivi stotinu tisuca stanov-nik- a.
Rast jednog grada ipak najbolje
pokazuju brojke. Neposredno prije
rata Zagreb je imao oko 250 tisuca
stanovnlka, dok danas u glavnom
gradu Hrvatske zivl vi§e od 700
tisuca. Istodobno s porastom broja
stanovnlka na podrufiju grada
izgradeno je oko 800 novih tvornica
koje sa postojeclm proizvodnim
kapacitetoima proizvedu samo za
15 dana vISe materijalnih dobara
nego predratna zagrebacka privre-d- a
tokom cijele godine.
U poslijeratnom razdoblju u
glavnom gradu Hrvatske sagradeno
je 115 tisuca novih stanova, 650
kilometara vodovoda, 270 kilome-tar- a
kanallzacione mreze, 30 kilo-metara
novih tramvajsklh pruga,
potroSnja elektricne energije pora-sl- a
je sa 75 tisuca megavata na 1 ,2
milijuna.
Privreda glavnog grada Hrvatske
cinl 40 posto prlvrede SR Hrvatske.
Prosjecna stopa rasta Industrijske
proizvodnje za posljednjlh dvade-se- t
godlna iznosl 7,7 posto, a 350
tisuca zaposlenih Zagrep6ana os-tvariv- alo
je u proSloj godinl prosje-6n- l
osobnl dohodak od 4.004 dina-r- a.
DruStveni proizvod po stanovnl-k- u
u 1975. godlni u Zagrebu iznoslo
je 48.337 dinara Sto je vi§e nego u
SR Hrvatskoj I u Jugoslaviji.
netsklm valom izvrSlo bi se
prijenos energije po prvi put
u povijesti Covjecanstva na
tako veliku udaljenost, bez
tornjeva i dalekovoda.
Ostvarenje ovog projekta
bilo bi zapravo ostvarenje
zamisli NikoleTesle, fizifiara
i jednog od najvecih i najpo-znatij- ih
jugoslavenskih i
svjetskih ибепјака. Postao
je poznat izumima koji su
omogu6ili upotrebu izmje-nifcn- e
struje, pronalaskom
visokofrekventnih struja vi-sok- og
napona i mnogim
drugim epohalnim otkrici-m- a.
Tako je jedna od njego-vi- h
genijalnih zamisli bila da
se energiju treba emitirati u
Slobodan prostor u obliku
elektromagnetskih valova, a
iz slobodnog prostora neka
je koriste svi oni koji nemaju
izvoriSta energije.
Prve pokuSaje prijenosa
energije bezicnim putem iz-vr- Sio
je Nikola Tesla u Colo-rado
Springsu. Inace, Tesla
je djelovao i radio 6etiri godi-ne
u Kanadi pa je i svoj prije-dlo- g
radaratamo ponudio na
upotrebu. Njemu u cast,
Kanadani su odredili Smiljan
za prijemnu stanicu.
Jed ma
U neposrednoj blizini Gos-tiva- ra
gradi se fabrika za
bezalkalna staklena vlakna.
Ova fabrika 6e proizvoditi
6.1 40 tona bezalkalnih vlaka-n- a
godiSnje. Ona ce biti, za
sada, jedina fabrika ove vrste
u Jugoslaviji.
Prema ostvarenom druStvenom
prolzvodu, u zagrebackoj prlvredi
prvo mjesto zauzima industrlja
nafte. Slijedi metalna industrija, a
prema srednjorocnom planu to
mjesto ce zauzlmati energetika.
Zagreb, kao glavni grad Hrvat-ske
predstavlja administrativno-up-ravno- ,
kulturno I znanstveno sredi-St- e
Republike. On danas clni 85
posto znanstvenog potencljala Hr-vatske.
Јоб 1945. godine u Zagrebu
je bilo samo 38 osnovnih Skola, a
danas ih, ne raCunajuci 14 specija-lizirani- h
I nekoliko umjetnlckih,
ima 1 01 . Na 65 srednjoSkolskih us-tano- va
obrazuje se danas 39.200
ucenika. Dok se prve poratne godi-ne
na 11 visokoSkolskih ustanova
obrazovalo 8.600 studenata, danas
grad ima 49 visokoSkolskih ustano-va
sa 41 tlsucom studenata. Uz to
djeluje 56 predSkolskih ustanova,
za oko 16 tisuca djece, te 97 znan-stven- ih
ustanova.
Danas u Zagrebu radi 530 biblio-tek- a
i 380 organlzacija za fizlcku
kulturu. Broj muzeja, galerija i zbir-k- i
povecan je u posljednje 32 godi-ne
sa 16 na 70.
