000170 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
,'4 ,v 'Сл.1 ,Ц'" .""' It S'W v ' , I . t. " ' -- , У (' ' I'll V 'i. i '# 4 - I V3 И " ... ? --f c~ ., . x Г. m ras азаш may 2 1981 Komemoratiuni recital poezije —Jl m v ји B 1 U proslom broju smo ukratko saopStili da je 8. maja, u 8 6asova uvede, odrzan komemorativni recital poezije povodom godiSnjice smrti druga Tita. Recital poezije u principu opisujemodostaopSirno, da bismo doprineli popu-larisan- ju te relativno mlade forme kultumih aktivnosti u naSoj etnickoj zajednici. Ali, daleko dublji razlozr nas "rukovode da opiSemo detalj-nij- e upravo odrzani recital poezije. Organizatorrecitala, Udruzenje pesnika "Desanka Maksimovi6" iz Toronta, bilo je motivisano idejom da ovim recitalom izmedu ostalih, i ono obeleii godiS-njic- u smrti druga Tita. Me-(Juti- m, ispostavilo se da je recital bio i jedino kome-morativ- no vefie u Torontu, posve6eno godiSnjici Titove smrti. Da je Udruzenje pesnika na to bilo spremno, po6elo bi ranije sa pripre-mam- a ovog znafcajnog dogadaja. Jer na jednoj ovakvoj vefieri trebalo bi da bude prisutno bar nekoliko -- . „. stotina ljudi, umesto neSto viSe od osamdeset, koliko ih je bilo. Sam recital smatramo da je bio veoma uspesan i da je odgorio cilju kome je bio nemenjen. Bilo je to svedano ve6e poezije u kome je sve bilo u znaku Titove licnosti, po6ev od organizacije, izbora ditanih stihova, do ponasanja onih koji su te stihove interpretirali. Recital je odrzan u kon-ferencis- koj dvorani "Wedg-wood" restorana, u zapad-no- m delu Toronta. SediSta poredana u krug bila su vrlo blizu stola, prekrivenog belim stoljnjakom, na kome je stajao, uokviren u crno, portret druga Tita. Sa gornje ivice slike padala je crna marama, a u podnozju por-tre- ta bili su rasporedeni crveni karanfili. Cveca je bilo svuda iznad i okolo stola na kome je stajao portret druga Tita. Bila je tu . i knjiga utisaka u crnom povezu. U ovoj sve6anoj i u isto vreme prisnoj atmosferi, komemorativno ve6e je Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505. Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZf AVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbi6, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Boti6, Ivica JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovid, Borislav Ne§kovi5, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovi6, Ivan Pribanit, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmamd, Boia Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar Milijan Petrovi.6, John Severinski, Luis Gregurec, Mate SiauS, Martin Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni urednik), Stjepan MioSi6 (drustveno-politidk- a pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i knjiievnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid (fiteratura i umetnost za decu), Bata Bati6 (sport i fizifika kultura,) Mirjana Vukman (admini-strator), Boiko Mladenovid, Anka Nolinid. STALNI DOPISNICl: DuSan Putpik (Chicago), Margaret Stardevid (Detroit), Miroslav Blatevi6 (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovi6 (nauka i drustvo), Prof. Milan Surdudki (konsultant za srpskohrvatski jezik), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publiclstika u Americl), Anton Kostelac (reportaie i priCe iz useljeniCkog zivota) DOPISNICl IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovi6, Luka Markovid, Petar Kurti6. