Novosti, May 09, 1944

              6TRANA 2 novosti Utorak 9 maja 1944
NOVOSTI ja otvoren i prikrivene zastupnike u zemlji i u inostranstvu pa ako se ne uspije sa prvom pokušati će se sa drugom gru-pom
Na razmišljanje svekolikom našem Publiflhed every Tuesday Thuiaday and Sarurdav by the i tako redom — samo da se do vlasti i cilja dodje
Sve je izračunato tako da ma tko pobijedio i taa tko iz-gubio
Novosti Publishing Company
u ovom ratu te bivše stranke ne smiju izgubiti vlast na-kon
narodu Kanadi In the Croatian Language rata u
Izlazi vala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom fezOru
ADRESA NOVOSTI
206 Adekrfd Strt VVest Toronto 1 Ontario
Telsphon ADvtaide 1142
Rogistered in tho Bagistrr Office ior the Clty oi Toronto
on the 2i(h dar oi October 1941 aa
Ne 8tt CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
Maršal Tito o novoj Jugoslaviji
Ovo je drugi govor maršala Tita koji se objavljuje u na-i- oj
novini Dok se je u onom prvom najviše bavio pitanjima
povezanim sa oslobodilačkim pokretom i borbom na bojnim
poljana u ovom drugom se bavi sa gospodarskim stanjem u
zemlji i izgradnjom nove Jugoslavije kao države Kao dobar
gospodar koji poznaje svoje gospodarstvo govori o smetnji i
poieikoćama sa kojima se susreću pri izgradnji državnog or-ganizma
i u isto vrijeme upozoruje kako te smetnje otkloniti
Kao dobar otac brine se jednako za sve članove porodice koji
su 20 godina pljačkani i osiromašili do stupnja kad treba mi-sliti
ne samo o popravku i krparenju gospodarstva nego i o
prehrani o zdravlju o školi o odjeći za milijune jugoslaven-skih
naroda "Treba smjesta dati inicijativu i pomoć da selja-ci
grade drvene stanove Treba odrediti šumske predjele gdje
će so planski sjeći gradja treba se pobrinuti za čavle i sve
drugo jer seljaci nisu kadri da to nabave a bez toga se gra-diti
ne može" — kaže Tito na jednom mjestu u svom govoru
Još nikada u historiji Jugoslavije niti jedan vodja niti jed-no
stranke koje su bile na vlasti nije sa toliko poznavanja go-vorio
o Jugoslaviji i njenim osnovnim problemima kao što to
govori maršal Tito Danas kad se vode najkrvavije borbe nje-gova
vlada posvećuje posebnu pažnju svakodnevnim potre-bama
naroda koji je kroz dvadeset godina bio žrtva raznih
fpekulanata i profitira
Siromaštvo naroda je neopisivo kaže Tito pa onda zak
ljučuje: "Uzročnik te bijede nije samo okupator već i 20 go-dišnje
haračenje raznih protu-narodni- h režima Uzročnik te
bijede je sistem vladavine korupcije i nasilja jedne organizo-van- o
škole odnarodjenih profitera željnih brzog obogaćenja
na račun naroda U Srbiji Sandžaku Bosni i Hercegovini u
Lici Cmoj Goti i drugdje vidjeli smo kako narod živi u male-nim
i tijesnim kolibama prljavim i nezdravim često zajedno
sa stokom Vidjeli smo strašne životne uslove koji su nam
nametali pitanje pa kako je taj naš narod uopće uspio da so
održi na životu? Za što je u opće plaćao poreze i druge namete
za čitavo vrijeme svog života? Tu smo istovremeno nalazili i
odgovor zašto se taj narod bori danas tako uporno za svoju
slobodu Taj odgovor je da so naš narod ne bori za onu biv-šu
maćuhinsku Jugoslaviju već za novu Jugoslaviju koja tre-ba
da mu osigura život dostojan čovjeka"
Može li se opipljivije opisati razloge onako herojske bor-be
