000050 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i
v
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the Ciy of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
205 Adekride Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Čelični radnici - na biralište!
Čelični radnici u Kanadi organizirani u United Steel
Workers of America (CIO) i prisajedinjeni Canadian Congress
of Labor riješiti će na 13 februara o svom budućem vodstvu
Birati će se nacionalni i pokrajinski direktori
Za ovaj izbor u čeličnoj industriji Kanade vlada veliko in-teresov-anje
O tom izboru ovisiti će napredak ili zastoj u po-godnostima
čeličnih radnika ovisiti će dakle bolje plaće i
bolji radni uslovi Taj izbor nema sumnje utjecati će i na raz-voj
općih političkih i ekonomskih pitanja pogotovo u središ-tima
Čelične industrije
Vodstvo CCF partije kandidira za nacionalnog direktora
starog i diskreditiranog čovjeka po imenu C H Millarda koji
na uniju čeličnih radnika gleda kroz oportunističke naočale
CCF partije Obični radnici imenovali su svog druga čeličnog
radnika po imenu George MacNeiL predsjednika unije čelič-nih
radnika iz Sydney Nova Scotia
Za pokrajinskog direktora imenovali su radnici poznatog
i iskusnog radničkog vodju Tom McClure McClure je ujedno
i predsjednik unijskog lokala United Steel Workers of America
u Hamiltonu
Obojica kandidata George MacNeil kao nacionalni i
Tom McClure kao pokrajinski kandidat čeličnih radnika zaslu-žuju
povjerenjo i glas svakog čeličnog radnika Obojica sto-je
na stanovištu da bi kanadski zanatsko-unijsk- i pokret tre-bao
igrati vodeću ulogu i gledati na razvoj političkih i eko-nomskih
prilika ne kroz naočale jedne oportunističke partije
u ovom slučaju CCF partije nogo kroz priznu demokracije i
progresa — uporedo sa svojom braćom čeličnim radnicima u
Sjedinjenim Državama Amerike i ostalih demokratskih zema-lja
Stoga NA BIRALIŠTE 13 FEBRUARA — treba da je bojni
poziv svakog čeličnog radnika Na biralište da i izabrati svc-j- e
pravo predstavnike ljude koji se ne kandidiraju na te po-ložaje
po odluci ove ili one partije nego po želji samih čelič-nih
radnika
Nali radnici u S S Marie Hamiltonu Sydney i drugdje
trebaju da rado i glasaju za George MacNeil-- a i za Tom
McClure
Šovinistička mahnitanja
Izmedju veliko - srpskih i veliko - hrvatskih Šovinističkih
pokvarenjaka nema razlike To su hrvatski ili srpski fašiste
Jedina razlika ako se to može nazvati razlika je u tome što
hrvatski fašisti maštaju o "velikoj" Hrvatskoj na račun srpskog
i drugih naroda a srpski fašiste o "velikoj" Srbiji na račun
lirvatskog i drugih naroda Jugoslavije
Metode za postizanje tog cilja su fašističke Upravo onak-vo
sa kakvima je Mussolini gradio "veliku" Italiju i Hitler "ve-liku"
Njemačku
Hrvatski fašisti na primjer stoje na stanovištu da se Hr-vatskom
smatraju svi oni krajevi gdje obitavaju Hrvati bez
obzira koliko ih je a to je kažu "pored Hrvatske Slavonije i
Dalmacijo i cijela Bosna Hercegovina Cma Gora (koju zovu
Crvena Hrvatska) Srijem sa Vojvodinom Medjumurje sve ta-mo
do Maribora i Ptuja i onda dolje do Trsta i rijeke Sočo"
To su kažu "čisto" hrvatski krajevi jer u svim tim krajevi-ma
"obitava nadmašna" većina hrvatskog naroda Njih je iz-medju
osam i deset milijuna prema Pavelicevom proračunu
Na drugu stranu imamo srpske fašiste koji prema Srbo-bran- u
i članku Branka Pekića od 19 januara og smatraju
"srpskim" zemljama cijelu Jugoslaviju Evo što Branko pišV
"Srbija nije ona uska geografska teritorija oslobodjena i uje-dinjena
od Karadjordja do Balkanskog rata Nego Je Srbija
sva ona teritorija gde živi srpski narod Srbija jo Bosna Srbija
je Lika Srbija jo Banija Srbija Je Kordun Srbija je Slavonija
i Vojvodina a da i ne govorimo o Crnoj Gori o Južno] Srbiji i
o dolovima Dalmacije u kojoj živi srpski narod Za to srpski
narod ima potpuno pravo kao i svaki drugi narod da se uje-dini