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents'. Advertising rates on request. Second class Mail Registration No. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata stojl $20.00 godisnje; pojedini primjerak 50 centi. Cijene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpskl Biasnik", "Edinstvo", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" i druglh naprednih llstova koji su mu prethodili u Sjed. Drzavama. otvorila Katarina Kosti6 recima: "Dragi drugovi i drugarice, po§tovani prijatelji, Jugo-slove- ni u Karradi i Kanadani jugoslovenskog porekla, Џ?''', r V'. ' ,. " ,, РЛ+, A.Vk. ♦ "' . '?. . 'f.7J, VjMa' Ou&vWwMhA.y AjW П. &A&UiV& f .it Ј&' s Dramska sekcija JKKPK "Zavi6aj", Pozivam vas da minutom cutanja odamo poStu premi-nulo- m predsedniku Soci-jalisti6- ke Federativne Repu-blik- e Jugoslavije, predsed-niku Saveza komunista Jugoslavije, vrhovnom komandantu oruzanih snaga Jugoslavije i MarSalu Jugo-slavije, drugu Josipu Brozu Titu". Uvodni govor za ovo ve6e pripremio je i pro6itao pesnik Ouro Maljkovid Petkovi6. Taj njegov tekst koji u celosti navodimo, sav je u pesnickoj vokaciji, veoma inspirativno pisan, u jednom dahu. Drugovi i drugarice! Osmi Maj 1980. godine, zapamden je kao dan tmur-ni-h i kiSnih oblaka, kao dan tuznih kolona i povorki i kao dan kada smo umrli i rodili se sa kiSama, sa zelenim zitima, fabriikim i vojnidkim s mjen am a, majkama, mrtvim proleterima, i spo-menicim- a. Dan, kada smo pjevali i plakali — JUGO-SLAVIJ- O i razmi&ljali o probojima, ranama, jaucima i lelecima, o juriSima trijumfu na ruSevinama. Dan kada smo razmi$ljali o danima obnove i izgradnje, o besanim no6ima u podrtim uniformama, sa Titom u pjesmi na usnama uprkos blokadama sa sviju strana, uprkos usamljenosti u sferama i prostoru onda-Snje- g svijeta, i kada smo u6vr$6ivali bratstvo i jedin-stv- o svih naSih naroda idudi izrovanim putevima, razru-§eni- m prugama i pustim ledinama na§e dom ovine, u isto vrijeme gradedi i po-pravijaj- udi te puteve i pruge i diluti fabrike i gradove na tim ledinama s Titom ispred nas i s Titom medu nama. Osmog maja smo plakali i ponosno razmiSfjali o dani-ma kada smo s drugom Titom poSli u svijet, ra'$i-ren- ih ruku i otvorenog srca, u svijet podjeljen na blokove i gotov za nova razaranja. Sa svakim svojim putovanjem drug Tito je nosio svijetu na§e zelje i naSe vizije dovjedanstva, dovjedanstva miroljubive i aktivne koeg-zistenci- je kao jedinog puta i i лл Mwwlouw inwW.hm.ftMini.i Ља&н&иилбвјп Windsor nadina za egzistenciju mira u svijetu, i vradao se sa toplim zeljama i pozdravima novih prijatelja i njega i na§e domovine. Osmog maja prijatelji Tita i njegove zemlje, stajali su na domak njega i ispradali ga do njegove vjedne кибе, na vjediti podinak, poslije ogromnih napora u interesu i S. F.R.J, i cijelog dovje-danstva i poslije bezbroj dobijenih bitaka koje je cijelog zivota vodio. Moie li se re6i neSto poslije mer-mern- e, bijele, plo6e koja leze na svoje leiikte nad njim — zauvjek... Mole se redi na primjer JUGOSLA VIJA, moze se reti slovo po slovo, moze se redi slog po slog, JUGOSLAVIJA se moze redi u jednom dahu! Osmog maja su Sirom Jugoslavije, bdjeli bdenija ditali odenaSe i zaklinjali se ljudi! S.K. JUGOSLAVIJE je ispradao svoga graditelja. Svijet je ispadao posljednjeg velikana sa svoje