Nase Novine, February 17, 1982

              Intervju
"ulj,j --'"'""" """--
Ameniki dasopis "Time" je objavio intervju
(interview) svog moskovskog dopisnika sa Georgi-je- m
Arbatovim, dlanom CK KPSS, koji stoji na 6elu
Institute Sjed. Driava i Kanade. Donosimo (u prevodu)
tai intervju:
PITANJE: Da li je posjet podpredsjednika Bush-- a i
Drzavnog sekretara Shultz-- a Moskvi za Breznjevljev
pogreb, i njihov razgovor sa generalnim sekretarom
Andropovim, shvacen po sovjetskim liderima kao
pothvat koji moze da dovede do boljih odnosa (izmedu
SSSR i SAD)?
ODGOVOR: Mi smo naudili da ne pravimo brze
zakljudke kad su u pitanu Sjed. Drlave. Jedan posjet i
nekoliko lijepih rijeii, iako pozorno sluSani, nisu razlog
da ,se prave dugoseini zakljuici.
P. Kako novo (sovjetsko) vodstvo gleda na
poboljSanje amerifiko-sovjetski- h odnosa?
0. Mi smo spremni da poboljSamo odnose sa Sjed.
Drzavama, ali mi vam niSta ne dugujemo i ne drlimo da
nam ameriiki lideri, pa ni sekretar Shultz, trebaju
postavliati uvjete. Mi ne moramo najpnje dokazati da
smo dobri momci, pa 6ete vi onda bid dovoljno dobri
da govorimo o poboljSanju odnosa. Vi od nas tralite
ustupke u pregovorima o razorulanu u lenevi, u
Madridu, o ljudskim pravima, Afganistanu i Poljskoj.
Mi bismo mogli postavit slidnu listu zahtjeva Sjed.
Drlavama, ali to ne dimmo.
p. Da li 6e se sovjetska vanjska politika promjeniti
pod Andropovim?
0. Kod nas nie bilo promjene vlade, a nije bilo m
риба! Promjena vode mole da ima neko znadenje,
razumije se, ali mi u Sovjetskom Savezu imamo
kolektivno vodstvo godinama. Centralni komitet i
Politbiro su bili glavni donosioci odluka pod Brelnje-vi- m
i biti 6e pod Andropovim.
P. Sjed. Drzave naglaSavaju reglonalna pitanja kao
§to su Afganistan i Poljska, a vi naglaSavate trku u
naoruzavanju. Kako uskladiti ove razlike?
0. Ja ne bih pravio takve razlike. Glavno pitanje u
sovjetsko-ameridki- m odnosimaje rat i mir. U pitanju je
prelivljavanje. Nekad je do 1rke u naorutanju dolazilo
zbog loSih politidkih odnosa. Ali ja mislim da su
sadaSnji loSi politidki odnosi nastali zbog trke u
naoruianju. Sto se tide Afganistana i Poljske, mi ne
smatramo da Amerikancima trebamo dati svoje
poglede o tome. Ali ma kakvi bili ameridki pogledi, ja
ne mislim da Polska i Afganistan trebaju biti povod za
neogranidenu trku u naoruianju.
P. Ako sovjetski lideri zele povratak detanta, kao
sto je rekao Andropov, zaSto upotrebljavaju izraze kao
"impenjalistiCke prijetnje"?
0. NaSa briga o prijetnjama zapadnih zemalja,
"imperijalizma", je histonjska politika. I izgleda da je
naSa historija opravdana u tome. I vi ste, uostalom,
uzeli udeSda u vojnoj intervenciji protiv nas 1918. Mi
L
Izbjeglicki valovi posljednjih su nekoliko
desetljeca cesto znah preplaviti razne di-jelo-ve
svijeta Sjetimo se samo stotine tisu-c- a
Spanjolaca ko)i su u izbjeglistvo krenu-- h
nakon poraza repubhkanskih snaga u
gradanskom ratu, mih)una Palestinaca
koje je srednjoistocna knza rasula po
mnogim zeml)ama zapadnog Sredozeml)a,
svih onih Cileanaca koji su bjezeci pred
odmazdom Pinochetovih pnstasa utociste
potrazih u mnogim zemljama svijeta, tko
zna koliko Vijetnamaca koji su pnje neko-liko
godina na pretrpamm camcima l bro-dicam- a
krenuli u potragu za novom do-movin-om
po prostranstvima Juznokine-sko- g
mora
Lutali su - l )os lutaju - l mnogi u Af-n- ci
(Namibia l Cad) l Aziji (Kampucija i
Afganistan) U usporedbi sa nekim od tih,
vec l zbog svoje masovnosti. tragicmh eg-zodu- sa
srednjoamencka seoba naroda se
moida, zaista, moze pnciniti sitnom i
beznacajnom Svijet je - sudeci, barem,
po nacmu na koji je do sada na nju rea-gira- o - takvom i smatra O kalvari)ama
srednjoamenckih izbjeglica nije se, naime,
nikada pisalo ni tako ni toliko, kao o tego-bam- a
kroz koje su, na primjer, prolazih
Vijetnamci i tragedijama koje su, na pri-mjer.