u Jednu veliku colinu u svoju Srbiju" Ima nas — kaže
dalje — izmedju osam i deset milijuna
Nije potrebno dokazivati da su to i linije njemačkih i tali-janskih
fašističkih osvajača koji su planski izazivali ove na-cionalne
suprotnosti njegovali ih kako bi na taj način oslabili
otpor naroda u zemlji Nije potrebno dokazivati ni to da su to
linije hrvatskih fašista s jedne i srpskih s druge strane ne da
riješe nacionalno pitanje u zemlji (jer se nacionalno pitanje
re riješava porobljavanjem drugih naroda) nego da se na os-novu
obmane o "velikoj Hrvatskoj" ili "velikoj Srbiji" domog-n- u
vlasti i spriječe istinsko riješenje nacionalnog pitanja
Važno je ustvrditi to da se još i danas nadje naivnih lju-di
sa jedne i druge strane kojima pogoduje ovakvo "srbova
nje" srpskih i "hrvatovanje" hrvatskih fašista Tu neupućenost
i naivnost jednih i drugih neprijatelj iskorištava u borbi protiv
stvarnog oslobodjenja jednih i drugih Neprijatelj će to iskori-štavati
i dalje jer to mu je izgleda najvarljivije oružje i na'-bol- ji
mamac na kojega padaju lakovjerni Hrvati i Srbi i ne-sJute- ći da na taj način odmazu a ne pomažu borbi za oslobo
djenje svog naroda
Ali i to oružje treba neprijatelju istrgnuti iz ruku Ono se
može istrgnuti najlakše onda ako se hrvatski i srpski demo-kratski
pokreti u ovim zemljama stvarno zauzmu za to do
spriječe širenje šovinizma sa temeljitim objašnjavanjem nacio-nalnog
pitanja u duhu narodno oslobodilačke borbe u Jugo-slaviji
Narodi naši riješili su to pitanje u zemlji Oni su ga za-pečatili
krvlju svojih najboljih sinova i kćeri Oni su danas na
čistu da samo ujedinjeni u jednoj Jugoslaviji izgradjenoj na
demokratsko-federativno- m principu kao državno zajednici
svih Srba Hrvata Slovenaca Macedonaca muslimana i dru- -
Sadržaj Tito- - Šubašić
sporazuma
Trema jednom tekstu u engles-kom
jeziku kojeg je Ujedinjeni
Odbor J S A prmio brzojavno iz
Londona sporazum izmedju mar-šala
Tita i premijera šubašića gla-si
kako slijedi:
Sa glediita medjunarodnog za-kona
a u skladu proslijedjenja ju-goslavenske
države volja svih na-roda
Jugoslavije je za to proslijc- -
djenje jasno izražena Četiri-godiš-njo- m
borbom za novu nezavisna
federativnu državu podignutu n?
načelima demokracije
Prema tome mi želimo da pre-duzme- mo
svaki napor da bude va-lja
naroda poštovana na svakom
koraku i od svih Bilo u unutar-njem
uredjaju države i u formi-ranju
vlade mi toga radi namje-ravamo
udovoljiti općim osnovnim
načelima ustavne vlade kako se to
dolikuje svim istinski demokrat-skim
državama
Jugoslavija kao priznata drža
va medju Ujedinjenim Nacijama i
djelujući kao takva u njenom us-tanovljenom
obliku proslljedjuje
predstavljanjem naše zemlje u
Inostranstvu u s-vi-m
djelima od-noseć- im
se na inostranu politiku
sve dotle dok buduća demokratska
Federativna Jugoslavija ne usvoji
te dužnosti slobodnom odlukom
naroda kroz formiranje nove la-đe
U svrhu da se izbjegne mogu
ću napetost odnošaja u zemlji mi
smo se sporazumili da se kralj
Petar II ne vrati u zemlju dok
narod ne proglasi svoju odluku o
ovom pitanju U otsustvu kraija
njegovu će vlast vršiti Regentsko
Vijeće
Regentsko Vijeće biti će imeno-vano
ustavnim aktom Kralja na
predlog kraljevske vlade i u spo-razumu
sa predsjednikom Narod-nog
Oslobodilačkog Odbora Jugo-slavije
maršalom Josip Broz —
Titom i ministrom predsjednikom
kraljevske vlade Dr Ivanom su-bašiće- m
Regentsko Vijeće dali ćV
maržom ne
samo žto
prihvatiti nego
vište šubašiću pre-stv- u
kri- - mljerstvo na
intrige
nju sporazuma Tita i
Da podkrijepimo iznijeti će-mo
kao je
zauzela kanadska torijevska štam-pa
"Globo and Mail" i liberalna
"The Toronto Daily
POD NASLOVOM "FOOLISII
KINO PKTEU" GLOBE AND
MAIL PISH:
"Kralj Jugoslavije izgle
svojom ludorijom razbija
nade za povratak njegove krune
Sad kad oslobodjenje
zemlje prividno gotovo potrebe
iziskuju da se neposredno riješi
problem uprave Maršal Tito Ima-jući
svoje hrabro i vješto rukovod-stvo
