Nase Novine, August 19, 1981

              -- i.f ;ЛјпЈ'1 -- '
ii .' Ј '' l '!
J
М-- . Л- C
-- '" - ' J 1 —--___ -
VOL. 50, NO. 14 (459)
HI ж ш 0 J! v a
& it
?мш Шт'A ш£У1№шТ&А¥нЉеШт л'i2тsаWи№и&ш&mив JS-Ч-Љ
!14И iSS&k ј-ДЈЕдјДт-
аМ!
lint
'1 .
" $; -- УЈМШ
— Medu onima koji danas
odreduju politiku kapitali-stidki- h
zemalja- - nije malo
ljudi koji trijezno razmiS-Ijaj- u.
Oni shva6aju da os-lanja- nje
na silu, na rat u
odnosu prema socijalistikim
zemljama u naSe vrijedno
znanja bezumlje i da postoji
samo jedan jedini put, a to je
koegzistencija. A ima i tak-vi- h
drzavnika u burzoaskom
svijetu koji su, dude6i po
svemu, navikli misliti samo
u kategorijama snage i dik-tat- a.
Njihov je politifiki
"credo" postizanje nadmodi
nad Sovjetskim Savezom.
RjeSavanje medunarodnih
problema putem pregovora
za njih je, izgleda, negdje na
U Zapadnoj Njemadkoj na
, koju ameridki imperijalisti
najviSe racunaju u svojoj
bjesomudnoj kampanji pro-ti- v
socijalistidke zajednice
na delu sa Sovjetskim Save-zom,
izbijaju sve budniji
protest! protiv militarizacije
zemlje. Sto je najznadajnije
je to da se opozicija naoru-zavanj- u
zemlje, osobito sta-cionira- nju ameridkih raketa
novog tipa na teritoriju
Zapadne Njemadke, sastoji
od Sirokih slojeva рибап-stv- a,
ukljudujudi ne samo
radnidke skupine Ijevidarskih
i socijalistidkih sklonosti vec
i pripadnike vjerskih skupina
i pristaSe ekoloske stranke
koja postaje vazan cinilac
'u toj zemlji.
Stranka ekologa, poznata
kao "Zeleni", tuzila je Ustav-no-m sudu kancelara Schmi-dta- ,
vladu, parlament
(Bundestag) i Sefove triju
velikin stranaka, s razloga
Sto "pomazu Sjedinjenim
Ameridkim Drzavama u pri-preman- ju
napadadkog rata
sa zapadno-пјетабко- д tla. "
NeSto takova nije do sada !
nitko u toj zemlji pokuSao.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MAY 20, 1981
desetom mjestu, ako na to
uopce i pomiSljaju...
To je, izmedu ostalog,
rekao Leonid Breznjev u
govoru na otvaranju ukrajin-sko- g
drzavnog muzeja--spomenik- a
velikom otadz-binsko- m
ratu 1941-194- 5.
godine.
U kratkom govoru Sto ga je
iz Kijevva prenqsila sovjet-sk- a
televizija, Breznjev nije
izravno spominjao ni pred-sjedni- ka
Reagana ni njegove
ministre, kao ni posljednu
sjednicu ministara. NATO--patk- a
u Rimu (o kojoj
agencija TASS objavljuje
opSirno saop6enje u ime
"sovjetskog rukovodstva",
ali je posve jasno i prepo-znatljiv- o
da se joS jednom
obratib Washingtonu s
novim kritikama i novim
pozivom na dijalog.
" Set sovjetske drzave pod-sjec- a
na "nezaboravno i pob-jedonos- no
p,rolje6e 1945.
kad smo mi ratnici mislili da
je zavrSen posljednji svjetski
rat" i kad je svijet vjerovao
da nove generacije nece
sluSati razorne eksplozije i
zavijanje sirena. Na zalost,
rekao je, dogadaji na svjet-sk- oj sceni govore da u to ne
mozemo biti sigurni i da mir
ne dolazi automatski, da mu
prijete ozbiljne opasnosti,
da se za mir mora boriti.
