Jedinstvo, May 16, 1961

              '
i
Prime Minister Diefenbaker is reported to have en-livened
a conference of the Western Ontario Conserva-tives
by hinting that he would soon call a federal elec-tion
with the battle-cr- y of a "New Canada".
That is a good battle-cr- y. A new world is in birth.
One-thir-d of the population of the earth is building a
new society — socialism. Asia and Africa are in the
process of discarding the remaining old chains of colo-nialism
and striking out to a new life of independence
and social progress. Latin America is boiling over, with
Cuba the first to shake off the old order of things. In
Canada itself the minds of the people are turning to-wards
the New Party . . .
Yes, the battle-cr- y for a New Canada is a good one,
in tune with the times and with our needs.
But it is being raised by the same old Diefenbaker
and the same old Conservative party. And with them
It's a matter of "the more they change, the more they
stay the same!"
John Diefenbaker said he had a "vision" of a better
and nobler Canada when he went to the last election. He
promised to switch Canada's trade by 15 percent from
the United States to other countries. He was going to do
great things. But what has he done?
We are today more in the toils of the U.S. mono,
polio, more subservient to Washington, more the pawns
of the Pentagon than we were before!
And in raisnig the battle-cr- y of a New Canada,
Diefenbaker told his Tory friends that this was neces-sary
to mobilize public opinion against . . . communism.
In other words, against the new developments in the
world and in Canada!
John F. Kennedy's similar battle-cr- y of "New Fron-tiers"
has in 100 short days made the circle back to
Dulles's "brink of war". Similarly, John Diefenbnker's
"New Canada" leads straight back to the U.S. noose.
To win a New Canada the Canadian people must
look to new policies and new parties.
A New Canada, with now policies and a new orien-tation,
is not only desirable — it is a necessity. Two ev-ent
of the recent fortnight point this up:
The brightest spot in our national economy at
this moment is the sale of more than $ 123,000.000 worth
of Canadian wheat and barley to People's China.
The blackest blot on our national honour was the
way the Canadian government backed the indefensible
United States invasion of Cuba.
Th first is in Canada's interest.
The second is injurious to Canada.
Tho battle-cr- y of a New Canada has meaning only
If it means an orientation towards tho New World that
is irrepressibly surging forward on all the continents,
and away from the Old Order that is fast losing its grip
and will inevitably go down to oblivion.
The New Canada will be based on the common peo-ple
who create all the wealth and are the Canadian peo-ple,
and not the wealthy monopolists who are selling this
country wholesale and retail for a "fast buck".
The New Canada must bo tho work of new political
forces, opposed to the old Conservative and Liberal par-ties
— forces which the New Party was projected to
unite and direct.
Trickery with battle-crie- s won't save the misleaders.
The people will see through them and will themselves
take the helm of state and steer us to a truly New Can-ada.
—Ukrainian Canadian
SLOVENSKI ODMEVI
чшпјјимћјашјдмјјг
The New Canada
France 1У inaiovcan
(Nadaljevanje)
Prvi transport s 300 Slovenci jc odpeljal iz Sloven-sk- e Bistrice, namenjen pa je bil v Arandjelovac. Od 7.
junija do 27. septembra 1911 so napotili iz Maribora in
Itajhenburga 12 transportov v Srbijo, pretezno v Aran-djelovac,
in 21 transportov v Slavonsko Poiego. O od-ho- du vsakega transporta so rcdno in skrbno obvestili
Eichmanna.
O dopisovanju med Eichmannom in Lurckejem
(polkovnik SS) obstaja 33 dosegljivih dokumentov, ki
se nanasajo na prav toliko transportov izseljenccv. Po-dat- ki, zbrani po vojni, govorijo o tem, da v nobeni iz-m- ed trch preseljevalnih etap niso preselili toliko ljudi,
kolikor so jih bili planirali na zagrebski konferenci. Po-glavi- tni vzrok, ki je prepreccval gestapovske nacrtc, je
bilo narodnoosvobodilno gibanje v Sloveniji.
