Nase Novine, November 29, 1978

              V
№
PI$E: 00 RAN TUMUR
hBv
,
.
Dok smo se odmarali na plazama juznog Ontarija
2ele6i mlr i zaborav od svakldaSnjice a Sto vISe stfhCevlh
atoma, uz zvukove vedrih nota procurllaje vijest o pojavl
po.llja u Nprwlc.hu (Oxford country). Nije trebalo dugo da
se utvrdi tpcnost vljestl o dolasku polija, jer se na licima
mnogih pojavila zabrinutost a pltanje kruzllo naokolo: zar
opet taj Cudnoyatl polio? Sve Je Ipak proteklo bez neke
ve5e panike i ako su јоб uvijek syjeza sjedanja na Ijeto
daleke 1916-e- , kada je tlh dana u Amerfcl odjeknula vijest:
izblla je epidemija pollomljelltlsa (III skra6epo polljaK
djeca ostaju nepokretna, umiru. Danas, zahvaljujucr
napretku i razviju medicine a, posebno dr. Jpnasu E. Salku
~ 6ovJeku pred kojlm je taj opaki bacil morao uzmaknuti,
razloga za paniCenje nije bllo. 2ari5te je na vrijeme oikrive-no- ,
svih-- 6 dboljelih izolirano, a da bi se bolest imobllizi-raf- a
sve osobekdje su bile u dodiru ill u bllo kakvom
kontaktu s oboljelima stavljene su u karantene. Tako se u
karantenama na§lo oko 90 osoba. Isto tako vrSena su I vr§e
se cijepljenja protiv polija (Salkovom i Sabinovom vakcl-nom- ).
Utvrdeno je, da je djecji napasnik do§ao Iz zemlje
cvijeca — Nizozemske, s grupom turista.
A da bl imali Sto manje nepozeljnih gostiju, takovlh I
slidnlh, pntarijski minister zdravlja D. Tlmbrell u svom
nedavnom govoru sejezalozio, da ce zatraiiti od federal-ni- h
vlasti donoSenje propisa o obaveznom imunitetu
turista I drugog osoblja koje dolazi iz zemalja gdje je
evidentna prisutnost polija. Do danas, pre ma propisu
Svjetske zdravstvene organlzacije, obavezan Imunltet za
inozemne putnike potreban je od: kolere, kozica, 2ute
groznice i kuge. Polio jo§ nije obuhvacen tlm propisom.
Povjest Poliomijelitisa
Poljbmijelitis ill dje6ja parallza ]e zarazna upalna
bolest centralnog f ivfianog sustava, uzrokovana virusom.
Prva pojava polija zabiljezena je u Stockholmu 1887. sa 44
oboljela. NeSto kasnije epidemija polija javlja se u
Vermontu (USA) sa,132 sludaja. Veca epldemlja poliomije-litisa
zadesila je Svedsku 1905. od koje je oboljela 1031
osoba. Dvlje' godine poslije epidemija polija presellla se
na sjeveroamerlCki (continent'— tako je 1907. u New Yorku,
zabiljezeno 2000 oboljelih, a u drugom navratu,1916.,
OvunufuiO'unuhAuiljloalioa aa cОuОПuОu luiimmifililmh. fu2umu4ilinino --ioОПuОu. uAittlMrlwivnonn jI o
uzroCnik — virus. ч
,
. Poslije drugoga svjetskog fata opaza se vdljlvl-ppras- t
oboljenja od djecje paralize. Vlrusa polija ima, I u primitiv-ni- m
i u visoko.clvlllziranim sredlnamat,a da Ipak svugdje
ne.dolazi do epidemije. Cudnovata je to bolest po mnogo
бети. Napada Ijefi za vrijeme Skolsklh praznika, kad su
djeca najbezbrifnija I najpokretljivija. Dr. John'R. Paul je
zapazio: "Sto su naSa djeca 6156a, to vl§e produbljujemo
doba njihove osjetljivosti, zbog fiega se polio sve бебсе
javlja kod starije djece. Posljedlce su tad mnogo teie".
