000180 |
Previous | 12 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
' --"- Л г V4ilJI . . ""ifSTl %т 4 ?,, [SI 'ЈУШ? MAY 20, 1981 Љ л SLOVENSKA Uredniku so se oglaSali rojaki iz vseh znanih slovenskih "taborov" po severni Ameriki in v svetu, vendarcasopisu ni bilo dano, da bi priSel do potrebnega stevila naroc-niko- v. Se danes se na glas cudim veliki slepoti posameznih sloven-skih "vodnikov" iz Toronta in iz Montreala, ki tohkoda niso spustili na to nedolzno kulturno revijo pse z verige. In kdo na svetu bi v takem vriScu in truscu nestrpne politicne primitivnosti zmogel vzdrzati nedo-bickanos- no slovensko kulturno publikacijo, ki je samo v tiskami veljala po tri sto dolarjev za stevilko, in to v letih 1958-59- ? Posrecilo se jim e zapreti Casopisu vrata do slovenskih bralcev v najbolj gosto naseljenih sredi56ih. Ali se je poem cuditi, ce sem tern, meni neznanim, na glavi stojeiim "kulturnikom" moral odgovoriti v edinem jeziku, ki so ga menda Se razumeli, torej v jeziku njihovega politicnega pamfleta, in to prav povsod, kjer se mi e za objavo ponudila priloznost. Branil pa sem samo to, v kar verjamem 5e danes: svojo slovensko kulturno pravico v Kanadi. Preteklo je priblizno Sestnajst let. V tern casu se za kulturno publicistiko med nami, kanadskimi Slovenci, ni prav nic spremenilo na bolj5e. Tudi druStveno zivljenje se je drobilo §e, kar naprej in izgu-blja- lo kulturni znacaj. Da bi zajezili komercialni val "narodne zabav-nost- i" in opozorili, da imamo kot narod se druge vrednote, ki bi jih bilo vredno ohraniti v novi domo-vini.'- ce hocemo ostati Slovenci, smo odkrili pri Torontu spomenik Simonu GregorciCu, pripravili kvaliteten kanadsko-ameriS- ki kulturni spored in povabili g. Mirka Mazoro, duhovnika in pesnika iz zamejske Primorske, da je spome-nik blagoslovil in nam spregovoril o veliki potrebi po kulturni slogi v tujini, ce se ie drugafie ne moremo zblizati. Ta dogodek je sprozil tisk "Dru-Stvene- ga vestnika", ki je zbral tudi nekaj slovenske kulturno--prosvetn- e zgodovine (z datumom 22. junija 1975). Za nadaljevanje tega vestnika po zgoraj opisanem slovenskem prazniku ni bilo vec zanimanja, izkazal pa je ta poskus, potrebo pc kulturnem glasilu, kibi naj opozarjalo na kulturno delo z naSo doraScajofio mladino. Z zaCetkom prvih slovenskih razredov v okviru torontskega javnega Solskega sistema sem potem marca 1976 zacel tiskati mesecni bilten "Dnevnik-Diar- y Slovene Canadian" in mu na prvi strani zapisal na pot: "Slovensko-kanadsk- i dnevnik zacne izhajati kot mesecnik za kulturne potrebe nasega ustvar-jalneg- a zivlja v Kanadi. ObveSca naj sirSo javnost o delu nasih druStev, klubov in ustanov, popu-larizi- ra naj dosezke kanadskih Slo-venc- ev med nami in med angleSko citajoCimi Kanadiani, pomaga naj zblizevati naSo novo in staro domo-vin- o — skratka — povezuje naj nas z gradivom za vsakdanjo rabo." Tu sem tudi zapisal, da si urednistvo zeli, "da bi imelo iimvec sodelavcev in da bi se slovenske kulturne skupine in slovenske Sole po vsej Kanadi oglaSale v tern svojem domacem glasilu". Posebej sem povabil "na§ mlajsi rod, da v sloven56ini ali anglescini izrazi svojo pripadnost naSi slovenskokanadski etniCni in kulturni skupini". Ta Stevilka je imela samo stiri-naj- st strani branja na obicajnem pisarniskem papirju, a je ze vse-bova- la