Nase Novine, December 01, 1982

              ШШ& INTERV3UA 3UR6 BMlieA# - f ; 1 1
PREDSiEDNiKA PREDS3EDNI§tVA СК SKH, . EB3 0B3AVDENDG U NlN-u- %
V © Sto9
'Р "Т5У A 'Тј
BEOGRAD. - Ja mislim da te Jugosla-vij- i
ove godine, a mozda 1 sljedece, biti te-S- ko da vrati sve dospjele dugove inozem-stv- u,
ako se ne odluci na reprogramira-nje- .
Ail, odlucili smo da sve vratimo. Sada
se postavlja pitanje kako to uciniti? Mi
moramo, zbog ijaSe nezavisne politike i
pozicije u svijetu, da vodimo takvu eko-noms- ku
i spoljnu pojitiku da nlko ne mo-ze
da nas ucjenjuje, da nam postavlja
uvjete.
U intervjuu za NIN to je izjavio Jure
Billt, predsjednik Predsjednistva CK SK
Hrvatske, napominjuci da drzava ne treba
da ide na reprogramiranje. Ne treba, me-duti- m.
iskljuciti mogucnost da se razgova-r- a
sa svakom zemljom posebno. .Mislim
da je greska sto nismd prije zauzeli stav
da banke i privreda mogu vrsiti reprogra-miranje,
jer je to normalno u svijetu. Da-na- s
je na financijskom trzistu vaino da se
plate kamate, sto mi za sada cinimo, a da
se glavnica placa prema mogucnostima
partnera Ali mi smo to ispolitizirali i uci-ni- li
medunarodnim problemom, sto je bila
greska
Zakljucujuci odgovor na pitanje o repro-gramiran- ju
dugova Jure Bilic je rekao:
Ak'o hocemo da ostanemo potpuno neza-visn- i.
da nam nitko ne moze postavljati
uvjete, onda se mora poduzetinesto drugo.
Moramo jasno red naSem stanovnistvu:
da bismo sacuvali slobodii i nezavisnost,
odbili eventualne pritiske. 'a buduci da
smo se zadnjih sedam, osam ili deset godi-n- a
razvijali brie nego sto smo mogli, sada
smo prinudeni da se povlacimo. Ali, da se
ne povlacimo u panici. nego organizirano.
Svjesni smo toga da moramo zavrsiti ono
sto je pri kraju, moramo od mnogo cega
odustati. za investicije u infrastrukturi
jedno vrijeme staviti potpuni moratorij. . .
I, jasno kazati ljudima da nekih artikala
koji su vezani za devize nece biti u dovolj-no- j
mjeri. Znaci, moramo ici na zrtve.
Na pitanje NIN-- a sto zapravo Hrvatska
traii, kada trazi razumijevanje za svoj
ekonomski polozaj u ovome trenutku. Jure
Bilic je. odgovorio da se ne traie nikakve
povlastice, nego zajednicka rjesenja. Od
560 milijuna dolara koje je Narodna ban-k- a
Jugoslavije dala republikama i pokra-jinam- a,
274 je dala za Hrvatsku- - sve ostale
banke su dale 24. Ali, nije rijec ovdje samo
o devizama, vec o instrumentima koje tre-ba
donijeti, rijec je o tome da je ova repu-blik- a
dosla i u dinarske teskoce, a kad se
pogledaju ostali racuni vidi se da ce i Ju-goslavia
doci u takve teskoce. Prema to-me,
zajednicki moramo traziti rjesenja, a
ne da se svak probija kako umije, sam za
sebe.
Za naftu nismo krivi
.Prije toga Jure Bilic je upozorio da su
sve republike, osim Slovenije, koja za sada
nesto bolje stoji, u slicnoj situaciji, s tim
sto je Hrvatska u tezoj situaciji zbog krat-korocn- ih
kredita, koje je uzimala za naftu
u ime drugih. Uzimala je i kredite da bi
mogla vratiti dugove kada' je nestalo de-vizn-og
trzista. I devizne kredite da bi ih
mogla pretvarati u dinarske.
