000237 |
Previous | 4 of 18 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
r :w," - H
111 r „ V I J J
4-- NASE NOVINE, June 24, 1981 ,"j
Ultimatum
° '33
(Od stalnog dopisnika "Borbe")
(Meksiko, 12. juna) — Sumnje
vise nema: iza proSlotjednog
saopdenja nikaragvanskih katoliC-ki- h
biskupa da "svedenicima nije
mjesto u vladi" ne stoji samo
konzervativni visoki kler ove sred-njeamerid- ke
zemlje ved i — Vati-ka- n.
Na to upucuju vljesti sa
detvorodnevnog savjetovanja
biskupa ovog podrudja, na kojem je
generalno osudena pojava "politi-zacij- e"
dijela svedenstva koji se
uklju6io ili suraduje sa ovdaSnjim
revolucionarnim strujama.
ILI MANTUA ILI -M-INISTARSTVO
Za podetno "raSdisdavanje" ovog
starog spornog pitanja Katolidka
crkva je uzela podrudje Nikaragve.
Slucajno? I to baS u trenutku kad
sandinistidka revolucija, u drugoj
godini stabiliziranja nakon obara-nj- a
diktature porodice Somoza, trpi
jake ekonomske i politidke pritiske
Vasingtona.
Ako koordinacije u tim dvama
akcijama i nema, koincidencija je
vise nego uodljiva.
Nije bila nikakva tajna nikada da
je u Sirokom narodnom opozlcijs-ko- m
frontu, koji je 1978. i 1979.
godine krenuo u pobjedonosnu
ofenzivu protiv Somoze, bilo dosta
aktivnih svedenika. Neki od njih
boriii su se i afirmirali s puskom u
ruci, drugi svjedodedi svijetu o
zlodjelima diktature. U najkritiC-niji- m
trenucima zemlje bili su — s
narodom. Zar je onda bilo neo-bidn- o
da su u novoj revolucionar-no- j
vlasti dobili narodno povjerenje
i neki bili izabrani na znadajne
drzavne funkcije.
Sada, skoro dvije godine kasnije
— kada se Nikaragvi uskracuju
krediti Vastingtona, obecane
isporuke pSenice i kada se u
diktatorskom susjedstvu potidu
oruzani upadi izbjeglih biv5ih
somozistidkih gardista, a sve to s
pretekstom da Nikaragva pomaze
gerilske pokrete a drugim zemlja-m- a
— Katolidka crkva je krenula u
to raSdi5davanje. Biskupi su proS-lo- g
tjedna postavili dvrst ulti-matum
- svecenici na drzavnim
funkcijama moraju napustiti te
funkcije ili zauvijek ostaviti man-tij- u.
Uz vedi broj svedenika koji
djeluju u bazi sandinistidkog
rezima, na udaru ove prijetnje su i
neki koji su u samom drzavnom
vrhu. Migel Eskoto, ministar je
vanjskih poslova Vlada Nacionalne
obnove Nikaragve. Ernesto Kar-den- al
— jedan od kandidata za
Nobelovu nagradu kao organizator
Siroke akcije opismenjavanja
poslije revolucije — ministar je
kulture. Svecenik Edgar Parales je
ministar socijalne skrbi, a drugi od
brace Kardenal, Fernando — ko-ordina- tor
je za probleme omladine.
UDARACREZIMU
Namjerno ili slucajno, tek rije-seno- st
Vatikana da ba§ sada
osigura provodenje stava koji je
papa Ivan Pavle Drugi iznio jos u
svojim latinskoamerickim govo-rim- a
prije dvije godine, znadi tezak
udarac za daljnju stabilizaciju
mlade revolucije.
Jer, zadrze II funkciju "obedano"
im je proslotjednim saopcenjem da
de biti podvrgnuti "sankcijama po
zakonima Crkve", a to praktidno
znadi da bi bili liseni cina. U torn
sludaju Crkva bi ih predstavila kao
svoje otpadnike i u ovoj izrazito
katolidkoj naciji okrnjila im sada
veliki autoritet koji uzivaju. Dru-gaC- iji
izbor — napuStanje drzavnih
funkcija — otvorilo bi neku vrst
krize vlade i u polupismenom
svijetu seljaka i radnika ostavilo
dojam (da li pogresan?) da se
Katolidka crkva konfrontira prema
revolucionarnoj vlasti.
