000590 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Utorak 16 decembra 1945 NO VOSTI STRANA S i maumtU i vre!!CciexTCxicrticicrcxieicicwiccxxr v PISMA IZ 1$ ĆMMk znate © STAROG KRAJA Kanadi? L " 4BB 1 -- ' # i I Trn (jHr ItjmHtL snu i+1 OMJifnrkfeu jq w a fc—__ ifri-i-iaiil miKk iw'jlXXiJ(iXJsXXXXXXXXKXXXXXXXXXXXXX:XJ OD SENJA 09 NOVOG FAŠISTIČKIM PISMO IZ NOVI VINODOLA John Butorac u Hamiltonu pri-mio je pismo od svog brata Mile iz Novi Vinodol iz kojeg vadimo slijedeće valnije stavke: Novj Vinodol — Nakon daljeg vremena dragi brate Ivane do-ti li smo tvoje pismo Ja i brat Mate sa djelom obitelju nalazi-cii- n se živi samo je brat Toma pnginuo u Njemačkoj 1948 godine S-n- ra je takodjer živa kao i Martin samo Martin je većinom bolestan Mali sestre Marije je u vojsci već 4 godine Nalazi se ra Sušaku kao zastavnik Sestra Anka je u Slavoniji a muž joj je u Zagrebu u nekoj službi Sestra Zora je takodjer u Zagrebu Brat Mate je bio ranjen 1944 god Me-tak mu je prošao kroz sred plu-ća pa se bio nešto oporavio ali mu je opet gore Dragi brate ja sam takodjer iigubio zdravlje jer sam bio 4 meseca stalno u bunkerima četiri mjeseca se ni-sam svukao Trebflo U se liječiti a nema cime Mogu ti javiti da je sve naše selo spaljeno Mi smo po Sumama življeli u barakama Na našem Vršku bila je partizan-ska komanda Koga je neprijatelj uhvatio nije ga ostalo živog pa čak ni dijete što nije ubio otje-rao je u ropstvo Kod nas je do-sta naroda stradalo U kratko ću ti reći o poginulima u okolici Ni-ke- sa Poginuli su oba Franić i Ive a otac im je ovih dana umro U Dokuši neprijatelj je ubio Mar-tinov- u ženu Ružu i kćer Zoru Pavu Perina I Milu šokina Marka Filipića I Marka Perijana Fran-ješ- a Ivicu Jerkova Volosova sina Sa Luke pokojnog Mate sin je poginuo Ima Ih sa Luke i Stivića oko 15 poginulih Tome tete Ma-rice je došao iz Rusije u Zagrebu je u nekoj službi kao invalid Ja se sad nalazim tamo gdje je prije bio Matasov dućan jer je KAD JE ŠKOLA IZGORILA UČENJEM PISMO IZ Josip Tomac u Wellandu pri-mio je pismo od svog sina Ivana iz Delnica koji medju ostalim piše: Delnice 109 1943 Dragi tata nakon dugog vre-mena javljam ti se tvoj sin Ivi-ca Prošli smo kroz velike muke t borbe dok je ovaj prokleti fa-šizam uništen Prepatili smo do-sta od neprijateljskog bombardi-ranja ofenziva i od pomanjkanja hrane koje se nije moglo dobiti u Gorskom Kotaru Kad se sjetim onih ofenziva u jeseni 1944 mi-slim si kako je itko mogao ostati živ? Svakih nekoliko dana u zoru čuli su se mitraljezi šmajseri ša-r- ci i bacači mina Kad je jednoć reprijatelj pro-dirao prema Delnicama naš I i II odred držao je položaj dva dana pred silom bandita ali ko-načno je morao nepustiti položaj povući se Banditi su došli u Delnice i poubijali nekoliko muš-kih osoba koje su našli kod kuće P'jackali su -- koliko dana Jed-noć smo ja i mama nosili Jošketu kruh u šumu i na pola puta smo sastali fašističke bandite Kruh sam brzo bacio na stranu a ban-dit koji je išao prvi htjeo nas je tbiti No bila Je ća ° kruh zamiješao u lišče pa tako r je znao što smo imali Rano u proljeće došli su njema-čki bombaši iz Zagreba Strijeljali su mašinskih pušaka i bacali bombe no pošto je bio još tada snijeg sve bombe nisu eksplodira-le Tog časa djeca su se nalazila u osnovnoj školi pa je samo sre-ća u tome što je bomba pala ne daleko od školske zgrade i djeca ostala živa Drugo bombardiranje bilo je na travnja 1944 kad su tri bombaša došli iz Sušaka i na nas squstila bombe Od onda su nas 8 dana bombardirali sve po dva puta na dan Svi smo se sklo-nili u šume Delnice su ostale puste { porušene U šumi smo bili tri mjeeca u barakama a još je bio snijeg i jako hladno Nakon tri mjeseca ljudi su se počeli vra-ćati u Delnice Pošto je školska zgrada Izgorila školu smo nasta-vili u šumi ispod Delnica alj ni tu nije bilo mira jer su nam mno-ge ofenzive prekidale rad Za hranu je bilo jako slabo kod nas žene su odlazile po 90 kilo-metara za hranu tamo do Kar-lovca i na ko!icama vozile Mesa SVE JE BILO POSUTO UEŠINAMA to jedina kuća ostala cijela Brat Mate stoji kod Grujiea 5tD t~o imali blaga i robe sve su odnc:J Švabe Država je počela grad'') kuće samo će uzeti dugo vremena dok se sve izgradi jer su poru-šena sela i gradovi Uništene su tvornice i pilane pa rema Ćme raditL Teiko nam je za sve a za robu najteže jer smo ostali g-'- i i bosi Dragi brate nije ml sad niUa žao za tim jer smo se oslobodili a štetu i zločine platili su švapski talijanski i ustaše banditi svojim životima No nam još moraju pla-titi Od Senja do Xoog se je bilo posuto fašističkim lješinama Fašisti su ležali kao snoplje U buduće imati ćemo dobar ži-vot samo tko je mogao zdravlje sačurati Za sada je slabo jer je sve uništeno Ako ti je ikako pri-lika dodji pogledati stari kraj jer bi te želio vidjeti čudimo se da za brata Marka ništa ne pišeš Valjda nije živ? ' Pozdravi zeta Augustinu i Ružu kao i njihovu familiju Nji-hovi su roditelji živi Oni su kod sina Antona Ako su mogući neka im nešto pošalju Od brata Jose u Kanadi sam dobio pismo Mogu ti javiti da je Ivan Ježić umro Bio je dvije godine u ropstvu u Italiji Dragi brate ako budeš imao priliku pošalji nam koji komad robe koja tebi ne treba Nastoj poslati svakako Ne mogu ti sve naše bijede opisati jer su nas okupatori do gola opljačkali Naj-teže nam je bilo ta djecom jer smo ih uvjek morali za vratom nositi Sada završujem ovo pismo I molim te piši jer željno očeku-jem tvoj list Pozdravlja te tvoj brat — Milan Butorac DJECA SU NASTAVILA U ŠUMI