našeg naroda nego je to opisao Tito Treba li većeg doka-ze
bijede u koju je naš narod bio guran kroz dvadeset pos-ljednjih
godina po narodnim zločincima što su bili u vladi i
oko vlade Može li se naći majčin sin koji bi se usudio izaći
danas pred taj narod i reći mu da će kad se rat svrši ponov-no
doći na upravu zemlje ona ista klika vladajućih krugova ko-ja
je zemljom vladala sve od 1918 pa do 1941 godine Takvi-ma
kao i onima koji otvoreno ili prikriveno služe neprijatelju
poručuje Tito:
"Svi oru koji budu i dalje služili okupatoru u koliko ih ne
pogodi najteža narodna osuda neće imati prava da učestvu-ju
u budućem uredjivanju naše državne zajednice Takvi ne-će
imati prava da se koriste plodovima ove veličanstvene i
oslobodilačke borbe"
Od osobitog je značaja maršalovo razjašnjenje kako se
reakcionara sviju stranaka narodnosti i vjera mobiliiu i ud-ružuju
u zemlji i izvan zemlje da onemoguće stvaranje nove
Jugoslavije O tome on veli ovako:
"Reakcioneri i vrhovi nekih bivših partija u zemlji silno su
so uzbudili i počeli su tražiti pomoć na sve strane Oni se uje-dinjuju
— kako u zemlji tako i u inostranstvu neobazirajući so
na političko partijsku pripadnost Oni potajno šuruju sa oku-patorima
nebi li pomoću njega zaustavili nekako ovaj histo-rijski
točak Sam okupator trudi se veoma marljivo da sav
taj zločinački rad domaćih i stranih izdajnika i reakcionaraca
iskoristi u svoje svrhe nebi li kako produljio svoj život"
Nema dvojbe da maršal Tito ovdje govori o strankama
koje su bile na vlasti za vrijeme stare Jugoslavije Tu je riječ
o srpskim hrvatskim slovenskim i muslimanskim strankama
To su stranke od sva tri naroda i od sve tri vjere Tito u svom
govoru otvoreno govori o Paveliću Nediću i Mihajloviću o us-tašama
i četnicima medju sva tri naroda I ako imena strana-ka
ne spominje razumljivo je nama a njima u Jugoslaviji još
bolje na koje stranke Tito misli kad tako veli
Odkuda to da se reakcija u Jugoslaviji tek u prošloj i ovoj
godini tako silno aktivizirakj i radi na ujedinjavanju bez raz-like
na narodnost i vjeru? Otkuda to da se aktiviziranje i uje-dinjavanje
vrši ne samo u zemlji nego i u inostranstvu?
Odgovor je vrlo jednostavan Dok oslobodilački pokret
sve svoje sile ulaže jedino na borbe sa puškom u ruci reakci-ja
gaji nadu da će ona pobrati plodove te borbe i nakon se
puške ohlade ponovno se uspeti i uzeti vlast u svoje ruke
Bivše vladajuće stranke u Jugoslaviji raspodjelile su svo-je
snage na dvije strane Srpska reakcija dala je Hitleru Nedi-ć- a
otvoreno a Draiu zamaskirala skupa sa ostalim zlikovc-ima
U inostranstvo je utekao kralj i desetak bivših "vodja" da
aastupaju interese ne naroda nego tih stranaka kod savezni-ka
Hrvatska reakcija dala je Hitleru Pavelića otvoreno a u
pričuvi ostavila druge koji u današnjoj "nezavisnoj" igraju
ulogu "neutrakrea" poput Draže Mihajlovića ili "pasivnih" po-senatra- da
poput svetog oca Pape iz Rima Tako je i sa sloven-skom
reakcijom Jedna druga i treća reakcija ima dakle svo--
Medjutim narod je sve te planove pobrkao Taj narod je
u historiji mnogima pokvario račune pa se eto to dogadja da-nas
i u Jugoslaviji Reakcija je u najtežim momentima odsko-čila
od naroda u Jugoslaviji za vrijeme ovog rata isto kao što