Greska je. ocigledno, u tome sto su uzi-ma- ni
krediti za konverziju u dinare. Za to
smo mi krivi, a za naftu nismo krivi. Za
naftu smo uzimali kratkorocne kredite uz
visoke kamate od 20, pa i 25 posto i to smo
morali vracati. A oni koji su koristili naftu
nisu u tome ucestvovali, ili bar ne dovolj-no- .
I drugo. mi smo na nafti gubili vise od
12 milijardi... To sad sve opterecuje pri-vred- u
Hrvatske. pa prema tome i Privred-n- u
banku koja je zapala u teskoce. A dok
je privreda Hrvatske 30 godina bila deviz-n- o
pozitivna, ona je solidarno, kao i druge
- republike. pomagala ostalima u Jugoslavi-ji- .
Dakle. trazimo razumijevanje za nase
teskoce koje su nastale bez nase krivi- -
ce.
U nastavku intervjua Jure Bilic je
opovrgao tvrdnje da Hrvatska ima deviza,
Цгтнммтншштнл
a nece da placa dugove inozemstvu i svoje
obaveze u Jugoslaviji, kako hoce svoje du-gove
na taj nacin da ucini zajednickom
brigom cijele Jugoslavije Sumnja u nasda nasa privreda i nase banke drze
devize vani, ah' ja tvrdim da to nije tocno.
Nevolja nafjerala na
udruzivanje
Odgovarajuci na pitanje o sadasnjem
polozaj u Privredne banke i o tome tko sve
treba da izvucez svega toga pouke, Jure
Bilic je najprije upozorio na cinjen'icu da
polozaj bankarskog sistema nije rijesen,
da je u torn sistemu banka bila odvojena
od privrede i planiranja i da od ukupnih
dugova te banke, dugovi INE i Elektropri-vred- e
iznose 83 posto. 0 tome se radi.
Mi smo sada stali na stanoviste.da pro-blem- e
te banke treba da rjesava privreda
Hrvatske kao cjelina Zelimo da prebaci-- .
mo obaveze i odgovornost na sve one koji
su se koristili onim sto je ta banka finan-cirala- ..
Mislimo da jedan dio toga tereta,
kada je rijec o objektima koje je ta banka
financirala a koji su potrebni jugoslaven-sko- j
privredi, treba olaksati udruzivanjem
svih onih koji su za te objekte zainteresi-ran- i.
Dobar primjer za to je ovo sto se sa-da
radi.u Kutini. gdje su privrede BiH i
Slovenije dale svoje ucesce za petrokemij-sk- i
kombinat Kako vidite, tek nas je nevo-lja
natjerala na udruzivanje. '
Objasnjavajuci neke ranije tvrdnje o de-vizni- m bilanc'ma u Jugoslaviji, Jure Bilic
je rekao da se vec gotovo godinu dana tra-zi
rasciscavanje razlike izmedu platne i
devizne bilance i da ce to navodno biti us-ko- ro
ucinjeno. Ja mislim da svi podaci u
osnovi postoje. Pitanje je samo volje da se
oni objelodane. Ne mislim da bi tu mogla
biti obicna nestrucnost po srijedi, jer to su ,
strucni ljudi koji bi morali znati podatke.
Ja mislim da je to pitanje odredene politi-ke.
Odgovarajuci na pitanje, kako gleda na
ideju koju je iznio France Popit o tome da
bi Predsjednistvo CK SKJ trebalo nepo-sredn- o
da intervenira u pojedinim repu-blikama
i pokrajinama. Jure Bilic je re-kao:
Posto smo se odlucili na kolektivno
rukovodenje, mislim da Predsjednistvo CK,
SKJ, jos bolje CK SKJ, to treba da cini. Ali,
to ne znaci da mislim da je sada potrebno
negdje intervenirati. Medutim,, mislim da
je-dob- ro da budemo nacisto da se to moze,
treba i mora uciniti ukoliko bude potreb-no...