Kao grad koji se nalazi na raskr-snl- ci
putova prema zemljama isto-cn- e
Evrope i Jadranskom moru, Za-greb
svojim povijesnim vrljednosti-m- a
i prirodnom Ijepotom, brojnim
hotelima i ugostiteljsklm objekti-m- a
u okollcl prlvlaci mnogobrojne
turlste. Samo u proSloj godinl Za-greb
je posjetllo oko 30 milijuna
gostiju Iz svih dijelova zemlje i raz-ni- h
stranih zemalja.
Glavni grad Hrvatske profile
godine je donio petogodiSnji plan
razvoja do 1980. godlno u kojemu
se znacajni zahvatl predvldaju u
svirn djelatnostlma druStvenog zl-vo- ta.
тшштт_шшш__шттштшшш_шштшш1~ June 22, 1977 [ДШрДНдјД
Jadranska obala, sa svo-jo- m bistrom vodom i 1.232
manjih i vecih ostrva, i
obalom dugom 6.116 kilo-metara
predstavlja jednu od
najprivladnijih svetskih zona
za nautifiki turizam. ProSlo-godiSn- ji
prihod od ovoga
turizma iznosio je neSto
manje od milion dolara.
Ukupni prihod od turizma u
1976. godini iznosio je goto-v- o
milijardu dolara. Ove
godine preduzeto je niz mera
6iji je cilj da se ova grana
jadranskog turizma digne na
veci nivo i privu6e joS veci
broj stranih gostiju.
U SR Srbiji je ove godine
nastavljena tendencija ubr-zan- og
pove6anja materijalne
proizvodnje, zapoceta u dru-g- oj
polovini proSle godine.
Industrijska proizvodnja je
prvih Cetiri meseca, porasla
za 8,4 odsto i spada u
najvece u poslednjih pet
godina.
100. godiSnjica
rodenja Petra
Ko6i6a —
najsveCanije
U Sarajevu je nedavno,
pod predsjedavanjem Mice
Rakica, 6lana PredsjedniStva
SR BiH, odrzana prva sjedni-c- a
Odbora za obiljezavanje
100. godiSnjice rodenja Pet-ra
Kocica.
Na sjednici je ustanovlje-n- o
da ta proslava treba da
poprimi Siri karakter, u skla-d- u
sa znafiajem knjizevnog
djela i kulturnog i druStve-nog
djelovanja Petra Kocida,
kao i politikom obiljezavanja
znacajnih dogadaja i li6nosti
iz naSe revolucionarne proS-lost- i.
U programu je, medu osta-li-m,
predvideno odrzavanje
svefiane akademije u Saraje-vu,
паибпод skupa o zivotu i
djelu Petra Kofiica i izdava-nj-e
njegovih sabranih djela.
Narodno kazaliSte u Banjoj
Luci izvest ce dramu Miro-slav- a
Janfcica posve6enu Pe-tr- u
Koci6u. Proslava 6e se
obiljeziti i nizom drugih
prigodnih manifestacija.
Ribarstvo
u Vojvodini
Razvojni planovi nisu mi-moi- Sli
ni slatkovodno ribar-stvo
u Vojvodini, 6iji je nosj-la- c
Ribarsko gospodarstvo
"Ебка" iz E6ke, nedaleko od
Zrenjanina. Pod povoljnim
uvjetima ribarima ce se
dodijeliti kredit za nabavu
opreme i modern izaciju pro-izvodnje,
a u planu je i ure-den- je
novih ribnjaka na oko
6000 hektara. Tako ce se
ostvarivati dohodak s dosad
neplodnog zemljiSta i ritova,
a novi ribnjaci omoguciti
zaposlenje nove radne sna-g- e.
Veca proizvodnja utjecat
ce i na povecanu potroSnju
U protekloj godini su u SR
Bosni i Hercegovini u druSt-veno- m
sektoru izgradena i
useljena 8.644 stana, Sto je
za 6etvrtinu viSe nego Sto je
bilo predvideno planom re-publifi- kog
razvoja.
iu-iU.ui-iiii!.™i'-
i.ij'ftHHiaiH~iiiHHiiii.'4imiHai"'
Clan IzvrSnog veca Sabora
SR Hrvatske Ljubo Majeric
primio je istaknutog jugoslo-vensko- g
iseljenika Waltera
Kolara, direktora Institute
nacionalnih umetnosti u Pit-sburg- u.
U duzem i prijatelj-sko- m
razgovoru razmatrane
su mogudnosti daljeg razvi-janj- a
i prosirenja saradnje sa
jugoslovenskim iseljeniSt-vo- m
u SAD.
U 1980. godini Jugoslavi-jac- e
proizvoditi i konzumira-t- i
83 biliona kilovata elek-trifin- e
energije. To je dvos-truk- o
ve6i iznos od proizvod-nje
i potroSnje u 1976. godi-ni.
ribljeg mesa, veoma visoke
bioloSke vrijednosti.