je odskočila u Francuskoj za vrijeme francuske revolucije kad
se sva vladajuća klika Francuske bila udružila sa Bismarko-vo- m
okupatorskom silom protiv francuskog naroda ili za vri-jeme
velike Oktobarske Revolucije kad je reakcija nakon po-raza
pobjegla i našla zaštitu kod medjunarodne reakcije Tako
je do stanovite mjere i danas u Jugoslaviji Kad su narodi Ju-goslavije
počeli da izgradjuju novu državu i novu vlast reak-cija
je skočila na noge i traži pomoć na sve 3trane Eto to zna
či "jedinstvo" zajedničkih reakcionarnih interesa bez razlike
na narodnost ili vjeru
Tako uvjek biva kad se radja nešto novog i velikog
Tako je bilo za vrijeme seljačke bune pod vodstvom Matije
Gubca Tako je bilo za vrijeme ujedinjavanja Italije pod Ma-cinije- m
i Garibaldijem Tako je bilo pri stvaranju Sjedinjenih
Država za vrijeme Washingtona i Jeffersona Tako je bilo kod
svih velikih i malih naroda i država ako su se stvarale velike
i korjenite promjene
Na sve ove pokušaje reakcije Tito odgovara "Naši narod
ne trebaju se mnogo bojati od "ujedinjene" reakcionarne kli-ko
Beograda Zagreba i Ljubljane" Ovo je vrlo važna izjava
pogotovo kad mi znamo da Tito nikad nije govorio u vjetar
Više je radio a manje govorio a nemogućnosti nikad nije obe-ćavao
On je dokazao da je on i pokret koji predvodi majstor
na djelima a ne samo na riječima I kad on ovako danas go
vori onda možemo vjerovati da to nisu prazne riječi da to nisu
kule u zraku nego kruta zbilja — stvarnost
Dotakao se i pitanja demokracije pa veli da oni koji su
pomagali neprijatelja iz okupatorskih i izdajničkih redova ti
neće imati prava da odlučuju sudbinom nove Jugoslavije To
je novi pravedniji i savremeniji tip demokracije Demokraci-ja
ne može i ne smije značiti pravo i vlast kako rodoljubima i
borcima tako i izdajnicima i neprijateljima To se moglo i
moralo očekivati od vlade maršala Tita Ne mogu i ne smiju
imati prava u državnim poslovima oni koji su radili protiv te
države i oni koji su se borili za tu državu
Dalje Tito je u svom govoru još jednom razgolićao izdaj
nički rad kairske vlade i nama u emigraciji jasno pokazao ko
liko mi iz ovih krajeva moramo raditi na tome da se prizna
vlada narodnog oslobodjenja i da se što je više moguće po-mogne
onom herojskom narodu koji gradi kuću ne samo za
sebe nego za svih nas
Ovaj novi govor maršala Tita je još jedan veliki dopri-nos
ne samo za naše narode u starom kraju nego i za nas u
emigraciji kako bi što bolje i što jasnije shvatili smisao i
smjernice nove Jugoslavije Jugoslavije koja smjelo i pobje-donosno
korača naprijed kako na bojnom polju tako isto i na
izgradnji nove državne zajednice svih južno-slavenski- h naro-da
na Balkanu
Tito je u svom posljednjem govoru afirmirao narode Ju-goslavije
kao kompetentne da vojuju za slobodu i stvaraju
novu zajedničku državu Pravilno je istakao da će na plodove
golgote kroz koju ti narodi prolaze imati pravo samo oni koji
su u borbama aktivno sudjelovali Koliko se to odnosi na na
rode u Jugoslaviji toliko se to odnosi i na nas u emigraciji jer
će se i većina nas danas sutra vratiti na rodjenu grudu Tito
i njegovi junaci će imati potpuno pravo da nas pitaju:
— što sfe vi doprinesli ovim našim veličanstvenim postig-nućima?