predlog za skupno Can-karjev- o proslavo v juznem Ontariu, dve izvirni pesmi slovenskega Kanadcana Franca SehoviCa, ki pi§e v anglescini, opozorila na slovensko kulturno izrodilo, prav tako z objavo narodopisnega bese-dil- a, prva porocila o najnovejSih KULTURNA slovenskih kanadskih dogodkih in med drugim tudi vesti iz Slovenije in Jugoslavije. Prvi bilten je izsel v skromnih dve stoizvodih in je bil razdan v slovenski Soli in poslan na naslove slovenskih drustev po Kanadi. V isti obliki in tudi brezpla6no je potem izslo se sest stevilk ali pet snopicev, Ie da se je obseg od Stevilke do stevilke vecal. Tako je v drugi Stevilki ze izSIa prva objava v ротоб bo]u koroSkih Slovencev, obenem s prvim komentarjem, ki je postavil lodno mejo med "Dnevni-kom- " in hrvaskim in srbskim tiskom v Kanadi. Tretja stevilka je bila posveiena Ivanu Cankarju, prinesla je-poz-iv na povezovanje in skupne kulturne nastope Slovencev v SirSi kanadski javnosti, vsebovala.pa je tudi zdaj ze znano daljso Sehovicevo pesni-te- v, njegovo pesem o slovenski maten-priseljenk- i; ta objava je vzbudila pozornost vsepovsod, tudi med Kanadcani drugih narodnosti, za nove bralce "Dnevnika" pa je kasneje spet izSIa v ponatisu. V detrti stevilki se je bilten spomnil drugih slovenskih kultur-ni-h obletnic, uvedel je zapise o slovenskih filmih, novih knjigah, in nadaljeval s komentarji o sloven-skem kulturnem zivljenju v Kanadi. Odlo6no(se je postavil za federalno politiko multikulturizma in upeljal objave etniine novinarske agencije "Canadian Scene", s prijaznim sodelovanjem njene urednice Ruth pordbn, ki je kanadsko zasidranost "4Jnevnlka-Dairy- " in njegov po-vgdar- ek na odprtost v ostali kadan-sk- i svet — z objavami v angleSfiini — hvalila do konca njegovega izhajanja. (Nadaljevanje vpribodnji Stevilki) IVAN DOLENC (Nastavak sa 2. strane) Kostic je proCitala njegovu pesmu "Zemlja sunca na mom dlanu". Zapamtili smo i nastup devojCice Marije Milosevic koja je sa pionirskom mara-mo- m oko vrata recitovala pesmu o Titu. Zahvaljujuci ovoj veceri, otkrili smo i nove pisce stihovau пабој sredini. Atifa Sehic koja je inade 6lan Udruzenja "Nikola Tesla" do§la je na recital sa svojom sveskom stihova, iz koje nam je proditala dve pesme o Titu. Za vreme njenog na-stup- a, neki iz publike su plakali. Poslednji nastup bio je Pere Kovacevica, kao autora patriotske poezije. On je pro6itao jednu svoju pesmu. Jedna specifiCna ta6ka potencirala je namenu i smisao organizovanja ove veCeri. Seval Dedic je pred prisutnima evocirao svoja secanja na susret sa drugom Titom, prilikom Titove po-sled- nje posete ovom konti-nent- u. Bilo je to 9 marta 1978. godine na prijemu u ,organi-zovano- m za iseljenike, kome su prisustvovali predstavnici svih naroda i nacionalnosti sa teritorije Sjedinjenih Americkih Dr- - Reaganova И i Velike proturatne demon-stracij- e odrzane 3. maja u Washingtonu, San Fran-cisco, Seattle i drugim gradovima Amerike bile su upozorenje vladajucim krugovima da je narod pro-tiva- n njihovim ratnim pri-prema- ma. Demonstracija u Washing-tonu, organizirana po koali-ci- ji vjerskih radni6kih, studentskih, crnaCkih i dru-gih narodnih skupina, bila je 6ak i pb pisanju burzujskog novinstva, najve6i proturatni protest od vremena demon-stracija za mir u Vietnamu prije desetak godina. Demonstranti