Nase Novine, November 29, 1978

              кз{ал''р№в,,,в
Prilikpm hedavnog posjeta SR Makedonijl, Pred-sjedn-ik
Those, govoredl na.razne feme, osvrnuo i na
odnose Jugoslavije sa susjedima, a posebno u vezi
tretiranja naSih narodnih manjina u tim zemljama i
problemima povezanlm s tim. U vezi toga prenosimo iz
beogradske "Politike" odlomak Titovog govora:
NEMAMO NIKAKVIH
TERITORIJALNIH
PRETENZI JA PREM A
SUSEDIMA
"Ja bin, zelio da kazem
ovdje — rekao Je predsednlk
JHo — neSto i o naSim odno-sim- a
sa susjednlm zemlja-ma.
Sa pojedinlm zemljama
imamo yrlo dobre odnose, a
sa neklma I problema zbog
nepriznavanja prava; naSIm
nacionalnim manjinama koje
zlve tamo.
Prlznavanje prava naclo-nalni- h
manjina je jedno prln-cipljel- no
pitanje. Mi smo ga
kod nas rijeiili; mi po§tuje-m- o
sve nacionalnostl koje su
u naSoJ zemljl, one imaju sva
prava. Onda i mi Imamo ne
samo moralno, veci, svako '
drugo pravp I duznost da
vodimo racuna kako se pos-tup- a
sa nasim nacionalnim
manjinama u drugim zemlja-ma.
Medutim, to je dugorocan
problem I mi cemo ga'rijesa-va- ti
tim uspjeSnlje ukoliko
nam odnosi sa odredenim
susjedima u cjellnl budu
bolji, ukoliko nam saradnja
sa njima u svim oblastima ' bude sto razvijenija. Uzml-m- o
primjer sa Italljom, sa
kojom l smo, upravo tako
postupajuci, zajednldki
mnogo postigli.
Vjerujem da demo I sa
r drugim susjednlm zemlja- -
llindenska
piesnicka
antologija
U izdanju skopske izdavadke
кибе "Makedonska knjlga" Iz tlska
je IzaSIa knjlga "Sloboda HI smrt —
llindenska poetska antologija", ko-la
je, posyedena JSrgodi&njIcI llln-denskpgusta- nka
makedonskog na-roda
I makedonske KruSevske Re-publi- ke.
Aritblp'giju je sastavlo dr
Dordi[ Stardelov, kojl je I, autor
predgovora. - "
Antologija sadril dvadeset pje-sam- a
podljeljenlh u dva clklusa
"Crna se бита zadade" posvedana
makedonsklmnarodnlm pjesrmma
Insplrlranini. veliklm lllndenom Ma-kedona- ca,
a u drugom "Vljubenlcl , na slobodata" zastupljene su pjes-m- e.
makedonsklh --pjesnlka Кобе
Racfna, Nlkole Vapcarova, Mlteta
Bogoevskog, ,Slavka Janevskog,
Blaieta Koneskog, Ace Sopova,
Radovana Pavlovskgg I drugih,
Llkovni prilozl u antologljl djelo
su mladog skopskog akademskpg
sllkara Dlmitra Malldanova.
JL.
ma, gdje ima tlh problema,
jednoga dana do toga docl".
Predsednlk Tito je zatim
rekao:
"Ja sam,. kao Sto znate,
razgovarao sa predsjednl-ko- m
grfike vlade Karaman-liso- m.
Rekao sam mu da mi
nase odnose moramo posta-vi- ti
na najslru osnovu I ne
posmatrati ih samo kroz
inade vazan problem naclo-naln- e
manjine. To smo rekli i
drugdje, u Austriji.
Sa Bugarskom je taj prob-lem
dobio, ne nasom krlvi-co- m,
ozblljnije razmjere, all I
tu moramo — obostranim
naporima — nastojatl da
postepeno popravljamo od-nose.
Ja se zalazem za to da
ostvarimo vedu , frekvencijii
na granlcama, da Ijudl mogu
prelazlti, kao sto to ve6 ima-mo,
recimo, sa Italljom.
