Nase Novine, September 23, 1981

              ,"Чу„ i' ?','," уЛњ p 'J'. ,
". i, "Vi i( ч ft.' f Ht-- ' ' 'i j . .М.1.Л.. i 4iJt " T
June 24, 1981, NASE NOVINE --3
ZNACI OPORBE U INDUSTRIJSKIM
KRUGOVIMA REAGANOVOM U BEOGRADU JE, 25 MAJA O.G. UMRO, A 270G
VOOEN JU VANJSKE POLlTIKE KREMIRAN DIVAN DRUG, PRIJATELJ I KOMUNISTA:
U govorima i pisanju
pojedinih licnosti u javnom,
u politickom i ekonomskom
zivotu Sjedinjenih Ameri6kih
Drzava primjecuju se znaci
negodovanja s proklamira-no- m
vanjskom politikom
vlade predsjednika Reagana.
Istina, negodovanje nije
izricito usmjereno protiv
sustine te politike vec se
ispoljuje kao kritika nacina
njezina provodenja i njezine
izazovnosti.
Pisac ovih redaka sklon je
misljenju da nedavna upo-zoren- ja sa strane bivsih
ambasadora u Moskvi,
ThomasaWatsona i Georgea
Kennana, ne predstavljaju
iskljucivo njihovo licno
shvacanje sadanje svjetske
situacije i specijalno odnosa
sa Sovjetskim Savezom.
Watson nije profesionalni
diplomat. Za ambasadora u
Moskvi bio je imenovan
nakon umirovljenja kao
dugogodisnji procelnik
(Charman) International
Business Machines (IBM).
On je tijesno povezan s
financijskim i industrijskim
krugovima.
Kennan, poznat kao jedan
qd stибпјака u provadanju
vanjske politike prvih po-sljerat- nih
godina bio je
ambasador u Moskvi i
Beogradu. On je bio autor
takozvane "containment"
politike za opkoljavanje i
obuzdavanje Sovjetskog
Saveza i sluzio kao desna
ruka Wall Streetskog ad-vok- ata Johna Foster Du-lles- a,
koji je kao drzavni
sekretar u Eisenhowerovoj
vladi prijetio ratom Sovjet-sko- m
Savezu i mladim soci-jalisticki- m
zemljama koje su
se pojavile nakon sloma
Hitlerova carstva.
Obojica, Watson i Ken-na- n,
proveli su veci dio
zivota kao sluzbenici vlada-juce
klase. Ni jedan ni drugi
nisu prijateljski raspolozeni
socijalistiCkim zemljama vec
shvacaju cinjenicno stanje i
hladnokrvno ocjenjuju sto je
u datoj situaciji izvodivo a
sto nije. Stoga, kao odani
sluzbenici americke kapitali-stick- e
klase oni istupaju s
upozorenjem da vanjska
politika nove republikanske
vrhuske vodi ravno do
nuklearne katastrofe. Oni
predlazu realisticni pristup u
odnosima sa Sovjetskim
Savezom i napustanje iluzija
da bi nam oruzna utrka
mogla dati nadmocnost i
omoguciti diktiranje uvjeta
Sovjetskom Savezu u
odnosima s drugim zem-ljama.
Poznata je cinjenica da
americka vladajuca klasa
nije uvijek jedinstvena na
svakom pitanju. Ona moze
biti jedinstvena u opcoj
obrani svoga izrabljivackog
sistema, ali kao sto je slucaj
s razbojnickim ili gangsters-ki- m
skupinama koje se
znadu gloziti do istrebljenja
kad je po sredi raspodijela i
kontrola raketirskih nadlez-nost- i,
tako i medu krupnim
kapitalistima dolazi do
podijele i nadmetanja u
borbi za prevlast na financi-jsko- m
i industrijskom polju.