U službi neprijatelja
Pred nekoje vrijeme new vorške novine su objavile inter-vju
sa kapetanom Borislavom Todorovićem predstavnikom
Draže Mihajlovića koji je optuživao partizane da su teroristi
i da suradjuju sa neprijateljem Todorović je još nadodao da
Mihajlović može mobilizirati 400000 ljudi dok da Tito nema
više od 20 do 25 hiljada vojnika
Kapetan B Todorović se neko vrijeme zadržao u Britaniji
misleći tamo podići ugled Mihajlovića i tako popraviti položaj
Purićeve "vlade" Ali bajka o "junaštvu" Mihajlovića je no-v:na- ma
u Britaniji i previše poznata pa radi toga nije imao
ni uspjeha
U Sjedinjenim Državama su nekoje novine objavile nje-gove
klevete i izazvale prezir kod svakoga koji poznaje situa-ciju
u Jugoslaviji pogotovo izdajničke napade Mihajlovićevih
četnika protiv oslobodilačkog pokreta
Pa dok kapetan Todorević Purićeva izbjegla "vlada" i
Konstantin Fotić jugoslavenski "ambasador" pokušavaju po-dići
ugled svom ratnom ministru Mihajloviću ujedno idu za
tim da stvore nepovjerenje prema oslobodilačkom pokretu na
čelu sa maršalom Titom i onemoguće šiljanje oružja i drugog
ratnog materijala Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci
Danas kad su se Ujedinjene Nacije složile na njihovoj po-litici
prema Jugoslaviji kada je istina o toj zemlji konačno doš-la
do svjetske javnosti i kada je premijer Churchill u svom
govoru pohvalio Narodnu Oslobodilačku Vojsku i maršala Ti-ta
Todorović pokušava krivim izjavama stvoriti zabunu me-dju
Ujedinjenim Nacijama čime ne pomaže nikomu drugomu
nego neprijatelju
Sto više dok se britanski i američki vojnici bore zajedno
sa partizanima protiv Nijemaca i dok se u glavnom Štabu mar-šala
Tita nalaze britanske američke i sovjetske vojne misije
tako zvana jugoslavenska izbjegla "vlada" Todorović Fotić
i drugi pokušavaju obnoviti bajku o Mihajloviću i istovreme-ne
narušiti postojeću suradnju izmedju savezničkih sila i oslo-bodilačkog
pokreta
Sve te klevetničke i razaračke aktivnosti protiv oslobodi-lačkog
pokreta još uvjek šire izbjeglice koji su plaćani narod-nim
fondovima u stranim zemljama Nadati se je da će sa-veznici
skoro opaziti štetnost ovih reakcionaraca i oduzeti im
pravo na fondove koje iskorišćuju aa svoju lažnu propagandu
Izvršni odbor Saveza Kanadskih
Hrvata primio je jedno neizmjer-no
značajno pismo koje predstav-lja
duboki odraz narodne volje i
osjećaja prema životnom pitanju
pomoći narodima Jugoslavije Pis-mo
nam je upućeno od strane od-bora
za pomoć narodima Jugosla-vije
osnovanog u malom majner-sko- m
mjestancu Quebeca Val
d'Or Kako iz pisma razabiremo
u tom odboru našlo se na okupu
sve što medju tamošnjim Slaveni-ma
pošteno i slobodarski osjeća
u radu za prikupljanje pomoći ju-nacima
maršala Tite i ujedinjenim
narodima privremeno pregažene
ali nikada pokorene Jugoslavije
Pomenuti odbor je na 30 aprila
održao prvu konferenciju na kojoj
je usvojio slijedeću rezoluciju:
"Izvršnom Odboru Saveza Ka-nadskih
Hrvata te Savezu Hrvat-ske
Seljačke Stranke
Itraćo glavni odbornici:
Na konferenciji održanoj dana
30 aprila 1914 su bile zastupane
slijedeće organizacije Savez Ka-nadskih
Hrvata Hrvatska Selja-čka
Stranka Hrvatska Bratska
Zajednica Slovensko Potporno
Društvo "Bled" Jugoslavenske Se-stre
Ukrajinska Organizacija te
Ruska Organizacija Nakon dulje
debate o pomoći narodima u sta-rom
kraju dolazilo je do razmimo- -
ilaženja izmedju delegata a na os-novu
toga Sto u Inicijativnom Od-bora
nije zastupana Seljačka
Stranka Koliko vam je poznato
naša kolonija bila je medju naj-aktivnijim
kolonijama u Kanadi
obzirom na pomaganje ratnih na-pora
ruske pomoći te će svim si-lama
poraditi i za nastradalu siro-tinju
u starom kraju ukoliko se