Prema izvjeStaju Svjetske zdravstvene organlzacije, ipak
se moze re6i da djecja parallza danas jzfiezava u razvijenim
zemljama,- - dok postaje sve rasprostranjenija u afrldkim
zemljama, osobito u Etiopijl, Keniji, Maliju I Nigeriji. U
Evropi je, na primjer, otkrlveno 2800 slufiajeva Izmedu
. 1951. i 1955., dok je 1969. zabiljezeno samo 475.
U Aziji je zabiljezeno najmanje slufiajeva: 1 952. bllole
2400 oboljelih a 1969. samo 13. ' '
Polio Je sluzbeno pobjeden 12. travnja (aprila) 1955.
godine, kada je upravo na 10-objjetn- icu smrtl Franklina
Roosevelta, podnesen konadni IzvjeStaj dra Francisa o
vakcinaclji. Kratka vijest iz tog IzvjeStaja, koju.je objavila
agencija Associated Press, bila je: "Danas Je sluibeno
objavljenoda je Salkova vakcina neSkbdljiva, djelotvorna I
snazna".
Spomenuo sam amerifikog predsjednika F. Roosevel-ta
na kojega je okrutni napadafi "digao giavu" 1916. 1 vezao
ga za kolica. Osimjoga, Roosevelt je osniva6 Naclonalne
' zaklade za djedju paralizu — 1938.
Na kraju, sppmenlmo i godinu 1952. koja nosi
strahovitf rekordi pko 58000 oboljelih, vl§e od polovlce
, ' prikovano za'k revet ill kolica, a oko 3300 umrlih.
Salkova borba s poljjem
Jonas Edward Salk rodio se 24. Ilstopada (novembra)
1914.. u Neyy, Yorku. Llje6ni6ku dlplomu stekao je sa 25
godina. LljecnldkdjVpraksl prethbdio je rad u laboratorlju
dra Francisa. Zatirn slijedi zaposlenje u bolnicl ''Mount
Sinai" u New Yorku,' gdje se ve6 Ispoljavala njegova daro-vitos- t.
Poslije tri g'pdlne taj istrazivaftpratl nastojanja dra
Kolmera i'Brodieja oko vakclnacije a za 5 godina postaje
docent epidenilnologije.. '
""Najprlje, Jonas Salk sa svojlm suradnlclma utvrduje
da postoje tri tipa polija. Trebada se'ublje virus a da se
ofiuvaju njegove sposobnosti da stvori antltijela. Dakle,
nimalo lako ni jednostavno. Mucila su ga I sjecanja na
, Brodiejeve iKolmerove рготабаје. Oni su pokuiali ubltl
.virus s formaldehidom, ali je dr Maurice Brodie razmidljao
I o 2ivom virueu. Mnogo Je djece primllo njihovu vakclnu,
, neka su I oboljela. Slijedlll su protest! I pitanje: ZaSto?
Obojica su morala ubrzo odustati. Ne valja se polgravatj s
polijem nl s jaynlm mjenjem gradana. --Zato se dr. Salk
. odlufiio za ovu soluciju: kuhanjem je ublp virus izloZiySi
.-z-araenu
tekudinu kulture tklva formaldenidu u orhjeru .
250:1, naHemperaturl topljenja l.eda. Poslije je otkrlo f
mpgubnos't omjera 4000:1. Pr.lje 1954. cijepljenb Je oko
12000 djece takovom vakclnom a da nije doSlo do greSke.
'Na pltanje, da;,lije-t- o .hrabrost, Salk uzvrada: "Hrabrost
" po6lva na povjerenju, a ne na'p'ustplovnom duhu, a povje- -
Vflkclne. Salk etrDlllVo rmarlllvo'nastavlla zaoofteto dielo.
Odlazlu Pennsy'lvanlju I u;clomu za eakatu.djecu (tbeu blla'
djeca koja su vec imala polio) gdje mjeri porast antltijela.
