Nase Novine, October 21, 1981

              ,
I. 'Ј W . ' r„ 'V, '?+f,? ,
- i. .If " --х 'Г1' Л' V lm J'V"
(. I' ') i,
U
September 9, 1981, NASE NOVINE --7 IMadjena nafta
Covjek je odavno poznavao i
upotrebljavao naftu, cak ju je i
primitivno preradivao. Prvi put se
spominje prije fietiri tisucljeda. Vec
su se stari Kinezi njome koristili u
medicinske svrhe. Koristili su je i
stari Egipcani i Fenifiani. No,
industrijsko iskoristavanje nafte
pofielo je u proSlom stoljedu. U
augustu 1859. godine u Pen-nsylvani- ji,
u SAD nastala je prva
buSotina. Dogodilo se to slucajno,
onako kako se to Cesto i dogada.
Dva iovjeka — 40-godis- nji neza-posle- ni
zeljeznifiki kondukter
Edwin Drake i njegov suradnik
47-godis- nji William Smith kopali
su kraj Titusvillea na povrsini
jeftrno gorivo za petrolejske svje-tiljk- e.
Mister Smith isprifiao je
zgode o nastanku prve buSotine
nekom novinaru dvadesetak godina
kasnije kad je ve6 prerada nafte
poprimila siroke razmjere. Bu5i-lico- m
dugom 50 stopa buSio je
nekoliko dana, od 9. do 12.
augusta 1859. kada se u 4 sata
poslije podne zbio radosni dogadaj
— iznenada je Smith na orudu
otkrio kapljice nafte.
U knjizi "Dodoh vidjeh, zapisah"
i&
Martina Weina o tome citamo:
"Prisutni su bili mister Drake i
mnostvo ljudi. Iznenada sam otkrio
na orudu kapljice nafte: Nepre-stan- o
sam promatrao buSotinu, u
kojoj je bilo vode do oko 6etiri
stope iznad povrsine zemlje. Po
prillici pet minuta poslije zamijetio
sam da se nafta dize. "Eto,
pogledajte!", doviknuh mister
Drakeu. "Sto kazet'e sada?!" On je
pogledao u cijev i zapitao: "Sto je
to?!" "To je vas imetak!", odgo-vori- o
sam.
On je zapovjedio: "Prestanite
busiti! Izvadite orude!" Ja sam
drzao da bi bilo bolje kad bismo
buSil t dalje. Ali on nije dopustio.
Prestali smo, dakle, i izvadili
svrdlo. U blizini je lezala kratka
tanka cijev od oko tri palca. U jedan
sam otvorcijevi utjerao neki kolac i
spustio je u naftu. Bilo ga je vi§e
od pola galona. Iscrpio sam naftu
sto sam brze mogao...
Iduceg ponedjeljka dobio je
mister Drake u Titusvilleu cijev od
pokositrena lima dugu oko 25
stopa. Dobili smo i onakvu malu
sisaljku kakva u kucama sluzi za
crpljenje pitke vode. Onda smo u
T
ЧЛ
Larry
Davis,
rvr
4,J1 .WJ o—'
of Industry
Minister
Premier
busotinu cijevi i stali
sisaljku pokretati rukom. Neka
nam je stara bafiva posluzila kao
petrolejski tank. Tako smo svaki
dan izvadili osam do devet ba6ava.
Iz bafive smo vadili naftu kao i
dosad, vjedricama i nalijevali je u
limenke".
Nafta je kasnije otkrivena u
Rusiji, Rumunjskoj, Venezueli i
Indoneziji, zatim na Bliskom istoku
u Africi, u sibirskom dijelu
Sovjetskog Saveza i drugdje. Od
prve busotine do danas proizvodnja
nafte stalno je i naglo rasla.
Godine 1860. proizvedeno je 70
tisuca tona, 1900. vec 21 milijun
tona. U 1960. biljezimo preko-габеп- је
milijardu tona, a u 1975.
dostize, 2,7 milijardi tona.