Do i djelomicno jos za
vrijeme Drugog svjetskog
rata, istocni kapital sa
sjedistem u New Yorku imao
je odlucujucu rijec u finan-cijskim
i industrijskim
krugovima. Danas to vi§e
nije slu6aj. U posljeratnim
godinama doslo je do
zna6ajne promijene. Velike
uljevne, petrokemijke, elek-troni6n- e,
avionske i druge
korporacije koje posluju u
zapadnom i jugozapadnom
dijelu zemlje, silno su se
oboqatile u posljeratnom
razdoblju. Tamo je skon-centris- an
i veci dio ratne
industrije koja ovisi na
narudzbe iz vojnog centra u
Washingtonu.
To je dovelo do ispre-plitan- ja
militarno-industri-jsk- ih
interesa i stvorilo
takozvanu militarno--industrijsk- u
spregu ili savez
vojnih i industrijskih krugova
(military-industri- al com-plex).
Pod izlikom "sigur-nos-ti
zemlje" spomenuta
sprega raspolaze s ogrom-ni- m
svotama novca nami-jenjen- og
za proizvodnju
raznog oruzja, pa je u stanju
korumpirati politicare i javno
mnijenje za postignuce
svojih ciljeva.
Sprega se je toliko osilila
da je bila u stanju diktirati
politicku platformu ili
program Republikanske
stranke i nemetnuti joj svoje
kandidate za razne polozaje.
S dolaskom Ronalda Reaga-na
i njegove ekipe u Bijelu
Kucu, situacija pogoduje
zapadnom krupnom kapi-tal- u.
Njegova presizanja i
avanturisticke ambicije koje
se odrazuju u govorancijama
Reagana i njegovih pomoc-nik- a,
bez dvojbe zabrinjavaju
i moraju zabrinjavati tri-jezn- ije
glave u vrhovima
vladajuce klase. Iskusniji i
dalekoVldniji krugovi vjero-jatn- o
uvidaju da bi provo-denj- e
proklamirane rato-bor- ne
politike moglo dovesti
zemlju u katastrofalni polo-z- aj
i ugroziti sam opstanak
izrabljivackog sistema. Oni
shvacaju nepobitnu cin-jeni- cu
da u nuklearnom ratu
ne bi bilo pobjednika.
Izginuli bi napadnuti i
napadaci.
Watson i Kennan, kao
istaknuti sluzbenici vlada-juce
klase, vjerojatno se nisu
javili sa svojim upozore-njim- a,
sto bi rekli, sami na
svoju ruku. Vjerojatnije je da
su bili potaknuti sa strane
trijeznijih elemenata u
vladajucim krugovima, koje
zabrinjava provokativno
provodenje vanjske politike
sadasnje ekipe u Bijeloj
Kuci.
Watson i Kennan nisu
jedini iz redovd vladajuce
klase koji upozoravaju da je
sada vrijeme za ogranicenje i
snizenje nuklearnih oruzja.
Nakon njihovih upozorenja
javise se i drugi strategical
iz redova vladajuce klase s
preporukama tJa je sada
vrijeme za ugovor sa Sovjet-skim
Savezom za ograni-cenje
i stvarno snizenje
nuklearnih oruzja.
Richard J. Barnet, clan
Instituta za politicka pro-ucava- nja (Institute for Policy
Studies) i Arthur Macy-Co- x,
politicki savjetnik Ameri-cko- g
odbora za Istocno--zapad- ni
dogovor (American
Committee on East-We- st
Accord) javise se u New York
Timesu s raspravama o
potrebi pozitivnog pristupa i
pitanju sporazuma sa Sovjet-skim
Savezom o nuklearnim
oruzjima.
Barnet je pisao da bez
bitnih sporazuma o obustav-Ijenj- u
i preokrenucu oruzne
utrke u pocetnim 1980-i-m godinama, Amerika ce se
suoditi "s mnogo opasnijim i neposlusnijim svijetom,
potencijalno pogubnim
financijskim obvezama i
povecanim ratnim opas-nostima- ".