KuhaevoJ virus u formaldenidu 10 do 13 dana. Dip vakcine
Je u vodi aostatak u ulju. Zatlm daje Injekciju u p'odlaktlcu
ruke, 1 1o svakom djetetu svaki od tri tipa. Za Sest tjedana,
drug! dlo doze. Tu je blip mnogo neprospavanlh nocl. Jer,
"kad cijepite djecu vakclnom polija, dva III tri mjeseca
nespavate dobro" — izjavlo je dr Salk. Medutlm, razloga
za zabrinutost nije trebalo blti. Antltijela djece, poslije
prve vakclnacije, bila su dovoljno Jaka da neutrallziraju
virus I poslije tri i pol mjeseca. Ozbiljnost posla ne
dopuSta brzinu, pa je I Salk imao dosta poteSkoda da
копабпо i dokaze svoju tvrdnju. Poslije toga se opet
nametnulo pltanje I nedoumica: voda ill ulje. Boljom se
ppkazala voda. Kolebanja su bila izazvana nekim neuspje-slm- a
s vakclnom proizvedenom u laboratorijama drugih
ИтПт „ Cizmic
. (...) O partizanima se
mnogo pile u ovdaSnjtm i stnt-ni- ni novlnama I revljama, tvrdl
se da Im enaga doslie 150.000 lju-d- l, a Sesto se u ttm novliiama opl-su- ju uspjele ratne operaclje t predjela za koje se znade da su
pod IsklJuMvom kontrolom partl-zansk- lb sila, Badlo-stanl- ca Rako-vlc- a u svojlm dnevnlm prljenosl-m- a za Juiuu Amcrlku IstlCe vrlo
£esto iestoke borbe izmedu ustaSa
i. partlzana. Pojmljlvo je, dakle,
da naSc lseljenlStvo, pod ncprekld-ni- m ntlskom vljesti o herojsklm
pothvatima partlzansklh odreda
vjeruje u sudjelovanje partlzana
u borbl za oslobodenje domovine
1 da pretposiavlja da je razloff
podvojenostl izmedu 1 odreda generala Mlhallovlda neke
.Jdurguogsclavneanrsakvei. Cneanrtordanlnea uopbrraavnae
uvlda da je ovo pltanje zamaSno
1 tcSko, all ona Istodobno konstatl-r- a tluidbaenjoegpomtrjeebsntao 1obvoltgno kdoanfsuezlsjaa konaSno razblstri, kako bl Se one- -
moguciu гакцибс! kojl bl moeli
sloxu orcra- - 1e
nizacije.
Na Jugoslavenske
narodne obrane za Jutnu Amerl-k- u, kojl se odriao od 29. IX do 1. пpXrкeе1d.9s4t4a.vvnouijodAmnitzorefapclgrjeaezlseetni tJasutaisvlntnacollS£Asuumes-e-1 sudionlka Je
avlciiiktaukoder 1 jalsvenljoesntil£kIe pjoalvitniSoasrtai,
u ranogim JuXno-amerl6ki- m diia-vom- a. Karakter zbora mo2e se ocl-jen- ltl na osnovl zakljuSaka koji
se dadu sumlratl u slijede£em okviru:
.O"rb--randaa snea JPuagcoisfllakvuenosdkrceSlNtoar1ojdas-nn-ao uputl smjerom koji je sebi
odredlo pohret'Narodnoi? oslohnA. nja Jugoslavije, kojl u Domovlnl
Ivan Itlbar;
— Jugoslavenska narodna
obrana na Paciflku pozdravl odu-Sevlje- no
sporazum izme-du
marSala Jugoslavije Josipa
.Broza i Predsjednika Kr. Vla-d- e
rlra Ivana SubaSida;
— da Jugoslavenska
obrana na osudi javno
sve izdajlce naseg naroda i
trazenje da
' svi budu pred Narodni
sud za pocinjenu izdaju i zlofiine;
r — 6a Jugoslavenska
p'oruna na Paciflku reafirmira na
ovome Zborutra2enje Jugoslave-h- a, da Jugoslaviji prijedlne svi
etniCki krajevi, kao odgovor
na upetovone manifestacije tali-jahsk- og imperijalizma;
— da ovaj Zbor javi
61anitvu svoje zakljuCke i da ih
takoder dade na svim
jugoslavenskim naseobinama, uz
apel da uklone bez ifcijeg upliva
?ve zapreke kojp su do sada stale
na puiu jedinetvu akcije Jugosla-ven- a.
Qovoredi o .politifckom radu na-Si- h'
iseljenika u Juznoj Americl
trebamo svakako na posebnom
ganda ublail a na dlrektne odgovorlo je odlukom
aa cijepi najpnje seoe, svoju suprugu Dpnnu (roo,
Lindsay) I evoja tri slna. Tu јејоб uvijek bllo prlsutno
dr Albert-Sabin- a, koji je smatrao da,treba teilti
zavakcinom 2ivog viriisa radi davanja trajnoga imuniteta,
a ne da se IJudi moraju £esto cijepiti.