Nemci so izvedli tako imenovano rasno preiskavo in
registracijo vseh Slovencev. "Preiskovalci rase" so vpi-sa- li
v karton vsake osebe "rasno kvalifikacijo" z rim-ski- mi itevilkami od I do IV. Stevilka I je pomeniln 6isto
nordijeko raeo, II. pretezno nordijsko ali dinnrsko, III.
preteino vzhodnoalpsko ali vzhodnobaltttko s sever-njaik- o ali dinarsko primeejo, IV pa vzhodnoalpsko ali
izvenevropsko raeo. — PolitWno oceno so zaznamovali
z arafoskimi stevilkami, ki so pomenile : 1 — aktiwo ger-mattofils- ko razpoloien, 2 — germanofil, 3 neopredeljen.
i — negativno zadrianje nasproti Nemcem, 5 — akthni
nasprotnik.
Za dokoneno odloiitev o preselitvi so vzeli kom-binira- no
oceno iz rasne in politWne skupino. Tako so na
primer tudi osebe iz 'rasne skupine' I preselili, ie so me-- I
роНШпо oceno 5, in jih spravili v taborilce v NemSiji,
бе so imele oconp 4. Rasno in politieno ocenjeanje so
aporabili samo an kategorije prebivalstva, ki jih je bilo
treba preeeliti oziroma izseliti v tretji otapi. V prvih
i
K u
Havana. — Za veoma kra-tk- o
vreme od dve godine i
pet meseci od lead su "bar-budos- i"
pobednicki ulli u
Havanu, ova je zemlja pot,
puno promenila svoj druJt-ven- i
lik. Duboke struktural"
ne promene u privredi i dru- -
5tvu pokopale su jednu Ku-b- u
i napravile kolevku nove.
Letimican pogled i sve ovo
pobrojavanie tih droitvenih
promeng ubedljivim jezikom
pricaju o tome £ta se ovde
dogodilo.
Pre dve i po godine Kuba
je bila zemlja latifundija.
obespravljenih seljaka be-zemlja- la. Agrarna reforma
podelila je oko lest miliona
hektara zemlje — oduzela
je stranim kompaniiama i
kubanskim veleposednicima
a dala je seljacima. Oranice
i painjaci postal! su vlasnii-tv-o
kolektiva. odnosno dr-zav- e,
ili su podeljeni inoko-sni- m
seljacima. Kubansko
selo ima danas novu fiziono-miiu- .
Oko sedamdeset odsto
svih poljoprivrednih povrSi-n- a
ostrva pripadaju socijali-sticko- m
sektoru, bilo zadnr
gama bilo kao "gran ih as del
Sto reci
koje nose so--
Jeruzalem. — Ргосеб pro-tiv
Eichmanna ulazi u drugi
mjescc. Po svemu izgleda da
so i sam pretros nalazi
blizu svoje polovice. Uz
mnogo do sada predano do-kumo-ntc
u dokaznom postu-pk- u
su znhvaccne uglavnom
istocne zemlje, Poljska, Bal-ti- k
i sam Reich. Vec danas
ili sutra prebacit ce so te£i-st- o
na Zapad, koji takodjer
nije bio poStedjcn od sveo
buhvatnog nacistidkog krv-nik-a.
Kako se 6uje, optuzba
ce uglavnom iz svake zemlje
sasluSati samo jednog svjc-dok- a,
ali ce sudu predati ve-- ci
broj dokumenata o utvr-djcn- oj
dircktnoj vezi izme-dj- u
Eichmannova ureda i
njega licno sa svim provode-ni- m
protuzidovskim akcija-ma- .
Potresne price svjedoka,
danc cesto sa suzama u grin
i grcom u sreu, brzo su po-tisnu- le
akademski "itim-ung- "
koji je uSao u sudsku
b
Krediti zadrugama, drzavna j cijalistifki pecat, da pomemi
bnga za pomoc u mehaniza-ciji- ,
planiranje proizvodnje,
kupoprodajne zadruge, izg-radn- ja
Sitavih sela — sve su
to nove slike kubanskog sela
koje govore o dubini preob-razaj- a.
NiSta manje nisu ni pro-mene
u strukturi drugog de-l- a
kubanskog druftva i pri-vred- e.