pozornice. Ostala je za njim Jugoslav! ja na putu socijalistidke iz-gradnje, samoupravna i jedinstvena. Jugoslavija raSirenih ruku i otvorenog srca za sve narode svijeta Ostali smo mi, mi koji smo izgubili bradu i sestre, odeve i majke, a poneko i cijele familije u ratnim razara-njim- a, mi koji smo razumjeli Titove ideje i rijedi mira, mi koji iz krvavog iskustva govorimo: dolje puSke, dolje topovi i atomske bombe! Zivio mir i jedinstvo svijeta! U recitalu koji je vodila Katarina Kostid, bilo je dosta u6esnika. ч Stihovi koje su Citali pojedinci bili su uglavnom originalni (ob-javlje- ni u proSlom broju "NN"), dok su dramske sek-cij- e pripremile izbor iz jugo-slovens- ke rodoljubive poe-zije. Prvu ta£ku recitala izvela je dramska sekcija Skole "Nikola 'Tesla". Ufienici su, u narodnim noSnjama, reci-tova- li "Krvavu bajku" De-- sanke Maksimovi6. Zatim je Blaga Dafovska, nastavnik za makedonski jezik u Skoli "Nikola Tesla" i u make-donsk- oj pravoslavnoj crkvi "Sveti Kliment Ohridski" veoma efektno profiitala na makedonskom pesmu "Tito-slavij- a" od Koste Popovskog .Dve uCenice. ove Skole nastupile su i pojedinadno. Mira Nikolovski recitovala je na makedonskom, a Suzana Maljkovic na srpskohrvat-skom- . Nastupila su zatim jedan iza drugog dva б1апа Udruzenja "Desanka Mak-simovi- 6". Profesor Ivan Dolenc pro6itao je na slove-пабко- т pesme od dva slovenadka autora: Andreja Kokota i Valentina Polan-§ek- a, kao i uvod Desanke Maksimovic u zbirku "Domo-vin- o no6as sam te sanjao" — to je prvi prevod na slo-venafi- ki ovog teksta. Josipa KloStranac je recitovala dve svoje pesme: "Pesma Titu" i "Uzdah za domovinom" Nastup dramske sekcije Jugoslovensko-kanadsko- g kulturno-prosvetno- g kluba "ZaviSaj" izWindsora, zaslu-zuj- e poseban osvrt. Njihov recital pod nazivom "ISli smo s Titom u jutra nova" bio je najupeCatljivije izvedena ta6ka. Obu6eni u narodne noSnje, i u majice na kojima je otStampano ime njihovog kluba, sedam omladinaca je veoma uvezbano, i sa velikim smislom za estradni nastup, izgovaralo stihove o Titu i Jugoslaviji poznatih jugo-slovensk- ih pesnika. Njihov veoma uspeSan nastup bio je propracen burnim aplauzom. Umetni6ki voda dramske sekcije "Zavi6aj" je pesnik Pero Kovacevid, 6lan Udru-zenja "Desanka Maksimo-vi6- ". Veoma smo zahvalni njemu i ostalim filanovima dramske sekcije "Zavi6aj" Sto su u velikoj meri dopri-neli uspehu komemorativ-no- g recitala. ZnaCajan je bio i nastup Dragice Lapajkovske, kao drugog predstavnika make-dons- ke etnifike grupe na ovom recitalu — pored Blage Dafovske. Dragicu veoma dobro poznajemo kao vodi-telj- a makedonskog radio programa. Ona je recitovala svoju pesmu o Titu koju je napisala specijalno za'ovu priliku. Ostali 6lanovi Udmzenja "Desanka Maksimovic" veoma su efektno Citali svoje pesme, cija je sadriina pot-pun- o odgovarala ovoj prilici. ' Jelena Gavrilovid je pro-dita- la dve svoje pesme o Titu, Josip Gabre je, uz gitaru recitovao tri svoje pesme, a Duro Maljkovic Petkovic je u snaznom dramskom i emotivnom "tempu" recitovao svoju pesmu "8. Maj 1980.". Svojom poezijom bio je prisutan i jedan veoma po-zna- ti Clan Udruzenja "De-sanka Maksimovi6" na ovom kontinentu, Vladimir De Tonya, iz Chicaga. Katarina (Nastavak na st. 12)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 19, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-05-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000109 |
