Nase Novine, February 21, 1985

              "Iseljenicki susreti 1985. godine"
KARAVAN SNOVA Ш №'~
&&&
JmV?
v
KS U ZAVICAJU iEvmV€i SXK??; .Jvi.#N "
Za sedamnaest dana iseljenici izsvih krajeva svijeta u sklopu
ovogodisnjih "Iseljenickih susreta" posjetili najzanimljivije
krajeve socijalistickih republika Srbije, Bosnei Hercegovine
i Crnc Gore, te socijalistickih autonomnih pokrajina Vojvodine
i Kosova o Susreti, razgovori i dozivljaji koji ce ostati u trajnoj
uspomeni nasim zeljacima
Bcogad, hotel "Union". 28 ]uni 1985
Pocinje vcliki sastanak jugoslovcnskih isc-ljeni- ka
i cijelog svijeta. SAD, Kanadc,
emalja Latmskc Amcrikc, Australie. No-vo- g
Zelanda, Bclgije. Piogram ovog sa-stan- ka,
ill kako smo ga vameno nazvali
"Iseljenicki susreti 85", objavljen je dosta
ranije, pismasukrenulau svijet l, evokrece
karavan kroz tn repubhke l dvije pokrajinc
Cvijece na Titovom grobu
Svi smo. Puna dva autobusa krecu da
oznace pocetak susreta onako kako to naj-bol- je
u starom kiaju treba i obiljeiti —
posjetom Memonjalnom centru "Josip
Broz Tito". Dok hodamo u tisini prema
Centru, u hladu duge aleje lipe nas zasipaju
svojim mirisom. Onda cvijece i odavanje
poste preminulom Predsjedniku. Svi smo
u Kuci cvijeca i u torn trenutku smjena
straze pored vjecnog pocivalista druga Ti-t- a.
Mladi gardisti tojednostavno i dostojan-stven- o
rade.
Posjeta Memonjalnom centru dugo tra-j- e.
Zadrzali smo se u Muzeju, Lovackoj
kuci... Sve nas interesuje, bezbrojni dragi
predmeti predsjednika Tita ovdje su izloze-n- i.
Malo je vremena da se sve pazljivo
pogleda, iako su mnogi od nas ovdje vec
treci, cetvrti put.
Predvecer smo u Matici iseljenika Srbi-je,
gdje Ljubica Puric i zvanicno otvara
"Susrete 85", posebno seosvrcuci na ideju
da ih zajednicki organizuje pet matica, a i
vise opstinskih i gradskih organizacija ma-tica.
Uz to ovo je i jubilarna godina: 40
godina od pobjede nad fasizmom. Otvo-ren- a
je izlozba majstora fotografije Lju-bin- ka
Kozula, na temu "Vuk Stefanovic
Karadzic i njegovo vreme". To je impre-sivn- a
serija fotografija napravljena iz po-sebn- og
ugla za vrijeme snimanja serije o
Vuku, koju realizira reziser Dorde Kadije-vi- c.
On je ovom prihkom i govorio o seriji
koja se upravo snima. Bice to 16 jednosat-ni- h
epizoda, sto je najveci filmski poduhvat
u Jugoslaviji.
Zaista je bio impresivan susret u Matici
iseljenika Srbije, jer su se tu nasli i mnogi
prijatelji Matice, Stevo Serdar, na primjer.
Poslije toga jos jedan susret sa mnogim
znanim i neznanim aktivistima matica i
svih onih koji su bliski iseljenistu i to u
veleljepnom zdanju predsednistva SR
Srbije, a prireduje ga dr Bogdan Trifuno-vi- c,
predsjednik Socijalistickog saveza rad-no- g
naroda Srbije i Ljubica Puric, predsjed-nik
Matice iseljenika Srbije.
Ugodna vecer, pjesma, kolo i — susreti.
Vidimo, tu je i Biserka Cvejic sa suprugom
Duskom. Razgovaramo o sitnim stvarima
iz zivota, koji su i pored toga veoma zanim-ljiv- i.
Biserka se sjeca svog zivota u iselje-nistv- u,
u Belgiji, gdje je doselila sa poro-dico- m
kad joj je bila svega godina dana.
— Eto tako zavrsava prvi dan "Iseljenickih
susreta 85". Ali iako je kasno, jos se ne
ide na spavanje. U restoranu "Uniona"
razgovori se nastavljaju do kasnih sati...
