Nase Novine, December 11, 1986

              жшжл?жшта ШШ --- ..-,. --- -. .-- лг,-, „-- .. „. .„,..,,..., „™ , ,. ,ЈГ , „ ,-- ., „ „. ., IMvWJj р in
¥
t an
-- ш- J' 1 SEV NA PUTU
U 21. STOLJECE
Proslo је godinu dana otkako su clanice
Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoc
(SEV) prihvatile "Kompleksni program
znanstveno-tehnick- og napretka do kraja
ovog stoljeca". 0 toj temi razgovaraju se-kret- ar
SEV Vjaceslav Sicev i zamjenik
predsjednika drzavnog komiteta SSSR za
znanost i tehniku Arnold Romanov.
Sidev: "Kompleksni program" obu-hvac- a
pet prioritetnih pravaca elektroni-zacij- u
narodne privrede, kompleksnu au-tomatizaci- ju, brzi razvitak atomske ener-gitik- e,
nove materijale i tehnologije nji-hov- e
proizvodnje i obrade, te biotehnolo-giju- .
Zasto su, medju brojnim pitanjima
suvremene znanosti i tehnike, izabrani
bas ti pravci? Odgovor je jednostavan.
Njihovim ce se razvojem ostvariti sirok
napredak u privredi. Nema grane narodne
privrede kojoj napredak u ovih pet oblasti
ne bi donio velike promjene. Program je
predvidjen za rok od 15 godina.
Romanov: Predvidjeno je da se "Kom-pleksni
program" neprekidno usavrsava.
Ne samo u smislu primjene ovih tenden-cij- a
znanstveno-tehnick- og progresa, sto
ce prakticki sad zapoceti, nego i kao nji-hov- o
prevladavanje.
Sicev: Treba reci da zapadna propa-ganda
inzistira na shvacanju da je "Kom-pleksni
program" odgovor socijalistickih
zemalja na zapadnoevropski program
"Eureka".
Romanov: Pocet cemo od toga da su
zemlje-clani- ce SEV pre ucinile korak
prema objedinjavanju svojih potencijala
u glavnim pravcima znanstveno-tehnick- og
napretka. Potom, pored svih slic-nos- ti
dvaju programa, nasi su planovi i po
obujmu i po raznolikosti zadataka koje
rjesavaju, znatno siri i veci. Tu su 93 pro- -
NASE NOVINE (
Gaso ju£osovensk sejenka пјУсМ j
polomaka ta Sev emoamerickom konlmenlu .
Published every Thursday by YUGOSLAV {
CANADIAN PUBLISHERS INC. I 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5 )
PREDSEDNIK: Prof . Kdea Rok )
S EKRET A RI : Bozidat Pakovc Sofi'jaRering, i
BLAGAJNIK: Алка Ncmmc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (
Vadsav Gacc
UREDNICKI KOLEGIJUM: Dame) Pma--
des, Pero Kovacev'c, Mke Grtnc, MWenko j
Popoc. :
DOPISNICI: ProL Vad'sav Tomoc,
(University of St. Chatharines),Prof. anDo- - {
enc (Toronto), Anion KosleYac (Welland),
Boia Spacek (New York) , PtankFudunc (Van- - ]
couver) , Smttja Dacevc (Montreal) , Margarel
Slarcev'c (Los Angeles, California), Jos'vp Sla--
n6-Slan- os (Rim, Italija), Lepa Teo?anovc {
(Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Sltbac (Pa- - )
riz, Francuska). i
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dt . Шгко !