su marSirali od Lincolnova spomenika preko rijeke Potomac do zgrade vojnog aparata poznate pod nazivom "Pen-tagon." Tu je jedan od vodstva proturatne koalicije poznate kao "People's Anti--W- ar Mobilization" izjavio: "Ovo je prvi nacionalni akt otpora Reaganovoj represiji, rasizmu i militarizmu." Po izjavi jednog drugog Clana odbora u demonstraciji je sudjelo-val- o oko sto tisuca osoba. Predstavnici vlasti nastojali su to kao obi6no umanjiti, pa su rekli da je po njihovom ргогабипи bilo prisutno oko 25,000. Demonstranti su nosili mnoStvo natpisa koji su-izrazava-li njihove proturatne zava i Kanade. Potseti6emo пабе Citaoce da je u to vreme u "NaSim novinama" bila objavljena velika fotografija druga Tita kako stavlja svoj potpis na "Na§e novine" koje mu je pokazao Seval Dedic. Ovo komemorativno ve6e zavrSilo se u sve6anoj atmosferi, u kakvoj je i poCelo. Na kraju vederi, organ i-- zator recitala, Udruzenje pesnika Desanka Maksimo-vic- ", smatralo je za duznost da u6ini javno priznanje i da se zahvali onima koji su pomogli u organizovanju ove veceri. To su Udruzenje i Skola "Nikola Tesla", dram-sk- a sekcija JKKPK "ZaviCaj" i "NaSe novine". Predstav-nici ove tri organizacije: Lepa Rajnovid, Pero Kova-Cev- ic i Vladislav Gacic zamoljeni su da izadu na podijum da bi im bile uru-бе- пе knjige sa posvetom Udruzenja pesnika "Desanka Maksimovi6" iz Toronta. Katarina Kostic Komemorativni recita ije povoaom goaisnji smrti druga Tita Washingtonu jugoslovenskih organizacionog ratna politika a a osjecaje. Na jednom §iro-ko- m 30 stopa bila je ispisana lozinka: "JOBS — NOT WAR, U. S. OUT Of EL SALVADOR. "Jedan drugi je glasio: "STOP THE U. S. WAR BUILD-UP.- " Jedan od odbornika pro- turatne koalicije izjavio je pred mnoStvom svijeta: "Ova je demonstracija samo pocetak i dovesti ce do ve6eg jedinstva medu na-predn- im snagama u ovoj zemlji." Pred zgradom Pentagona demonstrante je oslovilo vi§e govornika. Od pozna-tiji- h li6nosti bili su bivSi Clan Predstavni6kog Doma Kon-gre- sa Sjedinjenih Drzava Bella Abzug i bivSi pred-sjedn- ik gradskog Vijeca grada New Yorka Paul O'Dwyer. Govorio je i pred-stavn- ik Demokratskog Fron-t- a El Salvadora, koji se bori protiv krvave militaristidke diktature koja je u sluzbi doma6e oligarhije i-am-eri6- kih imperijalista. On jekazao "Narod i El Salvadora i Sje-dinjenih Drzava bore se zajedno protiv rezima koji ubija ameriCke opatice i novinare." Razumije se, taj rezim ubija od reda sve Sto drzi da mu je protivno ili bi moglo smetati izrabljivafiima i plja6ka§ima te zemlje. Ubi-jan- je ameri6kih opatica i novinara samo potvrduje njegovu zlofiina6ku narav. ODLAZE ~г~iiшww mшрзш.& i .. , - $№%& i .' ' f--' X A , Povratak kud- i- Najrobi (Tanjug) — Nakon dvije godine boravka u Ugandi gdje su u proljece 1979. godine sudjelovali u svrgavanju bivSeg diktatora Idi Amina, prve jedinice tanzanijskih vojnika vratile su se preko Viktorijinog jezera u svoju zemlju. O tome pi§e kenijska Stampa pozivajuci se na sluzbene krugove u Dar Es Salamu, koji su najavili povla6enje svih deset tisuca tan-zanijskih vojnika iz Ugande. Stampa tvrdi da je, zbog nepovoljne sigurnosne situ-aci- je u zemlji, ugandski 'V; .frv":V4Wl Osudeni zbog pomaganja neprijatelja SPLIT (J.S.) - Veliko vijece Okruznog suda u Spli-t- u je, zbog pomaganja u neprijateljskoj