Novosti, February 21, 1948

              IH hv%
NOVOSTI Subota 21 februara 1943 STRAHA 2 NOVOSTI EIU0iĐ0fiiH&HCfl U8TE1VH FRRiS - Hitlerovi posljednji dani
Rjblished every Tuesdsv Thursday and Satuidav by tho
JI Novosti Publishing Compan? mirnu neRoanE republike
In the Croatian Language FREMA PRIČANJU NJEMAČKOG OFICIRA GERHARDA BOLTA
Authorized as Second CUi Mail _J ——
utcrak
Post Office Depsrtmsiit Ottws
"Regblered ln the Registry Office for the City of Toronto
on the 24 th aay of Odober 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne inrrsćuju — Rukopisi se ne ttoooju
ADRESA: 206 Adelcdde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
'zlazi svaki četvrtak I subotu u hrvatskom jeziku
Veće organiziranje unije
najbolji odgovor
U federalnom parlamentu je ovih dana postavljano pita-n- j
da li vlada misli zabraniti ukK unijskim organiaatoriina iz
SjđiniM Drfava u Kanadu ga p©olu organteirati ka-nadske
radnike
Pitanje je postavio Solon Lowe vodja Social Cedit parti-j- e
rekavfi da su ti ljudi komunisti i da bi im kar takovima
trebalo zabraniti ulaz u Kanadu Solon Lowe misli na one unij-sk- e
organizatore koje je glavni ured International Union of
Mine Mili and Smelter Workers u Sjedinjenim Driavama pred
nekoliko mjeseci poslao da pomognu organizirati rudare u
sjevernim krajevima provincija Ontario i Quebec
Premijer King je odgovorio da vlada ima to pitanje u vidu
i da će ga uzeti na razmatranje
Nikada nije bio običaj da je netko dolazak američkih or-ganizatora
u Kanadu stavljao u pitanje bez obzira na njihovo
političko mišljenje Uvjek su u Kanadu slobodno dolazili i or-ganizirali
radnike organizatori onih unija koje su u Kanadi
povezano sa unijama u Sjedinjoiim Državama Sada so to pi-tanje
postavlja ne zato Sto možda nekoji od ovih organizatora
jesu komunisti nego zato Sto su doli i Sto organiziraju radni-ke
u zlatnim bakrenim i niklenim rudnicima čiji vlasnici su
godinama poduzimali sve moguće mjere da spriječe organizi-ranje
unije i radniko drže pocjepane kako bi ih mogli lakše iz-rabljivati
Organizirani radnici na sjeveru provincija Ontario i Que-bo- c
moraju biti na oprezu Kroz usta vodje Social Credit go-vore
vlasnici rudnika čija je namjera razbiti uniju Nije tu u
pitanju da li su organizatori ove unije komunisti ili ne Svatko
zna da oni ne rade niti mogu raditi ništa drugo nego pomoći
u organiziranju onih radnika koji nisu još organizirani Svatko
zna i to da so danas na sjeveru Ontaria i Quebeca ne radi o
"komunizmu" nego o povišici nadnice koja je rudarima i nji-hovim
obiteljima toliko potrebna u današnjoj skupoći Oni Isu
unijski organizatori i ništa više
Ali iza "komunisma" iza 'crvenog strašila" koji je toliko
omiljen svim neprijateljima organiziranih radnika krije se uro-ta
aa obezglavi] enje i razbijanje unije Na prvom mjestu tu se
radi o tome nebi li na koji način vlasnici rudnika odbili urrijske
zahtjeve za veću nadnicu i druge pogodnosti koje unija traii
i koji su u interesu ne samo rudara nego i sveg stanovnBtvc
rudarskih naselja
U tome leii razlog zašto je Solon Lowe zctrašio da se unij-skl- m
organizatorima zabrani ulasak u Kanadu l istjera one
koji rade na organiziranju unije
Hoće li vlada slušati ovaj poziv vlasnika rudnika ili ne to
će budućnost pokazati Nije isključeno da neće Zato rudari na
sjeveru trebaju danas više nego ikada uložiti sve napore za
organiziranje snažne unije koje vlasnici rudnika neće moći
razbiti niti ignorirati ono što unija traži u interesu sveg stanov-ništva
na sjeveru U odgovor vodji Social Credit i drugima či-ja
je želja da se zabrani dolazak organizatora i spriječi ova
pomoć kanadskim radnicima od unija u Sjedinjenim Dražva-m- a
organizirani rudari na sjeveru moraju istaći lozinku "Pod-vostručiti
ćemo naše snage u organiziranju onih koji još do
sada nisu organizirani!"
