Nase Novine, September 23, 1981

              V - "
, нм
% yetfattaveje ♦♦
6fi Viza" svakom
Od 39. poslovnih jedinica
koje predstavljaju паби
privredu u Rumunjskoj, 16
ce do kraja godine morati da
obustave rad. Ova odluka
Koordinacionog odbora
SIV-- a za organizacije koje
obavljaju poslove vanjsko--
-- trgovinskog prometa (pred- - i sjedao Radoje Kontic)
potkrijepljena je konsta-- j
cijama koje se cesto cuju
prilikom analiziranja naSe
vanjskotrgoyinske mreze u
inozemstvu. Mreza u Ru- -
munjskoj je usitnjena, !
neefikasna, neracionalna i '
najceSce se bavi klasicnom '
trgovinom, bez i jednog , oblika vise poslovne su-radn- je.
To su bili razlozi Sto je na , danasnjoj sjednici Odbora,
koji daje ocjenu svrsishod-nos- ti
rada vanjskotrgovinske , mreze u inozemstvu, za sada . samo sedam poslovnih
jedinica dobilo "vizu" za
daljnji rad. 2eleci dosljedno
da postuje usvojene kriterije
za poslovanje nasih jedinica
u inozemstvu, Odbor je za
pet jedinica, koje ispu-njava- ju
osnovne kriterije,
odgodio davanje suglasnosti
dok ne podnesu programe
razvoja ekonomskih odnosa
s inozemstvom u ovom
srednjorocju. Takoder je
devet poslovnih jedinica
upuceno da do kraja godine
usuglase svoje poslovanje za
zakonskim odredbama i
kriterijama. U suprotnom,
Savezni sekretarijat za
vanjsku trgovinu ce donijeti
rjesenje o prestanku njihove
djelatnosti.
Interesantna rasprava
vodena je oko sarajevskog
"Energoinvesta" i Ijubljan-sk- e
"Iskre" koji su, prema
prijedlogu Saveznog sekre-tarija- ta
za vanjsku trgovinu,
trebaledadobiju suglasnost
na poslovanje iako ne
ispunjavaju sve uvjete.
Jednodusno je konstatirano
da se ne mogu primjenjivati
drugaciji arSini prema tako-zvani- m
velikim proizvodnim
sistemima, pa su i ove dvije
organizacije duzne da do
kraja godine usuglase svoje
poslovanje s proslrenim
zahtjevima.
Iako ce 16 poslovnih
jedinica zatvoriti svoje
poslovne knjige, ipak u
Rumunjskoj ostaje prilican
broj predstavnistva zbog
cega se ocekuje njihovo
daljnje dogovoranje o
zajednickom poslovanju.
Cinjenica da sada svega
cetiri jedinice ostvaruju 55
posto ukupnog izvoza u
Rumunjsku, da tri predstav-nistva
realiziraju 50 posto
uvoza a da se 70 posto izvoza
odnosi na sirovine i repro-materija- l,
dovoljni su
argument! za daljnju racio-nalizaci- ju
mreze u ovoj
zemlji.
м I ' У №,
i и
Iglberger:
Jugoslavia —
faktor
stabilnosti i
mira
Jugoslovensko kolektivno
rukovodstvo nastavlja kurs
koji je postavio predsednik
Tito - nesvrstavanje u
spoljnoj politici i samo- -
upravljanje na unutrasnjem
planu, rekao je pomocnik
ameri6kog sekretara Lorens
Iglberger.
Govoreci na sednici
potkomiteta za Evropu i
Bliski Istok Predstavnickog
doma Kongresa SAD o
odnosima svoje zemlje sa
Jugoslavijom, on je naglasio
da su ti odnosi dobri i to
ilustrovao mnogim prime-rim- a
politifikog dijaloga,
trgovinskih, naudnih, tehno-loski-h,
kultumih i drugih
odnosa.
Nezavisna i ekonomski
jaka Jugoslavia, koja moze
da se odupre spoljnim pri-tisci- ma, faktor je stabilnosti
i mira na Balkanu, u Medi-tera- nu
i Evropi kao celini,
rakao je bivsi ameridki amba-sad- or
u Jugoslaviji.
Iglberger je ukazao na
znacajne rezultate koje su
SAD postigle u borbi za
onemogucavanje teroristiC-ki- h
aktivnosti protiv jugo-slovensk- ih sluzbenika i
ustanova u SAD. I mi i
Jugosloveni zabrinuti smo
zbog nastavljanja ovih aktiv-nosti
u SAD, rekao je on i
dodao da su SAD odlucne u
sprefiavanju te aktivnosti i u
kaznjavanju terorista.