Nacionalizacija imo-vin-e
stranih kompanija i sa-radni- ka
neprijatelja uclnila
je da na Kubi danas 85 od
sto industrije pripada naci-j- i,
dok je u krupnoi indust-ri-ji
privatnik sasvim istisnut.
Nacionalizovane su sve ban-k- e,
celokupna spoljna trgo- -
tvina.
Potsetimo joS i na to da
je na Kubi uvedeno planira-nje
i uzet kurs na driavne
investicije u cilju industrija-lizacif- e
i razvoja zemlje.
Privatno vlasnistvo je ostalo
u sitnoj industriii, zanatstvu
i delu trgovine. Samo za
dve godine uloge su se tako
promenile da danas driavni
sektor u privredi suvereno
dominira.
Kubanaci vole, govoreci o
pueblo" de drzavnim I rovolucionamim promenama
poljoprivrednim dobrima ' svog druStva
ncg-dj- o
d
sna l nnanza o (irzavnuiii n
pravu. Po-javi- lc
su so slike opco ljuds- -
ke tragedije, scene nepojm-Ijivil- i
strahota, krvavi infer-no
kakav svijet ne pamti.
Jljosto slusalica kao da so
covjek u pred oclma stvorio
televizor kada su so na ek-ran- u
izmienjivale scene kao
u paklenom kaleidoskopu.
Trideset i osam leSina pro-mincntn- ih
Poljaka, kojo je
iskopala Blobelova brigada
smrti 1003, svo u smokinzi-m- a,
bijelim tvrdim kosulja-m- a
i crnim kravatamn, kao
da su na putu na narociti pri-je- m;
izgladnjola djeca po
getima, 6as naduvena kao
nepravilne lopto cas pretvo-ren- a
u zive sklete; neprcglc-dn- e
Iodine oko Trcblinko za-sija- no
ostacima rublja i ha-Iji- na
i djecijim cipelicama;
dugo uske rake, kao vijuga-v- e
zmije, ispunjene kostima
i lubanjama nevinih zrtava.
VarSavski goto u plamenu
dvornnu tokom dugih disku-- i dok se sjene ljudi bacaju u
dveh etapah namrec in SIo za "rasno ргесШепје", раб
pa za odstranitev vseh tistih kategorij prebivalstva, ki
so jih doloclli za preselitev 2c vnaprej kot najnevarnej-s- e
politi6nc, narodne in gospodarske nasprotnike. Izvzct
je bil tudi 20-kilometr-ski
pas vzdolz tcdanje meje med
rajhom in NDH ter vzdolz meje med rajhom in "Ljub-Ijansk- o
pokrajino", od koder so Nemci sklenili izseliti
vse slovensko prebivalstvo ne glede na rasno kvalifika-cijo
ali poliWno opredelitev. Tam so Nemci hoteli ust-vari- ti
tako imenovan eti6ni pas, ki bi bil naseljcn s "pre-vcrjeni- m
Nemci", ali po esesovskcm slovarju — "obram-bn- i
zid kmetov borcev"
NaCrt preseljevanja so kasneje spremenili tako, da
so Slovencc iz Spodnjega Posavja izselili v NemSijo in
ne v Srbijo, kakor je bilo najprej predvideno. Po ne-kator- ih
podatkih so v prvi ctapi izselili 2000 Slovencev
v Srbijo, v drugi ctapi okoli 15.000 oseb v NDH in v tre-tji
ctapi vec kot 50.000 ljudi na ozemlje Trctjega rajha.
Kljub temu da ze te stevilke skrivajo v sebi veliko trp-Ijen- ja
in gorja, jo vendarle treba zapisati, da bi bila tra-gedi- ja
Se veSja, ko bi gibanje ne
bilo prekrizalo na£rtov ncmskih oblasti. Ceprav je Uber-reit- er
dejal, da bo hladnokrvno ukrenil vse potrebno,
da v preseljevanju ne bo zastojev, in da so komisarju —
banu dr. Stefanovicu v Smederevu pisali, da je na ob-moc- ju stare Srbije treba naseliti 280.000 Slovencev, je
bilo zastojev iz dneva v dan e£, dokler se naposled niso
"izselili" sami Nemci — pred zmagovito, novo jugoslo-vank- o
vojsko.
