Novosti, May 13, 1948

              I
rtvmmmmmmmmm T77
Strana 4 "NOVOST I" Četvrtak 13 maja 1948
Knjižara Novosti
POPIS NAJNOVIJIH KNJIGA KOJE IMAMO U ZALIHI
JE SLIJEDEĆI:
Dani Gnjeva Ivan Goran Kovačić 7 50
Iza Zavjesa N Simić 75
Put Nove Jugoslavije Edvard Kardelj
Travnička Hronika
Sabor u Topuskom
Grad Mrtvih
Računica za m Razred Osnovne Škole
Nepokoreni Boris Gorbatov
Zapisi Bogoljub Ćolaković
Humorističko Priče Branislav NLlić
Posmrtna Počast
Stvaranje Novog Svijeta M Iljin
Pcčetnica i Čitanka
Požganica — Prežihov Voranc
Sudjenjo Lisaku Stepincu Saliću i družini 100
Izabrano pripovjetke Branko Ćopić
Veličina Malenih Antun Barac
Čuvar Brata Jo Mihalj
FaSizam Krstitelj i Palikuća
Početnice za nepismeno
Čitanke za niio razrede srednje škole
Trst Ivo Mihoviiović
Boškarina Vladimir Nazor 10
Fašizam Krstitelj i Palikuća Dr Hrvojo Mezulić
Republika (6 izdanja) Jedno izdanje
Careva Kraljevina A Cesarec
Za Novim Putem A Cesarec
Preporoditelj Prirode Vjcćc&lav Lcbediov
Goran Ognji i ruža
Atomi i Molekule Drago Grdenić
Golemo životinje iz prošlosti Vanda Kochansky
Postanak života na zemlji A Oparin
Porijeklo Čovjeka
Strašno Silo Prirode A Volodin
Narodna Prosvjeta
Kako jo Čovjek Postao Divom
Zlatno Tele Ujf i Petrov
Tonkina Jedina Ljubav A Cesarec
Smijeh Jude Iikariota A Cesarec
Trideset Dana
Priroda
Veli Jože Vladimir Nazor
Staro Istarsko Balado
San i Snovidjenjo Z Koscnko
Istranke Vladimir Nazor
Da li jo Bilo Početka i Da li ćo Biti Kraja Svijetu
Nauka i Praznovjerje I Scrgejev
Neobično Nebesko Pojave L Sergejov
Crnim Bijelom M Iljin
Podzemna Bosna Vladimir Nazor
Valovi Života Maksim Gorki
Mati Maksim Gorki
Povjesni Materijalizam Labriola
Gospodarstveni Nauci Marksa od Kauckoga
Španjolski Susreti A Cesarec
Car Ugalj Upton Sinclair
Rusko Tajno Oružje Dyson Čarter
Nepokoreni roman od Borisa Gorbatova
SocijaliKim Utopijski i Znanstveni F Engek
Karlo Marks Lenjin
Najamni Rad i Kapital Karlo Marka
Referat o Projektu Ustava SSSR J Staljin
Andrijine Priče i Reprodukcijo
Ustav N Jugoslavije
Antičke FilosoHje do Moderno Nauke o Atomima
Ivan Supek
Poštarinu SUjanje knjiga snosi knjižara Novosti Umolja-vamo
svakoga koji naručujo knjige šaljo narudžbom i
novac
NOVOSTI
479 Queen SU West
Toronto 2-- B OnL
PREKO 50000 RUMUNJSKIH
RADNIKA METALNE INDU-STRIJE
TAKMIČI SE SA
NAŠIM METALCIMA
Bukusest — Rumunjskoj Je
s velikim oduševljenjem primljen
prijedlog Jugoslavenskih metalaca
da se u toku idućih devet raje-sec-i
takmiče a radnicima rumunjske
metalargijeke industrije Radaiei
tetke industrije u Resici i Braiovi
održali su miting kome su od-lučili
da prime ponuda svojih ju-goslavenskih
drugova resoluci-jam- a
on! naglajavaju da će uložiti
sve napore da postignu žto bolje
recultate I radnim takmičenjem
JoJ vize učvrste prijateljstvo I
bratsku saradnju izmedju dva su-sjedna
naroda
Treko 60000 rumunjskih radni-ka
inžtnjera i namještenika iz 20
industrijskih poduzeća spremno je
da otpočnu takmičenje sa jugosla-venskim
metalcima Zborovi i kon-ferencije
metalurgijskih radnika u
Industrijskim centrima pretvoriH
zu se u spontane manifestacije Fe- -
' --
1 1
1
-- -
~
t
~
-
~
WMtMMlimilti
t
eeeeeeeee
## I
oso— oo s —
lIMWiHMlli
MMMHMHMIIMIMHIlMm
MHMMWMKMW IHHHHWl
Karla
'—————
aM4
se -
WWI
!