U brojnim demonstracijama
Sirom te zemlje zahtjeva se
ne, samo da se odustane od
stacioniranja ameridkih
nuklearnih raketa ved i
istupanje Savezne Republike
Njemacke (to je sluzbeni
naziv za zapadnu пјетабки
drzavu) iz NATO-pakt- a. U
samoj Socijaldemokratskoj
strand, 6iji 61 an Helmut
Schmidt obna§a duznost
kancelara ili premijera vlade, I
pojavio se je otpor nukle-aziranj- u
te zemlje.
Protivnicima ratne politike
pridruzila se je nedavno i
protestantska crkva. Sada se
s propovjedaonica zapadno--njemadki- h
crkava бије glas
u prilog "jednostranog razo-ruzanj- a"
SR Njema6ke. To je
dalo povoda predsjedniku
Karlu Carstensu da crkvu
optuzi da se "mijeSa u
politiku, " rekavSi: "Neki pro-testants- ki
svecenici zastu-paj- u radikalni pacifizam
negiraju6i i odbacujuti
na6elo politi6ke i vojne
ravnoteze i zalazudi se za
jednostrano razoruzavanje."
U odgovoru na Carstensov
prigovor izreden u bremen- -
Onima koji u najnovije
vrijeme govore kako "ima i
vaznijih stvari od mira", Bre-znjev
je odlufino odgovorio
(ne imenujuci nikoga) kako
nema "cudoviSnjeg i cinifi-nije- g
poigravanja sa sud-bino- m naroda ukljuCujuci
vlastite". Odludno je odba-ci- o
i sve one kombinacije o
tome kako se pritiscima,
ekonomskim blokadama ili
agresijom moze sprijefiiti
razvoj socijalistifikih ze-malja,
dodajuci kako su to
najbolje pokazali drugi svjet-ski
rat i tri i po desetljeca
poslije njega. IzmiSljotine i
klevete na габип SSSR i
njegove vanjske politike,
prezicirao je, mi ne sluSamo
prvi put, ali mi "imamo
dobre iivce".
: A?i. w?; m fmoxh
,ii."
i? iiu i
skoj katedrali, njezin glavni
propovjednik Gunter Abram-zi- k
odgovorio je da Crkva
"mora neovisno od miSljenja
роШбагач vojnika propovije-dat- i
rije6 mira i popuStanja u
smislu Kristove poruke —
Crkva moze biti crkvom
jedino ako govori poruku
mira upravo u vrijeme zao-stren- ih
suprotstavljanja..."
Zaoadnonjema6ka evange-lick- a
crkva sluzbeno je iz-jav- ila da je "primila do
znanja" predsjednikovu izja-v- u
i data naslutiti da 6e
Carstens uskoro mozda do-bi- ti
odgovor koji пебе biti
ugodan. Jedan evangelisti6ki
pastor daje znati da 6e mu
poslati otvoreno pismo u
kojem 6e ga "priupitati za
Ova masovna opozicija mili-tarizac- iji
Zapadne Njema6ke
bez dvojbe je prisilila kan-celara
Schmidta i ministra
vanjskih poslova Hansa--Dietric- h Genschera da
nastoje uvjeriti vladu Sje-dinjen- ih
Drzavaf da 6im prije
obnovi razgovore sa Sovjet-skim
Savezom o stacioni-ranj- u
nuklearnih raketa na
(Nastavak na st. 4)
50 CENTS PER COPY
TRIPOLI — Libija je petak
oStro reagirala na odluku
Sjedinjenih Ameridkih Drza-v-a
da protjeraju sve libijske
diplomate, odbacujuci isto-dobn- o
optuzbu State Depart-ment- a
da podrzava medu-narod- ni
terorizam. Odluka u
Washingtonu je saopcena
prije dva dana, a odgovor
Libije sadrzan je u saopdenju
njenog narodnog komiteta
za medunarodne veze, koje
prenosi libijska novinska
agencija, D2ANA.