Vlada nacionalne obnove i
sandinistidki pokret za sada nisu
sluzbeno reagirali na biskupski
ultimatum. Svecenik — ministar
Parales jzjavio je da je njegova
funkcija u vladi rezultat "vlastltog
opredeljenja koje ni u demu ne
proturjedi svedenidkom pozivu".
Nema sumnje da de slidan stav —
dakle odbijanje da napuste funkcije
— zauzeti i ostali "prozvani" mi-nis- tri
kao i vecina drugih svedenika
koji se nalaze u lokalnim organima
vlasti.
Da nije rijed samo o inicijativi
visokog klera Nikaragve ved o sire
zami§ljenom planu koji se uklapa i
sadaSnje savjetovanje u Vatikanu
— govori i jedna nedavna odluka
biskupa u susjednom Salvadoru.
Oni su, naime, obznanili da ne
priznaju viSe Pravno-savjetodav- no
vijede Nacionalne katolidke crkve,
koje su sami formirali prije dvije
godine, zato sto je taj odjeljak
Crkve svjetskoj javnosti dostavljao
podatke o zlodjelima desnidarksog
volno-demokrsdansk- og rezima u
zemlji.
Izgleda da de se slidna "raSdiS-davanj- a"
umnozavati jer, objektiv-no- ,
ima svedenika u krugovima
gerilsko-ustanidko- g pokreta u
Salvardoru, medu simpatizerima i
pomagadima gerile u Gvatemali, u
dlanstvu raznih komisija za ljudska
prava koje objelodanjuju nedjela
desnidarskih diktatura u Srednjoj
Americi, u Karibima i u Juznoj
Americi.
SLOBODAN VUKMIROVlC
1,1 "4-- t 'Л.
Zagreb
fife
I sol „ :, s' i
Umjesto planina, na gradske zemljovide valja ucrtati nazubljene stambene
masive, umjesto livada - plocnike, umjesto rijeka - avenije
ИВ5?Н
PoStovano uredniStvo:
Saljem vam бек na $25.00 za
moju obnovu i fond.
List je dobar, no ipak
nedostaje sportska strana.
S drugarskim pozdravom
Jovan Dotlic
Toronto
Dragi prijatelji:
Saljem vam 6ek na $70.00 za
moju obnovu i za specijalni
fond dolar za svaku godinu,
tako da se i moje ime pojavi
na listi ргИадаба u fond za
proslavu 50. godiSnjice
"NaSih novina".
Srdadno vas pozdravljam.
C. Skrlac
Nanaimo, B.C.
PoStovano uredni§tvo:
Moja pretplata istide ovog
mjeseca, pa vam Saljem 6ek
na $30.00 za obnovu i fond.
Uz mnogo pozdrava svima u
uredniStvu, va§ 6italac
Leonard Sutlovid
Wilmington, Del.
Drugovi:
Zamoljen sam od na§eg
druga i pretplatnika, da u
njegovo ime poSaljem 6ek na
$45.00 za dvogodiSniu obno-vu
i fond, koji priiaiem uz
ovu pismo.
Uz mnogo drugarskih
pozdrava
Ostoja Kova6evi6,
tajnik JPC, Vancouver
Prijedlog za
smrtnu kaznu
— Pravni komitet ameri-6ko- g
Senata usvojio je pri-jedlog
zakona kojim bi se
sudovi obavezali da donose
smrtne presude za one
gradane koji ubiju predsjed-nik- a
SAD. Predsjednik ovog
komiteta senator Thurmond
obrazlozio je potrebu dono-бепј- а
ovakvog zakona iz-vanre- dno
velikim porastom
kriminala u SAD".
Da bi zakon bio копабпо
usvojen, bit ce potrebno da u
Senatu dobije 60 do 100
glasova, kao i vecinu u Predstavni6kom domu
kongresa. Kazne smrti
ubuduce bi se izricale i za
sva dokazana djela veleizda-j-e
ili Spijunaze — bez obzira
na to da li su vezana za
ubojstva.
ушшшмшшшштшјшшшшиш
GN
IO$lC
Juna 29. je godinu dana
od tragifine smrti nase
drage supruge i majke
Agnes mioSi6. Ona je
izgubila zivot u saobra-бајп- ој
nesredi.