ŽONGLIRANJE
75
100
50
50
50
Japanski "Nippon Times"
oduševljeno obavještava svoje či-tao- ce imperator HirehHo spada
medju rijetke pomo-ći
nttaći lepeza aedje
noguvi njome hladiti
"Takvih taleaaU
nekoliko svijetu"
"Nippon Times' dakako mudro
talentu američkog giavno-komandujuć- eg
Japanu generala
MacArtbura vrhovni žongler
pametnijeg posla le-pezom
vježba
Rekordnom vremenu
streetaku ja-pansku
privredo vjerojatno
razlog američki bankari
generala uzimaju
kandidata predstojećim pred-sjedničkim
izborima
derativnoj Narodnoj Republ'u Ju-goslaviji
maršalu Rumunj-skoj
Narodnoj Republici
25
50
50
75
50
25
75
50
50
50
25
25
75
125
50
25
125
100
50
100
10
Dr 10
„ 10
po
#
10
10
25
50
100
75
75
25
25
25
10
10
15
10
10
10
25
15
100
100
100
„ 100
-- "
50
50
50
50
50
50
50
25
2S
F R 10
Od
L5a
za
da sa
U
sa
U
##
list
da
ljude koji bez
raku mogu
prste od se
— tvrdi list —
ima samo na
žuti o
u
Taj
ima nego da
palce od nogu On
je u uspio da
trpa u Wall vreću
To je
t da tog
svog u obzir za
u
Titu i
Obračunavanje medju
imperija! isti ma
U svjetskoj štampi raspravljalo
se u posljednje vrijeme prilično
opširno o sporu koji je izbio iz-medju
Argentine Chilea i Velike
Britanije zbog Falklandskih otoka
i drugih engleskih posjeda oko
Južnog pola
Falklandaki otoci nalaze se u
blizini južne granice američkog
kontinenta Otkrili su ih engleski
pomorci joi 1592 — ali su ti otoci
dugo ostali nenaseljeni Surova i
oskudna priroda nije privlačila na
še) jenike Otoci su pripadali En-- J
giesima i Španjolcima Služili su
kao uporiita na putovima oko Juž-ne
Amerike Godine 1829 na Fal-klandsk- im
otocima gospodarili su
kratko vrijeme Argentinci a 1833
Velika Britanija je okupirala či
tav taj arhipelag koji broji oko
200 otočića Danas na otocima živi
oko 3000 ljudi od ovih gotovo po
lovica u jedinom gradu adminis
trativnom sjedištu Port Stanlevu
U posljednje vrijeme pojačalo se
zanimanje i za sam Antartik Ovo
područje privlači danas veliku
pažnju imperijalističkih zemalja
To objašnjava činjenica Jto tamo
postoje nalazišta uglja nafte raz-nih
metala i urana
USA naročito pretendiraju na
potpuno gospodarenje područima
Antarktika Signal za jačanje
američke ekspanzije u zapadnoj
hemisferi dala Je peta konferenci-ja
američkih zemalja u Rio de Ja-nei- ru
(kolovoz-ruja- n 1947) Na
toj konferenciji je utvrdjena nova
"zona sigurnosti" Amerike zona
koju su izdiktirali Truman i Mar-ha- li
Granica ove zone proteže se
otprilike 1200 milja zapadno od
Panamskog kanala na istok — iz-me- dju
istočnog dijela Brazilije i
Dakara na afričkoj obali na sje-ver
i jug granice sijeku Sjeverni i
Južni pol Površina rtove "zone si-gurnosti"
uključuje engleske
francuske holandeke danske i
norveike teritorije
U prosincu 1947 u Argentini je
dva tjedna "gostovao" komandant
američkih trupa u području Ka-raibsk-og
mora general Kritenberg
koji je vodio živahne razgovore u
ministarstvu rata Prikasujući re-zultate
konferencije u Rio de Ja-nei- ru
izjavio je ovo:
— Sada posto su diplomati za-vršili
svoj razgovore počinjemo