DELNICA nismo jeli dvije godine jer nije bilo nigdje za kupiti Kupili bi i sada ali nema ničega Sada još primi lijepi pozdrav ti i ujak od mene Ivice Primite pozdrav i od mame Drug nam Tito dao naredjenje — svi u borbu Za oslobodjenje! Smrt fašizmu — sloboda naro-du! hica Sa posjete mojih prija-telja u Kanadi Medford Vis — Ovih dana bio sam u Detroitu na posjeti kod moje sinovke Slavke Palkanove udate Kokotović i zeta Nikole Bio sam vrlo lijepo dočekan i u vese-lju sa njima njihovom familijom i prijateljima proveo par tjedana Takodjer sam posjetio komSiju Ivana Zdunića (Zdunu) pa sam i kod njega bio lijepo dočekan i imao priliku sastati se sa više mo-jih Llčana Kad sam opazio da u Kanadi ima dobrih momaka sa kojima se čovjek može muški porasgovoriti i proveseliti otišao sam u Hamil-to- n do mojeg prijatelja Jose Ma-jerovi- ća li Hamiltona sam sa prijateljima otišao do mojeg ne-ćaka Mile Rukavine u Fruitland gdje sam takodjer uljudno doče-kan onako po lički Bilo je sve-ga za razveseliti se i zabaviti Po-slije sam sa društvom otišao u Port Colborne do Steve Božića gdje smo svi zajedno proveli ve-selu večer kod braće Srba Večeru je priredila organizacija Saveza Kanadskih Srba u ovom mjestu Za vrijeme mog putovanja kroz ovih nekoliko mjesta imao sam priliku upoznati se sa velikim bro-jem mojih dobrih Ličana i sa os-talim prijateljima što 'će mi os-tati dugotrajna uspomena Svima prijateljima koji su me tako ugod-no dočekali i sa kojima sam pro-veo ovo kratko vrijeme se najljep-še zahvaljujem Imao sam vruću želju da posjetim i uredništvo Novosti ali mi prilike nisu doz-voljavale Drugom zgodom kad po-sjetim Kanadu posjetiti ću i ured-ništvo napredne novine kanadskih Hrvata Ante Brlljačić (Palkan) nKBj SSHHm sbKpi£ cEmPMUA ir-- tjđnfll i ~~&§L Vodje štrajkaša i predstavnici su pred-tatni- ci Forda Stojeći Samo naprijed gospodine Stankoviću Hedley B C — čitam nekoliko naših iseljeničkih novina Sam sam ovdje kao sveti Job u pustinji U svoje slobodno vrijeme čitam i razmišljam o svijetskim dogodja-jim- a Stvaram svoje vlastite zak-ljučke o političkoj situaciji u svi-jetu Mislim vlastitom glavom bez ičijeg upliva BUTKOVIĆ I KOMPANIJA JEDNO GOVORE A DRUGO MISLE So Porcupine Ont — Sa ovim dopisom ne želim nikoga uvrijedi-ti nego želim kazati kako ono naš narod kaže: "Sto je pravo i Bogu je drago" Riječ je o I D Butkoviću glavnom predsjedniku HDZ čitao sam njegov dopis u 48 broju Zajedničara u kojem govo-ri da nije protiv našeg naroda i davanja pomoći istom Dalje on se u tom članku izvinjava i obilazi kao mačak oko vruće kaše tako da je sam potvrdio zašto je glaso-vao protiv Krašićeve rezolucije u kojoj se obavezuje Zajednica da će pomagati naš narod Ja sam bio delegat na konvenci-ji SKH i čuo sam govor brata Butkovića prvi dan na banketu I zbilja sam pomislio da taj čovjek govori što mu srce nalaže i da je sa našim narodom U svom govoru hvalio je nas Kanadijance uzimao nas za primjer drugima Dalje u govoru je obećao da će oni u Sje-dinjenim Državama nastojati do-prinijeti svoj udio u pomaganju naših naroda Mislio sam da je Butković narodni čovjek Drugi dan na konvenciji tako-djer je govorio Butković Apeli-rao je da izgradjujemo našu Za-jednicu i kako treba živjeti u slo-zi sa ostalima narodima Jugosla-vije a naročito je apelirao da svi Hrvati žive i suradjuju složno po-što će pomoć našem narodu biti obilatlja Tako je Dutković govorio u mje-secu lipnju a ove jeseni je istu-pio iz Vijeća Američkih Hrvata zajedno sa nekoliko svojih ito-mišljeni- ka cilj je bio da unesu zabunu u redove američkih Hrva-ta tj da pomoć našem narodu u staroj domovini bude čim moguće manja ' i Butković je dvoličnjak a svaki dvoličnjak nije pošten čovjek i u buduće ne zaslužuje naše potpore On nije političar on nema politi-čke ideje nego običnj prevrtljivac oportunista koji misli na taj na-čin biti izabrat az predsjednika u idućoj konvenciji Zajednice pa makar to bilo uz pomoć sveg fa-šističkog smeća On je sličan Grolu u Jugoslaviji koji je najprije obukao narodno ruho a poslije kad nije mogao u vladi nanijeti štete našem narodu u domovini onda je otvoreno is-tupio protiv tekovina oslobodila-Ik- e borbe i Narodnog fronta ra-čunajući da će strane sile oruža-nim načinom uspostaviti vladu u kojoj će voditi glavnu riječ nepri-jatelji našeg naroda koji su po BRITANCI I FRANCUZI ĆE SE POVUĆI IZ LEVANTA London 15 Dec — Ministar vanjskih poslova Emest Bevin obavjestio je parlamenat da će se britanske i francuske trupe povu ći iz Sirije i Lebanona Vrijeme jel Fordove kompanije u Windoru za s Ijeva Roy England George Burt Za vrijeme prošlog rata neu-morno sam radio za ratne napore Saveznika pomagao sam financi-jaln- o kao i sav narod Kanade Pobjedili smo proslavili smo dvi-je pobjede prvu nad njemačkim nacizmom drugu nad japanskim krvnicima Svi smo se veselili po-bjedi mislili smo da Atlantska po- - bjegli iz zemlje da ih ne stigne narodni sud U buduće mi takodjer moramo paziti koga biramo na vodstvo na-še Zajednice jer vuk dlaku mje-nj- a ali ćudi nikada T Roksa SIN POZIVA OCA U DOMOVINU PISMO IZ BENKOVCA Niže donosimo pismo i sliku Stanka Kovačević iz sela Benko-vac (Fužine) Gorski Kotar koji se javio svom ocu u Cranbrook B C Dne 16-- 8 1945 Dragi moj mili oče putova:) sam iz Zagreba za Ljubljanu po vojničkoj dužnosti Prispio sam na fužinsku stanicu i pitao znance kako su moji kod kuće Saznao sam da su od tebe oče prispjela dva pisma Odmah sam se veselo uputio kući mmss I STANKO KOVAČEVIĆ Hvala bogu kad si nam živ i zdrav