Drew se ipak za nešto interesira
Odjeljenje za plansku izgradnju i razvitak u ontarijskoj
vladi premijera Drew pokušava promijeniti imena nekojim
ulicama u North York (predgradju Toronta) gdje su posljed-njih
godina rtgradjeni novi stanovi za obitelji povraćenih vo
nika
Jedna ulica zove se "Stewart Sraith Drive" Ovakvo irD
ulici istaknuto je u počast Stevrart Smitha bivšeg člana k:i
trolnog odbora u Torontu čijom zaslugom su isgradjem r:v
stanovi na ovoj i drugim pokrajnim ulicama Sami stancv-- '
u sporazumu sa općinskom upravom u North York h'-c'- " c_i
da se njihova ulica zove "Stevrart Smith Drive" smatraj -- _i ć 7
će time najbolje izraziti svoju zahvalnost Stevrart Smitbu k
se za njih lo'iko brinuo i pomogao im noći krov nad gl:rvr—
Ontarijsko odjeljenje za planiranje i izgradnju pod upra
vom premijera Drew koje se ni najmanje nije brinulo =3 '"
gradnju ovih stanova pokušava sada zamijeniti ime "Stew --H
Smith Drive" sa "Prince Phillip Drive" Stanovnici ulice so p- -
tive toj promjeni Protivi se i sam načelnik North York k: ie
rekao da neće dozvoliti promjenu imena
To je eto u Sto se interesira premijer Drevr Njega više uz
nemiruje ime "Stewaxt Smith" nego stambena kriza u Torontu
i cijeloj provinciji Stambeno pitanje za premijera Drevr nema
nikakve važnosti Ono voiU za njega samo onda kada su izbori
kad pred narod dolazi demagoškim obećanjima koja ne ispu
njuje Medju one 22 točke programa kojeg je premijer Drevr
obećavao narodu u prošloj izbornoj kampanji uključio ie led-n- u
točku za izgradnju novih stanova u cijeloj provinciji Novih
stanova nema još ni danas niti će ih biti sve dok će provinci-jom
upravljati torijevska grupa kojoj nije stalo do narodnih
potreba U dolazećim izborima narod treba ovakvu vlcdu iz-baciti
i izabrati bolju vladu nego što je torijevska
MfuliTiiiii nr i tur iiiturf-rr- t -- i fir~"- r-
' 4
l
j
("BORBA- - 01) 26 JANUARA)
Drugu godišnjicu našeg Ustava
slavimo zajedno sa velikim radnim
pobjedama prve planske godine
To znači da je na Sa zemlja u ove
dvije godine od donošenja Ustava
pod rukovodstvom druga Tita od-lučno
krenula putem izgradnje so-cJjalii- ma
Izgradnja socijalizmi i
Petogodiinji plan iznikli su na
onim velikim tekovinama oslobo-dilačke
borbe koje su u Ustavu
učvršćene 1 na onim temeljima bo-lje
budućnosti koje je Ustav po-tav- io
formulirajući društveno-eko-nomsk- o
uredjenje nove narodne
demokracije
Činjenica da je naša zemlja dvi-je
godine nakon donošenja Ustava
mogla krenuti putem izgradnje so-cijalizma
potvrdjuje ispravnost
osnovnih načela na kojima je Us-tav
isgradjen potvrdjuje snagu
Ustava kao temeljnog zakona na-J- e
države Utav FNRJ u ove dvi
je godine bio je ona poluga kojom
smo pokretali dalju izgradnju na-S- e
države Ustav u rukama naroda
nije bio okamenjena pravnička
formula nego temelj za daljnju
Ugradnju države podloga daljnjih
društvenih preobražaja
Najveća tekovina narodno-oslo-bodilač- ke
borbe osnovni princip
našeg Ustava — narodna vlast u
ove dvije godine dalje se učvrstila
i produbljavala Na osnovu Usta-- 1
va izgradjivali su se organi na-- 1
rodne vlasti — narodni odbori J
narodne kupit ine Na izborin za
narodne odbore koji su se u čita-- 1
voj Jugoslaviji održavali u toku i