Treba povecati ekonom-sk- u
i drugu saradnju, raz-mje- nu
kulturnlh I drugih
dobara, sto bi sa svoje stra-n- e
doprlnosllo stvaranju sve
ve6eg uzajamnog ppvjerenja
i uzajamnog razumljevanja. л Ja blh htio jo§ jednom da
Istaknem da mi hikada i ni
prema jednom susjedu nls- -'
mo imall I nemamo terito-rijalni- h
pretenzija. 2ellm da
podsjetim da sam I na Kon-ferenc- iji
o eyropskoj bez-bjedno- sti
I saradnji, u Hel-sinkij- u,
1975. godine, sve- -
cano izjavio da Jugoslavlja
postuje prlncip nepovredivo-st- i
granica I da taj princip
smatra podjednako obavez-ni- m
l.za sebe i za sve svoje
susjede u odnosu na posto-јеб- е
granice, bez obzlra kada
su i kojim Instrumentom
utvrdene.
Eto, to mogu I danas da
izjavim pred vama I pred
svima u svijetu I da jo§
jednom istaknem da ml zeli-m- o
dobre i prijateljske odno-se.
sa svim susjedima, na
osnovu pozriatih principa.
Spremni smo da u torn cilju I
dalje zajednldki ulazemo na-por- e.
A rezuitatl, ubijeden
sam, пебе izostati.
Nasa polltika je konstrukr
tivna, princlpijelna i uziva
potpuno priznahje u cijeloj
nasoj zemljl Jer, polazi bd
interesa svih na§lh republika
I pokrajina, svih nasih naro-d- a
i narodnostl. A"lsto tako
je vazno, i ja to trazlm od
svih, da I nase republlke I
pokrajine dosljedno prime-- ,
njuju tu polltlku, I da se o
svemu sporazumljevamo".
1шшжш111те
PRlSTINA -
S3a3
SS3
3S3
S3
STRACARA
SSS ES W isi ® RR f3 ra
PriStlna, grad vjekovne tradicije, s burnom proSloS6u uspona i pad6va, u 1
posljednjih trldeset godlna razylla se u ne samo vellkl grad, ve6 i jak kulturni 1
centar, u zlve hljjade vlsokokvallficiranih strudnjaka, ибепјака, umjetnika i 1
иорбе kulturnlh radnika. Takav buran razvoj stvorio je novu funkcljLf; upravno-pol-l-tlfikog,
kulturno-prosvjetno- g ekonorhskog centra Pokrajine. Ш
Nikada u hlstorijl svoga postojanja PriStina nije postigla vl§e nego'u zadnjih
1 . tridesetak godlna. Od 18.000 stanovnlka, s podru6jem od 200 heklara Cetrdesejih 1
Ш godina ovog stolje6a, PrIStin'a je narasla u do' 100.000 zltelja. U grad na
povrSlnl od dvije tisuce hektara s prostranlm bulevarlma i mnoStvom novlh grade--
vina: Industrijskih, stanbenih, Skola (od osnovnih do univerzltetskih), muzeja,
§ biblioteka, kazali§ta I kino-dvoran- a, hotela, zdravstvenih objekata, sportskih, dru§- - 1
tvenih I kulturnlh centara, prometnih i drugih objekata. -
1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 H 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 111 1 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M I E 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 f f I
lT
Jubilei
drzavnosti
Svedanom sjednlcom svih vleda
Opdlnske skupStlne Koievjo ovlh je
dana oblljeiena 35-godlSnj- lca hls-torijsk- og
zasjedanja Kodevskog
zbora — prvog slobodnog parla-ment- a
slovenskog naroda. ..Na sve£anosti, pored
brojnih tadaSnjih poslanika Ko-t-evsk- og
zbora, 6)anova Sloven-skog
narodnooslobodllaCkog vi-je- 5a, slovenskih delegata Drugog
zasjedanja Avnoja, predstavnika
jedlnica NOB, nosilaca Parti-zans- ke
) spomenice i narodnih
heroja, prisustvovaU su i naj-cminent- niji predstavnici sadaS-nje- g
driiStveno-politiko- g 2ivota
Slovenije, medu kojima France
Popit, Mitja Ribl6i6, Milan Ku-Ca- n, Jahez Vipotnik, Ivan Ma-fie- k, Vlda TomSiC, dr Marijan
Brecelj, general! Branko JerkiC
i Joie Ozbolt i drugi. Prisutni su
bill delegatl pobratimljene op-di-ne Dolina pri Trstu, kao i broj-- ni gosti susjednih opdina.