da razgovaramo mi — vojnici
Po nalogu is USA vladajući
krugovi Argentire 1 Chilea službe-no
su isjavili krajem prosinca
1947 da pretendiraju na jedan dio
teritorija Antarktika a u prvom
redu na Falklandske otoke koji
pripadaju Engleskoj
Ne zadovoljavajući se diplomat-skim
postupkom Argentina i Chi-l- e
poslale su svoje brodove u An-tarktik
i organizirale tamo stalne
vojne bate Argentina je podigla
base na otocima Gamai Decepcion
Jož revnije latio se toga posla
Chile Predsjednik Chilea Gonsa-l-e
Videla koji je stekao skanda-losn- u
"popularnost" po svojim
sličnim medjunarodnim pustolovi-nama
osobno se stavio na čelo
"osvajanja" Antarktika On je u
pratnji ratnih brodova stigao na
Grahamovu zemlju koja pripada
Engleskoj i otvorio tamo dvije
čilske vojne base Videla je od-mah
Grahamovu zemlju preimeno
vao nasvavii je Otokom O'Miggin-s- a
(po jednom bivšem predsjedni-ku
Chilea) i munjevitom brzinom
proglasio priključenje ovog terito-rija
Chilea kao i bitno organizi-ranje
u Cliileu specijalne "antark
tičke uprave" Očigledno aludira
jadi na sporazum u Rio de Jeneiru
Gostaa! Videla izjavio je u govo
ra koji je održao na Otoku Greon-wio- h:
"Svaki pokušaj koje druge drža-ve
da svoji teritorij na koji pre-teadi- ra
Chile smatrat će se agre-sijo
protiv svih američkih zem-alja"
Ovaj marionetski predsjednik
deklastatorski je podsjetio trupe
koje m ostale u Antarktiku da
one "čuvaju sudbinu Amerike"
Ovakva smionost i ratobornost
pri Čupanju britanskog lava koji
sve dublje pada u starost od stra-ne
zemlje koja nema stanovnika
si toliko koliko London objašnja-va
se tisae ste isa ledja Chileu
kao I Argentine stoji glavni diri-gent
ove komedije — monopolisti-čk- i
kapital USA
Kako javljaju listovi ovi pot- -
su u Engleskoj šire U revort M-inistar
Heetor McNeil izjavio je u
Donjem domu da Englezi "ne će
ignorirati izazivanje koje za nji-hov
autoritet predstavljaju demo-nstracije
argentinskih i čikkih
ratnih brodova"
Velika Britanija je radi zapJaH-van- ja
argentinskih 1 čilskih eks-pansieni- sta
uputila na Falklandske
otoke svoju krsUricu "Nigeriju"
AH teiko je da će to morshalHzi-ran- u
Englesku koja je Bevinovom
I AtUeeevem politikom postala
zavisna od USA spasiti od potis
kivanja iz zapadne hemisfere
I Argentina i Chile imaju nove
sljedbenike čak i mala Guatemala
odlučila je da sve slabijem britan-skom
lavu stane na rep Kako je
poznato s Guatemalom graniči
engleska kolonija Britanski Hon-duras
Otprilike pred 90 godina
izmedju Guatemale i Engleske
potpisan je sporazum o isgradnji
ceste od glavnog grada Guatema
le preko Britanskog Hondurasa do
mora
Cesta nije izgradjeno Možda
Guatemala nije imala dovoljno no-vaca
možda su za tri milijuna sta-novnika
Guatemale bile dovoljne
l tadašnje luke Jednom riječju
do radova na cesti nije ni doilo
Ali u naknadu za to poslije
tolikog vremena nadjen je povod
da se traži priključenje ove engle-ske
kolonije Guatemali
Potaknuta od "unela Sama"
Guatemala je uputila Velikoj Bri
taniji pet nota a sekretarijatu
Ujedinjenih naroda jedan protest