1947 godine narod je koristeći us-tavna
načela narodne suverenosti j
provjeravao svakog kandidata 1
'
izabirao one koji su vjerni tekovi-- 1
nama narodno-oslobodilač- ke borbe
pošli odlučno putem izgradnje '
n-mi- jr a uuiinvuu 11 urgaiia na-rodne
vlasti Spekulante i kapitali-stičke
elemente koji su sabotirali
izgradnju To je Još viJe učvrstilo
narodne odbore kao organe rad-nog
naroda To Je pomoglo narod-nim
odborima da započnu odlučnu
borbu za pobjedu državnog socija-lističkog
sektora i u lokalnoj pri-vredi
To je omogućilo reorgani-zaciju
narodnih odbora da bi pos-tali
u punom smislu organizatori
novog života u našim selima i gra-dovima
Svečan ispraćaj posmrtnih ostataka američkih avijatićara
poginulih Jugoslavijom vrijeme
(U "POLITIKl" 20-1-191- 8)
Na 20 januara u podne svečano
su ispraćeni u domovinu posmrtni
ostaci oko 700 američkih avijati-ćara
koji su poginuli nad Jugosla-vijom
za vrijeme drugog svijet-sko- g
rata u borbama protiv fašis-tičkih
osvajača
Svečanom ispraćaju posmrtnih
ostataka američkih avijatićara pri-sustvovali
su ministar inostranih
poslova FNIU Stanoje Simić ge
neral-lajtna- nt Savo Drljenić u ime
Jugoslavenske armije oficiri Ju-goslavenskog
ratnog zrakoplovstva
sa general-majoro- m Vladimirom
Matetićem na čelu komandant
grada Beograda general-majo- r Mi-lo- je
Milojević podpredsjednik vla-de
NR Srbije Života čermanović
predsjednik IONA-- a grada Beo-grada
Ninko Petković predstavni-ci
Saveza boraca Narodno-oslobo-dilačk- og
rata Dobrivoje Itadosav
Ijević i Velja Stojić I drugi
I praćaju su takodjer prisustvo
i Na osnovu ustavnih načela o fe-derativnom
uredjenju u ove dvije
godine dovršena je izgradnja naše
' federativne narodne republike
učvršćeno je bratstvo i jedinstvo
naroda temelj snage i nezavisnosti
naše zemlje JoS koncem 1946 go-dine
i početkom 1947 godine naše
narodne republike donijele su svo-je
ustave izabrale svoje vlade re-organizirale
i učvrstile republi-kanske
organe državne vlasti Us-tavna
načela o suverenosti narod-nih
republika i jedinstva zajedni-čke
savezne države dokazala su u
ove dvije godine svoju praktičnu
vrijednost i principijelnu isprav-nost
Tod općim rukovodstvom sa-veznih
organa narodne republike
su izgradjivale 6voje organe vla-sti
i organe uprave započele iz-gradnjom
svoga zakonodavstva
odražavajući specifične potrebe i
težnje naroda svoje republike raz-vijale
privredu republikanskog i
lokalnog značaja i podizale svoju
nacionalnu kulturu Bratstvo na-roda
Jugoslavije toliko se učvrstilo
da je postalo uzor i privlačna toč-ka
za eruge narode
Najveće pobjede u ove dvije go-dine
izvojevao je narod u privred
noj rekonstrukciji zemlje Odnijev- - [
ši pobjedu 1945 i 1946 godine u
bitci za obnovu zemlje radni narod
je stvorio sve uslove za prelaz na
plansku privredu U decembru
1946 godine Narodna skupština
FNRJ nacionalizirala Je poduzeća
općedržavnog i republikanskoj
značaja Započinje prva planska
1947 godina Ostvaruje se ustavno
načelo za rekonstrukciju privrede:
"u cilju zaštite životnih interesa
naroda podizanja narodnog bla-gostanja
i pravilnog iskorištava-nja
svih mogućnosti i snaga drža-va
daje pravac privrednom životu
i razvitku putem općeg privrednog
plana oslanjajući se na državni i
