Novosti, May 06, 1944

              WiI
i
U
STRANA 2 NOVOSTI Subota 6 maja 1944
i
i Published every
NOVOSTI
Tuesdav Thursdav and Sarurdav by the Maršal Tito ovori 5
Novosti Publishing Company
In tba Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telepbone: ADelcdde 1642
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 48052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kanadska štampa o potrebi poma-ganja
narodima Jugoslavije
Niže donašamo uvodnik kojeg je objavio veliki kanadski
dnevnik The Toronto Daily Star u broju od prvog maja U
uvodniku se kratkim ah jasnim potezima opisuju postignuća
Narodne Oslobodilačke Vojske pod komandom maršala Tita
kroz kakve poteškoće prolazi naš narod u domovini i na kra-ju
se osvrće na pozive narodnih vodja Jugoslavije koji traže
savezničku pomoć u oružju municiji medicini robi itd Mi
taj uvodnik objavljujemo u prevodu da naši čitaoci vide ka-ko
demokratski krugovi i novinstvo u ovoj zemlji gledaju na
junačku borbu naših na očinskom domu i osjećaju potrebu da
njim se kao našim pravim saveznicima pošalje pomoć u što
većoj mjeri Uvodnik u prevodu glasi:
"Kroz prošlih četrnaest dana vijesti iz Londona jav-ljaju
o novim uspjesima partizanskih armija maršala T-ita
Njemačka ofenziva u Crnoj Gori je razbijena i parti-zanske
jedinice su prešle u ofenzivu po cijelom jugosla-venskom
frontu Pred nekoliko dana partizani su se is-krcali
na otok Korčulu koji je manje nego jednu milju
od dalmatinske obale Pomoću savezničkih pomorskih
commando i ranger jedinica ovaj 40 milja dugačak otok
Je zauzet te ovo zajedno sa zauzećem otoka Mljet može
poslužiti kao odskočna daska za savezničku invaziju na
Balkan
Javljeno je da je armija maršala Tita postala sve-balkans- ka
armija Jugoslavena Madjara Rumunja Bu-gr- a
i drugih partizana koji su se njihovim redovima pri-ključili
posljednjih mjeseci Kad se otvori invazija na
Europu vodstvo njegovih 300 000 dobro organiziranih i
discipliniranih trupa biti će od velike važnosti Premijer
Churchill je prošlog februara o maršalu Titi rekao- - on je
izvrstan vodja slavan u borbi za slobodu1 On (Churchill)
ga je proglasio vojnim vodjom ujedinjene Jugoslavije i
objasnio da je Tito izabran "na principu podržavanja do-brog
povjerenja u one koji podržavaju povjerenje u nas"
On je dalje podvukao kako je istragom ustanovljeno da
partizanski maršal ima "ovog časa više od jedne četvrti-ne
milijuna vojnika sa sobom i veću količinu oružja koje
je oduzeto neprijatelju" Partizanske sile rekao je dalje
Mr Churchill "su Jedina sila koja se efektivno bori protiv
Nijemaca" Oni su jedini koji se u istinu suprostavljaju
Nijemcima u Jugoslaviji od 1941 godine
Danas partizani zadržavaju dvadeset njemačkih di-vizija
naprama 14 divizija koje su bile protiv njih prije
nekoliko mjeseci Titove armije sada kontroliraju preko
dvije trećine cijele Jugoslavije U oslobodilačkom pok-retu
saliveni su zajedno narodi od četrnaest raznih religi-ja
i šest do sada zasebnih dijelova zemlje 2ene se bore
kao i muškarci One su prožete istim uvjerenjem i bore
se sa istim ciljem Jedan američki dopisnik je javio da
Je to armija puna mladih ljudi koji su prividno ostanli
Malodobni dječaci se danas nalaze u prvim borbenim
redovima Mnogi od njih su već ranjeni po nekoliko puta
Mnogi su ubijeni
U svjetlu ovih činjenica apeli partizana za humani-tarnu
