Nase Novine, November 29, 1978

              ™" eiellelBe 1
_ mirska stanlca "Saljut 6" po6ela je ШШ}ШШШШШ&! dS£zk' & ,,
1£-ЈШИк-
П
'
Washington (AFP) — Kra-je- m
ovog stoljeca na svijetu
ce zivjeti 5,9 milijardi stano-vnik- a,
za razliku od sadasnje
cetiri milijarde. fe podatke
objavila je Svjetska banka u
"Izvjestaju o svjetskom raz-voj- u"
objavljenom u Washin-gton- u.
2.000-t- e godine Kina ce
imati 1093 milijuna stanov-nik- a,
u odnosu na sadasnjih
836 milijuna (popis od 1976),
Indija bi je gotovo dostigla
sa 958 milijuna stanovnika u
odnosu . na sadasnjih 620
milijuna. Jos deyet zemalja
imalo bi, kaze s'eu izvjesta-ju,
vise od 100 milijuna sta-novnika.
To su SSSR (320
milijuna), Sjed. Drzave (254
milijuna), Brazil (205 miliju-na),
Indonezija (198 miliju-na),
Pakistan (135 milijuna),
Japan (133 milijuna) i Meksi-k- o
(126 milijuna).
AfriKa'fvojni ugovori inaoruZanje
Objasnjenje Tirahrosti' bijele
tfe
AKRA (Od dpgisnikajanjuga) —
Kadasejftd&rfpjiStJSugdVdwi
ostalih aranimana o vojnoj pomo-difkojesu.- sa
гетЦата erne Airlke
sk'ioplie,cyyode6e zemlje svljeta,
mogtio oY'se sie6i dojam da 6e
afridki'kdntlnent potdhuti od ispo-ruk- a
avlona, tenkova, krstarica.
, Podacl. kojlma raspolaie Medu-narod- ni
institut za strategijska
ispitivanja ne opraydavaju takve
pretpostavke. Mo2da I zato 5to se'
pokazalo da I s malo oruija, onog
supermodernog i u pravim rukama.
~ kako se to zbllo u Zairu, Cadu,
Zapadnoj Sahari i drugdje — mogu
postidi strateSki uspje'si 'I
.
vojnl
preokreti. Cijli za koga?
Prkos bijele manjine
Sa 300 milijuna ljudi, crna Afrlka
je 'riajmnogoljildnlja grupacija na
ovome kontinentu. Ali, prema po-kazatelji- ma
studije "Vojna ravno-teza- ",
po broju vojnlka, a јоб viSe
kvalitetbm oruija, ona je vojno
inferioma, a time, loglkom dana§-rj'ji- h
svjetsklh odhosa, i polltl6kl
ЛЈјјцццуцциццциицц
тнишннЛћмадпн В швгжишгшг
..
Sto se tide Zapadhe Evro-p- e,
predvidanja Svjetske
banke za SR Njema6kuJ Ita-lij- u
iznose 63 milijuna stano-vnika
(za svaku zemlju). Veli-k- a
Britanija bl 2000-t- e godi-ne
imala 61 milijun, a Fran-cusk- a
60 milijuna stanovni-ka.
Potpredsjednik Svjetske
banke Ernest Stern, koji je
rukovodio ekipom koja je
pripremila ovaj Izvjestaj, is-ti- ce da је.Пјеб o "uvjetnim
podacima", koji u vecini slu-caje- ya
nece bit! ostvareni.
Medu zanimljivostima je
svakako i podatak da bi za
dvije stotine godina svijet
mogao imati 10 milijardi sta-novnika.
Oko 2150. godine
Iridija bi, naime, tvrdl se u iz-vjestaju,
sa 1593 milijuna
--dosla ispred Kine, ciji bi se
prirastaj ustalio oko 2090.
godine.
. .ranjiva. TrldesetaH zemalja erne
AfrikeMmay premaj ovim'' Izorima,
likupno 780. tlsuda vojnlka, 314
avlona — all he najnovljjti' — 237
' brodova — uglavnom trofejnlrj — I
597tenkova,'od kojih nijedan ne
dini vojnu operatlvu zemalja koje'lh
isporu6uju. Istodopno, takozvana
bljela Afrika, izloiena stalnoj "me-dunarodn- oj
osudl", pa i mjerama"
blokade, doduse pauSalnlm, pod
najrhodernljlm oruzjem dr2i 454550
vojnlka, raspolaie sa 410 modern I h
aviona lovaca, 170 suvremenlfi ten-kova
I 16 brodova. A cljell taj
8uvrgmenl vojni arsenal u rukama
vlsoko obuCenlh struCnjaka brarfl
"od crnog terora". manjlnu od
4,689.000 bijelaca. Gruba "radunlca
pokazuje dakle, da Je rasistlfika
bljela manjina, koja prkosl Africi i
svijetu, gotovo stostruko bolje
naoruzana od starosjedilaca. Njima
su na teritorfju JuznoafrlCke Repu-blike
uskracena gotovo sva prava
koja su, Ina6e, zajam6ena Pove-Ijo- m
Ujedjnjenjh., naroda.. U torn
odnosu snagaTi. realnlh mocl je i
1ИВИМ1ЦЦУШУЦЦЦЦМЦНиММ1ШШиШШЦ
гЈВ ВгјШ дЕшЗг ВВшшЈ шшШвГ Вжтш В Н
PHOTD SERVICBFOR EVERY
.WEDDING SPECIALIST POrTTRAIST PASSPORTS,
CHILDREN PORTRAITS, MOVIES W(TH SOUND
'('. - I Ш.BANQUET;HALL I
Hall
Parties
For Rental, ForJ1
Occasions .1
1-- U
'
HrW)ffiiTwt4MfanuaiWMn mnwiw ytfWMKiMWIVif i'tCGM-- - ftr nwwn"H
Moskva (TASS) — Sovjetska sve- -
30. septembra drugu godinu svog
kruzenja svemirom: lanslrana. 29.