prozivljavali Palestinci
A povoda je bilo dosta Jer, 1 Srednja
Amerika je imala svojih Sabn l Satila Ka-ko
bi se, naime, drukcije mogao nazvati
smo bili napadnuti po Njemadkoj u Drugom svjetskom
ratu, i to nas je koStalo 20 milijuna ljudskih iivota.
Onda je doSao hladni rat. U utrci u nuklearnom orulju,
mi smo bili slabiji. Ja se ne mogu sjetiti ni jednog
sistema orulja koji nije bio zapodetpo vama i prihvaden
po nama. Upravo sada, zbog govorancija Reaganove
Administracije — a moida je i viSe od govora — neka
naSa vojna lica, 6ak i dlanovi Centralnog komiteta
vjeruju da Amerika priprema nuklearni rat. Sada je joS
viSe proSireno miSljenje da vaSi lideri node da promjene
naS sistem i ako ne uspiju, da nas uniSte.
P. Kako sovjetsko vodstvo gleda na prijedlog MX,
koga je predsjednik Reagan uputio Kongresu proSlog
tjedna?
0. MX e prva otvorena povreda oba SALT I i SALT II,
koi kalu: "Svaka strana se obavezue da nede zapodeti
izgradnju novih nosada ICBM". Ovdje se na MX gleda
kao na oruzje prvog udara i to zbog toga Sto imaju
mnogo nuklearnih glava, zbog preciznosti i njihove
snage. Kad pravite neSto takova pored 9.000 nuklearnih
glava koje pokrivaju sve тодибе ciljeve tri Hi detiri
puta, onda morale Imati neSto na umu. Najodvratnija
stvar kod tog oruzja je to Sto (Reaganova) Administra-cij- a
pokuSava da ga prikale kao doprinos miru, prilog
pregovorima o razoruianju. Oni ga dak nazivaju
"tvorcem mira" (Peacemaker), Sto je prevlSe
Onwelliansko. Ruska poslovica kale: "Ljudi nikad viSe
ne lalu nego kad idu u lov". Ja dodajem: Hi za vrijeme
trke u naoruianju.
P. Administracija brani MX kao nuzni odziv na
orijaSko sovjetsko naoruzavanje sedamdesetih godina.
Da li vi nemate strategijsku prednost?
0 Sada imamo Iali o bilanci vlasti. Kad mi kalemo
da izmedu Sovjetskog Saveza i Sjed. Driava postoji
vojna ravnotela, mi smo jako pristrasni. Postoji gruba
ravnotela, all treba imati na umu da je naSa ukupna
proizvodnja 60 Hi 70 posto vaSe proizvodnje. A kad se
Sjed. Drlavama dodade Zapadna Evropa, onda je naSa
proizvodnja samo 35 posto vaSe.
P. Da li su mitinzi Andropova sa indijskim
premijerom Indirom Gandhi, pakistanskim predsjedni-ko- m
Mohammedom Zia ul-Haq-- om i predsjednikom
Afganistana Babrakom Karmalom doveli do nekih mjera
za sporazum o Afganistanu?
O. Mem nije poznat sadrlaj tin razgovora.ali Sovjetski
Savez je uvijek tralio politidko rjeSenje afganistanskog
problema. Ja mislim da problem treba biti rijeSen
politidkim sredstvima.
p. Da li Andropov vjeruje da bi vrhunski sastanak s
Reaganom bio koristan?