pomoć ne mogu proći neopafeno Do danas pre-ko
13000 izbjeglica i ranjenih boraca iz ratne zone Ju-goslavije
evakuirano je u Kairo i Italiju Njima je liječ-nička
i druga pomoć neposredno potrebna Njihovo sta-nje
raspravljali su američki dopisnici prošlog tjedna sa
svećenikom Vladom Zečevićem inače poznat pod ime-nom
"borbeni svećenik" koji je sada ministar unutarnjih
poslova privremene partizanske vlade Javlja se da je
on suznim očima apelirao za pomoć Richard Mowrer je
o jugoslavenskim izbjegličkim logorima pisao: "Prva
tvar koja se dojmi čovjeka jesu mnoga djeca male dje-vojčice
sa kosama preko ledja i mali dječaci sa ošišanim
glavama" Mnogi od njih su iznakaženl po nadma Mno-gi
od njih su ostali siročad bez roditelja
Nadati se je da će nešto biti poduzeto u Kanadi za
odašiljanje što je najviše moguće zaliha ovim hrabrim
borcima i našim saveznicima"
Tako glasi uvodnik The Toronto Daily Star od 1 Maja ove
godine Uvodničar završava svoj članak izrazujući nadu da
bi trebalo poduzeti nešto i u Kanadi za odašiljanje što je naj-više
moguće zaliha našim hrabrim borcima i saveznicima
Mi pozdravljamo ovo demokratsko zauzimanje Stara za
naše narode u Jugoslaviji Pozdravljamo jer znamo da će to
pomoći i omogućiti da se pitanje podupiranja herojske borbe
1 života našeg naroda proširi ne amo na naš narod nego i
na ostali narod u Kanadi
Pravilnim postavljanjem pitanja borbe i pomoći narodima
u Jugoslaviji Toronto Star kao najveća i najpopularnija ka-nadska
novina učinio je svoje I opet će nadamo se kad za
to vrijeme dodje
Medjutim na nama zemljacima braći i sinovima onog
hrabrog naroda je da i mi učinimo svoj dio Po onom što mi
učinimo cijeniti će drugi narodi naš patriotizam i naš osjećai
prema velikoj borbi koju naš narod vodi I nema dvojbe tada
o nam i pomoći jer su svijesni da je armija maršala Tita je- dina efektivna sila koja se bori protiv Nijemaca u Jugoslaviji
— da su to naši pravi saveznici koji su već toliko žrtvovali u
ovom zajedničkom ratu
Neka uvodnik Toronto Stara bude još jedan poziv svima
onima koji već na tom pitanju rade i onima koji još čekaju i sa
sirane promatraju da se priključe ovom velikom i humanitar-nom
pokretu koji je već u punom zamahu i koji ima samo jed-nu
svrhu i jedan cilj — kako što vize i što složnije pomoći na-šoj
braći u starom kraju
TITOV GOVOR ŠTAMPAN U PARTIZANSKOM ČASOPISU
"NOVA JUGOSLAVIJA" BROJ 1 1 MARČ 1944
Značaj odluka AVNOJ-- a za daljnji razvoj oslobodilačke borbe
STVARANJE FEDERATIVNE
DRŽAVNE ZAJEDNICE
Medju najveće uspjehe koje su
narodi Jugoslavije postigli u toku
ovog oslobodilačkog rata spadaju
bez sumnje odluke Drugog zas
jedanja Anti-fašističk- og vijeća na-rodnog
oslobodjenja Jugoslavije
One znače čitavu prekretnicu u
procesu ove oslobodilačke borbe
Udareni su prvi temelji za izgrad-nju
jedne nove srećnije Jugosla-vije
sa pravednijim uredjenjem
koje garantuje našim napaćenim
narodima bolju i sretniju buduć-nost:
uredjenjem koje počiva na
nacionalnoj ravnopravnosti brat-skoj
slozi i socijalnoj pravednosti
Te su odluke izraz težnja svib na-ših
naroda i zato ih sa tolikim
oduševljenjem pozdravlja ogrom-na
većina svih naroda Jugoslavije
Odjek tih odluka u čitavoj zem-lji
i inostranstvu je ogroman U
samoj zemlji te odluke su prvo —
samo učvrstile duboku vjeru svih
onih koji se bore u ovoj neravnoj
borbi za svoju slobodu i ravno-pravnost