Markovc , Luka Matkovc , PelaT Kurtrc , MWofc (
Kondc , SlraVunja Maelc , Nov'vca MVc , pro? . (
Dv&anka Lcna, Nkoa Dvenovac BozAdar
ZVvkovc. 5
IZDAVACKI SAVET: Vojn Gtbc, Josp
Kovac'vc , Kalarina Kosuc , M'vkna Bozvc , 4na '
P)urovc, Lepa RajnoVrc, Bomav Nefckov'vc (
RozaYvja D'wjakov'vc, Duto MaVjkov'vc, M'ue
Bajak, Vja Bubao, Pavao Radmainc, Ostoja i
Kova£ec , VkVor Arar , Duan Sunar , M'Vjan
Peltov'vc ,
1 obn Sever'nsk , Male Sau$ , Martin 1
Karavanc, Svdan Bodc, Peko Dmlvovc, (
MVca M'vuchvn, BoSko MVadcncmc, Mvo 5
Vuktevc, Jos'vp Suj6, Rud'v Gregpras , Slanko
BoU, Jos'vp Gabve Bala BaUc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izla.e cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godisnjc, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljcdnik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
RedakcVja odgovata za nepolpsane malcv'v'ia-c- .
Polpsan tanci maiavaju mSjen'jc aulota.
Dops se ne vrata'ju.
V
blema koji se rasclanjuju na sastavne dje-lov- e,
a ovi zatim na pojedine teme i zadat-ke- .
I vec danas, iako detaljizacija pro-grama
nije potpuno zavrsena, broj tih
tema i zadataka iznosi vise od tisuca.
Valja reci da su neosnovani pokusaji
predstavljanja "Kompleksnog programa"
kao koraka prema autarkiji, politici pri-vredn- og
zatvaranja. Socijalisticke su zem-lj- e
bile i sad su za razvitak siroke medju-narodn- e
suradnje u znanosti i tehnici i po-dje- le
rada u toj oblasti. Medjutim, isku-stv- o
posljednjih godina prisiljava ih da se
brinu za ucvrscenje tehnoloske nezavi-snost- i.
Sicev': Mehanizam ostvarivanja pro-grama
prvenstveno je mehanizam plana.
Romanov; Tako je. Recimo u Sovjet-sko- m
Savezu su zadaci "kompleksnog
programa" ugradjeni u petogodisnji plan.
Pocevsi od 1987. godine oni ce se ukljuci-vat- i
u godisnje planove ekonomskog i
drustvenog razvoja. Tako je i ostalim ze-mjam- a,
clanicama SEV. Pri torn ce se kod
planiranja uzimati u obzir i zadaci u poje-dini- m
vrstama proizvodnje. Predvidjeno
je da ce otprilike godinu i pol prije pojave
prvih kontingenata zapocenti rad na utv-rdjivan- ju
potreba svake zemlje-clani- ce
SEV i razraditi prijedloga specijalizacije i
suradnje.
Tako vec iz samog "Kompleksnog pro-grama"
proizlazi interes pojedinih zema-lja
za ovja ili onaj posao ili proizvod. Po-cet- ni
podaci potrebni da bi se odredio
obujam proizvodnje i isporuke, poznati su
vec od pocekta studija. Osim toga na ra-zi- ni
sefova vlada odluceno je da se cijelom
poslu, vezanom za realizaciju "Komplek-snog
programa", dade prioritetno znace-nj- e.
Nije nevazno, niti gdje se zapocinje. Pri-mj- er
je racunarska tehnika. Vec niz go-dina
ostvaruje se najsira suradnja u proi-zvodn- ji
jedinstvenog sistema racunara i
tzv. sistema malih racunara.
Sicev: Postoje i takvi pravdi koji se u
manjoj mjeri oslanjaju na postojecu proi-zvodnj- u.
Danas se rjesava vazan zadatak
— formiranje vodecih organizacija-koor-dinato- ra,
razrada metoda, navika, nacina,
te prakse suradnje s drugim organizaci-jam- a
u zemljama-clanica-ma SEV. Surad-nja
je, naravno, i dosad postojala, ali se
svodila na izmjenjivanje iskustva u orga-nizaci- ji
proizvodnje. Sad je veoma vazno
da veze izmedju poduzeca i znanstvenih
ustanova prerastu u duboke kooperacij-sk- e
odnose. Zbog toga je tako velika uloga
koordinatora, na njima je da uvedu tjesnu
suradnju duz cijelog ciklusa rada, od
znanstvenih istrazivanja i konstruktor-ski- h
nacrta do organizacije specijlizirane
proizvodnje, prodaje i servisa.