Pred dvajsetimi let!
Sulljnnje o selitvi sloveskih druiin v Nemiijo je
dajci postalo stvaniost. Vest o prvih kamkmlh, nalo-2eni- h
z nesrecnimi drulinami, se jc bltekodto raznosla
po лт Posnvju. Ljudje so se spralevali, kaj bi. Noka-teri- m
drulinam je smela odlofiitev prinesla reHteV pred
a a n a s
i Sinjenicu da je uni§tena
stara struktura vlasti i poli-ticki- h
partija, da je raspu§te
na stara vojska i umesto to
ga naoruzan narod, da su
duboke promene izazvane
nacionalizacijom stambenog
fonda i pravom revolucijom
u sistemu obrazovanja ma-s- a.
Dodajuei uvek da su sve
to uradili za svega dve godi-ne
Kubanci istidu da je ovo
tek pocetak i da joS mnogo
ostaje da se uradi na razvi-janj- u
"demokratske patriot-sk-e
socijalistifke revolucije"
kako je Fidel Kastro okara-kterisa- o
kubanske promene
u samoj osnovi druStva.
Ne treba se onda cuditi
kad milioni Kubanaca rezo-nuju- di
kao i sofer Huan je--
Yccina Amcrikannca proiiv
intcrvcncijc u Kubi
New York. — Prema jed-n- oj
anketi Gallupovog Pol-l- a,
ogromna vecina Ameri-kanac- a
suprotstavlja se poli-tic!
bilo kakvog diroktnog u-plit- anja
i intervencijo SAD
protiv Kube. Gallupov insti-tu- t
podvlaci da vocina sta- -
Sa sudjenja zlocisiou Eichmannu
medjunarodnom
ZSEUENSK
(Wehrbauerwall).
narodnoosvobodilno
sjenu smrti sa treccg i cetvr-to- g
kata.
Ljudi koji zakapaju mrt-vac- e
pa im se lopata zausta-vlj- a
pred mrtvim bratom ili
majkom.
Majka, koja kleCi pred c-sesov- cem
i moli da joj vrati
djecu odvodonu u vclikoj
djecjojakciji."Koliko"? pi-ta
esesovac. "Troje" izlazi
iz zgrJenih usta. "Uzmi jo-dn- o"
javlja so 2ovjck u cr--
Adolf Eichmann ima u
Lincu dva brata — Ota, bo-aat- og
traovca, i Roberta, a
dvokata Robert je ve6 neko-hk-o
puta davao izjave u
Stampi u kojima branl Adol-f- a
na nacin koji pokazuje da
medju bracom nema baS ni-kak- ve razlike Prikazuje ga
kao "dubokog studioza he-brejs- ke
histonie" i kao cov-jek- a
koji "poznaje i cijeni zi-oniza- m", ali je bio idealist I
izvrsavao tudje naloge Tre-bal- o
je da koncentracioni lo-gon
budu samo sabiraliita
dnostavno kazu — "Ako se
to sto se uradilo zove socija-liza- m
mi smo sreem i duSom
za njega". Nije onda slucaj-n- o
ni to da je aplauz Kastru
bio najbucniji kada je nek:
dan objasnjavao da ecina
njegovih zemljaka tek
sada ima domovinu jer ie o-n- a bila samo fraza kada je
bila maceha za vecinu i rai
za §aku privilegovanih koji
su svu vlast i svo bogatstvo
bin pngraUui. "Ovo je isti
narod kao i juco, ali opet ni-i- e
isti jer sada prvi put ra-d- i
za sebe" — bila je misao
kubanskog lid era koja fe i-zr-azila
ono Sto Huan oseca
o kubanskoj socijaiistickoi
revoluciji.
Djuka Juliue
("Politika")
jc
novni ka SAD traii da ame-ri£k- a
vlada vodi prema Kubi
"opreznu politiku".