da natčovječanski napo-ri
i žrtve date u ovoj borbi nisu
bile uzaludne Drugo — svima
onima kojima je bila neizvjesna
sutrašnjica a plašili su se prošlo-sti
data Je jasna perspektiva i
odredjen cilj kojemu bez koleba-nja
treba da doprinesu stoj dio u
ovoj teškoj borbi Treće — suma
kolebljivcima i špekulantima koji
su stajali po strani i čekali zgo
dan momenat da vide čija će stra-na
prevagnuti obe odluke oduzele
su daljnju mogućnost izgovaranja
da "jo3 nije vrijeme" Oni su pri-siljeni
da se opredijele: ili — ili
sa narodom ili protiv njega Četvr-t- o
— ove historijske odluke su
najmoćnije oružje kako protiv
okupatora tako i protiv svakovrs-nih
izdajnika i reakcionara koji
su se do sada bacali klevetama na
narodno oslobodilački pokret na-zivajući
ga čisto komunističkim
itd
REAKCIONARNI ELEM ENTI
SE UJEDINJUJU KAKO U
ZEMLJI TAKO I IZVAN
ZEMLJE
Ovi posljednji su se brzo opre-dijelili
Većina njih našla se na
istoj liniji sa okupatorima Iz-bjeglička
jugoslavenska vlada za-uzela
je otvoreno neprijateljski
stav Reakcioneri i vrhovi nekih
bivših partija u zemlji silno su se
uzbudili i počeli su potajno tražiti
pomoć na ste strane Oni se uje-dinjuju
— kako u zemlji tako i u
inostranih u ne obazirući se na
političko-partijsk- u pripadnost Oni
potajno šuruju sa okupatorom ne
bi li pomoću unjega zaustavili ne
kako ovaj historijski točak Oku-patorske
sluge — Nedić Pavelić
kao i Draža Mihajlović — nastoje
svim silama da pomoću okupatora
izvrše nasilnu mobilizaciju i zajed-ničkom
oružanom silom spriječe
narode Jugoslavije da ostvare svo-je
velike zamisli Sam okupator
trudi se veoma marljivo da sav taj
zločinački rad domaćih izdajnika
i reakcionera iskoristi u svoje svr-he
ne bi li kako produžio svoj ži-vot
Na jednoj strani — on izdaj-niku
Nediću milostivo nudi Istoč-nu
Bosnu i Crnu Goru za nekoliko
desetina hiljada srpski vojnika
koji bi trebali da zamijene Nijem-ce
u borbi protiv Narodno-oslobo-dilač- ke
vojske Muslimanima u Bo-sni
obećava autonomiju Paveliće- -
vim ustašama Boku Kotorsk'i
Hercegovinu i ostali dio Bosne
Jednom riječi nastala je čitava
zbrka koja je — s druge strane —
već izazvala medjusobne sukobe
izmedju "velikosrbina" Nedića i
"velikohrvata" Pavelića Musli-manskim
reakcionerima takodjer
nije razumljivo kako se njihova
autonomija može poklapati sa po-djelom
Bosne izmedju Pavelića i
Nedića No baš zbog ovih švap-ski- h
gluposti naši narodi ne tre-ba
mnogo da se boje od "ujedinje
ne" reakcionarne izdajničke klike
Beograda i Zagreba
Rješenja koja su predstavnici
naroda Jugoslavije donijeli na
Drugom zasjedanju Avisuj-- a o
budućem uredjenju Jugoslavije
naišla su i svim demokratskim sa-vezničkim
zemljama na simpatije
i jednodušno odobravanje Te od
luke zabilježene su u inostranoj
demokratskoj štampi i na radiju
kao jedan od najvažnijih dogad ja-ja
u posljednje vrijeme Drugačije
i nije moglo biti Ovaj rat je i su-više
surova škola ne samo za poli-tičare
nego i za svakog prosječ-nog
čovjeka ne samo u našoj zem-lji
nego i u svim savezničkim
zemljama koje dna+ :asma pra
vilno mjere životnu sposobnost
jednog naroda I njegovu sposob-nost
da sam sobom upravila —
njegovom upornošću i borbi protiv
njemačko-fašistički- h okupatora
mi danas ne možemo se
zaustavimo samo na konstatacija-ma
da su ove odluke naišle na po-voljan
odjek u zemljama inostran-stv- a