— I pored vrlo povoljnih
uvjeta, slatkovodno ribarstvo
u Vojvodini je zaostajalo i ta
se grana sada nalazi u veoma
teSkom polozaju. ' abruje
to Sto su poduzet. ...jere da
seunaprijedi proizvodnja, pa
se nadamo da demo uskoro
stati na "zdrave noge". U
E6ki smo ve6 poceli graditi
modernu hladnjacu kapaci-tet- a
50 vagona, a ovoga Ijeta
poCet ce i gradnja dva nova
ribnjaka. Jedan od tisucu
hektara u Perlezu, a drugi od
600 hektara u Itebeju — kazu
na Ribarskom gospodarstvu
"Ecke" u E6ki.
Spomen-bist- a
Ivanke Klai5
Slavonski Brod (K.U.B.)
— Bista Ivanke Klaic-Sek- e
poznate slavonsko-brodsk- e
revolucionarke bit ce za Dan
borca svecano postavljena
ispred Ustanoveza predSkol-sk- i
odgoj, koja nosi njeno
ime. Na taj nacin te se obi-ljeziti
35-godiSnj- ica njene
pogibije.
Izrada spomen-bist- e робе-l- a
je na poticaj Savjeta za
pitanje druStvenog polozaja
zena OKSSRN Slavonski
Brod, a izradit 6e je akadem-sk- i
kipar Ranko Stajic.
Sredstva su osigurali SIZ
za kulturu, Opcinski odbor
SUBNOR-a- , SIZ neposredne
djecje zaStite, Ustanova za
predSkolski odgoj "Ivanka
Klaic-Seka- ", te Savjet za pi-ta- nja
druStvenog polozaja
zena.
ViSe od 270 Jugoslovena
angazovano je trenutno u
svojstvu eksperata raznih
medunarodnih projekata i u
stalnom stru6nom sastavu
Ujedinjenih nacija.
S3SSE
Ukoliko vremenske prilike
i dalje budu pogodne, Jugo-slavia
обекије ove godine
zetvu od Sest miliona tona
zita.
ПЈТОШУМДВ
Zahvaljuju6i pozitivnim
promenama, u 1976. godini
Jugoslavija je napravila pre-lo- m
u tri vitalne oblasti eko-nomsk- og
razvoja: platnom
bilansu, stabilizaciji i eko-nomsk- oj
aktivnosti uopSte.
Tako se platni deficit od
bilion dolara u 1975, pretvo-ri- o
u 1976. u suficit, skala
povecanja cena prepolovlje-n- a
je, a proSIa godina se
zavrSila sa inflacionom sto-po- m
neSto viSom od 9 odsto,
Sto je ispod prose6ne infla-cion- e
stope razvijenih zema-lja
zapada u istoj godini.
Novi objekti na
PlitviCkim
jezerima
Na podrufiju Nacionalnog
parka Plitvifika jezera grade
se objekti u vrijednosti viSe
od 50 milijuna dinara. Tako
se uz magistralu Plitvice —
Titova Korenica gradi veliki
motel, a na obali jednog od
najljepSih jezera, Kozjaka,
restoran. Slican je objekt u
gradnji iznad Donjih jezera.
Oda i elegija
Istaknuti slovena6ki pes-ni- k
Oton 2upan6i6 (1878 —
1949) u svojoj trecoj zbirci
pesama "Samogovori" (Raz-govo- ri
sa samim sobom,
1908) daje poetski odgovor
na buducnost slovenafckog
naroda. Okosnicu ove 2upa-n6i6e- ve
zbirke 6ini poznata
poema "Duma" koja je isto-vreme- no
i oda slovenafikoj
domovini i elegija o njoj.
"Duma" je izraz Zupan6i6e-vo- g
pesnifikog bola zbog
bede slovenaCkog naroda
koji je tada "ziveo u opas-no- m
unakrsnom plamenu
susednih imperijalistifckih
nacionalizama". U ovoj poe-- mi
2upan6i6 opeva patnje
svojih sunarodnika u tudini.
— U toku prvog svetskog
rata i u posleratnim godina-m- a
bile su zapazene i 2upan-6i6ev- e
rodoljubive pesme; u
"Mese6ini" i "NaSoj besedi"
on predskazuje skoru slobo-d- u
svome narodu.
PRODAJE SE USELJIV DVOSOBAN KOMFORAN
STAN U CENTRU BEOGRADA (SLAVIJA), I
SPRAT. OBAVESTENJA NA TELEFON 769-290- 3
POSLE 5 CASOVA. (TORONTO).