U spomen na nju prila-zem- o
za "Nase novine"
$100.00. Koristimo priliku
da zahvalimo 6itaocima
"Nasih novina" na nov-6ani- m
prilozima ovom listu
u spomen pokojnice.
Stjepan Miosic,
kcer, sin i unuci
№тштжтжшш®шшш
Stovani drugovi:
Osvrnudu se na dopis Milice
Macan, iz Toronta, u kome
se ona kritidki osvrde na
sadrzaj "NaSih novina".
Prvo, ne slazem se sa
miSljenjem te ditateljke da
su novine previSe politidke.
Kako 6emo znati $ta se
dogada u svetu, ako o tome
ne ditamo u stampi. U vezi
spominjanja ogiasa o premi-ujer- u
Davisu koji ste pre iz-vesn- og
vremena objavifi, ja
izrazavam moje dudenje Sto
je taj oglas uopSte objavljeri.
A u vezi primed be da treba
vi§e pisati o na§oj staroj
domovini i o uslovima
boravka i letovanja u njoj,
zelim da iznesem moje
тШјепје da na§ list dovolj-n- o
prostora posveduje novo-stim- a
iz Jugoslavije. Ne
mole se list pretvoriti u
instituciju za oglase, a
uostalom za§to da se iz
Kanade nose kava i cigarete.
Turisti treba da ponesu
novae, jer i Jugoslavija kao i
svaka druga zemlja обекије
profit of turizma. Kako ima u
Jugoslaviji svega za druge
turiste, tako 6e biti i za ove iz
Kanade, samo neka ponesu
pare.
Za sada toliko, uz pozdrave
svima u uredniStvu.
Lojza Repar
Sudbury, Ont.
SUSRET VIDlCA I
CKREBICASA
PATRIJARHOM
GERMANOM
Predsjednik Predsjednistva SR
Srbije Dobrivoje Vidid i predsjednik
SkupStine SR Srbije DuSan Ckrebid
razgovarali su s patrijarhom Ger-mano- m
o aktualnim pitanjima od
interesa za dru§tvenu zajednicu i
Srpsku pravoslavnu crkvu.
Zajednidki je konstatirana obo-stra- na
zelja i nastojanje da se
odnosi i suradnja i dalje u cjelini
uspjeSno razvijaju i izrazena je
spremnost da se oni svestrano
unapreduju.
МДНШИ11ШјШ1М1М.ДК11И1ДИиЛИ
8Cyp@n
Kad zelite pretplatiti
kupon i poSaljite ga na.
YUGOSLAV
Ime
Ulica (ili P O Box)
Mf.MO
Provincia (drzava)
Code ih Zone
Svota 2a
n
KRITIKA
UREDNlSTVU
Redakciji "NaSHi novina",
Ne mozemo a da ne izrazimo
cudenje i u isto vrijeme
osudu neodgovornog i svakako zlonamjernog
objavljivanja netadnih
podataka iz posljednjeg
Popisa stanova, doma-ci- n
stava i stanovniStva u
пабој domovini a koje ste
djelomidno objavili, u vaSem
listu od 20. maja ove godine.
Cinjenice, date u rubrici pod
naslovom "Svaki dvanaesti
Jugoslaven" su bez sumnje
impresivne, ali 6e one biti
vrlo brzo pomudene jer je
o6ito da je neko namjerno
ispustio brojku od preko
50.000 Bosanskih Musii-man- a
(BoSnjaka) koliko ih
prema zvanidnom popisu zivi
u ovoj pokrajini. Dobro je i
svakako razumljivo Sto
dajete podatke svih naroda i
narodnosti koji zive u Voj-vodi- ni ali je isto tako Stetno,
neodgovorno i tendenciozno
ispustiti podatke za Bosan-sk- e
Muslimane (BoSnjake)
kojih nije mail broi.
Uzimamo za pravo da to
iznesemo, da ove tendencije
mogu sluziti samo mradnim
snagama koje rade na
ru§enju osnovnih vrijednosti
jugoslavenskog druStva za
kojeg su se boriii svi naSi
narodi rame uz rame.
Zelimo da nam u jednom od
slijedecih brojeva objasnite
kako je moglo do6i do ovog
golemog propusta kao i da
se sli6ne greSke ne ponav- -
Ijaju.
Mustafa Celik
2244 W Wilson
Chicago IL 60625
Podatke smo preneli iz
jugoslovenske Stampe
doslovno.