Narodna predstavništva —
AVNOJ Presidium AVNOJ-- a i
Nacionalni komitet oslobodjenja
Jugoslavije — primila su na sebe
ogromnu odgovornost pred našim
narodima odgovornost za svoj
rad se naročito tiče Nacional-nog
komiteta kao izvršnog orga
na naroane vlasti Jasno je da
Nacionalni komitet mora da vrJi
svoju dužnost pod najtežim usio- -
vima pošto postoji čitav niz raz
nih prepreka koje onemogućavaju
pravilan razvoj njegovog rada u
cjelini kao i rada pojedinih povje-reništva
posebice stvar i jeste
u tome da i pod ovim teškim
okolnostima treba učiniti sve £to
se može da bi se na taj način op-ravdalo
povjerenje koje narod ima
u svoje predstavnike
NAJGLAVNIJI I NAJPRVI ZA- -
DATAK JE OSLOBODITI
ZEMLJU
Trvi i najglavniji zadatak Na-cionalnog
komiteta u sadašnjem
času jeste pitanje oslobodjenja na-še
zemlje i njegova pažnja mora
biti uglavnom usmjerena u tom
pravcu Glavni teret nosi na svo-jim
plećima naša Narodno-oslobo-dilač- ka
vojska Prema tome: sve
za front sve za pobjedu — ostaje
još uvijek vodeća parola Pita
nje prehrane i uopće snabdijevanje
vojske to je jedan od najvažnijih
problema od kojih zavisi uspjeh
naše daljnje borbe Nacionalni ko-mitet
treba da posveti ovome
maksimum svoje pažnje Izvori
potrebnih sredstava nalaze se u sa-mom
narodu i narod ta sredstva
rado daje Ali teret treba podije-liti
podjednako i zato je potrebno
izvršiti takvu organizaciju sabira
nja sredstava da pojedini krajevi
i sela ne budu pogodjenl i suviše
mnogo Treba se pobrinuti već sa-da
i naći načina kako da se po-mogne
našim seljacima na oslobo-djen- oj
teritoriji sjemenom 1 rad-nom
snagom da bi se zasijalo što
više zemljine površine Osim toga
treba tražiti nove izvore snabdije-vanja
jer se rat već tri godine
vodi uglavnom na teret najsiro-mašnijeg
dijela našeg naroda u
najpasivnijim krajevima koji nije
više kadar ni da prehranjuje sama
sebe Razumije se ti izvori mogli
bi doći samo iz inostranstva Sa-vezničke
zemlje su obećale da nam
dadu takvu pom& Ali Nacionalni
komitet mora preduzeti organiza-cione
mjere da bi se ta pomoć br-zo
i pravilno raspodijelila čim bu-du
stvorene mogućnosti da ona do-dje
Treba prikupiti statističke po-datke
o stanju pojedinih porodica
o broju grla stoke o količini zasi
jane zemlje o broju duša kojima
treba puna ili djelimična pomoć
itd
Ali da
To
Ali
U Bosni i Hercegovini u Cr-noj
Gori u Lici u Srbiji u Ma-kedon- iji
Hrvatskoj Dalmaciji
u Sloveniji Vojvodini popaljene
su stotine i stotine kuća čija su
zgarišta obrasla travom a sta-novništvo
živi u zemunicama i
raznim stajama što je veoma
opasno zbog širenja zaraznih i
drugih bolesti Ovdje je potreb-na
hitna pomoć koliko dopušta-ju
današnje prilike u kojime se
nalazimo Treba smjesta dati
inicijativu i pomoć da seljaci
grade drvene stanove Treba
odrediti šumske predjele gdje će
se planski sjeći gradja treba se
pobrinuti za čavle I si jer to
seljaci nisu kadri da nabave a
bez toga se graditi ne može
NARODU TREBA POMOĆI
Kao što smo vidjeli naš narod
živi u strašnim higijenskim prili-kama
pa je potrebno da se pred-uzm- u
najhitnije mjere kako bi se
narod sačuvao od zaraznih i dru-gih
bolesti
TITO ZOVE
Na Balkanu barjak snažno
— narodni se vije
To je barjak
— nove Jugoslavije
Pod njim snažno
— Maršal Tito stoji
I svoj narod
— pod barjakom broji
Tito zove
— da sav Balkan ječi
Gromoglasne izgovari
— riječi:
Hura braćo!