Iglberger je podsetio da je
pet antijugoslovenskih
terorista nedavno osudeno
od strane jednog suda u
Njujorku. On je, takode,
izneo da je u ovom trenutku
oko 17 terorista, kojima je
dokazana krivica, u zatvoru.
Ujulu
proglaSenje
amandmana na
ustav SFRJ
Savezno izvrSno vece
skupStine Jugoslavije,
jednoglasno je u utorak
usvojilo predlog amandmana
na Ustav SFRJ.
Amandmani ce biti
dostavljeni Skupstinama
republika i pokrajina-- na
saglasnost. Verovatno vec u
julu, bice obavljeno progla-senj- e
amandmana u Skup-sti- ni
Jugoslavije.
Ovim promenama u Ustav
se ugraduje Titova inicijativa
o kolektivnom radu, odluci-vanj- u
i odgovomosti.
0 ustavnim promenama je
prethodno vodena siroka
javna diskusija.
Izlozba knjigau
Zagrebu
U Zagrebu je odrzana proljetna,
Sesta po redu, prodaina izlozba
knjiga — "Vjesmkova izlozba".
Trideset i pet najvecih jugo-slavensk- ih
izdavaca izlozilo je
svoja najnovia i starija izdanja.
Nagrade
"Sterijinog
pozorja"
Sluge" Ivana Cankara u
izvodenju Mesnog gledaliS6a
iz Ljubljane, u adaptaciji i
reziji Dusana Jovanovida
proglasena je za najbolju
predstavu na 26. Jugoslo-venski- m
pozoriSnim igrama
u Novom Sadu, koje su
zavrSene u subotu.
Sterijina nagrada za tekst
savremene drame dodeljena
je Deani Leskovar iz Beo-gra- da
za dramu "Slike
zalosnih dozivljaja u izo-den- ju
Beogradskog Ateljea
212.
Sterijina nagrada za reziju
pripala je LjubiSi Georgi-jevsko- m
iz Skoplja za reziju
predstave "Grobnica Borisa
Davidovica" Danila KiSa,
koju je prikazalo zenidko
Narodno pozoriSte.
Sterijine nagrade za
gluma6ka ostvarenja dobili
su: Zlatko Sugman (Mesno
gledaliSce— Ljubljana),
Jozica Rubelj iz istog pozori-st- a,
Neva Bulic (Hrvatsko
narodno kazaliste iz Splita),
Zijah Sokolovid (Kamerni
teatar 55 iz Sarajeva) i
Ijiljana Dragutinovic (Beo-grads- ki
Atelje 212).
Novizlatnici i
srebrnjaci iz
Majdanpeka
Krajem juna na trziStu ce
se pojaviti novi zlatnici i
srebrnjaci zlatare iz Majdan-peka
povodom 40 godisnjice
Ustanka naroda i narodnosti
Jugoslavije. Na prednjoj
strani aopena nalazice se lik
Tita, prema snimku iz 1942.
godine, a na poledini reljef
partizanske kolone — rad
Dorda Andrejevica-Kun- a i
grb Jugoslavije. Drugu
kolekciju cini zlatnik i
srebrnjak posvecen 175
godiSnjici Prvog srpskog
ustanka, a tre6a kolekcija
zlatnika i srebrnjaka je
posvecena 100 godiSnjici
rodenja Dimitrija Tucovica.
№м&ШшЛЛ.у. чхш5&&швмт.
Jugoslavenski
festival
djeteta u Sibeniku
U Sibeniku 20. juna pofiinje
Jugoslavenski festival djeteta,
osebujna smotra djecjeg stvara-laStv- a
i stvaralaStva za djecu. Za
ovogodiSnju gibensku smotru
pripremljeno je vi§e od 100 raznih
programa, tridesetak odabranih
predstava odrzat ce se nekim
okolnim mjestima kao Sto su Knin,
Vodice, Murter, DrniS, Skradin.
U dramskom dijelu festivala
nastupit ce kazaliSta iz Ljubljane,
Zagreba, Skoplja, Subotice, Rijeke
i Dubrovnika, te lutkari iz Mostara,
Zagreba, Ljubljane, Osijeka,
Zemuna i NiSa. U glazbenom dijelu
predstavit ce se ansambli iz Rijeke,
Mostara, Skoplja i Aleksinca, dok
inozemni teatri dolaze iz Gane,
Indije, Cehoslovacke, Bugarske i
NorveSke.
I ove godine ce ansambli na-stup- ati
na slikovitim trgovima
Sibenika i pred publikom —
slucajnim prolaznicima.