zadružni privredni sektor a ostva-rujući
opću kontrolu nad privatnim
sektorom privrede" (čl 15 st 1
Ustava FNRJ) U maju 1947 go-dine
Narodna skupština FNIU do-nosi
naS prvi Petogodišnji plan
plan izgradnje temelja socijaliz-ma
— Petogodišnji plan je nepo-sredno
povezan sa dubokim pro-mjenam- au
samom karakteru Svo-jine
u društvem-ekonomsk- oj stru-kturi
Državna svojina u rukama
vah ambasador Sjedinjenih Ame-ričkih
Država u Beogradu g Ka-venl- is
Kenon sa osobljem ambasa-de
kao i predstavnici diplomatskog
kora u Beogradu
Kada su oficiri Jugoslavenskog
ratnog zrakoplovstva imeli kov-čeg
koji je simbolično predstav-ljao
posmrtne ostatke palih avija-tićara
1 stavili ga na katafalik na
staničnom peronu počasna četa i
Vojna muzika postrojeni pred va-gonima
sa posmrtnim ostacima
700 američkih avijatićara odali u
počast
Na katafalk su položili vjenee
u ime Jugoslavenske armije general--
major Miloje Milojević u Ime
komande zrakoplovstva general-maj- or
Vladimir Matetić ministar
inostranih poslova Stanoje SIhmć
i predUavnici Saveza boraca Na-rodno-oslobodila-čkog
rata Ameri-čki
ambasador g Kenon položio je
vjenac u ime SAD
Pošto je vojna muzika in'onira
_l_
narodne vast na temelju pobjeda
nareda nad kapitalističkom eko-nomikom
postaje socijalistička
svojina Oslanjajući se na državni
privredni sektor i zadružna svoji-na
dobiva socijalistički karakter
Naš Ustav se u ove dvije godi-ne
pokazao doista kao temeljni za-kon
kao izvor baza pravnog po-retka
nove narodne demokracije
Naš Ustav je svojim načelima pot-puno
likvidirao stari pravni pore-dak
dovrjio djelo AVNOJ-- a i ze-maljskih
anti-fašističk- ih vijeća
narodnog oslobodjenja iz vremena
rata Na načelima Ustava Narod-na
skupština FNRJ i narodne
skupštine narodnih republika iz-gradjivale
su novi pravni poredak
Nema područja narodnog života
na kom nisu doneseni novi zakoni
i uredbe koje su organisirale nov
život počam od Općeg zakona o
narodnim odborima do Općeg dije-la
krivičnog zakonika Naši novi
zakoni i uredbe su israz narodne
volje i snažno oružje državne up-rave
u izgradnji socijalizma Oni
nisu pratno slovo nego odraz Ž-ivotnih
potreba Oni daju pravac
djelatnosti svih državnih organa
Zato je i borba za izvršenje zako-na
borba za zakonitost jedan od
bitnih elemenata za izgradnju so-cijalizma
Naš Ustav ustav narodne demo-kracije
odraz naše narodne revo-lucije
najbolji je uzor specifičnog
puta narodnih demokracija u so-cijalizam
Zato je naš Ustav puto-kaz
i uzor svim narodima koji is-tim
putem vode borbu za nezavis-nost
svoje zemlje za bratstvo na-roda
i za izgradnju socijalima
Naš Ustav je danas preveden na
sve svjetske jezike na slavenske
jezike i jezike naroda koji se bore
za narodnu demokraciju i socijali-zam
Pored vojnih i političkih po-bjeda
koje su izvojevali naši na-rodi
naš Ustav je takodjer dopri-nio
jačanju ugleda naše zemlje
medju narodima svijeta
Proslavljajući danas dvogodiš-njie- u
Ustava narodi Jugoslavije
vedro gledaju u svoju joi sretniju
budućnost i koračaju putem koji
sami izgradjuju uvjereni u snagu
svoju i svojih prijatelja: Velikog
Sovjetskog Saveza zemalja narod-ne
demokracije i naprednih snaga
čitavog svijeta
nad rata
ia američku i jugoslavensku him-nu
general-iajtna- nt Savo Drljević