Treba uvijek ocijeniti trenutak u ko-m- e
ce se intervenirati. Moraju se stvoriti
uvjeti da se intervencija moze izvrsiti, da
unutar pojedinih sredina pocne da se uvi-d- a
da je to neophodno, kcko bi bilo sto
manje otpora Za to treba strpljenja To je
vrlo osjetljivo pitanje, pogotovu zbog toga
sto smo mi visenacionalna zajednica
Slucaj, a ne - politika
Jure Bilic j'e potvrdio da su nedavno
uhapseni neki direktori INE, navodno zato
stu su kupovali neke cijevi skuplje nego
sto je trebalo.
O Stjepanu Durekovicu jos jednom di-rektor-om
INE, koji je pod misterioznim
okolnostima pobjegao u inozemstvo gdje
se prikljucio ekstremnoj antijugoslaven-sko- j
emigraciji, Jure Bilic je rekao: On
je, kaiu, bio mirujuci agent neke strane
obavjestajne sluzbe. Mada je saopsteno da
je otkriveno kako je vec ranije cinio razna
krivicna djela, mislim da se tu ipak prije
radi o politickom nego ekonomskom kri-minal- u,
mada je i toga ocito bilo. Navodno
je spremao dokumentaciju i materijaie da
moze pisati nekakvu knjigu. Znate, u sva-kom
sistemu je moguce da se takav jedan
prikrije. Na zalost, to je kasno otkriveno.
Ali ja ne bih sada iz toga izvlacio zaklju-ck- e
kao sto to cine neki listovi koji postav-ljaj- u
pitanje: kako je vodena kadrovska
politika u Hrvatskoj? To nije kadrovska
politika- - To je jedan slucaj, greska
вшавшшшшп
PLACE KOD CHRYSLER A
Glavni predsjednik automobilske korporacije Chrysler Lee
lacocca prima $362.313 godisnje.
Podpredsjednik Gerald Grenwald prima $234.403.
H.K.Sperlich, predsjednik North American Automotive
Operations prima $238.686.
John B. Naughton, podpredsjednik, prima $195.323.
Stephan Sharf, izvrsni podpredsjednik prima $191.875.
Pedeset i sest visokih funkcionera i direktora primili su u 1981.
godini, zajedno, $5,152.688.
Chryslerovi radnici su vec dali krupne koncesije kompaniji da je
spase od propasti. Direktori i visoki sluzbenici nisu zrtvovali
nista. Radnici ovaj put hoce da dobiju ve6u placu (sada imaju
$9.07 na sat).
2QJQQ
ProSlog mjeseca sam proveo dvije sedml-ce.- u
Penzionerskom odmarali§tu u Vodlca-m- a,
kod Slbenika. O Vodicama cu re6i samo
tollko, da su one, od malog rlbarskog i
vinogradarskog sela, danas postale jedno od
najljepSih turistiCkih naselja na Jadranskoj
obali. Samo mjesto brojl neSto preko Cetiri
hiljade stanovnlka ali u njemu se, u 5pici
turistidke sezone odjednom okupi oko
35.000 stranih i domacih turista.
Medutim, namjera ovoga dopisa nije da
bih prikazao Vodice, nego da Citaocima
otslikam zbrku pojmova Sto postoji u
glavama mnogih naSih radnika privremeno
zaposlenih u inostranstvu, o пабет samo-upravno- m
sistemu i mjestu §to ga u njemu
zauzima паба radniika klasa.
Povod za ovo bio mi je razgovor, upravo u
Vodicama, s jednim od tih naSih "gasterbaj-tera- ",
koji privremeno boravi i radi u Z.
Njemackoj. On je, uglavnom, робео da
negativno ocrtava polozaj radnifike klase u
nas, a pozitivno onaj u zemlji gdje on zivi i
radi.
Робео je da mi pripovijeda o tome, koliko
mjeseCno zaraduje on i njegova supruga. A
kad sam mu postavio pitanje, za koliko
radnih sati dnevno zarade toliko novaca,
odgovorio mi je: "Ml u Njemackoj ne
raiunamo na sate nego na dane" i nastavio:
— Kad supruga i ja dodemo s posla, ja
kao fabriCki radnik, a ona kao CistaCica u
bolnici, ruiamo na brzinu, a onda trfcimo na
drugi posao, ja kod jednog obrtnika, a ona
da cisti kancelarije. Taj dodatni posao nam
traje od pet do sedam sati svakog dana.
