Novosti, January 18, 1947

              L
I ¥ t f 0" ni V
1 i
) ADRESA NOVOSTI:
) POMOGNIMO NAŠEM 20G Adelaide St W
Toronto 1 Ont Canada NARODU U JUGOSLA- -
ILLLLH H ~Ef VF E'SLMBtJsHfHIRk iLLLLH ILLLLH
CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-GRADNJI
Za Kanadu S500 godišnje
Za sve druge zemlje S600 ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 7 Broj 1023 TORONTO ONT SATURDAY JANUARY 18 1947 Vol 7 No 1023
PISMO IZ BEOGRADA
Dami slavenstva
Sumorni jesenski dani s malo
sunca a mnogo vlage bili su
dani radosti i rijetkoj: slavlja
Slavenski kongres na kojem su
sudjelovali najbolji sinovi sla-venskih
naroda prošao je bez
bučne pompe Ali svaki gradja-ni- n
Beograda Zagreba i Ljub-ljane
imajući mogućnost da po-zdra- vi
bratske goMc dijelio je
radost svojstvenu svim narodi-ma
Jugoslavije Nestalo je zap-reka
koje su u pro51oti dijelile
slavenske narode Njihova slo-ga
danas je zalog mira i bolje
budućnosti ne samo slavenskih
naroda već i čitavog čovječan-stva
To je na Kongresu nedvosmi-sleno
dolio do izražaja Ljudi su
krenuli na daleke putove da bi
to jedni drugima rekli i da bi
svi mogli čuti Trudbenici sela i
grada svili slavenskih zemalja
dijele isto raspoloženje Čvrsti-na
njihovih redova i zalaganje
na polju obnove i izgradnje
predstavljaju najbolji prinos za
triumf ciljeva Slavenstva za
djelo mira I stvar demokracije
Ljudima se ukazao nov vidik
u svoj širini Vidik koji se pro-tež- e
od Jadrana do Crnog mo-ra
i ide sjevero-zapadno- m gra-nicom
Poljske pa dalje preko
Karelijske prevlake širinom
prostranih ravni i visokih pla-rin- a
Urala tamo na Daleki istok
Na dvjestahiljaditom mitingu
promatrajući iz mase slavenske
goste sasaptavali su se radnik-selja- k
nekud iz IMočne Srbije i
Siptar obadvojica zidarski rad-ni- ci
Oni su nabrajali snagu Sla-vena
ali njihov broj prelazio je
moć njihovog računanja jedan
drugom su s osmijehom rekli:
— Velika porodica gole-m- a
snaga!
To je ono čega su podjednako
svijesnl svi slavenski narodi i
narodi balkanskih zemalja i Sto
je bilo glavna snaga u slamanju
fašizma u čemu su prednjačili
i poslužili kao primjer narodi
Sovjetskog Saveza Osobito se
sve to jasno vidi na izložbi o
borbi slavenskih naroda koja
je stvorena povodom Kongresa
Svi su dogadjaji uzajamno ti-jesno
povezani i historijski proi-stlč- u
jedni iz drugih U prostori-jam- a
u kojima su dokumenti i
svjedočanstva Oslobodilačkog
rata ističu se znamenite riječi
svima podjednako dragog gene-ralisimu- sa
Staljina jo3 iz prvih
najkritičnijih dana 1911 godine:
"Naš cilj sastoji fc u tome da
pomognemo svim narodima u
njihovoj oslobodilačkoj borbi od
hitlerovske tiranije i zatim im
dati punu mogućnost da urede
svoju zemlju kako nadju za po-trebno"
Te znamenite riječi su djelo i
u njihovu ostvarenju jest moć
nove demokracije brattva l bli-ske
povezanosti slavenskih na-roda
To je ono što ne mogu da
razumiju pristalice formalisti-čk- e
zapadne demokracije koji
bi da sebi uvijek uzmu jezgro a
druge da drže po strani čineći
ih zavisnima za mrvice koje im