u ime Jugoslavenske armije odr-žao
je govor u kome je kasao:
"Mi sa poštovanjem ispraćujemo
posmrtne ostatke sinova radnog
naroda Amerike koji su dali svoje
živote na tla naše domovine u bor-bi
protiv zajedničkog neprijatelja
— njemačkog fašizma
Svete su i vrijedne poštovanja
žrtve koji su dali slobodoljubivi
narodi u prošlom oslobodilačkom
ratu protiv fašističkih zavojevača
zakletih neprijatelja demokracije
slobode i napretka čovječanstva
Savezništvo I jedinstvo naroda i
boraca demokratskog bloka u pro-stom
oslobodilačkom ratu bilo je
jedan od glavnih elemenata u os-tvare)
pobjede nad njemačkim
fafttsmom
Potnfca produženja saveza slo-bodoljubivih
naroda i preživjelih
boraca oslobodilačkog rata nije
prestala ni sada u posljeratnom pe--
mB2R9siteZ-- - ii "ilTnn" t 1 "r"f5" " "
-- "SmnnnT?R
nannnnnnn%nnnnnr~' Li JTT"~~' w T Hr3Ofl Vi S rRsl
LLLLLLLLnLLLHHMHsMnnsm:' -- —!j - ™t v%Tl rT- --J
JsVB™jinr"aiaf
nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnKĐLnSnnnnnnnnnnnVnnInnPnnUnnrn'nSnE-H%a '"- -- "n! U-S- J vjj)sa F!aWnnnnnna£9nnnn! "U'tT -- sMansnnnVann A 4fc MffnT ' $13ranmzOnr "!-- " AFiSBi
i&lnr9JfnM7iStKJ3aBipErLM9CnkJt~sBViHfafmi&ui#r '''Jn'tiJKjtCalt- 2QBnVvaMBHnnnnnnnnSaH - WfWwrmf3mylBWKrKBi
j 5i vMaC9nMV£JMlnfiBannanHnnnnnnnnnnnnnnnnnfl
MsBBSslP!JŠS?đnicG PSnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnEnžn3nKK'SL?!v41jSlffH?ftln9nnBnsnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnniBnnTnnSnnKngS i2™£mBvZSn9n9nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnVnnnmsanwnnPni --JcđSUsnnBBBCffr—
Na svečanom otatka 700 američkih aTijatičara 21 jsnusra 1948 god n Beogradu koji su-za
vrijeme rata poginuli leteći Iznad Jugoslavije
(NASTAVAK)
II
Ilitler stoji sam usred ogromne
prostorije licem okrenut prema
vratima Svi mu prilaze-- istim re-dom
kojim su došli Skoro svako-me
on stiska ruku ćutke Samo ne-kima
postavlja po koje pitanje a
oni odgovaraju: "da firer" ili "ne
firer" Ja stojim pored vrata i če-kam
šta Će biti dalje To je na-ravno
vanredan trenutak u mom
životu Gencral-pukovni- k Guderi-ja- n
govori s llitlerom kako izgle-da
o meni jer ovaj baca pogled na
mene Gudcrijan mi daje znak i ja
koračam prema Hitleru Jako pog-nut
i vukući noge on lagano pri-lazi
meni u susret On mi pruža
ruku i gleda u me neobičnim pro-dornim
pogledom Njegov stisak
ruke je mlitav i 6lab u njemu se
ne osjeća snaga Glava mu se po-malo
trese To sam zapazio malo
kasnije kad sam imao više moguć-nosti
da ga posmatram Njegova
lijeva ruka visi mlitavo ona se
trese Oči mu sijaju nekom vatrom
koja se ne da opisati Pogled mu
je strašan neprirodan Lice i koši-će
ispod očiju govore o potpunoj
iznemoglosti On se kreće kao sta-rac
KAJTi:i — "AKT benzinski:
pumpi: kajiia"
To više nije onaj energični Ilit-ler
u kakvoj ga je ulozi poznavao
njemački narod ranijih godina 1
kakvim ga još uvijek prikazuje Gc-be- ls
u svojoj propagandi Lagano
vukući noge on u pratnji Borma-n- a
prilazi pisaćem stolu i sjeda is-pred
generalštabnih karti polože-nih
jedna na drugu Tih karata
ima deset Danas savjetovanje po-činje
pretresanjem zapadne situa-cije
to jest strategijske situacije
na Zapadu i Jugu To spada u fun-kciju
OKV (Vrhovna komanda oru-žanih
snaga Njemačke) Referira