i ti si se prvi javio iz Ben-kovca Time što si nam se javio znak je da se brineš za nas kao što se i mi brinemo za tebe Oče dragi da ti u kratko javim moj doživljaj u partizanima tj u narodnoj vojsci u koju sam stupio 1943 godine Stupio sam u vojsku jer sam bio za narod i bolju bu-dućnost Prošao sam cijelu Liku Kordun Dalmaciju Sloveniju Is-tru i Slovensko Primorje Ostao sam dragi oče živ I ponešto zdrav Bio sam dva puta ranjen i prepa-ti- o sam mnogo ali to je sad spo-redno Joi se uvjek nalazim u voj-sci I nemam do kada ću bitL Jedina ml je još želja da se ti tt--- n nnvritil trn} t f K nanta- - nemo živi i zdravi kako bi ti mo- - 'gao ispričati naše doživljaje fcvo %rijeme jednog saManka Sjedeći Fred Addes i Pat Conrov velja garantira pravo svakom na-rodu da žive svojim vlastitim ži-votom i da bira vladavinu kakvu on sam želi Još se ni krv žrtava rata nije osušila još se nisu niti tjelesa milijunskih žrtava ohladila od fa-šističkog zvijerstva već reakcija pojedinih zemalja lupa sabljom željna sviježe krvi i rekao bi da nagovara za još veći svijetski rat Ja mislim da im neće uspjeti pošto je radni narod cijelog svije-ta platio pobjedu nad fašizmom sa previše žrtava da bi dozvolio pot-paljivačima rata novi pokolj svi-jeta za ostvorenje njihovih impe-rijalističkih ambicija Nije čudo što pro-fašistič- ki ele-menti nagovaraju za rat protiv Sovjetskog Saveza nego se ni naš takozvani "rarodni čovjek" Petar Stanković ne može se po-miriti sa novom Jugoslavijom On bučno navještava da nema slobo-de u Jugoslaviji bez Mačeka i želi da zapadne demokracije uvedu svoju "demokraciju" u Jugoslavi-ju što bi vjerojatno izazvalo rat Radi toga i samo glasilo Mačeko-v- e stranke u Kanadi se slaže i po-dupire kampanju protiv Sovjet-skog Saveza kao i protiv nove Jugoslavije jer ove dvije bratske zemlje imaju ugovor uzajamne pomoći u slučaju da bilo tko po-vrijedi oružanom silom njihove granice Kroz stoljeća hrvatski narod vodio je borbu za svoju slobodu Sve od Matije Gupca pa do Tite Budi hvala mudrom vodstvu Na-rodne oslobodilačke vojske i pok-reta naš se narod oslobodio i na prošlim izborima dao mandat Na-rodnom Frontu da se ostvore na-rodne želje i da čuvaju tekovine oslobodilačkog rata Pokvarena gospoda u emigraci-ji jedino se nadaju da će pomoću bilo čijih bajuneta sjesti na grba-ču našeg patničkog naroda u zem ljama Jugoslavije U prošlim iz borima narod ih je osudio Gdje je sada poštenje tih "narodnih li-stova" kad još i danas podupiru tu gospodu u emigraciji koja mi-- i sle dobiti vlast u Jugoslaviji po-moću vanjske intervencije ? Hr-vatski Glas kad podupire Mačeka ulazi u njihov tabor jer želi novo krvoproliće naših naroda Ja sam Stanko vica poštivao ia-ko se nisam potpunoma slagao sa njegovim izlaganjem i političkom linijom Mačeka jer sam uvjek smatrao da je Maček sašao sa programa braće Radića No sum-njao sam uvjek u Stankovićevu is-krenost prema našem narodu po-što je nama žumberčanima prepo-ruča- o "žumberaćke Novine" koje je uredjlvao okorjeli frankovac a poslije fašista pop dr Janko Sim-ra- k Radi kojih razloga Stanko-vić podupire Mačeka teško je ka-zati ali vjerujem da je nešto dru-go a ne politička "linija" Mačeka jer nije Starković političko dijete pa da vjeruje da će Maček doći na vlast u Hrvatskoj i da ga plati za njegov "patriotski rad" Naši narodi su 11 novembra kazali da su za Titu Tako će i kanadski Hrvati poći putem kojim idu naša braća u staroj domovini pošto je to jedini pravi put a mi ćemo slijediti one novine koje su za naš narod i vode nas po tom puto Žumberčan ti šaljem moju zliku pa neka ti bude za uspomenu od tvojeg sina Završujem ti ovo pismo jer mo ram ići u Ljubljanu ustaj mi zdravo Ljubi te tvoj Stanko QUEBEC IZ TKOŠLOSTI (STADACONA) (Juebec je najstariji grad u Ka-nadi ("temeljio ga je Samuel C:an:p!ain 1608 godine kad se je sa sv-j- m sljedbenicima na tom r-- jstu iskrcao AU Charaplain ni-- 3 bu pm od Francuza koji je ao na ovo mjesto gdje se sada caa:) Quebec Jakob Cartier bio jj na tro mjestu još 1536 koje se 42 a enda nazivalo "STADACO-NA" :o u Indijanskom jesiku zrs 'prelaziti preko plivajućeg drveta najme kako je ondje us-ka ta se je vodom nanošeno drvo sauitav jaiu kod tjesnaca i tako Cz i pr rodni plivajući most po k e je moglo prelaziti na pr r ' :e strane artirr je bio prisiljen da 1536 prezimi u Stadacona jer se je St Lavrence zaledio Sljedećega pro ljeća nakon se je otopilo razapne jedra da krene za Francusku Sa sobom je poveo poglavicu Huron Indijanaca Domacona i još nekoli-ko njegovih suplemenjaka Po ne-sreći svi ovi Indijanci uključiv i poglavicu umrli su u Francuskoj pa kad se je Cartier nakon par go-dina povratio u nakani da kod Stadacone utemelji naselje Indi-janci su ga prognali jer su bili uvjerenja da se tu radi o prevari Kad je 1G08 došao Champlain Huron pleme Indijanaca se bilo 8 ovoga mjesta odselilo a mjesto njih naselili su se Abenskis pleme-na Indijanci Ovi su to naselje na-zivali "Kebek" Sto u njihovom je-ziku znači "usko a odnosilo se na tjesnac rijeke St Lavvrenca koji se ondje nalazi Quebec ima vrlo burnu prošlost Od dolazka Champlaina- - bio je pet puta opsjedan a tlo je pogodjen l sa pobunama Godine 1629 Cham-plain je bio prisiljen da se preda Englezima koji su bili pod vod-stvom Sir David Kerkt Ali po mi-rovnom ugovoru u St Germain-en-Lay- e Quebec je opet pripao Francuskoj i Champlain se je po-vratio natrag za upravnika Nove Francuske U listopadu 1690 godine Sir William Phipps zaplovi sa engles-kim brodovljem gore u St