Nase Novine, April 01, 1981

              11 '"— ' ' -- ™ч . I ",. '
i-- V yff'V'' Г"' 'v- - '"'' tf . - ! I -
V Л '
-- I NaSe novine, January 21, 1981 —9
SA2. KONGRESA KP KUBE
4 Spanjolska spada u "vrucu
Ш □ Ш ђз I zonu" americke obavjeStajne
sluzbe
Prvi sekretar CK KP Kube Fidel
Kastro je medunarodnu situaciju
ocijenio kao "izuzetno slozenu i
opasnu", tvrdeci dajeto posljedica
"agresivne i avanturistifike imperi-jalistic- ke
politike", prije svega
Sjedinjenih Drzava. OStro kritizira-juc- i
vanjsku politiku SAD, Kastro je
istovremeno, vrlo pozitivno govorio
o snagama koje se bore za mir,
imajubi prije svega u vidu politiku
Sovjetskog Saveza, u suradnji sa
socijalistickim zemljama i uz po-m- oc
progresivnih snaga svijeta.
NaglaSavajuci u nekoliko navrata
da je borba za mir i spredavanje
ratnih prijetnji danas prvorazredni
zadatak, prvi sekretar CK KP Kube
je ukazao na znacajnu ulogu nesvr-stani- h
zemalja. Po njegovom mis-Ijenj- u,
to podrazumijeva prije svega
jedinstvo pokreta, koje je doSlo do
izrazaja i na 6. samitu u Havani, U
torn kontekstu on se zauzeo za
obustavljanje sukoba izmedu poje-dini- h
nesvrstanih zemalja, po-seb- no
izmedu Irana i Iraka, istifiufii
spremnost Kube da i dalje djeluje u
torn pravcu.
Posvecujuci u dijelu referata o
medunarodnoj situaciji najvecu pa-in- ju
odnosima Kube, odnosno
Latinske AmerikesaSAD, posebno
u kontekstu predstojede smjene u
Bijeloj kuci, Kastro je izjavio da
izbor Regana moze imati "teske
posljedice za Latinsku Ameriku",
jer njegov koncept ohrabruje naj-reakcionar- nije
snage u SAD i
BRITANCI SAMOOPRED-JELJENJ- E
SJEVERNE
IRSKE
London, — Vecina Britanaca
smatra da Sjeverna Irska ne bl
trebala ostati u sastavu Velike
Britanlje. To je osnovni zaklju6ak
ispitivanja javnog mnijenja Sto ga
je Izvrsio londonski "Sunday T-imes".
Izuzlmajuci one koji su saop6ili
da na eventualnom referendumu ne
bi sudjelovali I neodlufine, 6ak 63
posto ispitanih se izjasnllo za to da
britanska pokrajina Ulster ne bi
trebala ostati u Ujedinjenom Kra-Ijevst- vu
, dok je 37 posto za to da se
ostane pri sadaSnjem stanju. Me-dutim,
takoder vedina smatra da je
ipak stvar stanovnika Sjeverne
Irske da odlucuju o svojoj sudbini.
кттттт'пт!№-1'мтп-п!1'.:1,1Ј1Ш.Ш"±ш.чк- ш.
(Nastavak sa st. 1)
strateSka jednakost i to se ne smije
poremetiti pokuSajima da se po-stig- ne
nuklearna nadmodnost. On
je svakako imao na umu da je to
bilo isticano po novoizabranom
predsjedniku Sjedinjenih Drlava
Ronaldu Reaganu.
Brand tov govor je sadrfao pri-krive- no
upozorenje Reaganu da
Evropa nije vi§e podloina domi-naci- ji
Sjedinjenih Drlava. To je
primijetljivo iz slijedede opaske:
"Oblidje sile viSe ne odgovara
onome Sto je bilo odmah poslije
rata. Niti bi sva iskustva kroz koja
su Sjedinjene Drlave u medu-vremen- u
proSle vrijedna da se
" opona&aju. A Sto se tide Evrope,
meni se 6ini da bi ovaj naS stari
Fidel Castro
desniCarske i fasisticke rezime na
kontinentu.
Mi smo spremni, medutim, da se
branimo od imperijalistidke inva-zij- e,
precizirao je Kastro, ali ako
nam VaSington pruzi maslinovu
grancicu — necemo je odbiti, jer bi
normaliziranje odnosa sa SAD
pridonijelo poboljSanju kllme u
Latinskoj Americi i Karibima, kao i
svjetskom detantu.
ZA
Ovakav rezultat ispitivanja ja-vnog
mnijenja primljen je ovdje kao
svojevrstan i znafiajan indlkator, jer
se u raznim politiCkim sredinama
cesto manipulira misljenjem jav-no- sti
u skladu s dnevnim politid-ki- m
potrebama.