vi na vrhovima složite jer mi ne
vidimo razloga da nebi moglo doći
do zajedničke suradnje kad se mi
po kolonijama sa raznim politi
čkim nazorima možemo slagati
Stoga mi najenergičnije zahtje-vam- o
od vas da dodjete do zajed-ničke
suradnje u pogledu pomaga-nja
sirotinji u starome kraju jer
svako otezanje pripisivati će se u
kanadskoj historiji Hrvata vama
glavnim odbornicima i vodjama
ukoliko kampanja ne bude uspješ-na
koju goli i bosi narod traži
od nas
Očekujuć
obavjest
vaš brzi sporazum i
Predsjednik odbora za pomoć
narodima u starom kraju Joserih
Sc-ča-n predsjedatelj konferencije
Franjo Petanjck
P S — Ukoliko se ne odazove
te našem pozivu tražiti ćemo od
ostalih kolonija podporu"
Sto svaki iskreni rodoljub i de-mokrata
može zaključiti iz gore
iznesene rezolucije? Više ni manje
nego da naš narod a današnjim
burnim vremenima ne želi svaJja
ni pocjepa a još manje političkog i
strančarskog poigravanja Narod
to naročito ne želi kad je u pitanju
pomoć jedne toliko plemenite i sve-te
stvari kao što je podupiranje
junačke borbe naroda Jugoslavije
U rezoluciji je jasno i bez ruka-vica
rečeno: "Dosta je bilo stran-čarstv- a
i cjepidlačarstva Kanad
ski Hrvati će se u zajednici sa
braćom Srbima Slovencima i svim
drugim Slavenima jedinstveno i
složno odazvati apaju nejake dje-ce
iznemoglih staraca i iskrvavlje-nih
narodnih boraca koji traži na
šu pomoć'
Mi pozdravljamo ove muževnj
riječi ujedinjene braće majnera iz
Val d'Ora Toplo im čestitamo na
odvažnosti 1 iskrenosti jer su tim
pokazali put ostalom iseljeništvu
diljem zemlje Oduševljavamo e
njihovom izjavom jer ona tumači
želje i osjećaje ogromne većine
našeg naroda u Kanadi Tko god
ne želi uvažiti te osjećaje treba
da bude ožigosan ne Famo narod-nim
izdajnikom nego i izravnim
služnikom zajedničkog nam nepri-jatelja
— nacizma i fašizma
Izvršni odbor SKH je na sve
vrijeme pitanje pomoći narodima
Jugoslavije posmatrao sa točka
gledišta općih a ne ličnih ili politi-čkih
interesa ma koje struje ili
ličnosti To je razlog zašto smo
predložili da bi se u tom plemeni-tom
radu trebao ujediniti sav naš
narod bez obzira na političko na-stroje- nje
ili pripadnost To je raz-log
zašto smo predložili da takav
rad nebi smio biti predvodjen po
ni jedno] postojećoj organizaciji
koja je politički opredjeljena ni
po trim bratskim Savezima ni po HSS To je takodjer razlog za-što
smo predložili da bi rad na
prikupljanju pomoći trebao biti
neovisan od svih upliva iz Sjed
Država bilo to Zajednice ili Na-rodnog
Vijeća nego da bi trebao
biti provodjen samostalno po uje-dinjenim
kanadskim Hrvatima Sr-bima
Slovencima Makedoncima
pa i poduprt po ostaloj slavenskoj
braći i njihovim organizacijama
To je na posljetku razlog da smo
predlagali i podupirali pokret za
sazivanje jedne konvencije našeg
naroda u Istočnoj Kanadi a kas-nije
i Zapadnoj koja bi okupila
sve što u našem narodu demokrat-ski
osjeća i misli Takova konven-cija
predstavljala bi istinski iz-ražaj
svekolikog našeg naroda bez
ma čijeg organizacionog ili politi-čkog
upliva u Kanadi ili izvan nje
A pojedine organizacije koje će
na tu konvenciju izaslati svoje de-legate
poslati će ih na konvenciju
sa svrhom da izaberu jedno opće-narodno
I sveobuhvativo vodstvo
koje će predvoditi taj veliki rad
Je li moglo biti demokratskijeg
puta koliko za istinsku representa-cij- u
sveg našeg naroda u vodećem
odboru za prikupljanje pomoći na-rodima
Jugoslavije? Je li moglo
biti praktičnijeg metoda za orga-niziranje
jedne zaista uspješne i
sveobuhvative kampanje? I na po-sljetku
nije li tim putem svim or-ganizacijama
i pokretima našeg
naroda i ostalih Slavena u Kanadi
zajamčena najšira jednakoprav-nos- t
i mogućnost u radu i vodstvu
te humanitarne kampanje?