Zatvorila je granicu povećala ca-rinu
na englesku robu za 200 pos-to
protjerala sve engleske dopis-nike
Kao vrhunac svega 2 ožujka
og sa zgrade britanskog poslan-stva
u Guatemali skinuta je en-gleska
zastava
Život mladih graditelja
pionirskog grada
U Prosvjetni odsjek II rajona
uiao je uniformirani omladinac ve-drog
pogleda odlučnih i brzih po-kreta:
oko vrata mu crvena mara-ma
na grudima udarnička značka
a na lijevom rukavu oznaka ruko-vodioca
— Zdravo drugovi — pozdravio
nas je veselo — Ja sam Vojko
Polić kultumo-prosvjet- ni rukovo-dilac
omladinske brigade "Paje
Lupreta" na pionirskom grada i
molim vas da nam pomognete
rasnim materijalom za razvoj na-le-g
kulturno-prosvjetno- g rada Na
gradilištu je rad složen i opsežan
pa trebamo svestranu pomoć
Rado smo se odazvali simpatič-nom
omladincu koji svojim pra-vilnim
stavom držanjem i opho-djenje- m
predstavlja tip omladin-ca
kakove su dale omladinske pru-ge
Brčko-Đanovi- ei i ftamae-Sar- a-jevo
Za čas njegove su ruke bile
pune pisaćeg pribora i materijala
koji je brigadi nužno potreban za
razvijani kulturno - prosvjetnog
rada
Zainteresirali smo se za život
graditelja pionirskog grada kojih
sada ima na prvoj dionici 230 i ko-ji
su prvi pijucima i lopatama uda-rili
temelje početnih radova gra-da
nažlh najmladjih gradjana
Do samog grada sada se produ-ljuje
pionirska pruga na kojoj
' ova se
I
i
ostale će dana
ovaj gradić pionira u
republike
Pokraj Vidove na brežulj-ku
postavljen je brigadirski logor
mladih graditelja U 5 sati prije
'
krošnje debelih bukava i
MONOPOLISTIMA
UNIJA
Po zamislima
"MarshaUov plan" ne smije biti
U tom mno-ge
imperijalističke ilssisgoalR
aU prije svoga to je plan bi
narodi morali i te
kako tragično osjetiti
Ne se samo o nasdrevfca-m- a
I lasima reakcionarne Štam-pe
se o tome da II će Italija
Hd očuvati ili isanssM
nezavisnost
Cente Sforsa BsdaaR i svi dra-gi
agenti Wall Streeta upinju se
da bi ostvarili Marsaalieva sesad-j- u
Izdajnici pijaju na voUčzm I
slavu svojih Za njih
ideje ni ideologije doli katekizma
Marshallova plana 1 sama papir
natih dolara u džepovima
Na liniji dolara 1 predavanja
nezavisnosti domovine na tkalji
isdaje nattonalsih interesa a po
nalogu VashiBetona eoate Sforsa
hvati Chilea i Argentine Izazvali 1 1 BJdault su u Torina
protokol o uniji iaasedja
Italije i Alžira
Ni nije kosnedija
dobro promišljen kerak ses-nepoii- sta
— manjih u Italiji
i Francuskoj i vežfksh u WaB i
Streetu
Truman ne voU da se igra sa
sitnim loptama s veffkim
Trumaneva doktrina nije brevijar
velika poetevna bOanea Tre-ba
da se trustovi ujedine u
da bi VTall Street imao čvrš-ću
situaciju v£ latne
Carinska unija izmedju Italije i
Francuske učvrstit će snagu
Meksiko je pot pomogao akcije
Guatemale i tražio za sebe jedan
komad Britanskog Hondurasa
i druge re-publike
Latinske Amerike — Hai-ti
Honduras Salvador
Sjedinjene Američke Države in-spiriraju
i potiču pretenzije Gua-temale
Jer Britanski se Handuras
nalazi u bliiini Panamskog kana
la i južnih granica USA
I ova kolonija prem-da