daju sa stola svoje obilne trpe-ze
Slavenstvo suprotno tome
zna za nesebično pomaganje i
blisku uzajamnost pri čemu lm
služi kao primjer Sovjetski Sa-vez
kao zemlja s najsavrSenijim
tipom nove demokracije
Za izložbu vlada velik interes
i sasvim opravdano Kroz Izlož-bene
prostorije svakog dana se
tiska masa svijeta Ljudi i žene
stari i mladi Mnogi se satima
ne mogu odvojiti od pojedinih
svjedočanstava fešto kakav
bezznačajan primjer ima neoc-jenjiv- u
vrijednost u nizu drugih
mnogo značajnijih
Velike su žrtve slavenskih na-roda
i Iznad sviju naroda Sov-jetskog
Saveza To svjedoče hi-ljade
i deseci hiljada porušenih
naselja opustošenih kolhoza i
sovhoza tvornica To je slučaj
i s Poljskom I Jugoslavijom
Znatnije su žrtve I čchoslova-- V ' Jtugarske Ali slavenski
nisu samo trpjeli oni su
)či davali sve veći otpor
t U {adinl neprijatelja Oslo
- t
bodilačka borba imala je velik
zamah
Teško padaju preživljene
strahote i posljedice neprijatelj-ske
bezdušnostl Pored divnog
lika mladosti u punom je rascv-jtt- u
-l- it-a strasno unakaZene om-ladinke
heroja Zoje Kosmodem-jansk- e
Pored slika o strahota-ma
logora u kojima su uništa-vani
naročito sovjetski gradja-n- i
l s njima Poljaci i Jugosla-veni
teško djeluje krvava bluza
jednog Šesnaestogodišnjeg om-ladinca
Dalje su u vitrinama
komsomolske karte osamnaesto-godišnjeg
Kapsova gusto nato-pljene
vlastitom krvlju a dru-ge
opet prethodno probušene
puščanim zrnom koje je zauvi-jek
ugasilo ovo i mnoga druga
još na desetke tisuća omladin-skih
srdaca To su primjeri bez-brojnih
palih boraca koji rasta-ju- ći
se sa životom niu prestali
da žive Njihovi primjeri svijet-le
i ostati će svijetli za histori-ju
Neprijatelj je ubijao i rušio
ali vjera u pobjedu je jačala
Pored maketa koje predstavlja-ju
život u podzemlju gdje je
bujao val otpora izložene su
male peći primitivno radjene
od starog cinka To su staljin-grads- ki
radnici Zavoda br 91
radili kad je njihov grad visio
0 koncu za borce u obrambe-nim
rovovima koji su izdržavali
studen od ispod trideset stup-nja
Na svakoj od njih nevje-stom
ali čvrstom rukom Ispisa-ne
su riječi:
"Otstojit rodnoj Staljin!"
S rodjenim Staljinom održao
so i pobijedio sovjetski narod a
sa narodima SSSR I svi slaven-ski
narodi
U skoro objavljenoj ratnoj
noveli "Pozdrav 8 fronta" od
V OveČkina — koja Je naišla
na srdačan prijem od čitalačke
publike t sovjetske kritike — u
jeku pobjeda tamo na domaku
Karpata Crvenoarmejcl vode
razgovor sa svojim komandan-tom
Operacije se uspješno raz-vijaju
ali borci l dalje padaju
1 njihov gubitak Je utoliko teži
Sto se dan pobjede jasnije vidi
Jedan od tih koji su vidjeli
strašnu pustoš koju neprijatelj
za sobom ostavlja porušeni
Dombas i Dnjeprogres i tolike
druge s naporom Izgradjene
naprave postavlja pitanje:
— Recite druže komandante
šta vi mislite o posljedicama
rata — da li nas je rat bacio
natrag ili pokrenuo naprijed
prema onom cilju koji smo sebi
postavili trajan mir I prijatelj-stvo
s narodima svijeta?
Na to je uslijedio odgovor ko-mandanta:
— Ne nismo vraćeni natrag!