Law-ren- ce i zatraži da Frontenac on-dašnji upravnik te kolonije nje-mu preda grad Pa kad Frontenac toga nije htio učiniti Phipps dade bombardirati grad ali bez uspje-ha I morao je odplovitl natrag neobavljena pošla Godine 1711 dolazi druga en-gleska flota koju predvodi Sir PROTEST ODSJEKA 871 rnmberland BC — Ml člano vi odsjeka 871 HBZ na svojoj redovitoj sjednici od 11 novemnra jednoglasno zaključili smo da pošaljemo protest protiv liutko--:jt- o i nWnv nptorice u slavnom odboru Zajednice pošto su na prošloj sjedni! Clavnog odbora glasovali protiv davanja pomoći našem narodu u domovini Naročito protestiramo protiv Butkovića Derkosa Ladeiića Vrr-rif- a fMtknvića i ilidje Blašković što su glasovali pro-tiv rezolucije koju je brat Krašić podnio Glavnom odboru na odo-hro- nt TT tn rezoluciK tražila se pomoć našem narodu u staroj domovini i da se Trst l ostala Istra povrate našoj državi Gore spomenuta šestorica Izazvali su negodovanje medju našim član-stvom i mi osudjujemc njihov rad te izjavljujemo da više ne za-služuju naše povjerenje Ta ista šestorica je svojim gla BORILI SMO SE ZA Drug M Asić iz Port Alberni BC primio je slijedeći list od druga Ivana Šabana u kojem mu piše: Gospić Lika 10 septembra 1945 Dragi druže Mićo nakon ove četiri krvave godine i nakon ovog bjesomučnog rata ostadesmo joS nekoji živi Tvoja obitelj je živa ali Ima obitelji koje su stradale U samom Novom fali ovog brato-ubilačkog rata oko 140 Novljana Izgubili smo nekoliko dobrih ljudi a nekoji nisu ni valjali jer su vragu i fašizmu služili zato je I bolje da ih je nestalo Izmedju naroda Da ti opisujem sve pojedine stvari i što se dogadjalo ovdje kod nas morao bi pisati mjesec dana i sigurno ni onda neb! mo-gao sve opisatL Kako nali ljudi Urno' Da li vo-dite brigu o nama? Kod nas je sve poništeno I jako smo siroma STRANA 9 k u 6 č H uveden Valker u nakani da os voji grad Quebec ali cijelu ekspe-diciju je bura uništila još u St Lawrence zaljevu tako da se Que-bec- u nikada nije niti približila Onda Engleai pokušaju opet 1769 i ovoga puta uspiju Admiral Saunders doveze na ladjama ge-nerala Wolfa i njegovu armiju pa se usidre oko otoka Orleens Vol-f- e organizira navalu 31 srpnja ali je bio pobijen Iste godine sa reor-ganiziranim snagama Wolfe na-vali opet sukobi se odmah uz Quebec na glasovitim ravnicama Abraham sa braniteljem grada Montcalm-o- m ali tu Wolfe pogi-ne u boju Nu njegova vojeka je ipak pobijedila i pet dana nakon ove bitke Quehec se predao U gradu ostane za upravnika gene-ral Murray Nekih šest godina kasnije Que-be- c je bio opet ugrožen Ovoga puta od američke vojeke koju je predvodio general Arnold Kako Amerikanci ipak nisu uspjeli Quebec je ostao i dalje pod bri-tanskom upravom Iza toga život u Quebecu je bio prilično miran sve do godine 1887 Ove godine izbila je buna i grad je bio stavljen pod vojnu up-ravu i bio je upravljan pomoću vojske sve dok se opet usposta-vio red Pored rata i pobune Quebec je stradao takodjer i od pošasti i po- žara Godine 1832 i 1834 pojavila se azijatska kolera koja je poko-sila mnogo života Opet godine 1845 požari su učinili štete po gradu za preko dva milijuna do-lara A 1853 izgorile su zgrade parlamenta pa su se zastupnici sklonuli u crkvu opatica koja je kasnije takodjer izgorila Novo-sagradje- ni parlamenat uništen je požarom do temelja 1882 Nakon toga sagradjene su sigurne protiv vatre i veličanstvene zgrade par-lamenta koje postoje još i danas Od ustrojenja Federacije 1867 Quebec je bio sjedište vlade za provinciju Quebec i u njemu tako-djer obitava Lieutenant Governor Godine 1871 Quebec je imao oko 60000 stanovnika Do 1921 ovaj broj se je povećao na 95000 a kroz sljedećih 29 godina to jest do 1941 oskočio je na 141000 žitelja I tako je Quebec postepeno ra-stao od malog Indijanskog seoca do drugog najvećeg grada u pro-vinciji A u cijeloj Kanadi Quebec je po veličini sedmi grad ali je najslikovitiji na cijelom ovom kontinentu HBZ PROTIV BUTKOVIĆA sovanjem protiv davanja pomoći našem narodu afirmirala se za politiku Mačeka i ostalih jugo-slavenskih izbjeglica na čeki bivših kraljem Petrom Oni su sa svojim glasovanjem odobrili stav svih reakcionera koji žele i pri-željkuju intervenciju stranih si-la u Jugoslaviju Mi takodjer bilježimo svoj pro-test radi cjepanja V A Hrva-ta jer se cjepanjem Vijeća unosi razdor medju američke Hrvate i sabotira pomoć našem junačkom narodu u staroj domovini Ml ćemo nastojati da na budu-ću konvenciju Zajednice potelje-m- o delegata koji će nastojati da se u buduće tipovi kao Butković Krznarica i ostali glavni odborni-ci koji su protiv našeg naroda ne biraju u vodstvo Zajednice Za odijck 871 HBZ: Predsjednik Martin Padjan Tajnik Itka Miletić Blagajnik I'rank Krćič SEBE I SVOJ NAROD šni Nama tj nfoj zemlji je potrebna sva mogu ča pomoć Znaš da može ići po tri dana da ne-ma nigdje kuće Ja sam sa svojom obitelji bio dugo vremena u iumi i boga m! napatili se svašta ali zato ne ža-lim n! malo Borio sam se za svoj narod i pobjedismo krvav} faši-zam Pozdravi svakog našeg čovjeka i reci im neka misle na tvoj na-rod koji je mnogo pretrpio to-kom oslobodilačke borbe i pod krvavim fašizmom a najviše od Pavelićevih ustaša Naš narod do sada živio je sva-kako ali se sada nadamo da će se prilike popraviti i smlritL A to je narodu potrebno Još jednom mnogo pozdrava Tvoj Ivan Saban (Djani) Smrt fašizmu — Sloboda naro-da! PISMO IZ NOVOG LIKA
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, December 18, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-12-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000302 |