I Ove godine ce na Jugoslaven-'sko- m festivalu djeteta struCnjaci iz
'zemlje i inozemstva raspravljati,
studijskom dijelu programa, o temi
"Usmjeravanje djeCjeg likovnog,
literarnog i filmskog stvaralaStva",
a bit 6e organizirano i Sest likovnih
programa.te prikazano dvadesetak
filmskih predstava.
Muzi6ka smotra
djece i omladineu
Varazdinu
Tradicionalna muziCka smotra
djece i omladine Hrvatske, 24. za
redom, odrzana je potkraj juna
Varazdinu. Dobitnici priznanja ove
najvece muzifike svecanosti-mladi- h
Hrvatskoj su Zenski pjevafiki zbor
Muzicke skole Varazdin, Omladin-sk- i
tamburaSki orkestar Radnickog
kulturno-umjetnicko- g druStva
"Ouro Salaj" iz Slavonskog Broda i
Omladinski mjesoviti zbor Skol-sko- g
centra za upravu i pravosude
iz Zagreba.
Smotra je okupila niz pionirskih i
omladinskih ansambala, harmoni-kaSk- e
i tamburaSke orkestre te
zborove i potvrdila osnovna nacela
o poticanju mladih u aktivnom i
kreativnom odnosu prema glazbi.
OD SPECIJALNOG DOPISNIKA IZ JUGOSLAVIJE
MUZEJIVEANDRlCA
,
,
I I
4''''-- '
' ' '
. &&
vk. _ . "ч;
г,ТГ-- Ј '
iSRHKviBbe
1'-';ИР'- 1 ч1 ч!
i.X УЛ
a
u
u
u
u
Junef24, 1981, NASE NOVINE
г Вт1г r 4"."
,., ,
. 1 ; 1 ' ,
i 1 1
--5
J?-- "i?
Farmerice
"Wrangler" —
"Made in
Jugoslavia"
Oko 1130 radnika bi6e
zaposleno u novom pogonu
za proizvodnju farmerica koji
zajedni6ki grade americka
firme "Blu Bel", proizvodjafi
poznatih farmerica "Wran-gler"
i makedonski proizvo-da- 6
ратибпе robe "Iteks".
Proizvodnja u novom
pogonu reba da otpofine
krajem 1982. godine, a
partneri predvidaju da ce
godiSnji kapacitet 1,4
miliona farmerica. Preko
jedne trecine proizvodnje
namenjeno je izvozu. U
izgradnji novog pogona 6ine
predionica, tka6nica i kon-fekci- ja,
ulozice se 1 ,1 milion
dinara.
Razvoj
elektroprivrede
Kosova
Elektroprivreda Kosova 6e
u narednih pet godina uloziti
u razvoj svojih kapaciteta
vise od 30 milijardi dinara i
otvoriti 3.800 radnih mesta.
U ovoj pokrajini nalaze se
najvede rezerve lignita u
zemlji (prekb 10 milijardi
iona;, a ugaij iz Kosovskih
rudnika pretezno se koristi
za nekoliko termoelek-tran- a,
koje imaju danas
ukupnu snagu od 790 mega-vat- a.
Vec iduce godine, kad
se puste u pogon dva nova
velika agregata, snaga
kosovskih elektrana bice
udvostrucena.
Najveci deo novih ula-gan- ja
do 1985. obezbedice
se, kako je novinarima
saopstio llijaz KurteSi,
predsednik Poslovnog
odbora elektroprivrede
Kosova — ulaganjima
elektroprivreda republika i
pokrajina, koje ce za uzvrat
dobijati vece kolicine struje
iz kosovskih elektrana.
&
-- v Ј... ч.
;!4Жд'2Г'л.,1
-- - "vrf.
Na§ veliki i u citavom svij'etu priznati knjizevnik, na§ dobitnik "Nobelove nagrade"
za knjizevnost,lvo Andrid, roden je u Travniku, torn lijepom gradidu ispod planine
VlaSid u Bosni.
Da bi se trajno i za bududa pokoljenja saduvala uspomena na ovog izuzetnog
"umjetnika pera", njegova je rodna кида u Travniku nedavno temeljito adaptirana i
dovedena u stanje kakva je bila u Andrideva doba i u njoj je smjeSten muzej
posveden lidnosti i djelu ovog velikog knjilevnog stvaraoca.
Danas nema skoro nijednog domadeg Hi stranog turiste Hi putnika-namjernik- a
koji dode u Travnik, a da ne posjeti ovaj zanimljivi muzej koji se nalazi usred grada i
SVakome je pn'Stupadan. M vASILJEVIC -L- ILO Sarajevo
T-v.- . "ч.
т"~ТИг TMmirii
...,№.&.'&_ дШШг
ћ
biti
rad