Buduci da je do razvoja kori-Sten- ja
nafte doslo u vrijeme vec
vrlo razvijenog kapitala, stvoreni su
snazni koncerni koji su se bezob-zirn- o
borili za trzista koncesije.
Zrtve su cesto bile slabe zemlje s
bogatim nalaziStima nafte koje su
se nasle pod vla§cu stranog kapi-tala.
Na podrufiju nase zemlje nafta je
_-?- !.!
Ч Ј
Kakva je situacija u pogledu parkiranja? Da li 6ete biti
sposobni da se progurate kroz ulaze? Postoje li tamo pogodni
WC? Naovakva sli6na pitanjadaju vam odgovore u viSeod
stotinu raznih turistifikih mesta u Ontariju, u "Pu'tnim upustvima
za nesposobne".
Vi 6ete takode pronadi informacije o: postojecim
smeStajima, kancelarifama kanadske institucije za ogluvele;
regionalmm kancelanjama kanadske institucije za slepe,
provincijalne parkove sa konfornim uredajima za
hendikepirane, transportne veze servisne
stanice, autostrade 400401
Sigurno 6ete biti prijatno iznenadeni kad putujete kroz
Ontario. Nabavite "Uputstva" sa pismenim zahtevom na:
Ontario Travel, Queen's Park, Toronto, Ontario M7A 2E1.
Tel: (416) 965-400- 8 (collect)
Ministry and Tourism ® Ontario
Grossman,
William
spustili
Co-- i OS
VOUTS to discover
o
"takoder odavno poznata. U Medu-murj- u,
gdje se sredinom proSlog
stoljeca dobivala rudarenjem,
nesistematska istrazivanja obav-Ijan- a
su do prvog svjetskog rata pa
je do 1918. dobiveno 7000 tona, a
samo 1940. gotovo 8000 tona.
Sistematska istrazivanja podela su
nakon drugog svjetskog rata pa su
otkrivena znafiajna nalazista u
Slavoniji, Podravini, Vojvodini. U
novije vrijeme prislo se ispitivanju
podmorja Jadrana gdje, kako pret-postavlja- ju
strufinjaci, ima znafiaj-ni- h
kolifiina nafte i plina. Ali,
potroSnja je znatno veca od pro-izvod- nje
te smo jos uvijek jedna od
onih zemalja koje odvajaju mnogo
deviza za kupnju uvozne nafte.
Smatra se da bi se naftni izvori
mogh, uz sadasnju potrosnju,
iscrpsti za pedesetak godina. Hoce
li nova nalazista udaljenim
krajevima svijeta (sjeverni Sibir,
sjeverna Aljaska i Kanada) i po
uvjetima za eksploataciju ne baS
idealnim, sto promijeniti?
Stru6njaci kazu da je, zbog
ekonomsko-politiiki- h odnosa u
suvremenom svijetu pouzdano
samo jedno: vrijeme jeftine nafte
nikad se vi§e пебе vratiti! A
zamjena nafte drugim energetskim
izvorimazasad je stvar bududnbsti.
Ali buducnosti za koju se treba
pripremiti.
i „ - . - У " 1 C I — '. V 1 4- -. r- - '- - _ V
- ~
i
i
i
i
.
u
I l I f ,. у- -ч - _ — 3 I - . .
35
-- _ I „', I
l'-
-
#7л ? ' -
4-- ?
POGLED U
POVIJEST
RIJEC "knjiga" rasprostranjena
je kod svih Slovena. Obifino se
naznaCuje kao praslavenska i
nejasnog postanka. Jezikoznalci —
se razilaze u tumaCenju porijekla
rijefii "knjiga". P. Skok je uzimao
kao najvjerojatnije miSljenje
finskog slaviste Mikole da je to
iranska kulturna rijec. Neki su je
dovodili u vezu sa kineskom refiju
"king", koja takoder znaCi "knjiga".