Samo 21 posto anketira
nih Amcrikanaca joS uvijek
misli da bi bila na mjestu o-ruza- na
intervencija protiv
Kube.
noj uniformi i crnim glasom.
I majka prilazi kamionu i tri
djeCje glave kao tri sunca
pr2o jo plavim ocima. Okre-c- e
so i odlazi praznih ruku
— slike uzasa i krvi bcz kra-ja- ,
bez broja.
Adolf Eichmann ne di2t
oU sa svojih akata — јоб
nije pogledao otvoreno ni u
tuzioca ni u jednog od svje-doka.
HANS BRAMER
POSLOVI DRUGOG EICHMANNA
za evakuaciju 2idova na Ma-dagask- ar, ali je doSlo do to-taln- og rata i — trebalo je
uniStiti neprijatelje. . ."
Usprkoe tome advokatska
kancelarija Roberta Eichma-nna
nije zbog toga imala ni-kak- ve itete. On i dalje u2iva
poitovanje i povjerenje svo-je
klijentele, — jer "uiiva
glas vrsnog pravnika". . . Pitali su ga da li je u poslu
imao nezgodnih poeljedito,
a on je odgovorio: "Napfotiv
poslovi mi nikad nisu bolje
ifli!"
POMINI
selitvijo, kcr so zbezali preko Save na Dolenjeko ali pa
v sosednjo HrvaSko. Se vcfi jih je oklevalo, ker sc jim jc
beg vneznano zdel bolj tvegan kot pa pot v tujino, prav
tako polna neznank in slutenega trpljcnja. Nacisticna
propaganda, ki je v tern delu Slovenije na§la plodna tla
med kmeSkim prebivalstvom, najvei zaradi tezkih ra-zme- r,
v katerih so ljudje ziveli v stari Jugoslaviji, je
dobila svoje pravo, kruto oblidje. Preganjanjo ljudi iz
rodnih domov je ljudem docela odprlo oc"i. Le nekjc v
notranjosti zbegancga kmeSkega 61oveka so hinaska
zagotavljanja nemskih oblastnikov budila up in nado,
da v tujini morda lo ne bo najhuje. Tako so transport za
transportom nesrecnih ljudi romali v dezelo, ki znanjc
ni poznala milosti in kjcr je bil vsak korak kakor hoja
po trnju.
Oj, ko bi se bilo tiste straSnc dni розгсбПо slavncmu
komandantu Stanetu prodreti s svojo partizansko enoto
do izseljenskega pasu! Marsikatcra okupatorjeva na-ka- na
izvajana s sadisti6no natanSnostjo, bila ic prej
prepreccna. Pot prenekaterega Slovenca bi vodila dru-ga- m,
ne v Slezijska taborica. Upor, ki je tudi v Poeavju
Ie tlel, bi se bil ic tkrat razplamtel, kakor se je razvne-ma- l
drugod po domovini. Toda tudi selitev je odjeknila
dalef naokrog; mimo Stevilnih drugih nagibov je tudi to
barbareko okupatorjevo poletje dramilo slovenski na-rod,
da se je treba biti in biti s prekletim sovraznikom
dokler ne bo preknan s slovenske zemlje.
Velika nesrea ie zhlizala ljudi. Drufine, de-setle- tja
sporte zaradi mejnikov ali 6esa podobnega, so
se zbratile. Bogat kmet, ki svojih каЈе" ni nikoli odpiral
an reveia, je vabil siromalnega soseda, naj si v kleti иа-to- ci
nnjboljlega vina ali jz hleva odpelje najdebelejlega
pralifa. So pravkar izrabljani hlapec si je swiI sam
odmeriti placllo. Si trdnega kmeta je smel h kajlarje1
hferki po slovo.
(Dalje prihodnjK)
ST. ' '
S7RANA 3
Ukratko iz svijeta
yarsava: Prema infor-macija- ma iz Moskve, koje
su objavili ovdasnji listovi, uskoro se moze ocekivati
novi sovjetski let u kosmos,
koji bi sa stanovista nauke i tehnike predstavljao zna
cajan korak naprijed u o-dn- osu na let prvog kosmo
nauta Gagarina.