— Hura sa svih strana!
I fašNte
— tjerajmo s Balkana!
Bab Biškupovich
I S "
SS®! x$M£?Z vMMkSlfeNSL
n"Sarvoidinzidajsnuidci ii snnaorosidtininanjetpežriejatpeoljsiljeudikcool"iko—nTeitooperu sa sebe sramotu izdaje doći će pred
Na čitavoj oslobodjenoj terito-riji
i gdjegod je to moguće treba
odmah organizovati redovnu škol-sku
obuku za djecu Radi toga se
mora na vrijeme pobrinuti za uči-telje
udžbenike prostorije i dr
Većina članova Nacionalnog ko-miteta
oslobodjenja Jugoslavije
imala je prilike da se u toku ove
teške oslobodilačke borbe na licu
mjesta upozna sa svom bijedom
našeg stanovništva Uzročnik te bi-jede
nije samo okupator već i 20-godiš-nje
haračenje raznih protu-narodnih
režima Uzročnik te bije-de
je sistem vladavine korupcije i
nasilja jedne organizovane škole
odnarodjenih profitera željnih br-zog
bogaćenja na račun naroda
U Srbiji Sandžaku Bosni i Her
cegovini u Lici Crnoj Gori vi-djeli
smo kako narod živi u male-nim
tijesnim kolibama prljavim i
nezdravim često zajedno sa sto
kom Vidjeli smo strašne životne
uslove koji su nam nametali pi-tanje:
pa kako je taj naš narod
uopće uspio da se održi u životu?
Za Sto je uopće plaćaj poreze i
druge namete? Tu smo istovre-meno
nalazili i odgovor zašto se
taj narod bori danas tako uporno
za svoju slobodu Taj je odgovor
da se narod ne bori za onu bivšu
maćuhinsku Jugoslaviju već za
novu Jugoslaviju koja trena da
mu osigura život dostojan čovjeka
Zato naš najsiromašniji dio naro-da
daje danas posljednju koricu
kruha zato on stoički trpi sve
patnje ovog rata — dobrovoljno
zato on daje svoju krv i svoje ži-vote
To nam je ujedno i odgovor
zašto naši narodi mrze tako neo
doljivom mržnjom sve ono što
potsjeća na staro
Treba posvetiti najveću pažnju
činjenici da još i danas kada ve-ćina
našeg naroda podnosi najteže
žrtve u borbi za svoju slobodu i
bolju budućnost i kada napreže
sve svoje snage da istjera okupa-tora
iz svoje zemlje postoji jedan
dio Hrvata Srba Slovenaca Mu-slimana
Crnogoraca Arnauta
itd koji otvoreno služe okupatoru
U redovima Nijemaca protiv na-ših
naroda bori se jedan dobar
dio hrvatskih domobranaca slo
venskih domobranaca bosansko- -
hercegovačkih muslimana srpskih
četnika Draže Mihajlaića i Nedi-ćev- e
državne straže kosovskih Al-banaca
crnogorskih bosanskih i
drugih četnika Svi oni vrše naj-običniju
izdaju nad svojom zem-ljom
i narodom Svi oni ukoliko
odmah ne predju u redove NOV i
POJ i svojom borbom ne operu sa
sebe sramotu izdaje biti će stav
ljeni pred narodni sud i snositi
najteže posljedice za svoju izdaju
Historija našeg naroda će ih
postaviti na sramotni stub i poko-ljenja
će ih spominjati a prezre-nje- m
Svi oni koji budu i dalje slu-žili
okupatoru ukoliko ih ne po-godi
najteža narodna osuda ne-će
imati prava da učestvuju u
budućem uredjivanju naše dr-žavne
zajednice Takvi neće
imati prava da se koriste plo-dovima
ove veličanstvene oslo-bodilačke
borbe
Naša slavna Narodno-oslobo-dilač- ka
vojska i partizanski od-redi
sastavljeni su na dobrovolj
noj bazi Oni daju dobrovoljno
svoju krv i svoje živote za bo-lju
i sretniju budućnost svoje
zemlje Nitko nema prava da
traži od njih da i dalje sami