Description
Title | 000590 |
OCR text | Utorak 16 decembra 1945 NO VOSTI STRANA S i maumtU i vre!!CciexTCxicrticicrcxieicicwiccxxr v PISMA IZ 1$ ĆMMk znate © STAROG KRAJA Kanadi? L " 4BB 1 -- ' # i I Trn (jHr ItjmHtL snu i+1 OMJifnrkfeu jq w a fc—__ ifri-i-iaiil miKk iw'jlXXiJ(iXJsXXXXXXXXKXXXXXXXXXXXXX:XJ OD SENJA 09 NOVOG FAŠISTIČKIM PISMO IZ NOVI VINODOLA John Butorac u Hamiltonu pri-mio je pismo od svog brata Mile iz Novi Vinodol iz kojeg vadimo slijedeće valnije stavke: Novj Vinodol — Nakon daljeg vremena dragi brate Ivane do-ti li smo tvoje pismo Ja i brat Mate sa djelom obitelju nalazi-cii- n se živi samo je brat Toma pnginuo u Njemačkoj 1948 godine S-n- ra je takodjer živa kao i Martin samo Martin je većinom bolestan Mali sestre Marije je u vojsci već 4 godine Nalazi se ra Sušaku kao zastavnik Sestra Anka je u Slavoniji a muž joj je u Zagrebu u nekoj službi Sestra Zora je takodjer u Zagrebu Brat Mate je bio ranjen 1944 god Me-tak mu je prošao kroz sred plu-ća pa se bio nešto oporavio ali mu je opet gore Dragi brate ja sam takodjer iigubio zdravlje jer sam bio 4 meseca stalno u bunkerima četiri mjeseca se ni-sam svukao Trebflo U se liječiti a nema cime Mogu ti javiti da je sve naše selo spaljeno Mi smo po Sumama življeli u barakama Na našem Vršku bila je partizan-ska komanda Koga je neprijatelj uhvatio nije ga ostalo živog pa čak ni dijete što nije ubio otje-rao je u ropstvo Kod nas je do-sta naroda stradalo U kratko ću ti reći o poginulima u okolici Ni-ke- sa Poginuli su oba Franić i Ive a otac im je ovih dana umro U Dokuši neprijatelj je ubio Mar-tinov- u ženu Ružu i kćer Zoru Pavu Perina I Milu šokina Marka Filipića I Marka Perijana Fran-ješ- a Ivicu Jerkova Volosova sina Sa Luke pokojnog Mate sin je poginuo Ima Ih sa Luke i Stivića oko 15 poginulih Tome tete Ma-rice je došao iz Rusije u Zagrebu je u nekoj službi kao invalid Ja se sad nalazim tamo gdje je prije bio Matasov dućan jer je KAD JE ŠKOLA IZGORILA UČENJEM PISMO IZ Josip Tomac u Wellandu pri-mio je pismo od svog sina Ivana iz Delnica koji medju ostalim piše: Delnice 109 1943 Dragi tata nakon dugog vre-mena javljam ti se tvoj sin Ivi-ca Prošli smo kroz velike muke t borbe dok je ovaj prokleti fa-šizam uništen Prepatili smo do-sta od neprijateljskog bombardi-ranja ofenziva i od pomanjkanja hrane koje se nije moglo dobiti u Gorskom Kotaru Kad se sjetim onih ofenziva u jeseni 1944 mi-slim si kako je itko mogao ostati živ? Svakih nekoliko dana u zoru čuli su se mitraljezi šmajseri ša-r- ci i bacači mina Kad je jednoć reprijatelj pro-dirao prema Delnicama naš I i II odred držao je položaj dva dana pred silom bandita ali ko-načno je morao nepustiti položaj povući se Banditi su došli u Delnice i poubijali nekoliko muš-kih osoba koje su našli kod kuće P'jackali su -- koliko dana Jed-noć smo ja i mama nosili Jošketu kruh u šumu i na pola puta smo sastali fašističke bandite Kruh sam brzo bacio na stranu a ban-dit koji je išao prvi htjeo nas je tbiti No bila Je ća ° kruh zamiješao u lišče pa tako r je znao što smo imali Rano u proljeće došli su njema-čki bombaši iz Zagreba Strijeljali su mašinskih pušaka i bacali bombe no pošto je bio još tada snijeg sve bombe nisu eksplodira-le Tog časa djeca su se nalazila u osnovnoj školi pa je samo sre-ća u tome što je bomba pala ne daleko od školske zgrade i djeca ostala živa Drugo bombardiranje bilo je na travnja 1944 kad su tri bombaša došli iz Sušaka i na nas squstila bombe Od onda su nas 8 dana bombardirali sve po dva puta na dan Svi smo se sklo-nili u šume Delnice su ostale puste { porušene U šumi smo bili tri mjeeca u barakama a još je bio snijeg i jako hladno Nakon tri mjeseca ljudi su se počeli vra-ćati u Delnice Pošto je školska zgrada Izgorila školu smo nasta-vili u šumi ispod Delnica alj ni tu nije bilo mira jer su nam mno-ge ofenzive prekidale rad Za hranu je bilo jako slabo kod nas žene su odlazile po 90 kilo-metara za hranu tamo do Kar-lovca i na ko!icama vozile Mesa SVE JE BILO POSUTO UEŠINAMA to jedina kuća ostala cijela Brat Mate stoji kod Grujiea 5tD t~o imali blaga i robe sve su odnc:J Švabe Država je počela grad'') kuće samo će uzeti dugo vremena dok se sve izgradi jer su poru-šena sela i gradovi Uništene su tvornice i pilane pa rema Ćme raditL Teiko nam je za sve a za robu najteže jer smo ostali g-'- i i bosi Dragi brate nije ml sad niUa žao za tim jer smo se oslobodili a štetu i zločine platili su švapski talijanski i ustaše banditi svojim životima No nam još moraju pla-titi Od Senja do Xoog se je bilo posuto fašističkim lješinama Fašisti su ležali kao snoplje U buduće imati ćemo dobar ži-vot samo tko je mogao zdravlje sačurati Za sada je slabo jer je sve uništeno Ako ti je ikako pri-lika dodji pogledati stari kraj jer bi te želio vidjeti čudimo se da za brata Marka ništa ne pišeš Valjda nije živ? ' Pozdravi zeta Augustinu i Ružu kao i njihovu familiju Nji-hovi su roditelji živi Oni su kod sina Antona Ako su mogući neka im nešto pošalju Od brata Jose u Kanadi sam dobio pismo Mogu ti javiti da je Ivan Ježić umro Bio je dvije godine u ropstvu u Italiji Dragi brate ako budeš imao priliku pošalji nam koji komad robe koja tebi ne treba Nastoj poslati svakako Ne mogu ti sve naše bijede opisati jer su nas okupatori do gola opljačkali Naj-teže nam je bilo ta djecom jer smo ih uvjek morali za vratom nositi Sada završujem ovo pismo I molim te piši jer željno očeku-jem tvoj list