gencral-pukovni- k Jodl Knjtel ma
da se nalazi na čelu OKV stoji po
strani i izgleda kao da nije previ-še
zainteresiran Mi mladi oficiri
nazivali smo ga izmedju sebe "šef
benzinske pumpe Kajha" Taj pre-zrivi
nadimak uglavnom se odno-sio
ne na njegovu ličnost već na
njegovu ulogu Doista njegov po-ložaj
rukovodioca OKV teško bi
za
ispraćaju
riodu I danas svi slobodoljubivi
narodi imaju iste interese a to je
borba za istinski mir i pravu de-mokraciju
borba protiv svakog
novog rata i protiv ratnih huškača
i provokatora novih im? erijalisti-čki- h
osvajanja
Preživjeli borci Drugog svjet-skog
rata i svi slobodoljubivi na-rodi
treba danas u toj borbi za
mir i demokraciju za ravnoprav-nost
i slobodu da budu glavna I
odlučujuća snaga kao što su to
bili u prošlom ratu u uništavanju
fašizma Oni će time ispuniti za-vjet
i prema palim ratnim drugo-vima
čije posmrtne ostatke mi da-nas
ispraćamo"
U oproštajnom govoru američki
ambasador g Kenon izmedju osta-log
je kazao da se priključuje po-sljednjem
pozdravu jugoslavenskih
oružanih snaga mrtvim drugovima
u oružju Sedam stotina amerika-nac- a
čiji su posmrtni ostaci pre-neseni
Iz svih djelova Jugoslavije
bili su za vrijeme neprijateljskog
terora sa poštovanjem sahranjeni
po seljacima Organi američke
službe za regiztrovanje grobova
uz pomoć jugoslavenskih vlasti
prenjeli su ostatke iz udaljenih
mjesta u Beograd i privremeno ih
sahranili na obronku Topčiderskog
brda ''Zahvaljujem se Jugoslaven-fko- j
vladi — kazao je ambasador
g Kenon — oficirima i vojnicima
Jjg::!avenske armije koji su po-irD- gii
u tom radu I naporima Ju-goslavije
za njihovu dragu pomoć
I njihovu pažnju"
Poslije govora američkog amba-rado- ra
oficiri jugoslavenske armi-je
unjeli su sanduk u vagon uz
svirke posmrtnog marža
JUGOSLAVIJA TRAŽI SVOJE
ZLATO OD AMERIKE
(Prfnos sa str 1)
američku imovinu u Jugoslaviji
predstavlja besprimjeran slučaj J
medjunarodnom zakonu
"Stojeći kod svog stanovišta i
njegove jasno odredjene formula-- i
cja jugoslavenska vlada traaži da
njezina imovina zamrznuta po Sje
dinjenim Državama mora biti stav-ljena
na raspolaganje jugoslaven-skoj
--vladi neposredno i bez ikakve
rezenracije ili bilo kakvih uslova"
bilo bolje okarakterizirati On je
imao pravo da samostalno rukuje
samo njemačkim rezervama benzi-na
dok je u svim drugim pitanji-ma
koja se tiču oružanih snaga
predstavnik tih snaga morao samo
da sluša Hitlerova naredjenja i da
ih provodi u život
Jodl počinje svoj referat Svaka
riječ svaki pokret sračunati su na
to da Hitlera raspolože Ilitler n
podnosi da se u njegovom prisust-vu
govori glasno zbog toga Jodl
referira mirno stišanim glasom
On to umije odlično da izvede Po-ložaj
na Zapadu još uvijek karak-terizira
sasvim neuspjelo nastupa-nje
u Ardenima Obje strane su
zauzete pregrupiranjem snaga
Poslije katastrofalnog poraza ne
mogu se ni uz najbolju volju ser-virati
nikakve vijesti o pobjedama
pa zbog toga Jodl trudeći se očito
da no pokvari raspoloženje Hitle-ru
podvlači u svom referatu us-pjele
akcije pojedinih vojnika
"Fireru — kaže on i pokazuje
olovkom nekakvu točku na mapi
— na ovoj uiviški iza sela Meze-ni- ht
pošlo je za rukom jednom od-redu
od četiri izvidjača na čelu s
jednim narednikom da zarobi dra
vojnika"