Anketa "Sunday Timesa" koja
odrazava raspolozenje Sire jav-nos- ti,
medutim, sigurno pred-stavl- ja
poraz za sve vrste ekstre-mizm- a
u Sjevernoj Irskoj I u
Britaniji иорбе, a istovremeno
poticaj onima koji traze dogovor
svih strana i politifiko гјебепје
ovoga dugovjecnog i teSkog pro-blem- a.
чш-мавхиишш- икшш
Kastro je, medutim, naglasio
da se Kuba nikada nece odreci
svojih principa da пебе iiniti
koncesije imperijalizmu i da prego-vor- a
nema sve dok je ameriCke
blokade.
Osvrcuci se na situaciju u A1,-ganista- nu,
Kastro je pravdao sov-jetsk- u
vojnu akciju u toj zemlji
tvrdnjom da je "situacija u njoj bila
doSIa dotle da je pomoc SSSR-- a —
kako ju je okvalificirao — bila
neophodna".
Situaciju u Poljskoj Kastro je
okvalificirao kao "eksplozivnu". Po
njegovom misljenju, do toga je
doSlo zbog "permanentno sub-verziv- ne
akcije imperijalizma protiv
socijalistickih zemalja", s ciljem da
se "distabilizira i likvidira socijali-za- m
u lstocnoj Evropi i izolira
SSSR" "i socijalizam u svijetu".
Kastro smatra da "socijalistifika
zajednica ima pravo da brani svoj
integritet po svaku cijenu". On je
takoder izrazio uvjerenje da ce
poljski komunisti vlastitim sna-gama
izvojevati pobjedu protiv
"antisocijalistifikih i kontrarevolu-cionarni- h
elemenata".
Sef kubanske partije govorio je i
0 odnosima s pojedinim zemljama
u raznim dijelovima svijeta. U torn
kontekstu on je istakao i "Siroke i
razgranate veze sa Jugoslavijom".
Zbog hapSenja studentskog
vode Patricije Torres strajkglaou 26cileanca
Buenos Aires, (Tanjug) — Grupa
od dvadeset i Sest Cileanskih
studenata Strajka gladu u katedrali
u Santiago de Chileu u znak
negodovanja zbog naredbe hun-tini- h
vojnih vlasti da se uhapsi
bivSi studentski rukovodilac Patri-cia
Torres.
Prema studentskim izvorima u
Santiago de Chileu, St raj k gladu u
katedrali su prije devet dana pocela
devetorica studenata sa pet 6ile-anskihsveuCisti- Sta,
a od preksino6
im se pridruzilo joS sedamnaest
studenata.
Studenti smatraju da je Patricia
Torres, koja je bila studentski
rukovodilac na SveuciliStu druSt-veni- h
nauka u Santiagu, neoprav-dan- o
IzbaCena sa sveucili§ta pod
optuzbom da je predvodila proteste
1 nerede na Sveu£iliStu.
,,тт1та,тттмљжшцнш.пшлшг1Г1'!Ј№тушњш1чјШЖГ
kontinent mogao joS jednom smo-6- i
snagu da promide mirnije stanje
u ovom svijetu".
Brandt je takoder upozorio Sje-dinjene
Drzave protiv raspaljivanja
krize u Polsjkoj, rekav&i da to mora
biti rijeSeno "po samom narodu
Poljske u okviru njihova druStve-no-g
sistema u geopolitidkom pore-de- n
ju".
Zapadne zemlje, napomenuo je
Brandt, "moraju izbjegavati stva-ranje
lainih utisaka i nada koje se
ne mogu ostvariti". '
Slidno oditovanje nezavisnosti i
poziv za razoruianje izrazio je
holandski socijalistidki voda den
Uyl rekavSi:
"Holandska radnidka stranka bila
je jedan od najodanijih i najuvjerlji- -
Madrid, (Od dopisnika Ta-njug- a)
— "Cambio 16" nije
nikakva tajna sifra. To je
naziv, po svemu sudeci,
najutjecajnijeg tjednika бра-njolsk- e.
danas se o njemu
govori praktiCno u svakoj
spanjolskoj obitelji. Evo ra-zlog- a:
reporter"! tog tjednika
su objavili istinsku "anato-miju- "
amerifike obavjestajne
sluzbe CIA u Spanjolskoj.
Ve6 je ranije napisano da
CIA raspolaze sa 145.000
zaposlenih i da trosi oko
12,9 milijardi dolara godi-Snj- e.
Sirom svijeta kruzi
njenih 16.500 tajnih agenata
koji se vrbuju cak i novin-ski- m
oglasima u SAD, na
koje se odazivaju stotine
tisuda Amerikanaca, dok se
na "uzi izbor" pozove tofino
50.000, a primi samo 500.
"Cambio 16" je utvrdio da
samo u Spanjolskoj djeluje
oko 400 agenata CIE i da njih
30 ima "diplomatsko po-krid- e".