Pošli smo i napredovali po Le-njino- vu
zavjetu Daleko napri-jed
Svakako strašne su ruševi-ne
koje smo vidjeli Treba ulo-žiti
ogroman napor da se to sve
obnovi Gradit ćemo nema dru-ge
Ali šta znači slomiti faši-zam
najvećeg neprijatelja na-roda?
To je pobjeda nad pobje-dama!
Pobjeda na očigled cije-log
svijeta Sad se na nas druk-čije
gleda Skoro ćemo na
Karpate i — op šta će se sve
otuda moći vidjeti! šta smo mi
znali o svojim susjedima — Sla-venima?
Toliko da na karti po-stoji
Jugoslavija Poljska će-hoslovač- ka
Rilo je dana kad
smo se tukli s poljskim panovi-m- a
i znamo nešto o hrabrosti
Crnogoraca koji se ni Napoleo-n- u
nisu pokorili Pa ipak malo
smo znali A sada rame uz ra-me
borimo se s narodima tih ze-malja
za jedno isto djelo Ti sad
znaš tko je maršal Tito? Eto
svi znaju svaki naš borac zna
kao i za svoje maršale Roko-sovsko- g
ili Konjeva i raduje se
njegovim pobjedama kao svo-jima
Ne velim na ruševine
treba gledati drugim očima
Nijemci nas niu vratili natrag
Svojim nosom nisu mogli da
okrenu historiju Mi sad imamo
mnogo braće u svijetu kao još
(Prenos na strani 4)
Izabran je Općeslavenski komitet na čelu s pred-sjednikom
general-majoro- m B Maslarićem
Beograd (Vtvrtoq dana zasjedanja Slavenskog kongre-i- i
-- vo o pat' rK Srr ko piavolavne crkve dr Gavrilo
General-majo- r R Maslarić
Kongresu
predsjedni--k
delegacije
organiza-cija
di - i -- f' Općeslavenski komitet sa zadatkom
dc ucej ivrri kcg kongresa izradi nacrt statuta Komi-teta
da svim slavenskim jezicima izda slenografske bilje-ške
s ovog Kongresa
Za predsjednika Opceslavenakog komiteta izabran je gene-ral-
major Božidar Maslarić (Jugoslavija) za podpredsjed-nik- a
Aleksandar Voznesenski rektor Lenjingradskog univerzi-teta
(SSSR) prof Mjećislav MihalovićjFoljska) ministar dr
Zdenek Nejedlv (Ćehoslovačka) i Stela Blagojeva (Bugarska)
Kongres je donio odluku da se drugi posljeratni Slaven-ski
kongres sazove 1948 godine Pragu na dan stogodišnjice
Pivog slavenskog kongrena 1848
Blum i Attlee raspravljaju
o vojnom savezu
TAKAV SAVEZ BI ZAMJENIO NEUSPJELU FORMACIJU
"ZAPADNOG BLOKA"
London 17 Jan — Francuski
premijer Leon Blum je bio pos-jeti
kod premijera Attlee s kime
se složio potrebi vojnog saveza
Izmedju Engleske i Francuske
U izjavi engleske vlade se po-vodom
toga kaže da je sporazum
"položio temelj" za pregovore i
zaključak saveza koji će biti u
okviru čartera Ujedinjenih Nacija
Svrha vojnog saveza je "medju-sobn- a
obrana slučaju napada ud
Njemačke" one Njemačke koju
danas drže u šahu Britanci i Fran-cuzi
zajedno sa ostalim saveznici-ma
Pošto u ovom argumentu ne-ma
nikakve logike u Londonu čak
i prodavači novina zaključuju da
bi to bila svoje vrsti zamjena za
neuspjeli "zapadni blok"
Britanska štampa posvećuje ve-liku
pažnju posjeti Bluma I nje-govom
sporazumu sa premijerom
u
BITI
Nev York 17 Jan — Henry
Wallace odobrava imenovanje
Georga Marshalla američkog