Ali to je previše čak i za Hitle-ra
On prekida Jodla pokretom ru-ke
i Jodl ponovo govori o armija-ma
i topovima U Italiji protivnik
je potisnuo obje naše armije na
liniji sjeverno od Florcnce Po ka-rakteru
Jodlovog referata vidi se
kako mu je teiko Hitlerovo raspo-loženje
danas nije sjajno Jodl pre-duzi- ma
još jedan pokušaj On na-vodi
uspjehe jedne inžinjerske če-te
koja se odlikovala naročitom
hrabrošću u protunapadu kod Flo-rcnce
Kao da u poredjenju bas-noslovnim
uspjehom te inžinjerske
čete sve ostalo ništa ne znači on
uzgred napominje Hitleru da se u
području Jadranskog mora nekoli-ko
divizija "otrglo od protivnika"
To zvuči povoljno Prisutni se za-gledaju
prosto se osjeća uzdah
olakšanja Jodl je vješt žongler
U toku dugih godina rada sa llitl-erom
on je dobro proučio njegova
raspoloženja i odlično umije da im
se prilagodi Za sve to vrijeme
Kajtel nije izustio nijednu riječ
on čak nije učestvovao ni u dono-šenju
zaključaka Pa za njega to
nema nikakvog smisla I Jedino Ge-rin- g
b vremena na vrijeme ubacu-je
po koju riječ izražavajući svoje
mišljenje o operacijama na kopnu
Ilitler je kako izgleda zadovo-ljan
Jodlovim referatom On se
obraća Kajtelovom adjutantu pot-pukovniku
Jonu i kaže mu u šali:
"Jone pripazite dobro da mi oba
poštovana gospodina silaze pravo-vremeno
u sklonište za vrijeme
zračnih napadal" Naravno narav-no
obojka odlično izvržuju nare-djenja
Nije čudo što su Kajtelu
prilijepili uvredljiv nadimak "La-kajte- l"
Dolazi red na Istočni front Gu-derij- an
kao načelnik njemačkog
generalštaba i samim tim vrhovne
komande kopnenih snaga daje
najprije pregled opće situacije na
Istočnom frontu Njegov referat
je kraći stvarniji i nema ničeg za-jedničkog
s ljubaznim manirom
Jodla To se objašnjava prvo nje-govim
karakterom a osim toga i
njegovim odnosom prema Hitleru
Godine 1941 poslije neuspjele
ofenzive na Moskvu Ilitler je od-stranio
Guderijana Godine 1944
odmah poslije vojnog puca od 20
jula general Cajcter smijenjen je
s položaja načelnika njemačkog
generalštaba Guderijan je ponovo
zadobio naklonost Firerovu i bio
postavljen na svoje staro mjesto
Poslije 20 jula Hitlerovo povjere-nje
prema čitavom oficirskom ko-ru
i prema generalštabu kao što
je poznato jako se pokolebalo
Guderijan se vratio prema tome
pod prilično nesretnom zvijezdom
ali ipak prvih mjeseci po njego-vom
povratku odnosi izmedju nje-ga
i Hitlera Uli su još dosta snoš-ljivi
sve dok u decembru 1944 go-dine
nije došlo do novih trzavica
Uzrok tih trvenja bila su njihova
razilaženja u strategijskim pita-njima
Guderijana valja upisati
kao veliku zaslugu to što je on
bar imao smjelosti da se usprotivi
Hitleru U toj sredini on je bio
gotovo jedini koji je sačuvao u se-bi
toliko gradjanske hrabrosti
Čak i poslije neuspjeha ardenske
ofenzive Hitlera je progonila mi-sao
da on ne smije da se stalno
drži u defenzivi On je uobraža-va- o
da se ofenzivnim akcijama to-bože
može prikriti od protivnika
naša slabost On Adolf Hitler
mora uvijek da nastupa Ofenziva
po svaku cijenu — to je bila poli-tička
i vojna deviza njegovog ži-vota
Njegov strategijski cilj bio
Je da sada dibije u vremenu Gu-derijan
je to smatrao pogreškom
njegovo gledište se dijametralno
razlikovalo od Hitlerovog
(Nastavit će se)
1