Susret sa "Galebom"
U subotu, 29. juna, posjecujemo patri-jarh- a
Srpske pravoslavne crkve g. Germa-n- a.
Prijem je protekao u razgovorima s do-macin- om
i njegovim saradnicima, te u raz-gledan- ju
Muzeja Patrijarsije i Saborne cr-kve,
a zatim idemo u posjetu Etnografskom
muzeju, gdje je otvorena izlozba "Narodna
kultura na tlu SR Srbije u drugoj polovini
XIX i XX vijeku". Tojc divan prikazoda-brani- h
predmeta i fotografija sa najneop-hodniji- m
objasnjenjima, sto predstavlja iz-b- or
iz raznovrsne i bogate bastinc tradicio-naln- e
kulture.
Galerija frcsaka prcdstavljala je poseban
dozivljaj. Tu je bilo rije£i o obiljezavanju
imena i djela Vuka Stefanovica Karadzica
u iseljenickim sredinama, posebno o 200- -
godisnjici rodenja u 1987 godini, dok je
lvaniedm kulturno umjetnicki program iz-v- eo
hor "Madrigal isti".
U Matici iseljenika Srbije poslije toga
pnreden je prijem za Fudbalski klub "Ca-leb",
koji djelujc u okviru Jugoslovcnsko-amencko- g
kulturnog centra u Chicagu.
Ovo je prvo gostovanje fudbalera "Gale-ba- "
u domovini. Ivo Marjanovic i Vojo
Mannovic lzrazili su torn pnlikom zahval-no- st
maticama koje su omogucile da do
ovog gostovanja dode. Razmijenjeni su
pokloni i dogovoreno je o daljoj saradnji.
Poslije toga ostvarcna je zelja fudbalera
"Galeba" da posjete jedan poznati jugo-slovens- ki
fudbalski klub. Ovog puta to je
bila FK "Crvena zvezda". Otisli smo na
veliki stadion i u prostorijama razgledali
muzej "Crvene zvezde" gde su nam kustos
Mirjana Pavlovic i Konstantin Zecevic go-vor- ili
o istoriji ovog naseg poznatog kluba.
Dugo smo te veceri sjedili u restoranu
"Fortuna" na Novom Beogradu. Bilo je
to drugarsko sijelo poslije utakmice sa FK
"Radnicki" , clanom Druge srpske fudbal-sk- e
lige. "Galeb" je ovu utakmicu od nad-mocnij- eg
protivnika izgubio sa 3:0.
Druga grupa iz iseljenickog "karavana"
tog poslijepodneva je u gradu, na razgleda-nj- u
muzeja. Vecera, dugi razgovori i od-mo- r,
jer sutra napustamo Beograd i odla-zim- o
u Vojvodinu. To je nova etapa nase
turneje na ovom 17-dnevn-om
putu.
Evo nas u Vojvodini
Tako je i bilo: postuje se program, u
kojem je nedelja 30. juna predvidena za
odlazak u Vojvodinu.
U Novom Sadu veselje: karanfil, znac-k- e,
prospekti i muzika. U basti hotela
"Vojvodina", u kojem cemo odsjesti,
svira ansamM Kulturno-umetnicko- g dru-stv- a
"Petefi Sandor". Devojke i mladici
iz folklornog ansambla igraju kola, a mi
pjevamo skupa s njima.
Za ruckom Miroslav Stajner, predsjed-nik
Matice iseljenika Vojvodine pozdravlja
goste, govori im o Vojvodini, o maloj Ju-goslaviji.
Kratak odmor u vrucem danu, pa onda
nastavak progama: najveci dio iseljenika
koji su u karavanu odlazi u obilazak Fruske
gore, dok fudbalere "Galeba" i ovdje oce-ku- je
susret sa domacom ekipom "Mlado-sti- ".
Fruska gora nas je docekala otvorena
srea. Polozeni su vijenci i odata je posta
palim Vojvodanima na Iriskom vencu. Pu-kovn- ik
Bivlarevic govorio je veoma impre-sivn- o
o ratnim danima na Fruskoj gori i u
Vojvodini. Ovdje na Fruskoj gori raste bez-br- oj
stabala lipe, kazu da je to najveca kon-centrac- ija
ovog stabla mirisnog cvijeta u
Evropi — raste cak na 6.500 hektara, a tu
raste 1 8 vrsta orhideja i 700 vrsta Ijekovitog
bilja. Ovdje zivi muflon i jelen lopatar,
divlje svinje, zeccvi, kune, divlje macke...