djelatnosti protiv naSe zemlje liderima ekstremne teroristicke or-ganizacije nazvane "Hrvat-sk- i oslobodila6ki pokret" u SR Njemackoj, osudilo Antu Kavelja, zvanog Milic (31) iz Lokvicica kod Imotskog na TANZAMIJSKE TRUPE 1,5 godinu zatvora, a Nikolu Malenicu (28) Matina iz Ri6ica kod Imotskog 10 mjeseci zatvora. U toku krivicnog postupka utvrdeno je da su optuzeni prihvatili zadatak od Tomi-slav- a Mici6a, iako su znali da je politicki emigrant i rukovodilac HOP-a- , koji cesto istupa i u emigrantskoj Stampi u SR Njema6koj. Kavelj i Malenica, koji su stanovito vrijeme kao NKV radnici bili privremeno zapo-sle- ni u SR Njema6koj, da bi zastitili Micica od tamoSnje policije koja za njim traga, preuzeli su brigu o jednom paketu koji im je potajice dostavljen u najprometnijoj ulici Mainza. Prema njihovim rijecima, u poSiljci su bile 6etiri plastidne mine i auto-mat s mecima. Kao olakSavajucu okol-no- st uzeto im je da su naivno upali u mreze teroristifikog lidera Mi6ica. ;: T™.-- " tantanijske jedinice u Ugandi predsjednik dr Milton Obote zahtijevao od predsjednika Njererea da produzi boravak svojih vojnika na teritoriju Ugande. U torn cilju su prije desetak dana boravili u Dar Es Salamu potpredsjednik Ugande Paulo Muvanga i nafielnik Generalstaba ugandske armije Tit Okelo. Medutim, zahtjev je navodno odbijen, a sluzbeni tan-zanijs- ki predstavnici izjavili su da ce do kraja juna biti povu6en i posljednji njihov vojnik, nakon Sto istekne dvogodiSnji obrambeni ugo-vo- r izmedu Tanzanije i Ugande. ) sbbs . шшштB:'. nit i . HP" J& 53! WV na on
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 19, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-05-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000109 |
Description
Title | 000180 |
OCR text | ' --"- Л г V4ilJI . . ""ifSTl %т 4 ?,, [SI 'ЈУШ? MAY 20, 1981 Љ л SLOVENSKA Uredniku so se oglaSali rojaki iz vseh znanih slovenskih "taborov" po severni Ameriki in v svetu, vendarcasopisu ni bilo dano, da bi priSel do potrebnega stevila naroc-niko- v. Se danes se na glas cudim veliki slepoti posameznih sloven-skih "vodnikov" iz Toronta in iz Montreala, ki tohkoda niso spustili na to nedolzno kulturno revijo pse z verige. In kdo na svetu bi v takem vriScu in truscu nestrpne politicne primitivnosti zmogel vzdrzati nedo-bickanos- no slovensko kulturno publikacijo, ki je samo v tiskami veljala po tri sto dolarjev za stevilko, in to v letih 1958-59- ? Posrecilo se jim e zapreti Casopisu vrata do slovenskih bralcev v najbolj gosto naseljenih sredi56ih. Ali se je poem cuditi, ce sem tern, meni neznanim, na glavi stojeiim "kulturnikom" moral odgovoriti v edinem jeziku, ki so ga menda Se razumeli, torej v jeziku njihovega politicnega pamfleta, in to prav povsod, kjer se mi e za objavo ponudila priloznost. Branil pa sem samo to, v kar verjamem 5e danes: svojo slovensko kulturno pravico v Kanadi. Preteklo je priblizno Sestnajst let. V tern casu se za kulturno publicistiko med nami, kanadskimi Slovenci, ni prav nic spremenilo na bolj5e. Tudi druStveno zivljenje se je drobilo §e, kar naprej in izgu-blja- lo kulturni znacaj. Da bi zajezili komercialni val "narodne zabav-nost- i" in opozorili, da imamo kot narod se druge vrednote, ki bi jih bilo vredno ohraniti v novi domo-vini.'