Pozdravlja te tvoj brat — Milan Butorac DJECA SU NASTAVILA U ŠUMI DELNICA nismo jeli dvije godine jer nije bilo nigdje za kupiti Kupili bi i sada ali nema ničega Sada još primi lijepi pozdrav ti i ujak od mene Ivice Primite pozdrav i od mame Drug nam Tito dao naredjenje — svi u borbu Za oslobodjenje! Smrt fašizmu — sloboda naro-du! hica Sa posjete mojih prija-telja u Kanadi Medford Vis — Ovih dana bio sam u Detroitu na posjeti kod moje sinovke Slavke Palkanove udate Kokotović i zeta Nikole Bio sam vrlo lijepo dočekan i u vese-lju sa njima njihovom familijom i prijateljima proveo par tjedana Takodjer sam posjetio komSiju Ivana Zdunića (Zdunu) pa sam i kod njega bio lijepo dočekan i imao priliku sastati se sa više mo-jih Llčana Kad sam opazio da u Kanadi ima dobrih momaka sa kojima se čovjek može muški porasgovoriti i proveseliti otišao sam u Hamil-to- n do mojeg prijatelja Jose Ma-jerovi- ća li Hamiltona sam sa prijateljima otišao do mojeg ne-ćaka Mile Rukavine u Fruitland gdje sam takodjer uljudno doče-kan onako po lički Bilo je sve-ga za razveseliti se i zabaviti Po-slije sam sa društvom otišao u Port Colborne do Steve Božića gdje smo svi zajedno proveli ve-selu večer kod braće Srba Večeru je priredila organizacija Saveza Kanadskih Srba u ovom mjestu Za vrijeme mog putovanja kroz ovih nekoliko mjesta imao sam priliku upoznati se sa velikim bro-jem mojih dobrih Ličana i sa os-talim prijateljima što 'će mi os-tati dugotrajna uspomena Svima prijateljima koji su me tako ugod-no dočekali i sa kojima sam pro-veo ovo kratko vrijeme se najljep-še zahvaljujem Imao sam vruću želju da posjetim i uredništvo Novosti ali mi prilike nisu doz-voljavale Drugom zgodom kad po-sjetim Kanadu posjetiti ću i ured-ništvo napredne novine kanadskih Hrvata Ante Brlljačić (Palkan) nKBj SSHHm sbKpi£ cEmPMUA ir-- tjđnfll i ~~&§L Vodje štrajkaša i predstavnici su pred-tatni- ci Forda Stojeći Samo naprijed gospodine Stankoviću Hedley B C — čitam nekoliko naših iseljeničkih novina Sam sam ovdje kao sveti Job u pustinji U svoje slobodno vrijeme čitam i razmišljam o svijetskim dogodja-jim- a Stvaram svoje vlastite zak-ljučke o političkoj situaciji u svi-jetu Mislim vlastitom glavom bez ičijeg upliva BUTKOVIĆ I KOMPANIJA JEDNO GOVORE A DRUGO MISLE So Porcupine Ont — Sa ovim dopisom ne želim nikoga uvrijedi-ti nego želim kazati kako ono naš narod kaže: "Sto je pravo i Bogu je drago" Riječ je o I D Butkoviću glavnom predsjedniku HDZ čitao sam njegov dopis u 48 broju Zajedničara u kojem govo-ri da nije protiv našeg naroda i davanja pomoći istom Dalje on se u tom članku izvinjava i obilazi kao mačak oko vruće kaše tako da je sam potvrdio zašto je glaso-vao protiv Krašićeve rezolucije u kojoj se obavezuje Zajednica da će pomagati naš narod Ja sam bio delegat na konvenci-ji SKH i čuo sam govor brata Butkovića prvi dan na banketu I zbilja sam pomislio da taj čovjek govori što mu srce nalaže i da je sa našim narodom U svom govoru hvalio je nas Kanadijance uzimao nas za primjer drugima Dalje u govoru je obećao da će oni u Sje-dinjenim Državama nastojati do-prinijeti svoj udio u pomaganju naših naroda Mislio sam da je Butković narodni čovjek Drugi dan na konvenciji tako-djer je govorio Butković Apeli-rao je da izgradjujemo našu Za-jednicu i kako treba živjeti u slo-zi sa ostalima narodima Jugosla-vije a naročito je apelirao da svi Hrvati žive i suradjuju složno po-što će pomoć našem narodu biti obilatlja Tako je Dutković govorio u mje-secu lipnju a ove jeseni je istu-pio iz Vijeća Američkih Hrvata zajedno sa nekoliko svojih ito-mišljeni- ka cilj je bio da unesu zabunu u redove američkih Hrva-ta tj da pomoć našem narodu u staroj domovini bude čim moguće manja ' i Butković je dvoličnjak a svaki dvoličnjak nije pošten čovjek i u buduće ne zaslužuje naše potpore On nije političar on nema politi-čke ideje nego običnj prevrtljivac oportunista koji misli na taj na-čin biti izabrat az predsjednika u idućoj konvenciji Zajednice pa makar to bilo uz pomoć sveg fa-šističkog smeća On je sličan Grolu u Jugoslaviji koji je najprije obukao narodno ruho a poslije kad nije mogao u vladi nanijeti štete našem narodu u domovini onda je otvoreno is-tupio protiv tekovina oslobodila-Ik- e borbe i Narodnog fronta ra-čunajući da će strane sile oruža-nim načinom uspostaviti vladu u kojoj će voditi glavnu riječ nepri-jatelji našeg naroda koji su po BRITANCI I FRANCUZI ĆE SE POVUĆI IZ LEVANTA London 15 Dec — Ministar vanjskih poslova Emest Bevin obavjestio je parlamenat da će se britanske i francuske trupe povu ći iz Sirije i Lebanona Vrijeme jel Fordove kompanije u Windoru za s Ijeva Roy England George Burt Za vrijeme prošlog rata neu-morno sam radio za ratne napore Saveznika pomagao sam financi-jaln- o kao i sav narod Kanade Pobjedili smo proslavili smo dvi-je pobjede prvu nad njemačkim nacizmom drugu nad japanskim krvnicima Svi smo se veselili po-bjedi mislili smo da Atlantska po- - bjegli iz zemlje da ih ne stigne narodni sud U buduće mi takodjer moramo paziti koga biramo na vodstvo na-še Zajednice jer vuk dlaku mje-nj- a ali ćudi nikada T Roksa SIN POZIVA OCA U DOMOVINU PISMO IZ BENKOVCA Niže donosimo pismo i sliku Stanka Kovačević iz sela Benko-vac (Fužine) Gorski Kotar koji se javio svom ocu u Cranbrook B C Dne 16-- 8 1945 Dragi moj mili oče putova:) sam iz Zagreba za Ljubljanu po vojničkoj dužnosti Prispio sam na fužinsku stanicu i pitao znance kako su moji kod kuće Saznao sam da su od tebe oče prispjela dva pisma Odmah sam se veselo uputio