Na Fruskoj gori smjestena su mnoga kli-mats- ka
odmaralista, banje sa termo-mine-ralno- m
vodom, hoteli, planinarki domovi,
a kao sto znamo fruskogorska vina veoma
su cijenjena.
U posjeti Matici srpskoj
Za vrijeme posjete Fruskoj gori igraci
"Galeba", kao sto smo rekli, susrcli su se
sa ekipom novosadske "Mladosti", cla-nom
Prve lige Novosadskog fudbalskog sa-veza.
Rezultal je 5:5. Vidjeli smo deset
lijepih golova i dopadljivu igru. Bilo je
sparno, susjedne plaze bile su pune, ali
igraci su posteno obavili svoj posao. Na-ve- cc
zajednicka vecera u prostorijama
Osnovne skole "Boris Kidri6". Petar Kar-cenk- o,
u ime FK "Mladost" pozdravlja
goste, koji su, eto u vasoj i nasoj zemlji,
do§li i u Novi Sad. Zcli im ugodan boravak
i uspjeh u radu. Odgovara mu u ime "Ga- -
шжшттшшЋтжлтшшшж;?шшшштгЖш№шж?ш7тгм%т'мш??Ј&Ј шшмжмг£
кЗЏЈ-мш- Л даиНтт Ј&т!ЖШ&ашЊ1т&Шх .-
№SST " ' -- u тм&тЈхљ№тшшшшштшшштшшшмишш№ш рМшв1Ж:1ЖвШ1И4Ш . iPtssiwmf &&КМ!ШЕ1в
„5; .чЧТч"- - i4tiSSS!Sa3SSS!(S-S!CSSr!S®SJXS- S
Projekat centra za zdravstvenu zastitu
sredstvima
leba" Ivo Marjanovic, koji kaze da oni iz
dalekc zemlje nose svoje sree na tlo domo-vin- e,
zele da uspostave cvrste veze izmedu
mladih u Chicagu i Novom Sadu... Zatim
razmjena zahvalnica, zastavica, znacaka.
U ponedjeljak, 1. jula odlazimo u po-sjetu
Matici srpskoj, koju je osnovala do-brotvor- ka
Marija Trandafil 1826. godine!
Dr. Zivan Milisavac govori nam o znacaju
ove ustanove za razvoj kutlure i nauke u
Vojvodini, Srbiji i Jugoslaviji. Izdavacka
djelatnost je bogata, zanimljiva je djelat-no- st
i u drugim oblastima, pa sa zanima-nje- m
slusamo pricu o ovom zaristu nase
kulture. Svi smo na koncu dosli do za-kljuc- ka
da je bilo pametno sto nam je omo-gucen- a
posjeta ovoj instituciji. Zatim odla-zimo
u posjetu Direkciji kanala Dunav-Tisa-Duna- v.
Ova organizacija, kako smo vidjeli i iz
Fdma koji je prikazan, nastala je u toku
ostvarivanja velikog jugoslovenskog pro-jek- ta
ovog hidrosistema. A to je bila nuzda
jer je plodna vojvodanska ravnica isuvise
cesto znala da nemilosrdno iznevjeri oceki-vanj- a
ratara. Od sto godina, kako je zabi-Ijezi- la
statistika, u Vojvodini je 51 susna.
A na relativno malom prostoru, postojalo
je bogatstvo voda kako se samo pozeljeti
moze. Ovo bogatstvo vjekovima je prijetilo
covjeku u ravnici, jer su te rijeke prijetile
prostranstvu vecem od 650.000 hektara. U
istoj godini dvije nemilosti prirode: susno
ljeto i poplavna jesen ili proljece. Eto,
medutim, covjek je ovdej iznio pobjedu i
ukrotio rijeke koje danas sluze za sistemat-sk- o
navodnjavanje i odvodnjavanje, vec
prema potrebi. To zanimljivo jutro proveli
smo, dkale u upoznavanju ove organizaci-je- ,
jedne od najvecih u svijetu.