je saveznička i pos-lušna
i premda ide za Wall Stree-to- m
i te kako smeta američkim
imperijalistima Oni stvarati
svoje vojne kraj tudjih gra-nica
ne trpe ni saveznike u naj
sušoj okolini svoje kuće pa ne
vjeruju čak ni merahallisiranim
"socijalistima" tipa Devin
Dogadjaji na Falklandskim oto
cima buka koju je podigla
temala i zahtjevi koje su na "pan- -
američkoj konferenciji" u Bogoti
isticali južno-američ-kl sateliti
USA — da se Engleskoj i drugim
europskim državama oduzmu nji-hovi
kolonijalni posjedi na ameri-čkom
kontinentu — jasno
težnje USA da zagospodare nad
drugim narodima
P J
hrastova — počinje odvijati po
dnevnom rasporedu Jutarnja gim-nastika
svakog je dana na dnev-nom
redu
Točno u 64 i sati vržt se svečani
čin disanje zastave na logorski
stijeg Pjeva se himna "Hej Slave-ni"
Ostaje kratko vrijeme za umi-vanje
i za doručak i 6 sati je
za polazak na radilište čvr-stim
i odmjerenim koracima uz
pjesmu posvećenu radnim uspjesi-ma
naše omladine kreće brigada
na rad Raspored se na dionici vr-si
kratko i za čas Čitav kolektiv
obuhvata je elanom novog stva-ranja
Soda se na produljenju že-Ijezni- čhe
pruge je lagan i
U 13 sati završava rad Opet
pjesma i veselje Ručak zaslu-ženi
edasor koji prolazi u veselom
rasp otezanja i seli
U sati započinje kulturno-proevjet- ai
rad obuka nepismenih
čitalačke grupe kružoci ovo je
vrijeme posvećeno usdisanju
onzmezne
U 18 sati je odmor i večera a
nakon toga nastaje veselje logor
dobiva naročito živahan iscrled
Vesela radna omladina
svoj edasor
Skidanje zastave koje se vrsi
kod zalaska naročito je
radi brigada a novo pridošle svečano jer nakon toga čitaju
brigade započet će krčenjem tore-- ispred radnog štaba pohvale i
na za pojedine paviljone dom kut- - priznanja grupama pojedincima
ture 1 objekte koji sna- - koji sa se tog naročito letak
njavatl mali u rad
naže
sela
kroz
Washingtoaa
plana ima
koji
ntarshalllsireni
o
Radi
taj
nego
onih
onih
nego
nego
mali
veće
i rudnike
finan
vole
base
Gua
u
sbor
radi
Rad
naie
sunca
Kad se spasti mrak nad logo-rom
mladih Titovih graditelja za-vlada
Užina Tu i tamo se čuje pu- -
eketaaje logorske vatre i koraci
nego se jutarnje sunce prokrade dežarnih brigadira koji oUlase
komedija
radi
Francuska
nadja
potpisali
carinskoj
Francuske
protokol
Guatemahi podupiru
Engleske
Engleska
pokazu-ju
pjevajući
provadja
pojedine nastambe i vode računa
o noćnom roda a pojedinim nas
Tako prolaz dani mladih bri-gadira
graditelja pionirskog gra-da
koji ee pored niša radnih us-pjeha
asa omladine u Petogodis-njes- a
plana dati veliki doprinos
svojoj aosBosial koja brzim tem-pom
i sa ogromnim radnim uestje--
sve hrte kroči k sedjalismu
I Krsmsrić
cijskih zssgaata a tim zemljama
saUUt će ssiniiiHitc jedne I dru-ge
zaentje i poseati njihovu oli-gara- sja
U konačnoj Uniji U cari-nska
nadja ne postavlja pitanje ka-kva
je isnsedja Italije 1 Francuske
privrieaa ravnoteža u vezi s pro-izvodnjom
masti mesa šećera ku- -
gtiesdh ležaja i ugljena Nije važna
nizanja nogo je sa Marshalla