državnog tajnika On smatra da
će general Marshall pravilnije vo-diti
američku vanjsku politiku ne-go
ju je vodio B)rne
provodjenju vanjske politika
Sjedinjenih Država George Mar-sha- ll
neće učiniti nilta što vodi-lo
u pravcu vojne diktature — ka
že Wallace što tiče američkog
stanovišta prema Kini Vallace
ne smatra je za sve odgovoran
Marshall koji je tamo "posredo-vao"
za Izmirenje nego je krivo
državno odjeljenje
Govoreći općenito o američkoj
vanjskoj politici Wallace primje-ćuje
da je Sovjetski Saveza u oči-ma
kolonijalnih naroda postao je-di- ni
neprijatelj
Prema tome i upliv Sovjetskog
Saveza povećao u kolonijalnim
zemljama
"Skoro i bez borbe smo Kuima
napustili lojalnost radnika i selja-ka
Europe" — kale dalje N'alla-c- e
On zaključuje da Je to zato
što radnici i seljaci Europe vide
da je Sovjetski Savez jedina zem-lja
koja Im Jamči sigurnost od
Do?i~ a poslije njega je go-v- r
o ukrajinski pjesnik Mak-- n
R 1- -ki zatim Kazimir Vi--- k
(Poljska) i delegat Matice
vačke dr Jan Martok
Dclciati na sas--i
ih su referat
i c etske gene-- i
i! lajtnanta A F Gundoro-v- a
Novi slavenski pokret
zadaci slavenskih
"
t k tr r
dc SI
i na
a
u
VOJNI
u
o
u
se
da
se
i
Na popodnevnom je zasje
Attlee-o- m Kal se da je veliki
korak u pravcu zbliženja Engle-ske
i Francuske Sporazumom su
takodjer zadovoljni i u Washing-ton- u
Uzimajući u obzir položaj Blu-ma
i odnos političkih snaga u
Francuskoj Britanci nemaju mno-go
razloga veseliti se ovom spo-razumu
Na prvom mjestu francu-ski
narod nije opunomoćio Bluma
da pregovara o vojnom savezu sa
Britancima pa sporazum naliči ra-čunu
bez krčmara
Na drugu stranu u Francuskoj
će se za koji dan izmijeniti vlada
i time će uloga Bluma kao premi-jera
doći u pitanje Povrh svegi
važno je što će o sporazumu reći
francuski narod na prvom mjestu
komunisti kao naijača politička
sila u zemlji
glada i rata Pa kako bi se pop-ravila
američka politika prema
narodima Europe VVallace predla-že
Sjedinjenim Državama da Ša-lju
pomoć za obnovu ratom opus-tošenim
zemljama
štrajk transportnih rad-nika
u Londonu svršio
RADNICI SE POBJEDONOSNO
VRAĆAJU NA POSAO
London 17 Jan — Štrajk 00000
radnika u Londonu
se svršio Upravljači trokova i
drugo osoblje povezano sa trans-portom
vratiti će se na posao u
subotu
Laburitska vlada koja je 11 da-na
pokušavala razbiti štrajk po-moću
vojske konačno je prisilje-na
udovoljiti zahtjevima trans-portnih
radnika Uslovi pod koji-ma
su prestali štrajkom nisu poz-nati
ali se doznaje da u svi glav-ni- ji
zahtjevi prihvaćeni štrajk se
vodio sa zahtjevom za 44 satni
radni tjedan povUfcu plaće nap-latu
za prekovremeni posao i go-dišnji
odmor sa plaćom
Kolonijalni narodi i onda radnici i seljaci Europi
gledaju u Sovjetskom Savezu svog jedinog
zaštitnika - kaže Wallace
PO NJEGOVOM MIŠLJENJU GENERAL MARSHALL ĆE
BOLJI OD BYRNESA
za
U
bi
imperijalizma
to
transportnih
Cijena kukuruzu
brćšnu i drugom