Romanov: Ti koordinacijski centri mo-g- u
sklapati sporazume s partnerima iz
drugih zemalja-clani- ca SEV. Jer zajed-nic- ki
je cilj — ubrzanje procesa realizacije
odluka.
Sicev: Od pocetka realizacije programa
proslo je malo vremena, a vec ima rezulta-ta-.
Odredjene su sve vodece organizacije.
S radom su zapocele dvije nove stalne ko-misi- je
SEV za suradnju u oblasti novih
materijala i tehnologije i obrade i za surad-nju
u oblasti biotehnologije.
Romanov: Danas drzimo najvaznijim
pravcem rada intenzivan razvoj racunar-sk- e
tehnike, informatike, mikroelektro-nik- e
i telekomunikacijskih sistema. I ne
samo proizvodnja elektronske tehnike,
nego i stvaranje cijelog sistema uvjeta koji
su potrebni za njeno koristenje. Konkret-no- ,
metoda iaparature veza, matematic-ko- g
i tehnickog osiguranja sistema auto-matik- e
obrade podataka i upravljanja.
Program predvidja stvaranje racunarskih
sistema nove generacije s vise od 10 mili-jar- di
operacija u sekundi.
Sicev:L Vec je zapoceo rad na podrucju
kompleksne automatizacije. Njen rezultat
ce biti stvaranje i usvajanje elasticne auto-matizira- ne
proizvodnje prije svega za stro-jogradnj- u,
sistem automatiziranog pro-jektiran- ja
i upravljanja tehnoloskim pro-cesim- a
i proizvodnjom, robotiziranih te-kuc- ih
vrpci, te raznih preciznih uredjaja.
Romanov: Prve proizvode, za koje ce se
moci reci da ih je stvorio "Kompleksni
program", ocekujemo za nekoliko godina.
Dezintegracija integracije jugoslovenskog drustva
JESMO LI "POTROSILI"
PAROLE?
Je h nam zemlja uistinu toliko rasko-madan- a da je doslo vrijeme da se postavi
pitanje da li je Jugoslavia pri vremena za-jedni- ca. Ako je suditi po skupu ucenjaka,
umjetnika i politicara u Ivangradu, na ko-je- m
se razgovaralo o jugoslavenskom ro-doljubl- ju, ni ovakva pitanja "nisu bez
osnove", jer je republicko-pokrajins- ka
podvojenost dostigla takve razmjere da
se vise ne govori o republickim granica-ma- ,
vec o medjama, ne o jedinstvenoj rad-nick- oj
klasi, nego o "osam socijalno raz-liciti- h
rad- -
nickih klasa", te o apsolutnoj dominaciji
nacionalnog nad klasnim. Sudionici
ivangradskih susreta na ova pitanja dali
su jedinstven odgovor: Jugoslavia nije
privremena zajednica, niti je ona rezultat
necijeg dogovora. Jugoslaviju nisu stva-ral- e velike sile, ni strani drzavnici, ni do-ma- ci pojedinci. Jugoslavia je iznad
svega rezultat borbe naroda i Jugoslavije
i izraz njihove rijesenosti da zive zajedno.
Flertovanje s unitarizmom?
Izborom teme o problemima samou-pravn- e
integracije jugoslavenskog dru-stva
zeljelo se ukazati na najaktualnije
probleme u drustvu. Sazivanje ovakvog
skupa, kako rece jedan od sudionika, ne
bi se smjelo shvatiti kao "nostalgija za
administrativnim socijalizmom" ili "fler-tovanje
s unitarizmom". Naprotiv, ras-prav- a
o "razjedinjenosti u zemlji" proiste-kl- a
je iz potrebe da se ukaze na moguce
posljedice koje materijalne i duhovne
diobe u zemlji mogu imati za buducnost
Jugoslavije.