rasno da se talijanski i francuski
i kaseta! zbije v sto manji broj ru
ka Graaieo na Alpama sa samo
kabae za leJunrjerne Francaeke i
Italija — to sa za dolarske mag
nate neprijateljski "keamaistički"
pejaeovi Postoje fosno komanije
postoje trnetevi a nad svima nji-ma
glavni komandanti u Wall
Tako sa nsislBi statkorječlvi cen-te
Sforsa I "akrotrteij lavova" Di-aa- ait
aH talijanski 1 francuski na-rod
ne misli tako Naredne mase
a Milana Rima Torinu i Napulju
naredne znaše Pariza i drugih gra-dova
Francaske bore se danas za
ItaUJa I Franeaska sa zanosom i
vjerom u srca Milijuni radnih i
posVaih ljudi borit će se za neza-visnost
svojah zemalja do posljed-njeg
4ak? znejaći da braneći Ita-
UJa I Franeaska ostvaruju istinsko
nmtstve ne snmo meujaseone ne-go
i sa svim dragim narodima
svijeta
©
Montreal Que
Odsjek 739 HBZ održati će re-dovitu
sjednicu u nedjelju 16 ma-ja
u 2 sata po podne Sjednica će
se održati na 224-7t- h Ave Villa
LaSalle u kući brata tajnika od- -
Toslije sjednice proslijediti će-mo
sa kućnom zabavom na koju
pozivamo i ostale naše prijatelje
da nas posjete članstvo Je dužno
da pozove i onu braću koja nisu
jož u naiim redovima a bai na
zabavi imamo priliku da se poraz-govori- mo
o naioj organizaciji i
rastumačimo potrebu stupanja u
Zajednicu
Kirkland Lake Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena održati će redovitu
sjednicu u nedjelju 23 maja u 7
sati na večer u saveznim prosto-rijama
na 40 Label Ave
Sjednici je potrebno da se oda-zove
svekoliko članstvo jer po-kraj
lokalnog rada imati ćemo i
biranje delegata za konvenciju ko-ja
će se održati 29-3- 0 maja u To-rontu
Takodjer sve organizacije
prisajedinjene Vijeću dužne su po-slati
svoje predstavnike na ovu
sjednicu
Toronto Ont
b
CONCEUT-DANC- E
Sponsorcd by The Canadian South-Slavi- c
Youth Fcderation
Saturdav May 22 8 pm 386
Ontario Street
Hitlerov rat ludjačkl planovi o
gospodarenju nad svijetom koji su
bili podhranjivnnl od njemačkih
monopolista I barbarska djela koja
je počinio falizam otkrio je pred
čitavim svijetom a i pred samim
njemačkim narodom da odgovor-nost
za nacionalnu katastrofu nje-mačke
snose magnati željeza i ug-ljena
Sada poslije svržetka rata
njemački monopolisti stavljajući
se u službu američkog imperijaliz-ma
promijenili su taktiku sa oči-glednim
ciljem da pretvara bazen
Huhra u izvor ekonomskih profita
u bedem protiv S8SK-- a i novih de-mokracija
istočne Europe
Da bi ostvarili te ciljeve oni se
danas bore protiv ujedinjenja Nje-mačke
za stvaranje Jedne zapadne
države a ito je izraz volje svih šo-vinističkih
militarističkih i reak-cionarnih
elemenata koji se jož na-laze
u zemlji Da bi imali Jasan
pregled žto znači formiranje za-padne
Njemačke dovoljno je da
pratimo stav koji eu zauzeli anglo-američke
kolonije i trebalo bi da
postane jedna od najslavnijih baza
sa ostvarenje "Marshallovog pla-na"
u Europi Na nedavnoj konfe-renciji
u Frankfurtu general Clav
je izjavio da bi ekonomsko ujedi-njenje
engleske i američke zone bi-lo
korisno za Njemačku MedjuUm !