0. Mi пебето moliti za vrhunski sastanak. Vi
Amerikanci 6inite ga vrlo teSkim. Onog dasa kad mi
pokatemo interesiranje, to postaje pregovaradki "chip"
u o6ima Washingtona. Medutim, kao saopdenje o
drlanju, Sovjetski Savez je uvijek bio za pregovore na
vrhu. Vrata su otvorena.
ћа
pokol) salvadorskih izbjeglica na njeci
Sumpul u svibnju 1980 godine, kada su
pripadnici salvadorskog l honduraskog
rezima u koordiniranoj akciji samo u jed-no- m danu pobili najmanje sest stotina ze-n- a,
djece i staraca'' Pa, lpak malo je bilo
informativnih medija u svijetu koji su tu
stravicnu vijest smatrah dovoljno vaznom
l znacajnom da dospije na naslovne stra-nic- e
novina i u udarne termine emisija vi-je- sti
na radiju ill televiziji U dnevnoj po-htic- i.
ocito, ljudski zivoti ne vnjede jedna-k- o
na svim mendijanima
Zna li se, dalje. da je 30000 izbjeglica ko-je
honduraska vlada spominje u svom iz-vjest- aju
Visokom korr.esenjatu UN za iz- -
bjeglice, tek manji dm ljudi koji su u stra-h- u od terora i represahja i bjezeci pred
suazdasimjedanug,radsaadnskdihrugrautovsraedknojjioapmoternecsakjuu
zemlju, napustih svoje domove7 Nitko, za
pravo, l ne zna koliko lh ima Pretpostavlja
se. na primjer, da je do sada samo iz Sal-vado-ra
pobjeglo nekoliko stotina tisuca
ljudi Sto je, medutim, s onima koji bjeze
iz Gvatemale. koji su pobjegli iz Nikara- -
gve9 Sto je dalje, s onima - a ocevici tvrde
da lh nije mail broj - koji se vec mjese-cim- a, pa i godinama sknvaju po gustim
srednjoamenckim sumama, izbjegavajuci
svaki susret s ljudima, jer za mnoge od
December NOVINE --3
Korak po" korak Kanadu guraju u policijsku drzavu.
Najnoviji dokaz za to je otkrivanje vladine tajne liste o
etnickim zajednicama u Kanadi.
Konzervativci kazu da su liberali odgovorni za tu
listu, a liberali odgovaraju dasu odgovorni konzervativci.
U stvari krivi su jedni i drugi za ovaj makartizam, od kojeg
naSa zemlja nikad nije o6iS6ena, bila kanadska konstituci-j- a
ili ne bila, bila Deklaracija o pravila ili ne bila.
Obje ove partije su dozvolile faSistima i nacistiCkim
masovnim ubojicama da dodu u Kanadu. Izgleda da oni
ne ugrozavaju kanadsku sigurnost.
Obje ove partije su odgovorne za listu od 800 hiljada
Kanadana ciji je "zlocin" to Sto su posjetili Sovjetski
Savez, ili su izrazili prijateljstvo prema toj zemlji.
Predpostavlja se da organizacije i pojedinci koji su
podupirali konzervativce i liberale nisu smatrani "opas-ni- m
za sigurnost" a svi drugi su ocijenjeni kao "opasnost"
za Kanadu.
Takva je njihova (konzervativaca i liberala) ljubav za
demokraciju i demokratska prava Kanadana.
Kanadski narod, prije svega organizirano radm'Stvo
treba da trazi da se uni5ti lista etnickih grupa, kao i ona sa
imenima 800 hiljada Kanadana.
Krajnje je vrijeme i da se nesto poduzme protiv onih
koji stvarno ugrozavaju Kanadu — neo-nacis- ta i
nacistiCkih masovnih ubojica koji su u Kanadu puSteni po
vladi i njezinim agencijama. Njihova imena i adrese su
poznati. ZaSto diiavni odvjetnik Kaplan ne aktuje?
(Gornjeje izjava CK Kom.
partije Kanade).
Na svojoj posljednjoj konferenciji za Stampu ameridki
predsjednik Ronald Reagan izjavio je da su strani agenti
oni koji u SAD potidu pokret za zamrzavanje nuklearnog
naoruzavanja. Dodao je da za tu tvrdnju raspolaie
valjanim dokazima.