Na kraju veli da ne
valja gajiti iluzije da 6emo za
sebe stvoriti "realisticni"
Sovjetski Savez naperi-vanje- m
veceg broja raketa na
njega. "Mi ne mozemo
pregovarati sa Sovjetskim
Savezom o kakvom sa-njari- mo
vec s onim koji
postoji. Vrijeme za prego-varati
je sada." ; M. Mirkovic
New York
PredsedniStva
SFRJ i SKJ o
medunarodnoj
situaciji i
polozaju
Jugoslavije
Predsednistvo SFRJ i
Predsednistvo. CK SKJ
ukazali su na veliku nesta-bilno- st
medunarodne situ-acije.
Naglaseno je da
pogorSanje odnosa u svetu,
naro6ito posle 6. konferen-cij- e
nesvrstanih, namece
pokretu nesvrstanosti
posebnu ulogu i odgovor-nos-t.
Dva predsednistva su
izrazila duboku zabrinutost
zbog nag log zaostravanja
prilika u Poljskoj i u vezi s
Poljskom, koja bi mogla
voditi nesagledivo te§kim
posledicama. Ovom prilikom
je potvrden poznat stav
Jugoslavije da je jedino
poljski narod pozvan da sam
resava probleme oko izlaska
Poljske iz sadasnjih teskoca,
bez ikakvog meSanja spolja.
Na sednici se razgovaralo i
o polozaju Jugoslavije u
svetu. Ocenjeno je da su
kontinuitet jugoslovenskog
puta, unutrasnje zajed-nistv- o,
razvoj samouprav-Ijanj- a
i savladivanje eko-nomsk- ih
teskoda bitne pret-postav- ke
za oduvanje sta-biln- og medunarodnog
polozaja zemlje.
б!ШТЕ SVOJU
бТАГРУ!
Rodio se u selu Brstenica, u
opstini Mostar, 1903. godine
Djetinjstvo i mladenacke
dane proveo je na selu,
onako kako su ih tada
bijedno provodila sva siro-mas- na seoska djeca.
Da bi se istrgao iz te bijede,
Jure je pocetkom 1928. g.
otisao u pecalbu — u Ka-nad- u. Tamo se zaposlio u
zlatni rudnik u Kirkland
Lake-- u, gdje je ostao sve do
1941.g.
No, Juri nije bio cilj da
samo radi i da zaradi. Nje-go- vi
ideali su bili mnogo vise
od toga. On vec 1930 godine
postaje jedan od pionira--osnivac- a
Jugoslovenskog
radnifiko selja6kog prosvjet-no- q
kluba, cetiri godine
kasnije KP. Kanade ga prima
u svoje redove.
Kao takav aktivno se je
angazovao u sakupljanju
novcanih priloga, za nas
iseljenicki radnicki list
"Borbu", ciju pedeseto-godisnjic- u
upravo ove
godine slave "Nase novine",
kojesu, iako su silom prilika
cesto mijenjale ime, kon-tinuira- no izlazile od tada sve
do sad i koje su ponosne na
slavan put sto su ga presle.
U toku drugog svetskog rata
Jure se je citavim svojim
bicem prikljucio onim
patriotskim iseljenicima koji
su se ponosili borbom sto se
vodi u njihovoj rodenoj
domovini, pod rukovod-stvo- m
legendarnog vode--dru- ga
Tita.
Da bismo plasticnije pri-kaz- ali njegov divan lik i
patriotizam dovoljno nam je
reci, da je svu svoju ustede-vin- u,
kad je 1948. godine
dosao ovamo, poklonio
novoj Jugoslaviji. A ta
njegova pomoc je po-seb- no karakteristicna:
Posto kanadska vlada nije
htjela da dozvoli zajam sto
su ga iseljenici bili pripravni
dati, Jure je, kao sto su
ucinili i mnogi drugi nasi
divni iseljenici u Kanadi,
svoje pare pretvorio u auto-mobi- l,
automobil je dao
Centralnom vijecu Saveza
sindikata Jugoslavije, a
novae sto ga je dobio za
auto, dao je u Drugi narodni
zajam Titove Jugoslavije.