STANOVIŠTE VODSTVA
SELJAČKOG POKRETA
Vodstvo Hrvatske Seljačke
Stranke je u samom početku zau-zelo
negativan stav prema tim
konkretnim i umjesnim predloži-m- a
Glavni odbor SKH je na
sva vremena smatrao da bi pred- -
vodjenje takove kampanje po ma
kojoj postojećoj organizaciji na-šeg
naroda suzilo perspektivu us
pjeha Uvjek smo smatrali da je
glavni uslov za uspjeh ako se taj
pokret odaleči od političkih upliva
koji se — na nesreću po taj ple-meniti
rad — već vidno ističe u
Sjed Državama i koči njegov raz-vitak
No pošto se od nekuda mo-ra
početi gradnjom smatrali smo
da bi bilo pametno o stvarima po-savjetova- ti
se sa vodstvom od HSS
u Kanadi Zamolili smo stoga to
vodstvo za zajednički sastanak
Odgovor je bio negativan Rečeno
nam je sa visine: "Sazivanje ma
kakovog kongresa u Kanadi Je is-ključeno"
U tom tonu pisalo je i
službeno glasilo te stranke "Hr-vatski
Glas"
Pošteni hrvatski srpski slo-venski
rodoljubi nisu čekali dok se
sa "visina" razvije inicijativa Na-rod
je inicijativu razvio sam Na
poticaj organizacija Saveza Ka-nadskih
Hrvata Srba i Slovenaca
počeli su u svim naseljima nicati
mjesni Ujedinjeni Odbori Tri ta-kova
odbora Iz Toronta Hamilto
Novine hrvatske iz do-movine
pišu
NAROD POZDRAVLJA MARSA- -
LA TITU I PRIVREMENU
VLADU
Pozdravi koji stižu iz cijele na
še domovine početak su narodnog
plebiscita To su novi izrazi povje-renja
naših naroda njegovim slo
bodnom voljom izabranim pred-stavnicima
i predvodnicima
Uz već objavljene pozdravne br-zojave
stižu dnevno novi Gorski
Kotar pozdravio je odluke skupš-tine
u Jajcu sa svog zbora u Mr-kopol- ju
Žene okruga Pokuplje
uputile su sa svoje okružne konfe-rencije
drugarske pozdrave prvom
našem maršalu U počast našejj
velikog vodje održali su priredbu
ranjenici partizanske bolnice u Se-nju
Oni upućuju svoj borbeni po-zdrav
uz želju da im rane što pri-je
zacijele da bi opet mogli tući
mrskog neprijatelja Hrvatski i
srpski narod Otočca i okolice obe-ćava
u svom pozdravu da će se
boriti za ostvarenje svih zadaća
koje je narodna vlast postavila
Toplina izbija iz pozdrava što ih
narod Hrvatskog Zagorja upućuje
svom najvećem sinu Kotari: Pre-grada
Krapina Zlatar i Klanjec
medju prvima sjetili su se svoga
Tite Njegov rodni Klanjec obra-ć- u
mu se slijedećim riječima: "Sa
svoje prve konferencije mi odbor-nici
svih sela Kotara Klanjec iza-brani
voljom naroda šaljemo tebi
dragi naš učitelju i predvodnice
druže Tito svoje borbene pozdra-ve
Zavjetujemo se da ćemo ulo-žiti
sve svoje napore za jače i brže
rasplamsavanje oružane borbe u
našem kraju te da ćemo se tvo-jim
mudrim rukovodstvom koje je
već izvojevalo toliko pobjeda na-šem
narodu s puškom u ruci boriti
ne žaleći žrtava do potpun pobje-de
nad mrskim okupatorom i svim
njegovim pomagačima''
(Prrtampano iz "Vjesnika" or-ga- na
Narodne Vlade Hrvatske)
na i Vindsora sazvala su konač-no
konferenciju održanu 8 aprila tg Svrha konferencije je bila
položiti temelje za ujedinjenje na-šeg
naroda iza kampanje za pomoć
narodima Jugoslavije Konferen-ciji
su prisustvovali predstavnici
29 organizacija našeg naroda Od
toga i triju ogranaka HSS iz
Toronta Hamiltona i Windsora
Za konferenciju su obavješteni
glavni tajnik HSS brat Josip Ska-ca- n
(koji je trebao biti obavješten
po članu HSS iz Toronta) gl taj
nik SKH Edo Jardas gl tajnik
SKS brat Maksim Bjelić gl
tajnik ZKS brat L Troha Svi
su se odazvali osim brata J ška-can- a
glavnog tajnika HSS u Ka-nadi
Ta historijska konferencija