Poslije podne razgledamo Petrovaradin-sk- u
tvrdavu i Sportsko-rekreacio- ni centar
"Vojvodina". Susreli smo se sa dva vre- -
6t£
' 'Majka i dete ' ' u Brusu koji se gradi
iseljenika.
mena i ugodno proveli dan. Svakako mo-ram- o
pomenuti i to da je jedan broj iselje-nika
za vrijeme rucka dao dobrotvornt pri-lo- g
za stampanje knjiga za djecu nasih ise-ljenika,
a da smo kasne vecernje sate pro-veli
uz duhovitu tombolu, u kojoj smo svi
dobijali. Sutra idemo dalje: u SR Bosnu i
Hercegovinu.
Vozimo se prema obroncima Fruske go-re,
koju napustamo poslije Rume, da bismo
se dohvatili autoputa Beograd—Zagreb, pa
zatim preko Save presli u Bosnu.
U Bosanskoj Raci kratak predah, pa
onda kroz Bijeljinu se vozimo na rucak u
malo mjesto Janja, na rijeci Drini. U Raci
su nas docekali prijatelji iz Matice iselje-nika
Bijeljina, a u Janji predstavnici bije-ljins- ke
opstine i potpredsjednik Matice ise-ljenika
Bosne i Hercegovine Mato Dronjic.
Danasnji dan nije predvtden za razgleda-nje- .
Provescemo ga na putu. Preko Zvor-nik- a
"uvlacimo" se u bosanska brda.
Idemo preko Han Pijeska na Romaniju. Su-sti- zu
nas oblaci i kisa nas prati sve do Sa-rajev- a.
Naravno, vozacu Rajku je bilo naj-tez- e,
jer je nekoliko puta moramo raditi
oko pumpe na autobusu koja nam je pocela
zadavati glavobolju.
Pred vecer eto nas u Sarajevu. Stizemo
u hotel "Holiday Inn" koji je izgraden
uoci ' proslogodisnje sarajevske zimske
Olimpijade. Ovdje cemo se ugodno odma-rat- i.
Cujemo: Da li su to nasi ljudi sami
izgradili? Da, odgovaramo! Zaista prekra-sn- o
itd.
Docekuje nas Osman Dikic, predsjednik
matice iseljenika Bosne i Hercegovine i
upucuje nam rijeci dobrodoslice. Tu su i
clahovi kolektiva Matice iseljenika BiH,
pa predsjednik matice iseljenika grada Sa--
rajeva Slavko Dadic i drugi clanovi Pred- -
sjednistva ove institucije. (Nastavlja se)
%?}
Lodge 961 — West Toronto, Ont., Canada
POZIV NA RE1DOVITU I GODISNJU SJEINIC1J
ODJSEKA 961 MBZ WEST TORONTO CANADA
Ovime se daje do znanja svemu clanstvu drustva "Slozni
Slaveni" Odsjeka 961 HBZ, da ce se nasa redovita i godisnja
sjednica odrzati u nedelju, 15. decembra na nasom starom mje-st- u,
1579 Dupont Street West.
Redovita sjednica pocinje tocno u 10 sati prije podne, odmah
po svrsetku redovite sjednice prelazimo na nasu godisnju sjed-nic- u
koja je od velike vaznosti za iducu 1986. godinu, kako za
nas odsjek a isto tako pa cak i vise za nasu Toronto Junior Tam-buric- u
za koju mi svi skupa polazemo veliku vaznost.
Braco i Sestre clanovi Odsjeka 961 mogu vam reci da je nas
Odsjek i Tamburaski zbor naseg podmlatka br 615 imao vrlo
aktivnu 1985. Ali buduca 1986. godina za nas'je jos vaznija jer
kako znate veci broj nasih clanova odsjeka sa nasom tamburi-co- m
odlazi u posjetu starom kraju. Svi znate da se buduci Festi-val
omladinske kulturne federacije H.B.Z. odrzava u Zagrebu,
Hrvatska, Jugoslavija i to u srpnju mjesecu nasa Toronto Junior
Tamburica se vec registrirala za tu kulturnu prosvetnu manife-stacij- u.
Da bi se mogli sto bolje spremiti nasem odlasku, treba
da nas je sto vise na godisnjoj sjednici џа kojoj ce biti biran
buduci odsjecni odbor kao i odredjeni svi glavni zakljucci za
godinu 1986.
Dovidjenja 15. decembra. TAJNIjK.OВD¥SJјEгаKјA 961