— Nije iudno — odgovorio sam mu — sto
toliko zaradite, kad vaSa plata bi trebala da
bude plata cetvorice a ne dvojice. S druge
strane, radite onakav posao i onoliko sati,
sto mozda ne bi htjeli u6lnltl u nasoj "Jugi"
kako je vi zovete. Usputno sam mu ispriCao
slucaj jednog naseg radnika u Веби, koji je
rekao: "Da bih preziveo, moram kupati
mrtvace". Taj radnik takav posao sigurno ne
bi obavljao u svojoj zemlji.
Nakon ovakvog uvodnog izlaganja, poku-sa- o
sam da mu razjasnim neke fiinjenice u
naSem samoupravnom sistemu u Jugosla-viji.
On uopSte nije imao pojma o tome, da u
naSim preduzecima radnici, kako oni koji
rade u neposrednoj proizvodnji tako i oni
koji rade u administraciji, preko svojih
sindikalnih podruznica, zbora radnih ljudi i
radnitkog savjeta, sami stvaraju svoje
planove proizvodnje i raspodjele. Svako
preduzede pravi PRAVILNIK, u kojemu su
ДјВВ
BOLJ! ROD DUVANA
IPOREDNEPOVOLJ- -
NIHVREMENSKIH
USLOVA
Proizvoda6i duvana sa podruCja Toplice,
zadovoljni su ovogodiSnjim rodom i kvalite-to- m
duvana, mada bi prinosi i za 30
procenata bili veci da su vremenske prilike
bile iole povoljnije. Najpre grad, a kasnije i
suSni period ufiinili su da ovo ne bude jedna
od rekordnih godina po rodu duvana.
Inaie, berba ovogodiSnjeg roda duvana
privodi se kraju, a suSenje je u toku, pa se
ofiekuje da otkup pocne prvih dana ili tafinije
sredinom oktobra meseca. Da bi poslivi bili
o roku i Sto kvalitetnije obavljeni, pored
postoje6e radne snage, predvida se angazo-vanj- e
i oko 150 do 200 sezonaca.
Ne moze se izostaviti podatak da su
proizvodafii veoma zadovoljni ovogodiSnjim
rodom duvana, koji je bar za 10 procenata
veci od proSlogodiSnjeg, a i kvalitet je
veoma dobar. Na osnovu predvidanja, tokom
narednog perioda sa ovog podru6ja bice
otkupljeno 600 tona sorte "prilep" i 300 tona
"drina". Posle viSe godina zastoja u proiz-vodnji
"virdzinije" i u ovom kraju je ponovo
pofiela proizvodnja ove tako trazene vrste
duvana, pa se ocekuje da bude i nje
otkupljeno oko 30 tona, a ve6 naredne
godine i ova sorta duvana bice zasadena na
znatno vecim povrSinama, obzirom da su i
cene privlaCnije za proizvodace. Pa i pored
toga najznacajniji je podatak da se i
poljoprivrednici sve viSe iz godine u godinu
vracaju proizvodnji duvana.
ProizvodaCi tvrde da je OOUR za proizvod-nj- u
duvana u Prokuplju potpuno spremna da
prihvati celokupnu proizvodnju duvana I da'
sa otkupom moze bez ikakvih smetnjl da
робпе. SmeStajnih kapaciteta za obradu
October 27, 1982, NASE NOVjNE --7
tafino zacrtani proizvodnja, prihodl i rasho-d- i,
a to znafii i njihovi liini dohodci — plate.
Da bih mu dokazao kako to funkcioniSe
kod nas, skrenuo sam mu painju na dva
prlmjera:
U poznatoj beogradskoj Industrijl motora i
traktora "Ivo Lola Ribar" sedamdeset i
sedam radnika imaju veca mjeseCna prima-nj-a
nego sto ima njihov generalni direktor.