Opovrgavajuci gotske utjecaje na
razvitak pismenosti kod Slovena,
ugledni lingvist Milan Budimir kaze
da je knjiga posudeni termin, po
svoj prilici iz Mezopotamije, gdje je
glasila "kuniga", istifiuii "da su
stari Sloveni znali za pisanje i
pismenost svakako prije cetrdeset
stoljeca".
Povijest knjige obuhvaca
pedeset vijekova. Prema staroegi-patsk- oj
legendi, izumitelj pisma je
bog Tot. Poslije izuma prorekao mu
je bog sunca i plodnosti Amor-R- a
da ce zbog toga doci do slabljenja
pamcenja kod ljudi. Medutim,
pismo, koje je omogudilo knjigu,
postalo je najvazniji instrument
kulturnog razvitka dovjecanstva,
spasavajudi ga od pogubnosti
zaborava. Jer, kako su Rimljani
isticali, "zapisano ostaje".
Prve knjige pojavile su se tri
tisuce godina prije naSe ere u
starom Egiptu. Bili su to svici od
papirusa, uglavnom duljine od
deset metara.
Papir su izumjeli Kinezi u
drugom vijeku, od kojih ga preuzi-maj- u
Arapi u VIII vijeku, i prenose u
Evropu (Bizantija ga upotreblavala
od IX vijeka, a srednja Evropa od
trinaestog).Prva kniga napisana na
papiru nastala je u пабој zemlji u
Trogiru 1259. godine.
--Najstarijom tiskanom knjigom u
danasnjem smislu rijeci je tekst
utisnut u dvanaest drvenih plofia u
Koreji, odakle je umnozen izmedu
704. i 751. godine.
Revoluciju u tiskanoj tehnici je
izazvao Nijemac Johanes Guten-berg,
Cija je Cuvena Biblija izisla u
Majncii 1455. godine, otisnuta
pokretnim slovima. Prvu tiskaru u
Hrvatskoj osnovao je kanonik S.
Bedrifiic u Senju 1493. Prva srpsko--crnogors- ka
tiskara radila je u
Obodu i njezin je prvenac duveni
"Oktoih jednoglasnik" tiskan 1494.
godine. Prva slovenska tiskara
osnovana je u Ljubljani 1575.
godine.
Karl Marks je smatrao vjeStinu
umnozavanja knjige neophodnim
preduvjetom mocnog burzoaskog
razvitka, a Engels je uvjetima
radanja znanosti u 15. i 16.
stoljecu, "poslije srednjevjekovne
noci", prbrojavao i usavrSavanje
tiskarske vje§tine. Po rije6ima
Lenjina, "knjiga je ogromna sila".
Drug Tito je rekao: "Knjiga je
oduvijek bila izvor znanja,
humanosti, mudrosti i sredstvo
medusobnog upoznavanja i
zblizavanja" i vise puta isticao da
"moramo stvoriti uslove da knjiga,
uistinu postane dostupna sva-kom- e,
da postane sveopce drust-ven- o
dobro".
Prva privatna knjiznica u nas,
izvan samostanskih, bila je
vlasnistvo Vladislava Nemanjica.
Kratkovjek i nesposoban kao
vladalac, ovaj sin Stevana Prvo-vendan- og
je ostavio svojoj obitelji,
kako govore podaci iz 1281.
godine, knjiznicu od 30 rukopisnih
knjiga. Nekoliko njih je bilo u
teskim koznim koricama. okovanim
u srebro, s puno kiDOva i djelo-miin- o
urasenim dragim kame-nje- m.
Danas u SR Srbiji ima 360
specijalizovanih knjiznica, 115
opcinskih maticnih knjiznica koje
imaju 1200 ogranaka u mjesnim
zajednicama i naseljima, a njihov
ukupni fond broji vise od pet
milijuna knjiga, bez milijun knjiga
u knjizinicama Kosova i dva i pol
milijuna u Vojvodini. Samo Na-rod- na
biblioteka Srbije ima fond od
dva milijuna bibllotefikih jedinica.