u Jugoslaviji
Beograd — Privredno vijeće
vlade FNR Jugoslavije izdalo je
ovu Naredbu o odredjivanju jedin-stvenih
prodajnih cijena kukuruzu
i kukuruznom brašnu s vrijednoš-ć- u
za cijeli teritorij FNRJ:
"Cl 1 Privredno vijeće vlade
FNRJ odredjuje slijedeće cijene u
prodaji na veliko za
1 kukuruz u zrnu zdrav reše-ta- n
u trgovini uobičajene kakvo-će
s najviše 1G posto vlage 395
(trietodevedesetpet) dinara za 100
kg franco magazin veleprodava- -
ča u distribucionom mjestu
2 kukuruznom brašnu tipa 90
posto 525 (petstotinadvadesetpet)
dinara za 100 kg netto težine
franco magazin veleprodavača u
distribucionom mjestu s plaćenim
skupnim porezom u vrećama koje
daje na posudbu prodavač za vri
jeme od 25 dana
Cl 2 Mjestom distribucije sma-tra
se svako mjesto u FNRJ s
preko 1000 stanovnika industrij-ska
naselja s preko 200 radnika i
ostala mjesta koja će ministar-stva
industrije i opskrbe narodnih
republika kao takva označiti Ali
ako je mjesto distribucije
udaljeno do 3 km od željezničke
ili brodarske stanice smatiat će
se mjesto te stanice mjestom dis-tribucije
Cl 3 Savezni ured za cijene u
suglasnosti s Ministarstvom trgo-vine
i opskrbe FNRJ propisat će
potrebne mjere za provedbu ove
Varedbe
Cl 4 Ova se Naredba odnosi na
kukuruz i kukuruzno brašno pro-izvedeno
iz viškova iz čl 4 l 5
Uredbo o otkupu žitarica u eko-nomskoj
godini 194C-4- 7 koji će se
upotrijebiti za ljudsku prehranu"
Vincent Auriol predsjed-nik
francuske re-publike
IMENOVATI ĆE PREMIJERA
Pariz 18 Jan — Francuska us-tavotvorna
skupština izabrala j
tocijalistu Vincenta Auriola za
predjednika Četvrte francuske
republike Auriol je Izabran uje-dinjeni- m
glasovima komunista i
socijalista dobivši ukupno 452 gla-sa
Za predsjedničko mjesto bila su
postavljena tri kandidata od raz-nih
desničarskih partija ali sva
trojica zajedno nisu dobili toliko
kao Auriol
Prva zadaća predsjednika repu-blike
je da imenuje premijera koji
će opet sastaviti novu francusku
vladu
Fašista Franko povezan
sa madjarskim urot-nicima
Beograd 17 Jan — U jednoj
vijesti iz Budimpešte Tanjug jav-lja
da su u nedavnoj uroti za iz-bacivanje
madjarske vlade uzeli
učešća i španjolski agenti fašiste
Franka
Franko je urotnicima obećao
veće svote novca i oružja pomoću
kojeg se namjeravalo izbaciti da-našnju
madjarsku vladu i usposta-viti
diktaturu Zahvaljuj-- '1 bud-nosti
madjarske vlade l jezinim
energičnim istupom protiv urot-nika
plan nije uspio Urotnici su
zatvoreni pa će odgovarati pred
narodnim sudom
KANADA ŽELI UZETI UČEŠĆA
U RASPRAVI O MIRU SA
NJEMAČKOM
Ottavva 17 Jan — Državni taj-nik
vanjskih poslova Hon Louis
St Laurent zatražio je jučer od
velike trojice da se i Kanadu uz
me u obzir pri donašanju mirov-nog
ugovora sa Njemačkom Ki-na- da
je — kaie državni tajnik —
bila dva puta u ratu sa Njemač-kom
i svaki puta je doprinjela
maksimum svojih žrtava pak Jeli
sudjelovati u raspravi o miru
Sto radite na Artiku?