Kad su rekorderu najveceg prlmanja (70.000
dinara) postavili pitanje, kako ostvaruje
toliku zaradu, od sedam miliona starih
dinara mjesecno, on je odgovorio:
— Otkad smo se u ovoj fabrici dogovorili,
prije pet godina, da se placa samo efektivni
rad, ja uzmem olovku u ruke i pomnozim
broj komada sa vremenom potrebnim za
njihovu izradu. Ovo znaci da svakog mjeseca
mogu tacno da znam koliko cu zaraditi,
odnosno koliko sam zaradio. Prvo po broju
proizvoda koji produ ispod mojih ruku, a
povrh ovoga znam i to, da cu dobiti
stimulativnih deset po sto, ako za tri
mjeseca ne napravim nikakav §kart. To je sve
predvideno naSim PRAVILNIKOM, a ono Sto
je u pravilniku zacrtano, svetinja je za sve
zaposlene u naSem gigantskom preduzecu.
Da moj sagovornlk ne bi doSao do
zaklju6ka da mu govorim samo o velikim
zaradama verlkog preduzeca, ukazao sam
mu na drugi primjer, koji je potpuno
suprotan ovome o kojemu sam do sad
govorio, ali koji je, opet, u duhu samouprav-Ijanj- a,
odnosno pravilnika dotidnog preduze-ca.
Radi se o sledecem:
Direktor OOUR (Osnovne organizacije
udruzenog rada) "StupCanica" u mjestu
Olovu, predlozio je da se svlm zaposlenim u
torn preduzecu povecaju primanja, иМјиби-juc- i,
naravno, i sebe.
Na zboru radnih ljudi je doneSena odluka,
kojom se odbija direktorov prijedlog s
motivacijom: "Ne mozemo dijeliti viSe nego
Sto smo zaradili". A kad je drug direktor i
dalje ostao pri svome prijedlogu i usprotivio
se odluci radnika, RadniCki savjet preduzeca
gaje pozvao na odgovornost, pod prijetnjom
otkaza, odnosno opoziva s njegove duz-nost- i.
Nakon ova dva primjera, Sto sam ih
ispridao mome sagovorniku, postavio sam
mu pitanje, da li bi tako postupili radnici u
njegovom preduzecu, odnosno da li bi imali
pravo da tako postupe i da li su direktori kod
njih na sedamdeset sedmom mjestu u
primanjima, slegnuo je samo ramenima.
LukaMARKOVIC
Zagreb
ШШИЈ1Ш1Ј
ovogodiSnjeg roda ima dovoljno, a spremne
su i maSine kao i ostala tehnologija.
ProizvodaCi tvrde da ce prema vaiecim
propisima cena otkupa biti u proseku za
"Drinu" oko 100 dinara po kilogramu, a za
"Prilep" izmedu 150 i 160 dinara, kojom
cenom su proizvodaci zadovoljni. д_ &RC
Pariz biciklistima
Na pariskim ulicama 'e do kraja
ove godine biti uspostavljena traka
za bicikliste u ukupnoj du.ini od 100
kilometara. Prema rijef-im- a pariskog
gradonaeelnika Jacquesa Chiraea,
vec'- - do jeseni biciklisti t'e moei ne-smeta- no
koristiti oko 30 kilometara
linije. Automobilisti te se moei vo-zi- ti
trakom ..vrlo oprezno" i to kad
na njima ne bude bilo ..kolega na
dva tocka".
Toplina i vid
Tulo vida slabi prije kod ljudi
koji zive u toplijim krajevima —
tvrdi britanski lijecnik dr Weale
s oftalmoloskog instituta u Londo-nu- .
Atmosferska temperatura stetno
djeluje na lecu oka i ljudi su prisi-lje- ni da se ranije pomazu naoeala-ma- .
U Boliviji, kako navodi dr Wea-le,
u oblastima andskih planina,
gdje, je temperatura niza za pet do
sest stupnjeva nego u dolinama,
ljudi nose naoeale u 45— 50, godini,
dok u nizim' predjelima gdje je
temperatura visa — naoeale se nose
ver u 40. godini.