Zaista dudno. To bi prema Reaganu trebalo znaditi da
strani agenti u SAD djeluju vrlo uspjeSno. Jer prilikom
nedavnih konzultacija u samo devet ameridkih driava viSe
od dvanaest milijuna Amerikanaca izjasnilo se u prilog
zamrzavanja trke u nuklearnom naoruiavanju!
Rijetko se u kojoj zemlji strani agenti mogwpohvaliti
tako uspjeSnim rezultatima u svom radu. Vjerojatno je to
sve potaklo ameridkog novinara Anthony Lewisa da se u
"New York Timesu" zapita je li тодибе da Reagan uopde
vjeruje u svoje propagandne slogane.
Davor Soslc
("Vjesnik")
njih to ne znaci nista drugo do - smrf
Premalo se, takoder, zna i o stravicnim
uvjetima u kojima izbjeglice zive u broi-ni- m
logonma razasutim po Hondurasu.
Kostanki, Panami, Nikaragvi . . Bez hrane,
vode l hjecnicke njege. naguram poput
sardina u kucicama koje su sklepah od li-me-nki
l kartonskih kutija Bolje, vjerojat-no- ,
l ne mogu Jer, slicni zivotni problemi
muce l domoroce Ne treba, naime, smet-nut- i
s uma da je godisnji pnhod od kojih
400-5- 00 dolara po glavi stanovnika u
Hondurasu, jedan od najnizih u Latinskoj
Amenci A 1 to jrtek statistika u kojoj se
ne razaznaju ekstremi u raspodjeh. koji
na tim prostonma znaju poprirmti stra-vicn- e
razmjere
Izbjeglice u Srednjoj Amenci su kao l
svugdje drugdje na svijetu, logican proiz-vo- d
drustvenih l pohtickih knza. Pomoci
lm zato ne treba samo u lijekovima l hrani
- iako je to ono najnuzmje 1 najhitnije --
nego l omogucavanjem da se bez straha
vrate svojim domovima l pnznavanjem
prava da sami. bez upletanja sa strane, od-lu- ce
o sudbini svoje domovine Cinjemca
je, medutim. da ima onih koji to nece l do-voljno
su snazni da to spnjece U tome,
mozda, l treba traziti razlog zasto se tako
malo zna o srednjoamenckim izbjeghca-m- a
Njihova sudbina ne uklapa se, naime.
u potrebe dnevne pohtike, globalnog nad-metan- ja
l dugorocmh interesa vehkih sila.
ZVONKO TOMIC
8, 1982, NASE
KrivcB pokolja
y lihanonu
NIKOZIJA(Tanjug) — Sluzbena
driavna istrazna komisija u Izraelu
koja ispituje sve okolnosti pod
kojima se dogodio pokolj Palestina-ca
u bejrutskim logorima Sabra i
Satila, izdala je saopdenje u kojem
se kaze da je petnaestorici najodgo-vomiji- h
ljudi u zemlji poslano
upozorenje da mogu biti proglaSeni
krivi m. Ovakvo upozorenje poslano
je premijeru Beginu, ministru obra-neSaro- nu
i ministru vanjskih poslo-v- a,
naCelniku generalstaba Eitanu,
komandantu okupacionog korpusa u
Libanonu, generalu Druriju, sefovi-m- a
vojne i civilne obavjeStajne
sluzbe i nekim drugim visokim
izraelskim li6nostima.
U ovom sasvim neo6ekivanom
saopcenju Komisije detaljno su
nabrojene greske i propusti pojedi-ni- h
odgovornih ljudi u zemlji koji su
doveli do pokolja Palestinaca u
bejrutskim logorima. Beginu i drugi-m- a
Komisija рошбије da radi u
skladu sa zakonom, upoznaje ih s
njihovim zakonskim pravima i poziva
neka u roku od 1 5 dana daju ispravke
i dopune svojih izjava. Poslije tog
roka komisija 6e donijeti копабпе
zakljuCke koji 6e biti upuceni Knese-t-u
(parlamentu).
Okrivljenima je ostalo 15 dana da
promijene, dopune ili usklade svoje
iskaze, ali se 6ini da su dokazi koje
je sakupila istrazna komisija tako
jaki da vise ne ostavljaju mjesta
nikakvoj sumnji.