— Urednistvo.
ill obnoviti pretplatu, ispunite ovaj
CANADIAN PUBLISHERS
Box 522,
Station F,
Toronto, Ont.
obnovu (novu)
Napravlte бек ili Money order na "NoSe novine" ili
Yugoslav Canadian Publishers (ne soljlte u
gotovu). Nije nuzno plsma slati proporuceno.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 23, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-06-24 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000114 |
Description
| Title | 000237 |
| OCR text | r :w," - H 111 r „ V I J J 4-- NASE NOVINE, June 24, 1981 ,"j Ultimatum ° '33 (Od stalnog dopisnika "Borbe") (Meksiko, 12. juna) — Sumnje vise nema: iza proSlotjednog saopdenja nikaragvanskih katoliC-ki- h biskupa da "svedenicima nije mjesto u vladi" ne stoji samo konzervativni visoki kler ove sred-njeamerid- ke zemlje ved i — Vati-ka- n. Na to upucuju vljesti sa detvorodnevnog savjetovanja biskupa ovog podrudja, na kojem je generalno osudena pojava "politi-zacij- e" dijela svedenstva koji se uklju6io ili suraduje sa ovdaSnjim revolucionarnim strujama. ILI MANTUA ILI -M-INISTARSTVO Za podetno "raSdisdavanje" ovog starog spornog pitanja Katolidka crkva je uzela podrudje Nikaragve. Slucajno? I to baS u trenutku kad sandinistidka revolucija, u drugoj godini stabiliziranja nakon obara-nj- a diktature porodice Somoza, trpi jake ekonomske i politidke pritiske Vasingtona. Ako koordinacije u tim dvama akcijama i nema, koincidencija je vise nego uodljiva. Nije bila nikakva tajna nikada da je u Sirokom narodnom opozlcijs-ko- m frontu, koji je 1978. i 1979. godine krenuo u pobjedonosnu ofenzivu protiv Somoze, bilo dosta aktivnih svedenika. Neki od njih boriii su se i afirmirali s puskom u ruci, drugi svjedodedi svijetu o zlodjelima diktature. U najkritiC-niji- m trenucima zemlje bili su — s narodom. Zar je onda bilo neo-bidn- o da su u novoj revolucionar-no- j vlasti dobili narodno povjerenje i neki bili izabrani na znadajne drzavne funkcije. Sada, skoro dvije godine kasnije — kada se Nikaragvi uskracuju krediti Vastingtona, obecane isporuke pSenice i kada se u diktatorskom susjedstvu potidu oruzani upadi izbjeglih biv5ih somozistidkih gardista, a sve to s pretekstom da Nikaragva pomaze gerilske pokrete a drugim zemlja-m- a — Katolidka crkva je krenula u to raSdi5davanje. Biskupi su proS-lo- g tjedna postavili dvrst ulti-matum - svecenici na drzavnim funkcijama moraju napustiti te funkcije ili zauvijek ostaviti man-tij- u. Uz vedi broj svedenika koji djeluju u bazi sandinistidkog rezima, na udaru ove prijetnje su i neki koji su u samom drzavnom vrhu. Migel Eskoto, ministar je vanjskih poslova Vlada Nacionalne obnove Nikaragve. Ernesto Kar-den- al — jedan od kandidata za Nobelovu nagradu kao organizator Siroke akcije opismenjavanja poslije revolucije — ministar je kulture. Svecenik Edgar Parales je ministar socijalne skrbi, a drugi od brace Kardenal, Fernando — ko-ordina- tor je za probleme omladine. UDARACREZIMU Namjerno ili slucajno, tek rije-seno- st Vatikana da ba§ sada osigura provodenje stava koji je papa Ivan Pavle Drugi iznio jos u svojim latinskoamerickim govo-rim- a prije dvije godine, znadi tezak udarac za daljnju stabilizaciju mlade revolucije. Jer, zadrze II funkciju "obedano" im je proslotjednim saopcenjem da de biti podvrgnuti "sankcijama po zakonima Crkve", a to praktidno znadi da bi bili liseni cina. U torn sludaju Crkva bi ih predstavila kao svoje otpadnike