septembra profile godine, starilca
duga 3QTmetara I teSka oko 33 tone
u toku je protekle godine 5765 puta
obtSIa oko Zemlje'. .
U "Saljutu 6" boravile su. cetiri
posade, od kojih su tri bile medu-narodn- e:
prvl put su u svemlr polet-Je- ll
I po jedan kozmonaut Iz Ceho-slovafik- e,
Poljske i DR Njeniaike.
Osim brojnih slozenih zadataka i
pokusa koje su izvele posade na
ovoj istrazlva6koJ stanlci, sovjet-s- kl
sffufinjaci uspjeS'no su izveli jos
neke eksperiniente, cllj Je kojih bio.
da utvrde-- " mogucnosti produzenih
boravaka Ijudl u svemiru. Iz "Salju-ta6- "
otkad je lansiran, kozmonauti
su Izveli I dvije "svemirske Setnje";
prvb u. povljestl dvostruko spajanje
brodova i prvo pripajanje transppr-tno-g
broda bez ljudske. posade.
.Kozmonauti su u jlabbratoriju, na
"Saljutu 6" uspjeli da naprave i oko.
30 razlifiltlh materljala llegura koje
se tesko dobivaju- - na Zenrilji I
snjmill su viSe.od 18.000 fotografi-J- a
Zemlje.
pbjaSnJenlJ'hraJSit'os.trbijele ma-njine
koja izaziva crnu Afriku, ali to
nije I Jedlnl kontrast crnog kontl-nent- a.
' ''
--r-
YoJnl strudnjaci .tvrde cla, izuzl-maju- ci
arapske zemlje — prije
svega Egipat — I do. zuba naoruia-n- e
raslste, postqjl samo jos jedna
vojna formaclja koja se . moze
hazvatl armljom, a to suAiigerijske
oruzane snage. VISe od 230.000
vojnlka, to je vojna mod 60-mllijun-- ske
Nigerije, afr!6kog diva, 6ija
koljena, doduse, Јоб klecaju zbog
ekonomske-nerazvljenos- tl, ali cija
Saka iz godine u godinu dobiva na
ubojitostl. Premda ova nesvrstana
zemlja ne prljetl vojnom silom,
ipak. je ona faktor njezina samo-pouzdan- ja
i'sve veceg utjecaja na
afrldkom kontinentu.
Vojnici na vrhu
Osim Etloplje, Zalra i Angole,
fiije su vojne snage pove6ane zbog
ratova, ill neposrednih prljetnji.
koje svakog trenutka mogu'prerasti
u otvorene sukobe, ve6lna zemalja
erne Afrlke ima "armije" u kojima
se'broj vbjnikakrece od 9Q0(.kao u
Gabonu, -- do 18.000 u-.Gan- i. U
stvari, te su vojne snage mnogo
6eS6i faktor unutrafinje nego ч§пј-sk- e
slgurnostl. U posljednjih 15'
NIKARAQVA
Caracas — Carlos Tunner--
manj'bjvSi rektor sveu6ili§ta
u Nikaragvi, Izjavio Je da se
Sandinistl6ka nacionalna os-lobodila- 6ka
fronta, kao glav-n- i
nosilac borbe, treba uklju-6l- tl
u §irokl riacionalni sayez'
koji se suprotstavlja reiirhu
Anastasija Sbmoze.
Tunnerman, jedan od 61a-.no- va
"grupe dvanaestorice",
koju 6ihe ugledne iidnbsti
opozicije poyezane s geril-ski- m
pok'retom, tvrdi da je u
; '"""." ' ' - л - I !
U Berlinu, glavnom gradu Njema6ke Demokratske
Republike, u cuvenom radnidkom predgradu Prenzlaue-ru- ,
jednaulicajenedavnodobilaimevelikog ameri6kog
pjeva6a i glumca Paula Robesona.