- pita okružno vijeće električarske unije
federalnu vladu u Oltavri
Toronto 18 Jan — Okružno vi-jeće
električarske unije je ovog
tjedna usvojilo rezoluciju u kojoj
traži od federalne vlade da obav-jes-ti
narod kakve se aktivnosti
provode na Artiku i u koje svrhe
Prema dosadanjim optužbama iz-gleda
da se federalna vlada slo-žila
sa američkim imperijalizmom
za izgradnju vojnih baza za atom-sko
ratovanje
"Time što se dozvoljiva ameri-čkim
vojnim ekspedicijama razvi-janje
aktivnosti u našim krajevi-ma
Artika Kanada izaziva optuž-bu
protiv sebe pred Ujedinjenim
Nacijama jer se aktivno povezala
sa ljudima u Sjedinjenim Država-ma
koji planiraju treći svjetski
rat" — kaže se u rezoluciji
Električarska unija ističe kako
novine donašaju vijesti o stotina-ma
Kanadijanaca i Amerikanaca
koji na Artiku iskušavaju vojnu i
avijatičku opremu namijenjenu
za operacije na sjeveru Svakako
tamo se radi nešto tajnoga nešto
što kanadski narod neodobrava
jer se čak ni dopisnicima ne doz-voljava
da te krajeve posjete i
pišu što se u tim krajevima pri-prema
U rezoluciji električarske
Počelo sudjenje ustaškim
zločincima u Zagrebu
Zagreb 10 Jan — Danas je u
Zagrebu otpočelo sudjenje ustaš-kim
zločincima Ivanu Kirinu us-taškom
potpukovniku i bivšem za-povjedniku
Pavelićeve tjelesne
garde Božidaru Cerovskom usta-škom
pukovniku i službeniku us-taške
policije u Zagrebu Blažu
Lorkoviću bivšem opunomoćenom
ministru t zv "Nezavisne države
Hrvatske" u Bratislavi i Zdenku
Blaževiću bivšem ustaškom vodji
univerzitetske omladine i vodji us-taške
omladine Optuženima sudi
zagrebački Okružni sud
Javni tužioc Zagreba podnio je
sudu optužnicu u kojoj se Ivan Ki-ri- n
optužuje da je za vrijeme ne-prijateljske
okupacije bio organi-zator
i izvršioc ubijstva hapšenja
l mučenja nevinih gradjana 1 da
je učestvovao u pljačkanju držav-ne
i privatne imovine Medju mno-gobrojnim
zločinima koje Kirinu
optužnica stavlja na teret jeste i
njegov nalog na osnovu koga je
ubijeno 305 osoba u vremenu od
13 novembra 1944 do 22 februara
1945 Od dana njegovog bjegstva
u inostranstvo u maju 1945 pa do
dana hapšenja zajedno sa ratnim
zločincima Pavelićem Koškovim i
Lisakom i drugima optuženi je or-ganizirao
ubacivanje ustaša u Ju-goslaviju
Optužnica tereti Božidara Ce-rovsk- og
da je još u vremenu svo-je
emigracije u Italiji — prije ra-ta
- rukovodio terorističkim usta-škim
aparatom u inostranstvu Po
dolasku u Jugoslaviju Cerovski je
organizirao prvu ustanku policiju
masovna hapšenja gradjana i ma-sovne
pokolje On je takodjer ru-kovodio
masovnim pokoljima Sr-ba
Po njegovom naredjenju ubije-ni
su i dobro poznati anti-fašit- i-
Jugoslavija podnijela zahtjev Vijeću ministara
vanjsKili poslova sudjeluje pripremi
mirovnih ugovora Njemačkom Austrijom
New York — Specijalni dopis-nik
TANJUG-- a javlja: Jugosla-venska
delegacija zasjedanju
Generalne skupštine
Ujedinjenih naroda u Nevv Yorku
podnijela je Vijeću ministara vanj-skih
poslova zahtjev da vlada
FNR Jugoslavije sudjeluje u rada
Vijeća u pitanjima priprema mi-rovnih
ugovora s Njemačkom !