Description
Title | 000170 |
OCR text | ,'4 ,v 'Сл.1 ,Ц'" .""' It S'W v ' , I . t. " ' -- , У (' ' I'll V 'i. i '# 4 - I V3 И " ... ? --f c~ ., . x Г. m ras азаш may 2 1981 Komemoratiuni recital poezije —Jl m v ји B 1 U proslom broju smo ukratko saopStili da je 8. maja, u 8 6asova uvede, odrzan komemorativni recital poezije povodom godiSnjice smrti druga Tita. Recital poezije u principu opisujemodostaopSirno, da bismo doprineli popu-larisan- ju te relativno mlade forme kultumih aktivnosti u naSoj etnickoj zajednici. Ali, daleko dublji razlozr nas "rukovode da opiSemo detalj-nij- e upravo odrzani recital poezije. Organizatorrecitala, Udruzenje pesnika "Desanka Maksimovi6" iz Toronta, bilo je motivisano idejom da ovim recitalom izmedu ostalih, i ono obeleii godiS-njic- u smrti druga Tita. Me-(Juti- m, ispostavilo se da je recital bio i jedino kome-morativ- no vefie u Torontu, posve6eno godiSnjici Titove smrti. Da je Udruzenje pesnika na to bilo spremno, po6elo bi ranije sa pripre-mam- a ovog znafcajnog dogadaja. Jer na jednoj ovakvoj vefieri trebalo bi da bude prisutno bar nekoliko -- . „. stotina ljudi, umesto neSto viSe od osamdeset, koliko ih je bilo. Sam recital smatramo da je bio veoma uspesan i da je odgorio cilju kome je bio nemenjen. Bilo je to svedano ve6e poezije u kome je sve bilo u znaku Titove licnosti, po6ev od organizacije, izbora ditanih stihova, do ponasanja onih koji su te stihove interpretirali. Recital je odrzan u kon-ferencis- koj dvorani "Wedg-wood" restorana, u zapad-no- m delu Toronta. SediSta poredana u krug bila su vrlo blizu stola, prekrivenog belim stoljnjakom, na kome je stajao, uokviren u crno, portret druga Tita. Sa gornje ivice slike padala je crna marama, a u podnozju por-tre- ta bili su rasporedeni crveni karanfili. Cveca je bilo svuda iznad i okolo stola na kome je stajao portret druga Tita. Bila je tu . i knjiga utisaka u crnom povezu. U ovoj sve6anoj i u isto vreme prisnoj atmosferi, komemorativno ve6e je Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505. Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZf AVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbi6, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Boti6, Ivica JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovid, Borislav Ne§kovi5, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovi6, Ivan Pribanit, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmamd, Boia Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar Milijan Petrovi.6, John Severinski, Luis Gregurec, Mate SiauS, Martin Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni urednik), Stjepan MioSi6 (drustveno-politidk- a pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i knjiievnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid (fiteratura i umetnost za decu), Bata Bati6 (sport i fizifika kultura,) Mirjana Vukman (admini-strator), Boiko Mladenovid, Anka Nolinid. STALNI DOPISNICl: DuSan Putpik (Chicago), Margaret Stardevid (Detroit), Miroslav Blatevi6 (Chicago), Bolo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovi6 (nauka i drustvo), Prof. Milan Surdudki (konsultant za srpskohrvatski jezik), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publiclstika u Americl), Anton Kostelac (reportaie i priCe iz useljeniCkog zivota) DOPISNICl IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovi6, Luka Markovid, Petar Kurti6. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents'. Advertising rates on request. Second class Mail Registration No. 0378 "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata stojl $20.00 godisnje; pojedini primjerak 50 centi. Cijene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpskl Biasnik", "Edinstvo", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" i druglh naprednih llstova koji su mu prethodili u Sjed. Drzavama. otvorila Katarina Kosti6 recima: "Dragi drugovi i drugarice, po§tovani prijatelji, Jugo-slove- ni u Karradi i Kanadani jugoslovenskog porekla, Џ?''', r V'. ' ,. " ,, РЛ+, A.Vk. ♦ "' . '?. . 'f.7J, VjMa' Ou&vWwMhA.y AjW П. &A&UiV& f .it Ј&' s Dramska sekcija JKKPK "Zavi6aj", Pozivam vas da minutom cutanja odamo poStu premi-nulo- m predsedniku Soci-jalisti6- ke Federativne Repu-blik- e Jugoslavije, predsed-niku Saveza komunista Jugoslavije, vrhovnom komandantu oruzanih snaga Jugoslavije i MarSalu Jugo-slavije, drugu Josipu Brozu Titu". Uvodni govor za ovo ve6e pripremio je i pro6itao pesnik Ouro Maljkovid Petkovi6. Taj njegov tekst koji u celosti navodimo, sav je u pesnickoj vokaciji, veoma inspirativno pisan, u jednom dahu. Drugovi i drugarice! Osmi Maj 1980. godine, zapamden je kao dan tmur-ni-h i kiSnih oblaka, kao dan tuznih kolona i povorki i kao dan kada smo umrli i rodili se sa kiSama, sa zelenim zitima, fabriikim i vojnidkim s mjen am a, majkama, mrtvim proleterima, i spo-menicim- a. Dan, kada smo pjevali i plakali — JUGO-SLAVIJ- O i razmi&ljali o probojima, ranama, jaucima i lelecima, o juriSima trijumfu na ruSevinama. Dan kada smo razmi$ljali o danima obnove i izgradnje, o besanim no6ima u podrtim uniformama, sa Titom u pjesmi na usnama uprkos blokadama sa sviju strana, uprkos usamljenosti u sferama i prostoru onda-Snje- g svijeta, i kada smo u6vr$6ivali bratstvo i jedin-stv- o svih naSih naroda idudi izrovanim putevima, razru-§eni- m prugama i pustim ledinama na§e dom ovine, u isto vrijeme gradedi i po-pravijaj- udi te puteve i pruge i diluti fabrike i gradove na tim ledinama s Titom ispred nas i s Titom medu nama. Osmog maja smo plakali i ponosno razmiSfjali o dani-ma kada smo s drugom Titom poSli u svijet, ra'$i-ren- ih ruku i otvorenog srca, u svijet podjeljen na blokove i gotov za nova razaranja. Sa svakim svojim putovanjem drug Tito je nosio svijetu na§e zelje i naSe vizije dovjedanstva, dovjedanstva miroljubive i aktivne koeg-zistenci- je kao jedinog puta i i лл Mwwlouw inwW.hm.ftMini.i Ља&н&иилбвјп Windsor nadina za egzistenciju mira u svijetu, i vradao se sa toplim zeljama i pozdravima novih prijatelja i njega i na§e domovine. Osmog maja prijatelji Tita i njegove zemlje, stajali su na domak njega i ispradali ga do njegove vjedne кибе, na vjediti podinak, poslije ogromnih napora u interesu i S. F.R.J, i cijelog dovje-danstva i poslije bezbroj dobijenih bitaka koje je cijelog zivota vodio. Moie li se re6i neSto poslije mer-mern- e, bijele, plo6e koja leze na svoje leiikte nad njim — zauvjek... Mole se redi na primjer JUGOSLA VIJA, moze se reti slovo po slovo, moze se redi slog po slog, JUGOSLAVIJA se moze redi u jednom dahu! Osmog maja su Sirom Jugoslavije, bdjeli bdenija ditali odenaSe i zaklinjali se ljudi! S.K. JUGOSLAVIJE je ispradao svoga