Robeson je pocaScen na' ovaj пабјп Sto; je bio
poznati borac za min a protiv faSizma i rasizma.-Sa- d joS
treba vidjeti na koji 6e mu se na'6in. pduzit'i'hjegova
domovina — Amerika.
Na slici: Otkrivanje uli6ne table s Robesoriovim
imenom. :.
'
- -
Radnici zele da se Suje
Brasilia — Brazifski. sindi-kal- ni
vode, koji su se nedav-n- o
bili okupili u Brasilijl us--
mamine
tgodlha uglaVnompud'eVlma, voj-пГсГ- ви
U 'gotovo svim izemljama
erne Afrike dospjell na driavnl yrh,
., s ambicljom da kroz discipllnu I red
potaknu razvoj tih zemalja.
- Ve6lna tih vojnlhvlada danas se
povladi ukasarne, uz saznanje da
vojna vlast nije ni trajhb ni uspjeS-n- o
rjesenje. Ipak, u kasamama ill
izvan njlh, u vladl Hi izvan nje,
vojnici u crnoj Africi nezaobilazan
su cinilac vanjske i unutraSnje
polltike. Osim ostaloga I zato sto
su ove zemlje vojnlm ugovorima o
ppmofii, suradnji I obuci, kako to
dogadajl pokazuju, sve cesce izlo-ze- ne
pokusajima da se pomod pret-vo- ri
u opredjeljenje — I to za onoga
tko ротоб pruia.
Doba'r dio tih "lsporu6llaca po- -
moci" I utjecaja na crni kontinent
uplnje se iz petnih zlla nakon sas- -
tanaka OAJ u Kartumu I ministar- -
skog sastanka nesvrstanlh u Beo- -
gradu, ne bi II dokazali da su sepa- -
t ratpl.savezi ve6e jamstyoza buduc- -
r;irio.st od jedinstva u okrilju pokreta
[koje je vec potvrdio svoju djelo- -
tvqmost. Ci'njenice, medutim, go--
vqfe da'pruzje u Africi nije dokazalo
Vi§ta, osim da najboljesluii onima
koJI,"gaPisporucuju pa tako u Africi
vode svoju polltiku.
Dragan Milosavljevic
Nikaragvi nemogu6e na6i
bilo kakvo rjesenje bez pov-Ia6en- ja
Somoze i njegova
klana.
"Somozini dani su odbro-jeni- ",
izjavio je Tunnerman
venecuelanskom 6asopisu
"El it", jer, ne moze'prezivjeti
ylada koja je izazvala krvo-prolid- e,
masovna ubojstva,
razorila 6etlri grada i najmila
strane pladenike da bj u bi Ja-la
vlastiti narod".
Sahdinisti udpdzicjju'SbmQz
i njihov glas
prkos prijetnji rezima, poru-6i- li
su vl.adi predsjednika Er-nesta.Ge- isela
da'-'gla-s
radni-k- a
treba bit! ;saslu§an ukoli-k- o
s.e.predvidenim pblitidkim
reformarna zaista, namjerava
u zemlju uvesti}dem6kraciju'.'
'-- U'odgovoru na-- prijetnje
vlade da ce "poduzeti odgo-varaju- 6e
mjere protiv sindi-kalno- g
okupljanja-- i politizi-ranj- a
sindikata", radni6ke
vode okupljene u Brasiliji
objavile su manifest u koje-m-u
isti6u da su sindikati
"radrii6ki organi koji trebaju
Ijesnp suradivati s izvrSnbm
zakonodavnom vla§6u, a ne
servilna udruzenja kojima se
rezim koristi samo kada su
mu potrebna".
INDIJA
OPISMENJAVANJE
.
U ZNAKU GANDIJA
New Delhi — Indijska vla-d-a
je nedavno% objavila vrlo
ambicibzari planopismenja-vanj- a
Sirom zemlje u 6ast
109. godiSnjice rodenja Ma-hat- me
Gandija., ,,
Pcogram obuhva6a Skolo-vanj- e
nepisrrieniliizmedu 15.;
i 35. godine — od ukupno'
230 milijuna nepismenih'sta-riji- h
od 15 godina. Progra-mo- m
se predvida da svi oni
budu obuhva'6eni teSajevima
opismenjavanja dp aprila
1984. godine, l;'al)..sUv zasacl,;
osigurana sredstva za Skol.o-van- je
dvadesetmilijuna gra-dan- a.
. , , Nepismenih je, najviSe na
selu, Organizirat'6e se deve-tomjesec- ni
te6ajevi, a nosio-c- i
programa bit ce obrazovne
ustanove.
Prema popisu iz, 1971.
godine samo oko .trideset
posto stanoyniStya Indije je
pismeno. Najve6i problem u
sadaSnjoj akciji je raznoli-ko- st
jezlka. Indija, naime,
ima petnaest sluibenih jezi-k- ai
1652 dijalekta.