Akra: Gana je odbaci-l- a americki protest protiv
nabavkt oruzja u Sovjets-ko- m Savezu. Gana je sluz-ben- o obavjestila americku
vladu da odluke o nabavci oruja za gansku armiju
donosi samo vlada ovo ze- mlje. Ganska stampa povo-do- m loga pise da se Gana
ne mijesa u unutrasnje po-slo- ve drugih drava i nece
dozvoliti nijednoj stranoj
vladi da se mijesa u njezi
ne unutrasnje poslove.
Washington: Americki
podpredsjednik Johnson
prilikorn posjete u Saigonu
(Juzni Vijetnam) i Taipeh
(Formoza) obecao punu
podrsku reakcionarnim re-zimi- ma Dijcma i Cang Kaj-sek- a, kojima se tresu teme
Iji.
Tunis: U vezi sa preds-tojeci- m pregovorima sa
Francuskom, or?an Alzirs-ko- g fronta narodnog oslo-bodjen- ja pise da Alzir zah-tjev- a
punu nezavisnosl.
List ukazuje da ce Alzir, U koltko Francuska ne prista
ne na pravedno rjesenje,
nastavit borbu do koncnog
postizanja slobode i neza
visnosti.
Luanda: PreTia ocjeni
portugalske novinskc agen-cij- e Luzitanija u jevernim
dijelovima Angole djeluje
oko 20.000 ustanika kojima
rukovodi Unija naroda An-gol- e.
Pariz: Ovdje ie poceo
sesnaesti kongres Komuni-stick- e partije Francuske uz
ucesce 800 delepata. Kon-gres
se odrzava pod paro-lo-m: "Jedinstvo svih radni-cki- h
i demokratskih snaga
protiv vlasti kapitalistickog
monopola, za progrcs, slo-bod- u, mir, rcstauraciju i o-bn- ovu demokracije".
Bonn: U Zapadnoj Njo
mackoj su izvrsena masov.
na hapsenja clanova zab-ranje- ne Komunisticke par-tije.
Ko lio svoboda
"Se mefr, mnrda tudi manj,
Pa bo premhnlo lo straSno Ua- -
tK tadnj&rat bo jfkttil
v ПогДн olri nfrrl dnm-dam- h. 1л mtttc it, mogofe tudi
mffrwp e
Talo nam vrte,
vrla po wdfgffliTi.
vse oSi.
Saj sma ie vai molni
od mmih sanj.
Ko bo svohorfa , . .
"Xcl bom k svoji mamL
1'oliho, vavsetflodaj,
bom odprl dari
in stl po prstih 1c njcj,
hot vaiiih mimo slral,
da sc ne zdrami.
Objel jo bom,
in lo bo wjolala v dlan,
jo bom v slotah poljubtl:
Zdaj stm samo sc tvoj.
Samo tvoj parlitan — "
Ko bo svoboda . , . "Z lirenom
bom privmkal skHi 1чи '
in .soprk rdcuh roi
bom vtalnil v ccv.
Pa bom дот1;о pogltdal
dtllici v fibraz
in jo objel. — "
Ko bo svoboda . . .
"Zapregtl v plug
bom par volov
in sc zagritcl spct
lot Irt
med qrudt svojih njiv.
Pohelil dom, ob njtm tawdjl
hrusk in slw,
popravil tam eb hltVH
phi podrt, — "
Ko Ito svoboda . . . ♦To bodo zrjovli srdj?
m ptfa кШин v re&e7c
Vonj olj, nfU
mm 1o iW v ohrnt
m dim stbait dmnikev
val 9 ctz mratn.
Z vrnn! Zdaj U Ma
nt bo ref trek,
ва hi te vrqli tie jettm
# cesto. — '
Ko ho srohodm . . .
Dm, ko ho srobod . . .
Lriimo rsrporprek
pod tasmelenim drtrfem
m snjme пл efo.
— Keko je mtije mem. —
Л en fMHui м шеш ivjemi
MrG9j)tvw& ftnMVI S9f Xehl je hrifwpe шецнИг "Лшк je v krri ШШ frfl-л- ц
' Ir+ 31.Ш. П
Ш