činjenice govore protivno
U stvari ma koliko da su raza-ranja
koje je prouzrokovao rat
1 1 Klera velika u slučaju da bi zak-ljučci
Berlinske konferencije bili
ostvareni ekonomija Njemačke bi
mogla biti obnovljena Medjutim
ako se posmatra razvoj industrije
u insoniji može se reci da ona
sporo napreduje 1 da nije čak ni
moguće pokriti potrebne izdatke
na obnovu Dok Je ju sovjetskoj zo-ni
produkcija postigla 52 posto u
uperedjenju sa 1938 godinom u Dl-zon- iji
nije premašila ni 36 posto
Odgovornost zbog težke krize is-hrane
koja proizlazi iz ove činje-nice
spada gotovo isključivo na
anglo-američ- ke i francuske oku-pacione
vlasti koje bojeći se kon-kurencije
njemačke robe onemo-gućavaju
svim sredstvima obnovu
I razvoj mirnodobske industrije pa
i ekonomsko ujedinjenje
Borba za jedinstvo Njemačke od
naročite je važnosti za njemačko
radništvo posto ona ugrožava po-zicije
kako unutrašnjim tako I
vanjskim kapitalistima Imajući to
u vidu nije nam čudnovato da sve
reakcionarne snage koje postoje u
Njemačkoj a koje su do nedavno
branile ideale jedne velike Njema-čke
da su sada za podjela Njema-čke
Dok na zapadu jož uvijek vlada
Uma zabilježene su važne promje-ne
Sprovodjenjem u život agrarne
reiorrre 1 podjelom 11456 posjeda
na oko 500000 siromašnih seljaka
ukidanjem monopolističkih društa-va
i nacionalizacijom banaka omo-gućeno
Je formiranje čvrstog Je-dinstva
radnika i pojačavanje po
JAVE
Vancouver B G
Omladinski klub CSYF priredju-j-e
vrlo interesantnu predstavu pod
imenom "Iz dana u dan" Ova
predstava će se odigravati u pe- tak 23 maja u II P Domu na 600
Campbell Ave ročetak u 8 sati na
večer
Pozivamo sav nai narod Vancou-ver- a
i okolice da nas posjeti ove
večeri i obavjesti svoje prijatelje
o ovoj priredbi
S S Mane Ont
Odsjek 6S6 HBZ održati će re-dovitu
sjednicu u nedjelju 16 ma-ja
u 2 sata po podne u prostori-jama
Udruge II Doma
Poziva se članstvo da se odazo-ve
ovoj sjednici jer pokraj redov-nih
poslova imamo nekoja nova
pitanja koja se trebaju rješavati
u prisustvu sto vise članstva Pred
nama se nalazi kampanja sa novo
članstvo u Zajednicu ljetne aktiv-nosti
odsjeka i drugo zato posje-tite
ovu sjednicu
Kirkland Lake Ont
Ovime dajemo do znanja svem
članstvu odsjeka broj 1 VPZ Bled
da će nale društvo prirediti zaba-vu
u subotu 22 maja u 7 sati na
večer
Zabava će se održati na 40 La-bel
Ave na koju pozivamo svu
braću Jugoslavene da nas posjete
u žto većem broju
Borba njemačkog naroda za
ujedinjenje Njemačke
kreta radničke klase Pravo sindi-kata
da učestvuju u odlukama ko-je
se odnose na produkciju i aktiv-no