predstavnika 28 organizacija na-šeg
naroda donijela je mnoge važ-ne
zaključke odnosno predloge
Medju najvažnijima je bez sumnje
predlog da se na 3 i 4 juna održi
konvencija svih ustanova naše
naroda za Istočnu Kanadu Svrha
konvencije jeste da se na istoj Iza-bere
nacionalno vodstvo jednog
sveobuhvativog narodnog pokreta
za pomoć narodima Jugoslavije
da se odrede vanstranačke smjer-nice
i zadaće tog pokreta pronadju
metode rada itd Podvlačimo svi
ti zaključci stvoreni su u prisust-vu
člana HSS brata Jure Borasa
iz Toronta koji je ta'codjer biran
u Inicijativni odbor za saziv kon-vencije
i koji se je u cjelosti slo-žio
sa donesenim zaključcima Ini-cijativnog
odbora čiji je i on član
Privremeni tajnik Inicijativnog
odbora brat Viktor švrljuga do-bio
je na konferenciji zadaću da
zaključke iste priopći putem pis-ma
svim demokratskim organiza-cijama
našeg naroda u Istočnoj i
Zapadnoj Kanadi U želji da po-vjerenu
mu zadaću dosljedno ispu-ni
uputio je glavnom tajniku HSS
bratu škacanu pismo u kome ga
je zamolio da mu pošalje adresar
svih ogranaka HSS u Kanadi ka-ko
bi i njima mogao uputiti zak-ljučke
konferencije I apel kojeg je
uputila svekolikom našem narodu
Brat škacan je V Svrljugi uputio
slijedeće pismo:
"Mr V Švrljuga tajnik
U O za P N J
23 Geneva Ave Toronto Ont
Dragi prijatelju!
VaS sam list od 12 aprila og
primio u redu Veoma ml je neu-godno
što vam moram istinu reći
da mi od HSS držimo se strogo
onoga što smo u posljednjoj Spe-cijalnoj
Okružnici iznijeli a što je
i vama držim dobro poznato jer
je bila odštampana u našem služ-benom
glasilu "Hrvatskom Glasa"
a donijeli je I "Zajedničar" i "Jug
Glasnik"
Stoga jer ste vi i SKH i ako
ste posve dobro razumjeli sadržaj
rečene okružnice počeli posve na
drugi način raditi ne mogu vam
poslati adresara kanadskih org
HSS
Uz bratski i prijateljski pozdrav
bilježim se uz geslo: "Vjera u Bo-ga
i seljačka sloga!"
Ivan škacan gl tajnik vrM
Iz gornjeg proizlazi samo jed
no da je vodstvo kanadske HSS
riješilo ustegnuti se od zajedni
čkog rada Oni se pozivaju na svo
ju okružnicu u kojoj i:am predla-žu
da radimo preko H B Zajed-nice
i Narodnog Vijeća odnosno
preko bana u Sjed Državama b
da nikako ne možemo I nesmije-m- o
raditi neovisno kao Kanadijan-c- i
i kao kanadski Hrvati Sve to
usprkos činjenice da Je to nemo-guće
tehnički radi postojećih za-kona
u zabrani izvoza valute po-litički
uslijed činjenice da živimo
u jednoj neovisnoj zemlji gdje jav-nost
treba da znade što je prilog
gradjana ratnim naporima Savez-nika
i moralno jer smo mi u Ka-nadi
dovoljno dorasli politički zre-li
i moralno čisti da možemo i tre-bamo
sami organizirati predvodi-ti
davati I slati pomoć našim na-rodima
koji ju od nas cčekivajn
Vodstvo HSS u Kanadi dakle
smatra da je njen odnosno banov
diktum trebao biti općenito pri-hvaćen
kao gotov groš bez pret-hodnog
savjetovanja i razgovora o
svrsishodnosti i mogućnosti Istog
Jasno je da takav postupak vod-Et- va
HSS ne može usvojiti nitko
živ ako vjeruje u demokraciju Ta-ko
ga dabome ni SKH nije mo-gao
primiti a Jo5 manje su ga mo-gli
usvojiti članovi Ujedinjenih
odbora iz triju velikih naseobina
našeg naroda u Kanadi koji u sa-zvali
pomenutu inicijativnu kon-feren- cu
Mi od SKH možemo na
ovom mjestu svečano izjaviti d%
smo za čitavo vrijeme rata lojal-no
poštivali bratske odnose sa lju
dima od HSS Lojalno smo u za-jednici
sa njima radili u svim
kampanja za ratne napore Kana- -
(Prenoa na tr 3)