snose sav teret ove teške borbe
Svi oni koji stoje po strani mo-raju
putem mobilizacije biti
pozvani da Trse svoju dužnost
u redovima NOV i POJ Tko se
ne bi odazvao ovoj najčasnijoj
dužnosti s pravom će biti iigo-sa- n
ne samo kao kukavica nego
i kao izdajnik svoje domovine
Dati sve od sebe u ovoj teškoj i
krvavoj borbi najpravednijoj u
historiji naših naroda to je duž-nost
svakog čestitog Srbina
Hrvata Slovenca Muslimana
Crnogorca Makedonca i drugih
KRIMINALNO IZRABLJIVANJE
RANIJE POSTOJEĆIH
UGOVORA
U vezi s medjunarodnim odno-sima
svakog dana se pokazuje sve
veća potreba da se što prije dodje
do priznanja de jure Nacionalnog
komiteta kao jedine zakonite vla-de
Jugoslavije To imperativno
traže interesi naših naroda koji
su već i onako dovoljno oštećeni
izdajničkim radom jugoslavenske
izbjegličke vlade
Narodni novac koji je prije ra-ta
i za vrijeme rata deponiran u
savezničkim zemljama jugosla-venska
izbjeglička vlada nemilo-srdno
rasipa u svoje lične svrhe i
u svrhe financiranja izdajničkih
četnika u zemlji Ovdje dolazi do
apsurda i činjenica da jedna neod-govorna
izdajnička vlada iskoriš-ćav- a
ranije postojeće ugovore i
obaveze Saveznika da — iako bez
ikakve veze sa svojom zemljom i
narodom — može nesmetano da
troši i upropašćava narodno dobro
Tako te izbjeglice vrše najobičniji
kriminal u odnosu na narode Ju-goslavije
kojima je baš danas naj-više
potreban taj novac za vodje-nj- e
ovog teškog oslobodilačkog ra-ta
i koji će sutra kada se ova
borba svrši biti naročito potreban
za obnovu naše razorene zemlje
Izbjeglička vlada koja kipi ne
odoljivom mržnjom prema narodi-ma
Jugoslavije koji su bez i pro
tiv njene volje pošli u boj protiv
svog zakletog neprijatelja poku-šava
da gura svoje pristalice u
razne medjunarodne odbore gdje
posve je vjerojatno neće raditi u
interesu naših naroda Mi ne mo-žemo
biti ravnodušni prema tim
činjenicama Moramo preduzeti sve
da se spasi narodni novac da u te
odbore udju predstavnici u koje će
naši narodi imati povjerenje tj
oni koje će uputiti Nacionalni ko-mitet
oslobodjenja Jugoslavije U
tome cilju potrebno je stalno ape-lirati
na čestitu medjunarodnu
javnost i na Saveznike Mi sma-tramo
da narodi Jugoslavije koji
doprinose tolike žrtve u ovoj bor-bi
za zajedničku savezničku stvar
imaju pravo očekivati da će sa
vezničke države što prije prekinu-ti
veze sa izdajničkom izbjegli
čkom vladom i omogućiti da naši
narodi dodju do svoje imovine —
da će Saveznici uspostaviti nor-malne
odnose sa Nacionalnim ko-mitetom
oslobodjenja Jugoslavije
Iako će se pitanje našeg unu-trašnjeg
uredjenja definitivno rje
šavati poslije oslobodjenja zemlje
od okupatora ipak je danas po-trebno
preduzeti mnoge predrad-nje
koje su neophodne ne samo
zato da bi s to pitanje lakše rje-šavalo
poalije svršetka rata nego
i zato što je neophodno već da-nas
radi uspješnijeg vodjenja os-lobodilačke
borbe Pitanje federa
cije poznato je mnogim gradjani-m- a
naše zemlje samo kao riječ fe
deracija koja predstavlja nešto
bolje od stare Jugoslavije a što
ona ustvari snaći sa našu zemlju
u cjelini i xa pojedine narode po-sebice
mnogima nije jasno Us-pješno
objašnjavanje tog pojma ne