učestvovanje radnika na uprav-nim
mjestima predstavljaju fak-tor
od odlučne vrijednosti Osim
svih ovih reformi na socijalnom
polju sovjetska uprava je Izvršila
radikalnu denacifikadju konfisci-rala
vize od 2J00 poduzeća čiji su
vlasnici bili ratni zločinci i razdije-lila
ih narodu Ovdje je potrebno
podvući da anglo-američ- ke okupa-cione
vlasti u Bizoniji ne samo da
we pozivaju na odgovornost mono
poliste 1 aktivne naciste već Im
povjeravaju rukovodeća mjesta u
ekonomiji I u vlasti Ako se ovo
ima u vidu ne treba da nam izgle-da
ni najmanje čudnovata činjeni-ca
da se agrarna reforma koja Je
bila odobrena od ministara vanj-skih
poslova velikih sila u Moskvi
pretvorila u zapadnoj Njemačkoj
u komediju jer su veliki posjednici
podijelili zemlju svojoj vlastitoj
rodbini a ne seljacima koji od nje
imaju potrebu Takodjer ni banke
nisu nacionalizirane a socijalna
obećanja su odgodjena Uslijed tih
činjenica nacisti reakcije i njihovi
agenti podpomognut! od ekspone-nata
socijal-demokrats- ke stranke
svakodnevno organiziraju žestoku
kampanju protiv novih demokraci-ja
i Sovjetskog Saveza
Ujedinjenje demokratskiji stra-naka
u jedinstvena organizaciju
koja predstavlja jedinstvena soc-ijalistička
stranka a koja ožtva po-vjerenje
naroda i broji danas pre
ko 2 milijuna članova predstavlja
činjenicu koja je pridonijela mno-go
pri ostvarenja spomenutih re-formi
u istočnoj zoni Borba koju
vodi ta stranka za ujedinjenje zem-lje
ogleda se u jednom od najozbi-ljnijih
pitanja medjanarodne poli-tike
Ono ito je ukazao sovjetski
ministar vanjskih poslova Molotov
na konferenciji a Londonu poka-zalo
se točnim Jer se te reakcio-narnog
rada kadera socijal-demokrats- ke
stranke Sekaasnehera koji
se stavio u sli ina prekooceanskih
imperijalista Jasno vidi da nije bi-lo
u interes aagio-smsričk- e 1 fra-ncuske
delegacije da se postigne
sporazum a pogled Jedinstva Nje-mačke
Neprekidni apel sodjalfertičk
stranke da se u cilju ujedinjenja
Njemačke sazove kongres kako tri
se upoznala konferencija u Londo-nu
sa voljom naroda — ma koliko
da Je naišla na opozicija socijal-demokratske
I detnokrleanske stra-nke
— izazvala je a zemlji prvi put
pravi demokratski masovni pokret
Na hiljadama održanih konferenci-ja
bili sa izabrani delegati dok su
botično stanje u istočnim predje- - I ee svi njemački pravi demokrati iz- -
jasnili da sa voljni da a tome ače- -
stvaja Ma da delegacija nije mog-la
biti sasrasana a Londona kon-gres
Je preuzeo ulogu vodje ne sa-mo
u berbi za ajVdinJeaJe već i u
vitalnim mtereehoa radnika za
mir za zdravu i sretna nacionalna
budućnost