i u ovoj izrazito katolidkoj naciji okrnjila im sada veliki autoritet koji uzivaju. Dru-gaC- iji izbor — napuStanje drzavnih funkcija — otvorilo bi neku vrst krize vlade i u polupismenom svijetu seljaka i radnika ostavilo dojam (da li pogresan?) da se Katolidka crkva konfrontira prema revolucionarnoj vlasti. Vlada nacionalne obnove i sandinistidki pokret za sada nisu sluzbeno reagirali na biskupski ultimatum. Svecenik — ministar Parales jzjavio je da je njegova funkcija u vladi rezultat "vlastltog opredeljenja koje ni u demu ne proturjedi svedenidkom pozivu". Nema sumnje da de slidan stav — dakle odbijanje da napuste funkcije — zauzeti i ostali "prozvani" mi-nis- tri kao i vecina drugih svedenika koji se nalaze u lokalnim organima vlasti. Da nije rijed samo o inicijativi visokog klera Nikaragve ved o sire zami§ljenom planu koji se uklapa i sadaSnje savjetovanje u Vatikanu — govori i jedna nedavna odluka biskupa u susjednom Salvadoru. Oni su, naime, obznanili da ne priznaju viSe Pravno-savjetodav- no vijede Nacionalne katolidke crkve, koje su sami formirali prije dvije godine, zato sto je taj odjeljak Crkve svjetskoj javnosti dostavljao podatke o zlodjelima desnidarksog volno-demokrsdansk- og rezima u zemlji. Izgleda da de se slidna "raSdiS-davanj- a" umnozavati jer, objektiv-no- , ima svedenika u krugovima gerilsko-ustanidko- g pokreta u Salvardoru, medu simpatizerima i pomagadima gerile u Gvatemali, u dlanstvu raznih komisija za ljudska prava koje objelodanjuju nedjela desnidarskih diktatura u Srednjoj Americi, u Karibima i u Juznoj Americi. SLOBODAN VUKMIROVlC 1,1 "4-- t 'Л. Zagreb fife I sol „ :, s' i Umjesto planina, na gradske zemljovide valja ucrtati nazubljene stambene masive, umjesto livada - plocnike, umjesto rijeka - avenije ИВ5?Н PoStovano uredniStvo: Saljem vam бек na $25.00 za moju obnovu i fond. List je dobar, no ipak nedostaje sportska strana. S drugarskim pozdravom Jovan Dotlic Toronto Dragi prijatelji: Saljem vam 6ek na $70.00 za moju obnovu i za specijalni fond dolar za svaku godinu, tako da se i moje ime pojavi na listi ргИадаба u fond za proslavu 50. godiSnjice "NaSih novina". Srdadno vas pozdravljam. C. Skrlac Nanaimo, B.C. PoStovano uredni§tvo: Moja pretplata istide ovog mjeseca, pa vam Saljem 6ek na $30.00 za obnovu i fond. Uz mnogo pozdrava svima u uredniStvu, va§ 6italac Leonard Sutlovid Wilmington, Del. Drugovi: Zamoljen sam od na§eg druga i pretplatnika, da u njegovo ime poSaljem 6ek na $45.00 za dvogodiSniu obno-vu i fond, koji priiaiem uz ovu pismo. Uz mnogo drugarskih pozdrava Ostoja Kova6evi6, tajnik JPC, Vancouver Prijedlog za smrtnu kaznu — Pravni komitet ameri-6ko- g Senata usvojio je pri-jedlog zakona kojim bi se sudovi obavezali da donose smrtne presude za one gradane koji ubiju predsjed-nik- a SAD. Predsjednik ovog komiteta senator Thurmond obrazlozio je potrebu dono-бепј- а ovakvog zakona iz-vanre- dno velikim porastom kriminala u SAD". Da bi zakon bio копабпо usvojen, bit ce potrebno da u Senatu dobije 60 do 100 glasova, kao i vecinu u Predstavni6kom domu kongresa. Kazne smrti ubuduce bi se izricale i za sva dokazana djela veleizda-j-e ili Spijunaze — bez obzira na to da li su vezana za ubojstva. ушшшмшшшштшјшшшшиш GN IO$lC Juna 29. je godinu dana od tragifine smrti nase drage supruge i majke Agnes mioSi6. Ona je izgubila zivot u saobra-бајп- ој nesredi. U spomen na nju prila-zem- o za "Nase