- ce hocemo ostati Slovenci, smo odkrili pri Torontu spomenik Simonu GregorciCu, pripravili kvaliteten kanadsko-ameriS- ki kulturni spored in povabili g. Mirka Mazoro, duhovnika in pesnika iz zamejske Primorske, da je spome-nik blagoslovil in nam spregovoril o veliki potrebi po kulturni slogi v tujini, ce se ie drugafie ne moremo zblizati. Ta dogodek je sprozil tisk "Dru-Stvene- ga vestnika", ki je zbral tudi nekaj slovenske kulturno--prosvetn- e zgodovine (z datumom 22. junija 1975). Za nadaljevanje tega vestnika po zgoraj opisanem slovenskem prazniku ni bilo vec zanimanja, izkazal pa je ta poskus, potrebo pc kulturnem glasilu, kibi naj opozarjalo na kulturno delo z naSo doraScajofio mladino. Z zaCetkom prvih slovenskih razredov v okviru torontskega javnega Solskega sistema sem potem marca 1976 zacel tiskati mesecni bilten "Dnevnik-Diar- y Slovene Canadian" in mu na prvi strani zapisal na pot: "Slovensko-kanadsk- i dnevnik zacne izhajati kot mesecnik za kulturne potrebe nasega ustvar-jalneg- a zivlja v Kanadi. ObveSca naj sirSo javnost o delu nasih druStev, klubov in ustanov, popu-larizi- ra naj dosezke kanadskih Slo-venc- ev med nami in med angleSko citajoCimi Kanadiani, pomaga naj zblizevati naSo novo in staro domo-vin- o — skratka — povezuje naj nas z gradivom za vsakdanjo rabo." Tu sem tudi zapisal, da si urednistvo zeli, "da bi imelo iimvec sodelavcev in da bi se slovenske kulturne skupine in slovenske Sole po vsej Kanadi oglaSale v tern svojem domacem glasilu". Posebej sem povabil "na§ mlajsi rod, da v sloven56ini ali anglescini izrazi svojo pripadnost naSi slovenskokanadski etniCni in kulturni skupini". Ta Stevilka je imela samo stiri-naj- st strani branja na obicajnem pisarniskem papirju, a je ze vse-bova- la predlog za skupno Can-karjev- o proslavo v juznem Ontariu, dve izvirni pesmi slovenskega Kanadcana Franca SehoviCa, ki pi§e v anglescini, opozorila na slovensko kulturno izrodilo, prav tako z objavo narodopisnega bese-dil- a, prva porocila o najnovejSih KULTURNA slovenskih kanadskih dogodkih in med drugim tudi vesti iz Slovenije in Jugoslavije. Prvi bilten je izsel v skromnih dve stoizvodih in je bil razdan v slovenski Soli in poslan na naslove slovenskih drustev po Kanadi. V isti obliki in tudi brezpla6no je potem izslo se sest stevilk ali pet snopicev, Ie da se je obseg od Stevilke do stevilke vecal. Tako je v drugi Stevilki ze izSIa prva objava v ротоб bo]u koroSkih Slovencev, obenem s prvim komentarjem, ki je postavil lodno mejo med "Dnevni-kom- " in hrvaskim in srbskim tiskom v Kanadi. Tretja stevilka je bila posveiena Ivanu Cankarju, prinesla je-poz-iv na povezovanje in skupne kulturne nastope Slovencev v SirSi kanadski javnosti, vsebovala.pa je tudi zdaj ze znano daljso Sehovicevo pesni-te- v, njegovo pesem o slovenski maten-priseljenk- i; ta objava je vzbudila pozornost vsepovsod, tudi med Kanadcani drugih narodnosti, za nove bralce "Dnevnika" pa je kasneje spet izSIa v ponatisu. V detrti stevilki se je bilten spomnil drugih slovenskih kultur-ni-h obletnic, uvedel je zapise o slovenskih filmih, novih knjigah, in nadaljeval s komentarji o sloven-skem kulturnem zivljenju v Kanadi. Odlo6no(se je postavil za federalno politiko multikulturizma in upeljal objave etniine novinarske agencije "Canadian Scene", s prijaznim sodelovanjem njene urednice Ruth pordbn, ki je kanadsko