AiMtrijom svojem zahtjevu Je
jugoslavenska delegacija upozori-la
Vijeće ministara na zainteresi-ranost
vlade Jugoslavije u pogle-du
onemogućavanja nove njema
unije se pita federalnu vladu Sto
je razlog da je dozvolila američ-kom
državnom odjeljenju miješati
se u kanadske poslove pa joS na
Artiku
Osvrnuvši se na nedavnu izjavu
ministra vanjskih poslova St Lau-rent- a kada je rekao da su Ka-nadija-nci
postali sumnjivi l da ne
odobravaju vladi što suzbija slo-bodne
komentare o njezinim aktiv-nostima
rezolucija kaže da kad bi
"Mr Laurent doista mislio ono Sto
govori rastumačio bi narodu zaš-t- o
se provode anglo-američ- ke ak-tivnosti
sjeveru i zašto se ame-ričko
državno odjeljenje miješa u
kanadske poslove"
FORD ĆE SNIZITI CIJENU
AUTOMOBILIMA
Detroit Mich 18 Jan — For-dov-a
kompanija namjerava sniziti
cijenu svojim automobilima Do-sadašnja
cijena novom Fordovom
automobilu od C cilindera bila je
$121540 sniziti će se na $11883(1
Skidanje cijene Fordovim automo-bilima
povezano je sa zahtjevom
automobilskih radnika za veće
plaće
čkl borci Dr Božidar Adž:ja Og-njen
Priča Dr Otokar Keršovant
i drugi u julu mjesecu 1911 god
Trećeg optuženog Blaža Lorko-vić- a
optužnica tereti da je tokom
čitave okupacije saradjivao sa ne-prijateljem
i organizirao masovna
ubijstva kao I deportlranfe ljudi
žena u koncentracione logore Od
1942 godine pa do oslobođenja
Lorković je bio član t zv "Hrvat
skog državnog Sabora" Znfcdni
sa drugim ustaškim zločincima
Lorković Je uzeo učešća u pokolji-ma
Srba i Jevreja On je tako-djer
aktivno učestvovao u organi-ziranju
slanja radnika u Njema-čku
i deportiranju Slovenaca
Zdenko Blažeković četvrti op-tuženi
optužuje se kao osnivač
ustaške terorističke organizacijo
na zagrebačkom univerzitetu u
kome je svojstvu vršio pripremo
za fašističku okupaciju Jugoslavi-je
Za vrijeme okupacije učestvo-vao
je u progonima naprednih stu-denta
Zagrebačkog univerziteta
Poslije oslobodjenja Jugoslavije
vršio je propagandu protiv nove
Jugoslavije za vrijeme svog bo-ravka
u inostranstvu
Završavajući čitanje optužnice
javni tužioc je izmedju ostalog re-kao:
"Za čitavo vrijeme okupacije
optuženi su organizirali 1 f pro-vodili
ustaška masovna pokolja
nezaštićenog stanovništva i
pomagali neprijatelja Poslije
poraza neprijatelja svi optuže-ni
pobjegli su iz zemlje plaše-ć- i
se kazne ra svoje zločine
inostranstvu povezali su se sa
neprijateljima Jugoslavije I na-stavili
su svoj rad kako bi uz
pomoć iz inostranstva pinovno
mogli porobiti našu zemlju"
čke agresije u pogledu teritori-jalnog
problema Koruške kao i u
pogledu sudbine Gradišćanskih
Hrvata i Lužičkih Srba U isto je
vrijeme jugoslavenska delegacija
istaknula potrebu da Jugoslavija
sudjeluje i u razmatranju ostalih
općih političkih vojnih a osobito
ekonomskih klauzula budućih ugo-vora
a Njemačkom i Austrijom
kako bi se izbjegle poteškoće i ne-sporazumi
bliske prošlosti d
kojih je došlo jer neposredno inte-rerira- nc
Temlje ni#u sudjelovale u
redakciji prijedloga mirovnih ugo-ve- ra
da u radu na
s i
na
Organizacije
U
na
U
iz