novine" $100.00. Koristimo priliku da zahvalimo 6itaocima "Nasih novina" na nov-6ani- m prilozima ovom listu u spomen pokojnice. Stjepan Miosic, kcer, sin i unuci №тштжтжшш®шшш Stovani drugovi: Osvrnudu se na dopis Milice Macan, iz Toronta, u kome se ona kritidki osvrde na sadrzaj "NaSih novina". Prvo, ne slazem se sa miSljenjem te ditateljke da su novine previSe politidke. Kako 6emo znati $ta se dogada u svetu, ako o tome ne ditamo u stampi. U vezi spominjanja ogiasa o premi-ujer- u Davisu koji ste pre iz-vesn- og vremena objavifi, ja izrazavam moje dudenje Sto je taj oglas uopSte objavljeri. A u vezi primed be da treba vi§e pisati o na§oj staroj domovini i o uslovima boravka i letovanja u njoj, zelim da iznesem moje тШјепје da na§ list dovolj-n- o prostora posveduje novo-stim- a iz Jugoslavije. Ne mole se list pretvoriti u instituciju za oglase, a uostalom za§to da se iz Kanade nose kava i cigarete. Turisti treba da ponesu novae, jer i Jugoslavija kao i svaka druga zemlja обекије profit of turizma. Kako ima u Jugoslaviji svega za druge turiste, tako 6e biti i za ove iz Kanade, samo neka ponesu pare. Za sada toliko, uz pozdrave svima u uredniStvu. Lojza Repar Sudbury, Ont. SUSRET VIDlCA I CKREBICASA PATRIJARHOM GERMANOM Predsjednik Predsjednistva SR Srbije Dobrivoje Vidid i predsjednik SkupStine SR Srbije DuSan Ckrebid razgovarali su s patrijarhom Ger-mano- m o aktualnim pitanjima od interesa za dru§tvenu zajednicu i Srpsku pravoslavnu crkvu. Zajednidki je konstatirana obo-stra- na zelja i nastojanje da se odnosi i suradnja i dalje u cjelini uspjeSno razvijaju i izrazena je spremnost da se oni svestrano unapreduju. МДНШИ11ШјШ1М1М.ДК11И1ДИиЛИ 8Cyp@n Kad zelite pretplatiti kupon i poSaljite ga na. YUGOSLAV Ime Ulica (ili P O Box) Mf.MO Provincia (drzava) Code ih Zone Svota 2a n KRITIKA UREDNlSTVU Redakciji "NaSHi novina", Ne mozemo a da ne izrazimo cudenje i u isto vrijeme osudu neodgovornog i svakako zlonamjernog objavljivanja netadnih podataka iz posljednjeg Popisa stanova, doma-ci- n stava i stanovniStva u пабој domovini a koje ste djelomidno objavili, u vaSem listu od 20. maja ove godine. Cinjenice, date u rubrici pod naslovom "Svaki dvanaesti Jugoslaven" su bez sumnje impresivne, ali 6e one biti vrlo brzo pomudene jer je o6ito da je neko namjerno ispustio brojku od preko 50.000 Bosanskih Musii-man- a (BoSnjaka) koliko ih prema zvanidnom popisu zivi u ovoj pokrajini. Dobro je i svakako razumljivo Sto dajete podatke svih naroda i narodnosti koji zive u Voj-vodi- ni ali je isto tako Stetno, neodgovorno i tendenciozno ispustiti podatke za Bosan-sk- e Muslimane (BoSnjake) kojih nije mail broi. Uzimamo za pravo da to iznesemo, da ove tendencije mogu sluziti samo mradnim snagama koje rade na ru§enju osnovnih vrijednosti jugoslavenskog druStva za kojeg su se boriii svi naSi narodi rame uz rame. Zelimo da nam u jednom od slijedecih brojeva objasnite kako je moglo do6i do ovog golemog propusta kao i da se sli6ne greSke ne ponav- - Ijaju. Mustafa Celik 2244 W Wilson Chicago IL 60625 Podatke smo preneli iz jugoslovenske Stampe doslovno. — Urednistvo. ill obnoviti pretplatu, ispunite ovaj CANADIAN PUBLISHERS Box 522, Station F, Toronto, Ont. obnovu (novu) Napravlte бек ili Money order na "NoSe novine" ili Yugoslav Canadian Publishers (ne soljlte u gotovu). Nije nuzno plsma slati proporuceno. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000237