U trazenju odgovora na aktualna pita-nja
(dez)integracije jugoslavenskog dru-stva
treba, dakako poci od "dijagnoze sta-nje- ".
Dr. Radovan Radonjic u ocjenjiva-nj- u
najaktualnijih problema drustva po-la- zi
od konstatacije da " Jugoslavia danas
prolazi kroz jedno od najtezih razdoblja
u svojoj novijoj povijesti". Do sada done-sen- e
mjere i programi (stabilizacioni i
antiinflacioni), ciji je cilj bio da se posto-jec- e
stanje prevlada, nisu dali ocekivane
rezultate. Negativni tokovi nisu zaustav-Ijeni- ,
a neki od njih su poprimili "zastra-sujuc- i
krakter i dimenzije".
Takva sitaucija prijeti ne samo da de-valvi- ra
sve sto je do sada postignuto u
socijalistickom samoupravnom razvoju,
vec i da na mogucnost samoupravnog
razvoja uopce — stavi upitnik. Za Rado-njic- a
nije sporno da li je decentralizacija
bila nuzna i potrebna. Bez sumnje je da
je taj korak u razvoju zemlje bio nuzan.
Medjutim, problema je u tome sto decen-tralizacij- u
"nisu pratili odgovarajuci inte-gracio- ni tokovi". Nedostatak integracije
u vrijeme decentralizacije" nastao je po
Radonjicu usljed "snaznog utjecaja etat-stick-o
birokratskih struktura u republi-kam- a
i pokrajinama". Te snage su nastale
na osnovi obnove grupno-vlasnick- og i
drzavno-vlasnick- og monopola i takav
polozaj i privilegije sigurno nece da ispu-st- e.
— Ti se republicko-pokrajins- ki "moc-nici- "
ne zadovoljavaju samo upravlja-nje- m "nacionalnim ekonomijama", vec
zele uprayljati i ljudima. Oni ne zele nika-kv- e
izmjene u sistemu, svaku kritiku sla-bos- ti
u druStvu poistovjecuju s napadom
na temeljne vrijednosti u drustvu i nje-gov- e
revolucionarne-osnove- .
Suzavanjem prostora za stvaralacku
kritiku suzen je i prostor za mijenjanje
negativnih tokova i otklanjanje problema
— kaze dr Radonjic.
Zanimljivo je kako dr Radonjic gleda
na aktualna razmimoilazenja izmedju
"razvijenih i nerazvijenih". Po njegovim
rijecima kod razvijenih se stvara fama da
njihov opstanak zavisi iskljucivo od toga
hoce li uspjeti da postojeci nivo svoje
ekonomije, kulturne i druge razvijenosti
zastite od onih koji bi zeljeli zivjeti "na
njihov racun". Kod nerazvijenih se nacio-naln- i
i svaki drugi opstanak veze uz izna-lazen- je
efikasnih sredstava zastite od
"eksploatatorskih poriva" — razvijenih.
U oba slucaja zatvaranje prema drugima
dpima se kao "spasonosno гјебепје". Na
toj osnovi je izraslo "nezadovpljstyo za--j
jednickom drzavom i sumnja u svrsis-hodno- st bilo kakvog cvrsceg jedinstva".
Brda bez planina
Pjesnik i akademik Dusan Kostic u
svom stilu komentira republicko-pokrajinsk- a
zatvaranja: "Izgleda mi da ne bih
smio spominjati Lovcen ni Moravu, moju
geografiju hoce da skuce na dva-tr- i brda.
Vise planina nemamo, samo su nam brda
ostala kao — domovina".