Medu pla6enim "su-radnicim- a"
CIE u Spanjol-skoj
se nalaze бак — popovi,
Ove "o6i i usT' CIE dopiru do
vrha drzavne strukture Spa-njolsk- e,
crkve, sindikata,
"sedme sile" 'poslodavaca..
Spanjolska je "vruca zona"
u shemi CIE, Sto zna6i da
svaki tajni agent mora imati
Deset godina iskustva prije
nego kro6i u ta kljufina
podru6ja Spijunskog posla.
PAPACEPOSJETITI
FILIPINEIJAPAN
Tokio, — Papa Ivan Pavao Drugi
u februaru Iduce godine posjetlde
Filipine, Japan i ameri6ki otok
Guam na Pacifiku, saopcio je
predstavnik katoliike biskupske
konferencije u Japanu. Sluzbeno
saopdenje o posjetu poglavara
rimokatolifcke crkve bit ce isto-dob- no
objavljeno u nedjelju u
Vatikanu i Tokiju, javlja Reuter.
o ©
vijih branitelja NATO saveza. Od
sredine 1960-i- h godina, naSe 61a-novan- je
u NATO savezu bilo je
popradeno kritidnim glasom —
izraienom u spremnosti Holandije
da poduzme jednostrane korake za
organidenje nuklearnih zadataka
koje ispunJava u NATO savezu".
Holandija je, kako je poznato,
otvoreno odbila dozvoliti smje-Sten- je
ameridkih nuklearnih raketa
tipa Pershing II i Cruise na svome
teritoriju, s niSanom na gradove
Sovjetskog Saveza. Predsjednik
Carter je pokuSao pritiskom natu-ri- ti
ta orulja 6itavoj zapadnoj
Evropi. To je bio oditi cilj da se
poremeti strate&ko nuklearno ra-vnote- tje
i postigne nadmodnost
Sjedinjenih Drlava na torn polju.
Tony Benn, voda lijevog krila
Razlozi zasto je Spanjolska
svrstana u "vrucu zonu" su
saharski rat, giblartarski tje-sna- c,
uloga komunista i
socijalista, ulazak Spanjol-sk- e
u NATO, njen strateSki
polozaj:..
Zadaci CIE u Spanjolskoj,
kako ih je otkrio "Cambio
16", su na primjer "spreca-vanj- e
da Komunisticka par-tij- a
u Spanjolskoj dostigne
snagu talijanske ili fran-cusk- e
partije". Ili, stvaranje
neutralnih snaga sindikalnih
centara "lijevih boja".
CIA je potroSila 20 mili-jun- a
dolara za akcije unutar
sindikata, a troSi mnogo
viSe, piSe "Cambio 16", da bi
se "prisilila Spanjolska da
ude u Atlantski pakt". CIA
je, dodaje tjednik, nastojala
da osujeti put premijera
Suareza u Havanu i u Alzir da
bi se spremio njegov susret
s emisarima pokreta "poli-sario- ".
Stvorena je zamaSna "ne-vidlji- va
mreza" za obavljanje
preciznih poslova. "Cambio
16" je utvrdio da CIA ima
danonocno "promatraCko
mjesto" ispred ambasada
nekih socijalistickih zemalja
u Madridu, recimo sovjetske
i kubanske. Spanjolska je,
piSe tjednik, popriSte nevi-dljiv- og
"Spijunskog okr-Saja-".
"Cambio 16" je uspio ob-jav- iti
бак i biografiju 6lanova
Staba CIA u Spanjolskoj,
navodeci njihov polozaj u
mrezi CIA, osnovne zadatk'e i
slifino. Svakako da su borci
"sedme sile" zadali veliku
glavobolju ovim Amerikan-cim- a,
jer su im se i fotogra-fij- e
pojavile u tjedniku, pod
krupnim naslovom: "Ovo su
Spijuni". Sve upucuje na
zakljufiak da nad Spijunima
postoje — Spijuni.
Moma PUDAR
SSSSSSI
& ®
britanske'Radnidke partije (Labor
Party) govorio je u istom smislu o
potrebi mira. On je osudio na- -'
metanje volje ameridkih militarista
evropskim zemljama, rekavSi da se
je njegova partija opredijelila za
otporratnim huSkadima i na poziv
lijevog krila usvojila odludan pro-gram
za mir. Taj program икјибије
odstranje'nje svih nuklearnih orulja
s britanskog tla kao i pretvaranje
Evrope u podrudje mira u kojem
nema mjesta nuklearnom oruiju
(nuclear free zone). P&rtijska kon-ferenci- ja
se je takoder izjasnila za
Pan-evrops- ki sistem sigurnosti ko-ji
bi zamijenio obadva vojna saveza
— zapadno-evrops- ki NATO i Var-Savs- ki
savez zajednice socijalistid-ki-h
zemalja.
Observer