kući mmss I STANKO KOVAČEVIĆ Hvala bogu kad si nam živ i zdrav i ti si se prvi javio iz Ben-kovca Time što si nam se javio znak je da se brineš za nas kao što se i mi brinemo za tebe Oče dragi da ti u kratko javim moj doživljaj u partizanima tj u narodnoj vojsci u koju sam stupio 1943 godine Stupio sam u vojsku jer sam bio za narod i bolju bu-dućnost Prošao sam cijelu Liku Kordun Dalmaciju Sloveniju Is-tru i Slovensko Primorje Ostao sam dragi oče živ I ponešto zdrav Bio sam dva puta ranjen i prepa-ti- o sam mnogo ali to je sad spo-redno Joi se uvjek nalazim u voj-sci I nemam do kada ću bitL Jedina ml je još želja da se ti tt--- n nnvritil trn} t f K nanta- - nemo živi i zdravi kako bi ti mo- - 'gao ispričati naše doživljaje fcvo %rijeme jednog saManka Sjedeći Fred Addes i Pat Conrov velja garantira pravo svakom na-rodu da žive svojim vlastitim ži-votom i da bira vladavinu kakvu on sam želi Još se ni krv žrtava rata nije osušila još se nisu niti tjelesa milijunskih žrtava ohladila od fa-šističkog zvijerstva već reakcija pojedinih zemalja lupa sabljom željna sviježe krvi i rekao bi da nagovara za još veći svijetski rat Ja mislim da im neće uspjeti pošto je radni narod cijelog svije-ta platio pobjedu nad fašizmom sa previše žrtava da bi dozvolio pot-paljivačima rata novi pokolj svi-jeta za ostvorenje njihovih impe-rijalističkih ambicija Nije čudo što pro-fašistič- ki ele-menti nagovaraju za rat protiv Sovjetskog Saveza nego se ni naš takozvani "rarodni čovjek" Petar Stanković ne može se po-miriti sa novom Jugoslavijom On bučno navještava da nema slobo-de u Jugoslaviji bez Mačeka i želi da zapadne demokracije uvedu svoju "demokraciju" u Jugoslavi-ju što bi vjerojatno izazvalo rat Radi toga i samo glasilo Mačeko-v- e stranke u Kanadi se slaže i po-dupire kampanju protiv Sovjet-skog Saveza kao i protiv nove Jugoslavije jer ove dvije bratske zemlje imaju ugovor uzajamne pomoći u slučaju da bilo tko po-vrijedi oružanom silom njihove granice Kroz stoljeća hrvatski narod vodio je borbu za svoju slobodu Sve od Matije Gupca pa do Tite Budi hvala mudrom vodstvu Na-rodne oslobodilačke vojske i pok-reta naš se narod oslobodio i na prošlim izborima dao mandat Na-rodnom Frontu da se ostvore na-rodne želje i da čuvaju tekovine oslobodilačkog rata Pokvarena gospoda u emigraci-ji jedino se nadaju da će pomoću bilo čijih bajuneta sjesti na grba-ču našeg patničkog naroda u zem ljama Jugoslavije U prošlim iz borima narod ih je osudio Gdje je sada poštenje tih "narodnih li-stova" kad još i danas podupiru tu gospodu u emigraciji koja mi-- i sle dobiti vlast u Jugoslaviji po-moću vanjske intervencije ? Hr-vatski Glas kad podupire Mačeka ulazi u njihov tabor jer želi novo krvoproliće naših naroda Ja sam Stanko vica poštivao ia-ko se nisam potpunoma slagao sa njegovim izlaganjem i političkom linijom Mačeka jer sam uvjek smatrao da je Maček sašao sa programa braće Radića No sum-njao sam uvjek u Stankovićevu is-krenost prema našem narodu po-što je nama žumberčanima prepo-ruča- o "žumberaćke Novine" koje je uredjlvao okorjeli frankovac a poslije fašista pop dr Janko Sim-ra- k Radi kojih razloga Stanko-vić podupire Mačeka teško je ka-zati ali vjerujem da je nešto dru-go a ne politička "linija" Mačeka jer nije Starković političko dijete pa da vjeruje da će Maček doći na vlast u Hrvatskoj i da ga plati za njegov "patriotski rad" Naši narodi su 11 novembra kazali da su za Titu Tako će i kanadski Hrvati poći putem kojim idu naša braća u staroj domovini pošto je to jedini pravi put a mi ćemo slijediti one novine koje su za naš narod i vode nas po tom puto Žumberčan ti šaljem moju zliku pa neka ti bude za uspomenu od tvojeg sina Završujem ti ovo pismo jer mo ram ići u Ljubljanu ustaj mi zdravo Ljubi te tvoj Stanko QUEBEC IZ TKOŠLOSTI (STADACONA) (Juebec je najstariji grad u Ka-nadi ("temeljio ga je Samuel C:an:p!ain 1608 godine kad se je sa sv-j- m sljedbenicima na tom r-- jstu iskrcao AU Charaplain ni-- 3 bu pm od Francuza koji je ao na ovo mjesto gdje se sada caa:) Quebec Jakob Cartier bio jj na tro mjestu još 1536 koje se 42 a enda nazivalo "STADACO-NA" :o u Indijanskom jesiku zrs 'prelaziti preko plivajućeg drveta najme kako je ondje us-ka ta se je vodom nanošeno drvo sauitav jaiu kod tjesnaca i tako Cz i pr rodni plivajući most po k e je moglo prelaziti na pr r ' :e strane artirr je bio prisiljen da 1536 prezimi u Stadacona jer se je St Lavrence zaledio Sljedećega pro ljeća nakon se je otopilo razapne jedra da krene za Francusku Sa sobom je poveo poglavicu Huron Indijanaca Domacona i još nekoli-ko njegovih suplemenjaka Po ne-sreći svi ovi Indijanci uključiv i poglavicu umrli su u Francuskoj pa kad se je Cartier nakon par go-dina povratio u nakani da kod Stadacone utemelji naselje Indi-janci su ga prognali jer su bili uvjerenja da se tu radi o prevari Kad je 1G08 došao Champlain Huron pleme Indijanaca se bilo 8 ovoga mjesta odselilo a mjesto njih naselili su se Abenskis pleme-na Indijanci Ovi su to naselje na-zivali "Kebek" Sto u njihovom je-ziku znači "usko a odnosilo se na tjesnac rijeke St Lavvrenca koji se ondje nalazi Quebec ima vrlo burnu prošlost Od dolazka Champlaina- - bio je pet puta opsjedan a tlo je pogodjen l sa pobunama Godine 1629 Cham-plain je bio prisiljen da se preda Englezima koji su bili pod vod-stvom Sir David Kerkt Ali po mi-rovnom ugovoru u St Germain-en-Lay- e Quebec je opet pripao Francuskoj i Champlain se je po-vratio natrag za upravnika Nove Francuske U listopadu 1690 godine