U saopcenju se naglaSava
da je Libija "viSe no jednom
istakla da osuduje medu-narod- ni
terorizam", te da su
SAD za odluku o protjeri-vanj- u
iskoristile "neosnovan
pretekst bez veze s istinom".
"Prije no Sto bilo koga
optuze za medunarodni tero-rizam,
amerifika administra-cij- a
treba da se sjeti terori-stidki- h
djela koja je pofcinila
u Vijetnamu i Salvadoru,
bombardirajuci tisude nevi-ni- h
i razarajudi кибе, mosto-v-e
i druge objektS u tim
zemljama", takoder stoji u
saopcenju.
Nadalje u saopdenju govo-ri
i to da SAD moraju da se
sjete da proizvodnja nukle-arno- g
oruzja, uspostavljanje
MOSKVA (Tanjug) — U
srijedu je u Moskvi iznenada
preminuo marSal avijacije
Vladimir Sudec, heroj Sov-jetskog
Saveza i narodni
heroj Jugoslavije. Umro je u
75 godini, a marSal avijacije
je od 1955. godine.
U listopadu 1944. godine
komandirao je zrakoplovnim
korpusom sovjetske armije
koji je sudjelovao u zavrSnim
operacijama s jedinicama
Narodnooslobodilacke
armije Jugoslavije, za oslo-boden- je
Beograda i, kasnije,
SAN SALVADOR (AP) —
"U Salvadoru se siromaSni i
potlafieni narod bori za koru
kruha kako bi prezivio i to je
pravi problem, a ne nekakva
prijetnja komunizmom"
izjavio je americki svedenik
Roy Bourgeois koji se izne-nada
pojavio u amerifikoj
ambasadi u San Salvadoru,
nakon desetodnevnog
nestanka.
М #!
;
!&
vojnih baza i prisustvo flote
u Sredozemlju predstavlaju
oblike medunarodnog tero-rizma- ",
te ako americka
vlada nastavi neprijateljsku
politiku, tada ce libijski
narod poduzeti potrebne
mjere da se suprotstavi toj
agresivnoj politici".
Saopdavajuci odluku bez
presedana u medudrzavnim
odnosima, o protjerivanju
svih libijskih diplomata,
Washington je obrazlaze
"libijskim provokacijama i neprili6nom ponaSanju,
ukljudujuci podrSku medu-narodno- m
terorizmu", kao i
o "opcem na6inu neprihvat-Ijivo- g
ponaSanja libijske
mtsije u Washingtonu".
Jos svibnja proSle godine,
SAD su protjerale cetiri libi-jska
diplomata, optuzivSi ih
da su "uznemiravali libijske
emigrante u Sjedinjenim
Drzavama". Sada se Libiji
dalo pet radnih dana da
zatvori svoju misiju u Wa-shingtonu
i da njenih 25
diplomata napuste SAD.
Formalno, medutim, Sje-dinje- ne
Drzave nisu preki-nul- e
diplomatske odnose s
Libijom, a takvu odluku ne
sadrzi ni libijsko saopcenje u
petak.
u borbama na srijemskoj
fronti.
Bio je glavni komandant
jedinica protuzrafine obrane i
zamjenik ministra obrane
SSSR-- a (1962-66- ), kandidat
za Clana CK KPSS i deputat
Vrhovnog sovjeta SSSR.
MarSal Sudec je odlikovan
i jugoslavenskim Ordenom
narodnog oslobodenja koji
mu je upucen pretproSle
godine kada je vodio dele-gacij- u
sovjetskih ratnih vete-ran- a
na proslavi 35 godiSnji-c- e
oslobodenja Beograda.
Za sve to vrijeme sumnjalo
se da je taj pripadnik kato-Пбко- д
"Maryknoll" reda, 6ije
su tri redovnice mu6ki ubi-jen- e
krajem prosle godine u
Salvadoru, i sam pao kao
zrtva desni6arskih snaga
kojesu, kako se procjenjuje,
odgovorne za smrt 22.000
Salvadoraca, koliko ih je
nastradalo posljednju godi-n- u
i po dana.