zasidranost "4Jnevnlka-Dairy- " in njegov po-vgdar- ek na odprtost v ostali kadan-sk- i svet — z objavami v angleSfiini — hvalila do konca njegovega izhajanja. (Nadaljevanje vpribodnji Stevilki) IVAN DOLENC (Nastavak sa 2. strane) Kostic je proCitala njegovu pesmu "Zemlja sunca na mom dlanu". Zapamtili smo i nastup devojCice Marije Milosevic koja je sa pionirskom mara-mo- m oko vrata recitovala pesmu o Titu. Zahvaljujuci ovoj veceri, otkrili smo i nove pisce stihovau пабој sredini. Atifa Sehic koja je inade 6lan Udruzenja "Nikola Tesla" do§la je na recital sa svojom sveskom stihova, iz koje nam je proditala dve pesme o Titu. Za vreme njenog na-stup- a, neki iz publike su plakali. Poslednji nastup bio je Pere Kovacevica, kao autora patriotske poezije. On je pro6itao jednu svoju pesmu. Jedna specifiCna ta6ka potencirala je namenu i smisao organizovanja ove veCeri. Seval Dedic je pred prisutnima evocirao svoja secanja na susret sa drugom Titom, prilikom Titove po-sled- nje posete ovom konti-nent- u. Bilo je to 9 marta 1978. godine na prijemu u ,organi-zovano- m za iseljenike, kome su prisustvovali predstavnici svih naroda i nacionalnosti sa teritorije Sjedinjenih Americkih Dr- - Reaganova И i Velike proturatne demon-stracij- e odrzane 3. maja u Washingtonu, San Fran-cisco, Seattle i drugim gradovima Amerike bile su upozorenje vladajucim krugovima da je narod pro-tiva- n njihovim ratnim pri-prema- ma. Demonstracija u Washing-tonu, organizirana po koali-ci- ji vjerskih radni6kih, studentskih, crnaCkih i dru-gih narodnih skupina, bila je 6ak i pb pisanju burzujskog novinstva, najve6i proturatni protest od vremena demon-stracija za mir u Vietnamu prije desetak godina. Demonstranti su marSirali od Lincolnova spomenika preko rijeke Potomac do zgrade vojnog aparata poznate pod nazivom "Pen-tagon." Tu je jedan od vodstva proturatne koalicije poznate kao "People's Anti--W- ar Mobilization" izjavio: "Ovo je prvi nacionalni akt otpora Reaganovoj represiji, rasizmu i militarizmu." Po izjavi jednog drugog Clana odbora u demonstraciji je sudjelo-val- o oko sto tisuca osoba. Predstavnici vlasti nastojali su to kao obi6no umanjiti, pa su rekli da je po njihovom ргогабипи bilo prisutno oko 25,000. Demonstranti su nosili mnoStvo natpisa koji su-izrazava-li njihove proturatne zava i Kanade. Potseti6emo пабе Citaoce da je u to vreme u "NaSim novinama" bila objavljena velika fotografija druga Tita kako stavlja svoj potpis na "Na§e novine" koje mu je pokazao Seval Dedic. Ovo komemorativno ve6e zavrSilo se u sve6anoj atmosferi, u kakvoj je i poCelo. Na kraju vederi, organ i-- zator recitala, Udruzenje pesnika Desanka Maksimo-vic- ", smatralo je za duznost da u6ini javno priznanje i da se zahvali onima koji su pomogli u organizovanju ove veceri. To su Udruzenje i Skola "Nikola Tesla", dram-sk- a sekcija JKKPK "ZaviCaj" i "NaSe novine". Predstav-nici ove tri organizacije: Lepa Rajnovid, Pero Kova-Cev- ic i Vladislav Gacic zamoljeni su da izadu na podijum da bi im bile uru-бе- пе knjige sa posvetom Udruzenja pesnika "Desanka Maksimovi6" iz Toronta. Katarina Kostic Komemorativni recita ije povoaom goaisnji smrti druga Tita Washingtonu jugoslovenskih organizacionog ratna politika a a osjecaje. Na jednom §iro-ko- m 30 stopa bila je ispisana lozinka: "JOBS — NOT WAR, U. S. OUT Of EL SALVADOR. "Jedan drugi je glasio: "STOP THE U. S. WAR BUILD-UP.