Sir William Phipps zaplovi sa engles-kim brodovljem gore u St Law-ren- ce i zatraži da Frontenac on-dašnji upravnik te kolonije nje-mu preda grad Pa kad Frontenac toga nije htio učiniti Phipps dade bombardirati grad ali bez uspje-ha I morao je odplovitl natrag neobavljena pošla Godine 1711 dolazi druga en-gleska flota koju predvodi Sir PROTEST ODSJEKA 871 rnmberland BC — Ml člano vi odsjeka 871 HBZ na svojoj redovitoj sjednici od 11 novemnra jednoglasno zaključili smo da pošaljemo protest protiv liutko--:jt- o i nWnv nptorice u slavnom odboru Zajednice pošto su na prošloj sjedni! Clavnog odbora glasovali protiv davanja pomoći našem narodu u domovini Naročito protestiramo protiv Butkovića Derkosa Ladeiića Vrr-rif- a fMtknvića i ilidje Blašković što su glasovali pro-tiv rezolucije koju je brat Krašić podnio Glavnom odboru na odo-hro- nt TT tn rezoluciK tražila se pomoć našem narodu u staroj domovini i da se Trst l ostala Istra povrate našoj državi Gore spomenuta šestorica Izazvali su negodovanje medju našim član-stvom i mi osudjujemc njihov rad te izjavljujemo da više ne za-služuju naše povjerenje Ta ista šestorica je svojim gla BORILI SMO SE ZA Drug M Asić iz Port Alberni BC primio je slijedeći list od druga Ivana Šabana u kojem mu piše: Gospić Lika 10 septembra 1945 Dragi druže Mićo nakon ove četiri krvave godine i nakon ovog bjesomučnog rata ostadesmo joS nekoji živi Tvoja obitelj je živa ali Ima obitelji koje su stradale U samom Novom fali ovog brato-ubilačkog rata oko 140 Novljana Izgubili smo nekoliko dobrih ljudi a nekoji nisu ni valjali jer su vragu i fašizmu služili zato je I bolje da ih je nestalo Izmedju naroda Da ti opisujem sve pojedine stvari i što se dogadjalo ovdje kod nas morao bi pisati mjesec dana i sigurno ni onda neb! mo-gao sve opisatL Kako nali ljudi Urno' Da li vo-dite brigu o nama? Kod nas je sve poništeno I jako smo siroma STRANA 9 k u 6 č H uveden Valker u nakani da os voji grad Quebec ali cijelu ekspe-diciju je bura uništila još u St Lawrence zaljevu tako da se Que-bec- u nikada nije niti približila Onda Engleai pokušaju opet 1769 i ovoga puta uspiju Admiral Saunders doveze na ladjama ge-nerala Wolfa i njegovu armiju pa se usidre oko otoka Orleens Vol-f- e organizira navalu 31 srpnja ali je bio pobijen Iste godine sa reor-ganiziranim snagama Wolfe na-vali opet sukobi se odmah uz Quebec na glasovitim ravnicama Abraham sa braniteljem grada Montcalm-o- m ali tu Wolfe pogi-ne u boju Nu njegova vojeka je ipak pobijedila i pet dana nakon ove bitke Quehec se predao U gradu ostane za upravnika gene-ral Murray Nekih šest godina kasnije Que-be- c je bio opet ugrožen Ovoga puta od američke vojeke koju je predvodio general Arnold Kako Amerikanci ipak nisu uspjeli Quebec je ostao i dalje pod bri-tanskom upravom Iza toga život u Quebecu je bio prilično miran sve do godine 1887 Ove godine izbila je buna i grad je bio stavljen pod vojnu up-ravu i bio je upravljan pomoću vojske sve dok se opet usposta-vio red Pored rata i pobune Quebec je stradao takodjer i od pošasti i po- žara Godine 1832 i 1834 pojavila se azijatska kolera koja je poko-sila mnogo života Opet godine 1845 požari su učinili štete po gradu za preko dva milijuna do-lara A 1853 izgorile su zgrade parlamenta pa su se zastupnici sklonuli u crkvu opatica koja je kasnije takodjer izgorila Novo-sagradje- ni parlamenat uništen je požarom do temelja 1882 Nakon toga sagradjene su sigurne protiv vatre i veličanstvene zgrade par-lamenta koje postoje još i danas Od ustrojenja Federacije 1867 Quebec je bio sjedište vlade za provinciju Quebec i u njemu tako-djer obitava Lieutenant Governor Godine 1871 Quebec je imao oko 60000 stanovnika Do 1921 ovaj broj se je povećao na 95000 a kroz sljedećih 29 godina to jest do 1941 oskočio je na 141000 žitelja I tako je Quebec postepeno ra-stao od malog Indijanskog seoca do drugog najvećeg grada u pro-vinciji A u cijeloj Kanadi Quebec je po veličini sedmi grad ali je najslikovitiji na cijelom ovom kontinentu HBZ PROTIV BUTKOVIĆA sovanjem protiv davanja pomoći našem narodu afirmirala se za politiku Mačeka i ostalih jugo-slavenskih izbjeglica na čeki bivših kraljem Petrom Oni su sa svojim glasovanjem odobrili stav svih reakcionera koji žele i pri-željkuju intervenciju stranih si-la u Jugoslaviju Mi takodjer bilježimo svoj pro-test radi cjepanja V A Hrva-ta jer se cjepanjem Vijeća unosi razdor medju američke Hrvate i sabotira pomoć našem junačkom narodu u staroj domovini Ml ćemo nastojati da na budu-ću konvenciju Zajednice potelje-m- o delegata koji će nastojati da se u buduće tipovi kao Butković Krznarica i ostali glavni odborni-ci koji su protiv našeg naroda ne biraju u vodstvo Zajednice Za odijck 871 HBZ: Predsjednik Martin Padjan Tajnik Itka Miletić Blagajnik I'rank Krćič SEBE I SVOJ NAROD šni Nama tj nfoj zemlji je potrebna sva mogu ča pomoć Znaš da može ići po tri dana da ne-ma nigdje kuće Ja sam sa svojom obitelji bio dugo vremena u iumi i boga m! napatili se svašta ali zato ne ža-lim n! malo Borio sam se za svoj narod i pobjedismo krvav} faši-zam Pozdravi svakog našeg čovjeka i reci im neka misle na tvoj na-rod koji je mnogo pretrpio to-kom oslobodilačke borbe i pod krvavim fašizmom a najviše od Pavelićevih ustaša Naš narod do sada živio je sva-kako ali se sada nadamo da će se prilike popraviti i smlritL A to je narodu potrebno Još jednom mnogo pozdrava Tvoj Ivan Saban (Djani) Smrt fašizmu — Sloboda naro-da! PISMO IZ NOVOG LIKA |
Tags
Comments
Post a Comment for 000590