Poslije toga, izlozenog u zaista najkradlm crtama,
je pokusna proizvodnja vakcine I 'pokusi vakclna-cije
po mnogicn mjestlma. Javnost je napokon pokazala
povjerenje u znanstveno prilazenje problemima. Svl su bili
svjesnl I 6injenlce da je nesretni sludaj uvijek pa
se je sve s dozom razumijevahja i strpljenja.
Rezultati nisu Izostali. Dana 12. travnja (aprila) 1955. u
17.15 sati, poslije podne, minister gda Hobby je
TV reflektorima, pbtpisala dozvolu za industrijsku,
masovnu proizvodnju Salkove vakcine. Izmedu ostalog,
rekla je: "Ovo je divan dan za cijell svijet".
л Pise: .van
partlzana
mjestu ietafi njihova nastojanja
da se integritet jugoslavens-ki- h granica. JoS 1943. Ogranak
JNO Jadran anga2irao ista-knut- og Cileanskog hoyinara Fra-nj- u
Eterovi6a da odrfi' niz preda-van- ja
"na radiju u Santlagu o pro- blemima jugoslavenske grarilce
prema Italiji. Ta su predavarija
kasnije tiskana u broSuri pod na-slov- om Actualidades Yugoslavs.
Kada su u srpnju 1943: udruzenja
Italia Libre u Argentini, Urug-vajt- r, Paragvaju, Peruu i Cileu
uputila 'sa1 Kongfesa u
peticiju vladama Ujedinjenih
Nacija tra2e6I da se lalijanskom
narodu prizna pravo na teritorijal-n- i
integritet, Centralna Uprava
JNO obratila se na iste vlade isti-Cu- 6i fiinjenicu da je napadom fagi-sti6- ke Italije za Jugoslaviju auto-mnts- kl prestao va2iti ugovor o
granicama te da Jugoslaveni s
pravom ofickuju konafino prisaje-dinjen- je Jugoslaviji svih onih kra-jo- va koji joj pripadaju, a koji su
se prije' rata nalazili unutar grani
ca Italije. Peticiia Uorave JNO
poremetltl u redovima objavljena u 6ileanskoi Stamni.
Kongresu
miSljenje
elijedlla
Luka Bona6i6 obiavliivao ie u
svome listu Jugoslavensko novo doba dvije stranice na Spanjols-ko- m u kojima je obavje2tavao
domacu o problemi- -
bor Juinih Slavena obiavio a brojem zbor Izaxvnn tetlri broSure na SDaniolskom ipy.f
paznju ku: de
entre e Italia od dra
— od BoSka J.
El de
od Ivana La
de la
oni- -
niones de un Ista
i
pisca dr
Gore fiile
vode Joslp Broz Tito 1 dr su politi6a
da
Tita
Narodna
Paclfiku
jasno
enorftiSho afirmira
izvedeni
Narodna
se
njenl
direktno
znanje
napade
mogu5,
primalo
sveCanp
pod
oCuva
je
javnost naSim
Dalmatiacion Fronterns
Yugoslavia
Josipa Smodlake; Diferendo yu-goesl- avo italiano
Babarovida; Problema Trie-ste
Coka; Realidad
Republica Federal Ponular
Mexicano
lenutog meksi6kog knji2evnika
Viktora Manuela Villasc-nor- a. navedene broSuro
marSal podijeljene istaknutim
postignut
Montevi-de- u
rima, lioyinarima i javnim radni
cima Juzne Amerike.
Va2an oblik angaXiranja. naSih
iseljenika iz Juzne Amerike pre-ma
narodu u domovini bila
je i akcija skupljanja materijalne
pomodi u ratu stradalim osobama.