graditelja. Svijet je ispadao posljednjeg velikana sa svoje pozornice. Ostala je za njim Jugoslav! ja na putu socijalistidke iz-gradnje, samoupravna i jedinstvena. Jugoslavija raSirenih ruku i otvorenog srca za sve narode svijeta Ostali smo mi, mi koji smo izgubili bradu i sestre, odeve i majke, a poneko i cijele familije u ratnim razara-njim- a, mi koji smo razumjeli Titove ideje i rijedi mira, mi koji iz krvavog iskustva govorimo: dolje puSke, dolje topovi i atomske bombe! Zivio mir i jedinstvo svijeta! U recitalu koji je vodila Katarina Kostid, bilo je dosta u6esnika. ч Stihovi koje su Citali pojedinci bili su uglavnom originalni (ob-javlje- ni u proSlom broju "NN"), dok su dramske sek-cij- e pripremile izbor iz jugo-slovens- ke rodoljubive poe-zije. Prvu ta£ku recitala izvela je dramska sekcija Skole "Nikola 'Tesla". Ufienici su, u narodnim noSnjama, reci-tova- li "Krvavu bajku" De-- sanke Maksimovi6. Zatim je Blaga Dafovska, nastavnik za makedonski jezik u Skoli "Nikola Tesla" i u make-donsk- oj pravoslavnoj crkvi "Sveti Kliment Ohridski" veoma efektno profiitala na makedonskom pesmu "Tito-slavij- a" od Koste Popovskog .Dve uCenice. ove Skole nastupile su i pojedinadno. Mira Nikolovski recitovala je na makedonskom, a Suzana Maljkovic na srpskohrvat-skom- . Nastupila su zatim jedan iza drugog dva б1апа Udruzenja "Desanka Mak-simovi- 6". Profesor Ivan Dolenc pro6itao je na slove-пабко- т pesme od dva slovenadka autora: Andreja Kokota i Valentina Polan-§ek- a, kao i uvod Desanke Maksimovic u zbirku "Domo-vin- o no6as sam te sanjao" — to je prvi prevod na slo-venafi- ki ovog teksta. Josipa KloStranac je recitovala dve svoje pesme: "Pesma Titu" i "Uzdah za domovinom" Nastup dramske sekcije Jugoslovensko-kanadsko- g kulturno-prosvetno- g kluba "ZaviSaj" izWindsora, zaslu-zuj- e poseban osvrt. Njihov recital pod nazivom "ISli smo s Titom u jutra nova" bio je najupeCatljivije izvedena ta6ka. Obu6eni u narodne noSnje, i u majice na kojima je otStampano ime njihovog kluba, sedam omladinaca je veoma uvezbano, i sa velikim smislom za estradni nastup, izgovaralo stihove o Titu i Jugoslaviji poznatih jugo-slovensk- ih pesnika. Njihov veoma uspeSan nastup bio je propracen burnim aplauzom. Umetni6ki voda dramske sekcije "Zavi6aj" je pesnik Pero Kovacevid, 6lan Udru-zenja "Desanka Maksimo-vi6- ". Veoma smo zahvalni njemu i ostalim filanovima dramske sekcije "Zavi6aj" Sto su u velikoj meri dopri-neli uspehu komemorativ-no- g recitala. ZnaCajan je bio i nastup Dragice Lapajkovske, kao drugog predstavnika make-dons- ke etnifike grupe na ovom recitalu — pored Blage Dafovske. Dragicu veoma dobro poznajemo kao vodi-telj- a makedonskog radio programa. Ona je recitovala svoju pesmu o Titu koju je napisala specijalno za'ovu priliku. Ostali 6lanovi Udmzenja "Desanka Maksimovic" veoma su efektno Citali svoje pesme, cija je sadriina pot-pun- o odgovarala ovoj prilici. ' Jelena Gavrilovid je pro-dita- la dve svoje pesme o Titu, Josip Gabre je, uz gitaru recitovao tri svoje pesme, a Duro Maljkovic Petkovic je u snaznom dramskom i emotivnom "tempu" recitovao svoju pesmu "8. Maj 1980.". Svojom poezijom bio je prisutan i jedan veoma po-zna- ti Clan Udruzenja "De-sanka Maksimovi6" na ovom kontinentu, Vladimir De Tonya, iz Chicaga. Katarina (Nastavak na st. 12) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000170