- " Jedan od odbornika pro- turatne koalicije izjavio je pred mnoStvom svijeta: "Ova je demonstracija samo pocetak i dovesti ce do ve6eg jedinstva medu na-predn- im snagama u ovoj zemlji." Pred zgradom Pentagona demonstrante je oslovilo vi§e govornika. Od pozna-tiji- h li6nosti bili su bivSi Clan Predstavni6kog Doma Kon-gre- sa Sjedinjenih Drzava Bella Abzug i bivSi pred-sjedn- ik gradskog Vijeca grada New Yorka Paul O'Dwyer. Govorio je i pred-stavn- ik Demokratskog Fron-t- a El Salvadora, koji se bori protiv krvave militaristidke diktature koja je u sluzbi doma6e oligarhije i-am-eri6- kih imperijalista. On jekazao "Narod i El Salvadora i Sje-dinjenih Drzava bore se zajedno protiv rezima koji ubija ameriCke opatice i novinare." Razumije se, taj rezim ubija od reda sve Sto drzi da mu je protivno ili bi moglo smetati izrabljivafiima i plja6ka§ima te zemlje. Ubi-jan- je ameri6kih opatica i novinara samo potvrduje njegovu zlofiina6ku narav. ODLAZE ~г~iiшww mшрзш.& i .. , - $№%& i .' ' f--' X A , Povratak kud- i- Najrobi (Tanjug) — Nakon dvije godine boravka u Ugandi gdje su u proljece 1979. godine sudjelovali u svrgavanju bivSeg diktatora Idi Amina, prve jedinice tanzanijskih vojnika vratile su se preko Viktorijinog jezera u svoju zemlju. O tome pi§e kenijska Stampa pozivajuci se na sluzbene krugove u Dar Es Salamu, koji su najavili povla6enje svih deset tisuca tan-zanijskih vojnika iz Ugande. Stampa tvrdi da je, zbog nepovoljne sigurnosne situ-aci- je u zemlji, ugandski 'V; .frv":V4Wl Osudeni zbog pomaganja neprijatelja SPLIT (J.S.) - Veliko vijece Okruznog suda u Spli-t- u je, zbog pomaganja u neprijateljskoj djelatnosti protiv naSe zemlje liderima ekstremne teroristicke or-ganizacije nazvane "Hrvat-sk- i oslobodila6ki pokret" u SR Njemackoj, osudilo Antu Kavelja, zvanog Milic (31) iz Lokvicica kod Imotskog na TANZAMIJSKE TRUPE 1,5 godinu zatvora, a Nikolu Malenicu (28) Matina iz Ri6ica kod Imotskog 10 mjeseci zatvora. U toku krivicnog postupka utvrdeno je da su optuzeni prihvatili zadatak od Tomi-slav- a Mici6a, iako su znali da je politicki emigrant i rukovodilac HOP-a- , koji cesto istupa i u emigrantskoj Stampi u SR Njema6koj. Kavelj i Malenica, koji su stanovito vrijeme kao NKV radnici bili privremeno zapo-sle- ni u SR Njema6koj, da bi zastitili Micica od tamoSnje policije koja za njim traga, preuzeli su brigu o jednom paketu koji im je potajice dostavljen u najprometnijoj ulici Mainza. Prema njihovim rijecima, u poSiljci su bile 6etiri plastidne mine i auto-mat s mecima. Kao olakSavajucu okol-no- st uzeto im je da su naivno upali u mreze teroristifikog lidera Mi6ica. ;: T™.-- " tantanijske jedinice u Ugandi predsjednik dr Milton Obote zahtijevao od predsjednika Njererea da produzi boravak svojih vojnika na teritoriju Ugande. U torn cilju su prije desetak dana boravili u Dar Es Salamu potpredsjednik Ugande Paulo Muvanga i nafielnik Generalstaba ugandske armije Tit Okelo. Medutim, zahtjev je navodno odbijen, a sluzbeni tan-zanijs- ki predstavnici izjavili su da ce do kraja juna biti povu6en i posljednji njihov vojnik, nakon Sto istekne dvogodiSnji obrambeni ugo-vo- r izmedu Tanzanije i Ugande. ) sbbs . шшштB:'. nit i . HP" J& 53! WV na on |
Tags
Comments
Post a Comment for 000180