Ta akcija je zapravo робе1а kad
su u Cile stigle viiesti naSim
Eglp--
tu. Ukupna ротоб Eci
pot iznoslla je milijun i po peso--,
sa. Prema podacima Jugoslavens-kog
glasnika, materljalna ротоб
narodu u domovini kraja 1946.
iznosila je 620 sanduka, ukupne
ЛеИпе 90.757 kg. Vrljednost posla-n- e robe bila je 12 000.000 pososa. Kohgres Jugoslavenske Narodne
Obrane za Ameriku nasta-vio- je raditi poslijeratnim godi-nam- a, pa je tako od 23. do si-je- an ja 1947; odrzao u. Santiagu de
Chile svoje rcdovno zasjedanje
na kojemu je podnesen , izvjeStaj
0 radu, izabrana nova Uprava i
ponovo istaknuta privr2enost na- rodu 1 domovini 1 politic! nove
Jugoslavije. Medutim. politlcko
djelovanje naSih iseljenika poslije
toga noilaziti 6e na mnoge teSko- -
6e, 1 to najvlfie poradi орбе polltid-k- e situacije u svijetu, sltuaclje
koja je bila uvjetovana hladnim
ratom i blokovskom podjelom
svijeta.
STO DANAS RADE
NASI ISEUENICI?
Kad je rijefi doprinosu Sto su
ga maSi Iseljenjci dali svojoj no-v- oj domovini onda se obi&no isti-C- u
njihove zasluge na ekonoms-ko- m polju, a manjese jspominje
njihova aflrmacija na' podfufiju
druStvene, politifike i kulturne
djelatnosti. To se moze objasniti
time §to su ljudi prve i druge ge-nera- cije iseljenika uglavno'm bili
siromasni, gotovo nepismeni. Oni
su svojim Suljevitim rukama gra-di- li ekonomiku dalekih zemalja,
stvaraju6i tako i egzistenciju sebi
i svojima. Te generacije iseljeni-ka
nisu znale, niti su mogle znati
za neke vi§e oblike druStvenog i
kulturnog zivota. Tek njihovi si-n- ovi
i unuci, gkolovani zahvalju-ји- б
zuljevima svojih otaca, mpgli
su se u novije doba posvetiti kul-turao- m, znanstvenom i politi6kom
djelovanju. Ali toj generaciji, na
zalost, istodobno nedostaje
najjadih veza s dalekim zavifia-je- m svojih predaka, a to je mate-rins- ka rijefi — naS jezik. U porodi-cam- a
gdje majka govori hrvatski
jezik ta veza nije ugaSena. U
onim obiteljima gdje je situacija
druga&ija, tu mladi ljudi, Juinoa-merikan- ci
jugoslavenskog porije-kl- a
zaboravljaju .riaS jezik i go-vo- re Spanjolski. Ta generacija lju
di srednje i mlade dobi, koja pri--
de Yugoslavia a traves de las pada deoenijima dvadesebog stolje- -
od
staroj
o
do
Juznu
26.
jedna
od
ca, сшш je vnjeaan pruog poiiuc-ko- m, drugtvenom i kulturnom 2i-v- otu svoje nove domovine. Na za-lost,
u nas . se o tome malo piSe' i
malo zna. Na ovom mjestu nasto-j- at бето tu greSku barem done-k- le ispraviti.
SENATORI, GUVERNERI,
UCENJACI
U Santiagu, glavnom gradu Ci- -
izbjeglicama u El Shattu u lneoa, dvjeefliujdeugoCileagnskoo-jdugoisnlavae- nv- rlo uspje2- - ипибепа u
u
o
ski instltut za kulturu. Predsjed-ni- k
mu je iseljenik i istaknuti
kulturni radnik dr Alfredo Jadre-5i- c
Vargas. Taj institut Je, izmedu
ostaloga, povjerio Josefini Turini
zadatak da izabere i sastavi zbir-k- u pripovijedaka autxsra jugosla-venskog
porijekla. Zbirka je i izl-6- 1a prigodom stote obljetnice 6ile-ans- ke Republike, a naslov joj je
Seis cuentos de escritores Chilea-ns
Yugoslavos. U zbirci su lite-rar- na ostvarenja Francisca Brzo-vic- a, Zlatka BrnCi6a, Simona Ete-rovl- da, Antonia Skarmete, Domin-g- a Mihovilovl6a i "Josefa .TuHne.
Predgovor knjizi napisala je Vera
Gonzales i, uz ostalo, navela bio-grafs- ke podatke o svakom autoru- -
11 ' ' "(Nastavlja se)