Pjesnicke rijeci kao upozorenje mogu
se dopuniti konkretnim pitanjima skop-sko- g
ucenjaka Tome Momirovskog. Pita-nja
su, na zalost, uglavnom bez odgovora:
zasto smo stvorili kulturne karantene, za-sto
jedna zemlja ova nasa, nema jedan
jedinstven udzbenik barem za marksi-za- m
(iako nam je marksizam zajednicka
osnova na kojoj gradimo socijalizam), za-sto
o greskama u razvoju ne govorimo,
vec ih slijepo ponavljamo?
Sarajevski profesor Nijaz Djurakovic
kao glavnu opasnost od podjela i zatvara-nja
navodi — bujanje nacionalizma. Na-ko- n
40 godina od oslobodjenja ponovno
se povampiruje snage davno sisle s poli-tick- e
scene. Ustase, cetnici, balisti, po-novno
zele dignuti glavu i vratiti zemlju
u — srednji vijek. Na takve pojave odgo-varam- o
parolaski. Vrijeme je da se kaze
da smo dosdaasnjim greskama u razvoju
mnoge parole potrosili i da nam one same
po sebi nista ne mogu pomoci.
Treba se boriti i protiv svake pojave na-cionalizma
i protiv ucmalog shvacanja da
se jos uvijek moze zivjeti bez rada.
Uvijek rjeciti Batric Jovanovic nije pro-pusti- o
priliku da na ivangradskom skupu
ponovi svoje davno izlozene teze o "origi-nalnosti- "
naseg politickog sistema koji se
ogleda u njegovoj "ukupnoj razjedinjeno-sti".
Paznju privlaci Jovanoviceva ocjena
da je kod nas "savezna drzava nijemi pro-matra- c
zbivanja u republikama i pokraji-nama".
Zbogtakvih izopacenosti u ostva-rivanj- u
ustavne uloge federacijemoglo se
desiti da dodje na primjer, do kontrarevo-lucij- e
na Kosovu.
Po nejgovu misljenju od 1966. ghodine
pocelo je razvlascivanje saveznih organa.
Da li tu godinu Batric Jovanovic veze uz
poznati brionski plenum ostatce za sada
nejasno, ali je vec sada jasno da bi bilo
dbro za slicne diskusije vise govoriti na
osnovi cinjenica, a ne proizvoljnih ocje-na.
Jadranka MIRK
iSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS
MOZAMBIK NAKON
SMRTI PREDSJEDNIKA
U povodu smrti predsjednika Samo-r- e
Moizem Masela Politbiro Central-no- g
komiteta partije Frelimo i Mini-starsk- o
vijece Mozambika donijeli su
odluku o proglasenju 60-dne- vne na-ciojial- ne
zalosti. Odluka je donesena
na kraju sedmosatnog zasjedanja naj-visi- h
partijskih i drzavnih organa u
toku kojeg je razmatrana novonastala
situacija u zemlji poslije iznenadne po-gibi- je
predsjednika Masela.
Mozarribicki sef drzave i partije na-strad- ao
je u nesreci aviona koji se sru-si- o
na juznoafrickom teritoriju iz jos
uvjek neutvrdjenih razloga.
Predsjednik Mesal se vracao iz Zam-bij- e
gdje je prisustvovao cetvrtom sa-stan- ku
sefova drzava Angole, Zambije
i Zaira. Letjelicom je pilotirala sovjet-sk- a
posada, cije su tri clana takodjer
poginula u nesreci.
Juznoafricke vlasti, koje mnogi
sumnjice da indirektno ili direktno
umijesana u taj tragicni incident, nu-dil- e
su Mozambiku- - da se u istragu
ukljuci i medjunarodna komisija.
Za sada je poznato da su istrazni or-ga- ni
na mjestu nesrece pronasli "crnu
kutiju", specijalni uredjaj koji biljezi
sve podatke o ponasanju aviona u toku
leta.
%