Na proslavi je govorio pred-sjedn-ik
Vijeda
, republika i po- krajina SFRJ Zoran Polic. On je
ozivio sjecanja na tri nezabo-rav- ne
nodi u kojima je prvih ok-tobars-kih dana 1043. godine za-sjed- ao
zbog poslanika sloven- -,
skog naroda pod Cankarevim
geslom: Narod si bo pisal sod-b- o
sam-.-, (Narod de suditi earn).
Nikad neemo zaboraviti, nagla-(ii- o
je Zoran PollC, da se sloven-sk- i'
narod mogao spasiti samo o-ruia- nom borbom, naporima i
zrtvama. Tom borbom on je ste-k- ao
uvjete za mirnu izgradnju
samoupravnogv socijalistifikog
druStva.
Clan PredsjednlStva SFRJ 1
PredsjedniStva CK SKJ Edvard
Kardelj uputio. je iicesnicima
sveCanosti pozdravnl brzojav ko--ji
je profiitao predsjednlk Opdin-sk- e
skupStino KoCovja Savo
Volk.
Nagrado 1 plakete kocevskog
narodnog heroja Jozeta SeSka u-гиб- епо
su Joietu KoSiru; za ak-tivn-ost u privfednom -- razvoju . opdine KoCevlje, i Borisu Gor-janc-u,
za dostighuda na podraCju
inovacija i tehni6kih usavrgava-hja.- ';
,
Na kraju proalavo upudena su
pozdravria pisma prodsjedniku
Tltu-- i EdvardU Krirdelju.
NA MJESTIMA NlCU VISOKA ZDANJA v
kome
I
grad
POVODOM 70-O- Q
Odlikovan Misko Kranjec
Ljubljana — Predsednlk Republl-ke
Joslp Broz Tito odllkovao je
nedavno poznatog slovenadkog
knjlievnlka I revoluclonara MISka
Kranjca Ordenom jugoslovenske
zastave s lentom. Ovo vlsoko odll-kovan- je
dodeljeno je MiSku Kranj-c-u
povodom njegovog 70-to- g ro-denda- na,
za Izvanredna literarna
dela koja su obogatlla naSu knjl-ievno- st
I kulturu I doprinela poras-t- u
naclonalne I socljalne svestl, a
predstavljala su i znadajan doprl-no-s u
Izgradnjl naSeg samoupravnog
dr.uStva. ч
Predajudl vlsoko odllkovanje sla-vljenlk- u,
predsednlk RepubliCke
konferenclje SSRN Slovenije Mitja
Ribidld je Istakao dvostruki znaCaj
dela MISka Kranjca,. kao graditelja
radnidke avangarde I urednlka par--
Sve radove na vasem
automobilu kao:
— promenu ulja i
podmazivanje;
— popravak motora; f
— popravak i ispravljanje 1
karoserije
imacete najbolje i s
najjeftinije kod vasih
zemljaka u Torontu. Javite §
ham se za cene i uporedite I
ih sa drugima. Pogledajte
samo jednu od nasih
usluga:
Promena ulja i
i podmazivanje
samo
Potrazite Huberta ili 2eljka
na tel
RODENDANA
tijske Stampe, a zatim, i pre svega,
kao pisca, majstora slovenapke
red! s kojom je budlo svest zapos-tavljeno- g
Prekorhurja I njegovog
6oveka. Vidljivo ganut, plsac je
zahvalio retima: "U iivotu nisam
udlnio nISta posebno, vrSio sam
samo svoju ljudsku, nacionalnu I
partljsku duinost. To je, mora se
priznati, ipak dovoljno duinosti za
jednog doveka".
Svedanom игибепји odlikovanja
vili "Podrotnik" prisustvovaU su
najviSi predstavnici druStveno-po-litldko- g
iivota iRepublike France
Popit; Janez Vipotnik, Lidija Sent-jur- c,
Miha Marinko, dr Marijan
Brecelj, dr. Janez Mildinski, dr
Slavko .Hodzar, Vitja Rode, Marjan
Rotid, Marjan Otoien I drugi kul-turni
I javni radnici Slovenije.
0UOOR ST. W.
4S, tOt
!w- - DUNOAS
'
WESTMINISTER AVE.
WABASH AVE.
FERMANAAVE.
WRIGHT AVC.
filtera
autbrtiobila za
pprez ukljucen
(Vecina automobila)
536-942- 7
Body Shop and Garage
269 SORAUREN AVENUE