moie se ostvariti samo propagan-dom
ono moie biti potkrijepljeno
praktičnim radom odnosno rje
šavanjem već danas1 izvjesnih pi
rativnog uredjenja Nacionalni
komitet oslobodjenja Jugoslavije
mora nastojati da sve one grane
poslova unutrašnje uprave koji
spadaju u domen jedne federativ-ne
jedinice već sada ne samo pre-pusti
toj jedinici nego i da joj
pomogne svojom inicijativom i or-ganizacionim
savjetima S druga
strane Nacionalni komitet treba
takodjer da pazi da rukovodeći or-gani
federativnih jedinica ne pre-uzimaju
na sebe kompetencije ko-je
spadaju u dužnost Nacionalnog
komiteta oslobodjenja Jugoslavije
odnosno centralnog organa Jugo-slavije
Takvo razgraničenje može
se vršiti već sada u procesu ovog
rata ali pri tome treba paziti da
se to radi veoma pažljivo I s pu-nim
medjusobnim sporazumjeva-nje- m
Iz nekih krajeva kao na primjer
iz Vojvodine i drugih stižu nam
često pitanja što će biti sa dotič-nom
pokrajinom Hoće li i ona
imati svoju autonomiju ili će pri-padati
nekoj drugoj federativnoj
jedinici Razumije se da su ta pi-tanja
umjesna da ona pokazuj'i
koliko se naš narod u svim djelo-vim- a
naše zemlje interesuje za
svoje buduće uredjenje koje
treba da mu donese sva ona prava
što mu pripadaju Na ovo pitanje
mi danas možemo odgovoriti samo
ovo: bez sumnje Vojvodina će
kao i druge oblasti koje preten-duj- u
na to dobiti najširu autono-miju
ali pitanje autonomije i pi-tanje
kojoj će federativnoj jedini-ci
dotična pokrajina biti pripoje-na
zavisi od samog naroda od-nosno
njegovih predstavnika kada
se poslije rata bude rješavalo o
definitivnom državnom uredjenju
To je samo jedan mali dio onih
ogromnih zadaća koje stoje pred
Nacionalnim komitetom oslobodje
nja Jugoslavije i pred organima
svakog naroda posebice No bilo
bi nepravilno očekivati da bi se
pitanja mogla rješavati bez najve-će
pomoći ne samo Narodno-oslo-bodilačk- ih
odbora i drugih narod-nih
organizacija već i čitavog na-roda
Odgovornost AVNOJ-- a i Na
cionalnog komiteta oslobodjenja
Jugoslavije pred narodom je veli-ka
ali ja sam uvjeren da će oni
uz pomoć naroda moći da rjeSe
sve zadatke isto onako kao što
su uz pomoć svih rodoljubivih na-roda
Jugoslavije naši herojski
partizani i Narodno-oslobodilač- ka
vojska Jugoslavija mogli uspješno
da vode ovu džinovsku oslobodila-čku
borbu
TITO
MINISTAR RADA APELIRAO
NA RADNIKE ZA JEDINSTVO
London — Ernest Bcvin bri-tanski
ministar rada apelirao je
na radnike u ratnoj industriji i
transportaciji da ovoga časa zabo-rave
na sve poteškoće jer se na-lazimo
u predvečerju dana kada
će savezničkim armijama trebati
i najmanja radna snaga za uspješ-no
provodjenje rata "Apeliram
na vas da za sada ne mislite na
vaše sporove sa basovima nego o
našim vojnicima koji će se skoro
naći na drugoj strani obale" —
rekao je Bevin
POTOPLJENO I UNIŠTENO 16
NJEMAČKIH BRODOVA
London — Britanski i sovjetski
avijatićari potopili su i oštetili 16
njemačkih brodova kada su pratili
jedan saveznički konvoj koji je
preko sjevernih voda provosio rat-ni
materijal Crvenoj Armiji Ne-prijateljska
opasnost je uklonjena
i brodovi su nastavili svojim prav- -
tanja koja padaju u domen fede-lce- m prema istoku