Po povratku u zemlju, bio je
ponosan kad mu je KP
Jugoslavije otvorila njedra i
primila ga u svoje redove,
priznajuci mu partiski staz
sve od 1934. godine.
Kao takav, Jure dobija
zaposlenje u "Standard
betonu", preduzecu sto su
ga nasi iseljenici iz Kanade
kupili i poklonili nasem
glavnom gradu, U toj radnoj
organizaciji Jure ubrzo
zauzima vrlo vazne funkcije:
Tri puta je bio biran za
predsjednika Radnickog
savjeta, dva puta za sek-reta- ra
partiske organizacije,
tri puta za predsjednika
Sindikalne podruznice itd.
Osim toga, on je biran u
raznim tijelima Matice
iseljenika, na ciji predlog ga
1969. godine Predbjednik
тјДдрД
Republike odlikuje Ordenom
Bratstva i jedinstva sa
srebrnim vijencem.
Nad odrom pok. Jure,
govorio je glavni i odgovorni
urednik "Zavicaja", drug
Velimir Savic i poceo svoj
govor ovako: "Tesko je naci
prave reci kada se oprastamo
od nekoga ko nam je bio
drag i koga smo voleli. I cini
nam se, da sve sto kazemo,
nije pravi odraz onoga sto
nas boli, dok od nas zauvek
odlazi stari i dobri cika
Jure".
I, stvarno, Matice iseljenika
Srbije i Beograda i svi mi koji
smo povezani s njima,
osiromaseni smo za jednog
divnog druga, covjeka,
komunistu i prijatelja.
Dragi nas Jure, stoicki si
prkosio tvojoj rudarskoj
bolesti, koja ti je izresetala
pluca, i to onako stoicki, kao
sto su tvoje hercegovacke
stijene prkosile gromovima
i olujama.
Neka ti je vjecna slava.
Luka Markovic
Vi§eod2hiljade
iseljenika
pose6uje
Jugoslaviju
povodom
festivalaHBZ
Vise od 2 hiljade jugo-slovensk- ih
iseljenika iz SAD,
Kanade i Australije posetice
Jugoslaviju povodom 15. Festivala Omladinske
kulturne federacije Hrvatske
bratske zajednice, koji ce se
odrzati of 2. do 6. srpnja u
Zagrebu.
Oko 500 clanova 15 an-samba- la,
uz oko 1500 pra-tilac- a,
rodbine i prijatelja
doci ce u pohode starom
kraju da u domov)ni svojih
predaka daju doprinos
vrednom jubileju: proslavi
30. godisnjice uspe§nog
delovanja Matice iseljenika
Hrvatske.
Iz Akrona, Klivlenda,
Milvokija, Farela, Puebla,
Sijetla, Traforda, Hamiltona,
Velanda i drugih mesta
sirom Amerike i Australije,
mladi do 21 . godine koji
uspesno nastavljaju jugo-slovens- ke folklome tradicije,
posetice osim Zagreba,
Kumrovec, Beograd, Du-brovn- ik
i druge gradove. U
vreme odrzavanja jubilame
folklorne smotre mladih
posebno ce biti organizovan
citav niz kulturnih mani-festaci- ja
(pozorisne i filmske
predstave, svecane aka-demij- e,
turisticki program),
kao i takmicenje za naj-uspesn- iji
amaterski doku-mentar- ni
film o zavicaju.
Ideja da se 15. Festival
Omladinske kulturne fede-racije
HBZ odrzi u Zagrebu,
rodila se prilikom proslo-godisnje- g
boravka njenog
predsednika, Bernarda Luke-tic- a,
u Jugoslaviji.