partizanskom
protiv njemačkih i talijanskih in- -
vazora prema premi-jera
Churchllla "neosporivi gazda"
Jugoslavije
"Titovo Vijeće Narodnog Oslo-bodjenja
se pomoć Rusa danas
nalazi Beogradu u prijestoljnici
i vlast na mje-sta
U njegovom Vijeću izgleda
prevladavaju Ali Tito
i njegovi prijatelji su sa
njem Rusije Britanije i Sjedinje-nih
Država zaključili pametan
sa kraljevskom vladom
premijera šubašića koja se nalazi
Londonu U ugovoru pred-vidje- na
uspostava regenstva koje
će sačuvati formu monarhije 1 odr-žavanje
slobodnog plebiscita kojim
će izabrati stalna ju-goslavenske
čim za to uslovi
dozvole
"Ali kralj koji omalo-važi- o
strogu opomenu premijera
Churchilla će biti zaoran "pod
NOVOSTI Četvrtak 1 februara 1945
zakletvu kralju dok će vlada dati
zakletvu narodu
Predsjednik Narodnog Oslobodi-lačkog
Vijeća Jugoslavije maršal
Josip Broz — Tito i predsjednik
kraljevske I šubašić sa
potpunim pristankom Anti-fašist- i-čkog
Vijeća Oslobodjenja Jugosla-vije
sporazumni su da vladu sači-njava
28 ministara
Ovaj oblik vlade ostaje na snazi
u Jugoslaviji dok se odlukom
ustavotvorna skupštine ne ustano-vi
konačna ustavna organizacije
države
Nova vlada će objaviti izjavu u
kojoj će proglasiti osnovna načela
demokratskih sloboda i zajamčiti
provadjanje istih Osobna sloboda
DODACI TITO-ŠUBAŠ- IĆ SPORAZUMU
IZBORI USTAVOTVORNU SKUPŠTINU I ORGANIZACIJU
JAVNE VLASTI
Izbori za ustavotvornu skupšti-nubi- ti
će odlučeni kroz mjeseca
nakon potpunog oslobodjenja zem-lje
Izbori će se održati suglasju
sa izbornim zakonom za ustavo-tvornu
skupštinu koji će zakon bi-ti
na vrijeme proveden Ovaj za-kon
će jamčiti potpunu slobodu iz-bora
sastajanja i govora slobodu
štampe pravo na tajno glasova-nje
kao i pravo nezavisnih ili uje-dinjenih
političkih stranaka tljeia
i pojedinaca — koji nisu tsa-radji- vali
sa neprijateljem —
listu svojih kandidata za
Izbore St i oni kojima se je sarad-nj- a
sa neprijateljem dokazala biti
će lišeni prava izbora i prava
budu birani
II
Anti-fašističk- o Vijeće Narodnog
Oslobodjenja Jugoslavije vršiti će
zakonodavnu dužnost dok se usta-votvorna
skupština ne sazove
III
Jedna najprvih zadaća nove
Kanadska štampa kralju Petru
i Jugoslaviji
Gotovo sve veće novine u Kana- - dogadjaja" ako pri-- di
i Sjedinjenim Državama popra- - hvati ovaj plan ne je od-ti- le
su u svojim uvodnicima stano- - bio regensto j
kralja Petra prema regen- - naredio da napusti
u Jugoslaviji i podvrgle vlade Izgleda da ovu
tici njegove u spriječava-- 1 njegovu upornu ludoriju upliviše
izmedju šu-baši- ća
ovo
primjer stanovište koje
Star"
Petar
da da
je njegjve
u ratovanju
je riječima
uz
u
ono je licu
da
komunisti
odobre
ugovor
u je
se struktura
vlade
Petar je
da
vlade Dr
sve
tri
u
grupa
da
podnesu
da
od
grupa reakcionarnih političara
Pridržavajući se načela diktator-skog
režima princa Pavla ti reak-cionar- ci
imaju svoju pan-srpsk- u
politiku i oni teže za time da Hr-vate
i Slovence kojima je Tito
stanju što
su postupa" da
članovi
razum sa maršalom obe-ćaju- ći
mu svoju pomoć
"Posve je jasno da šubašić koji
je odbio rezignirati i Tito
namjeravaju proslijediti svo-jim
planovima o reorganizaciji Ju-goslavije
kralj Petar
pokazuje znakove
svog stanovišta popus-titi
i poboljšati priliku za usposta-vu
republikanskog režima
TORONTO STAR U
UVODNIKU NA
SLOVO JI "THE KING
VUGOSLAVIA" KAŽE:
izbjegli Jugoslavi-je
je ovog tjedna učestvovao iz
bacivanju sebe On je
složiti sa planom za -
sku Jugoslaviji zahtjevao
je rezignaciju premijera šubašića
i raspust njegovog kabineta Pre-mijer
je ignorirao kralja i
pripremio za povratak Beo-grad
sa svojim kabinetom da
pod maršalom
Britanske vlasti prepremile
su prevozna sredstva za šubaSiće-v- u
Pomoć dola-zi
svih jugosla-venskih
Velikoj Eri- -
narodnih manjina — ravnopravnih naroda —
očekivati život mir slobodu
su zauvjek nestale nacionalne suprotnosti
su danas svijesni više nego ikada prije da su te
razlike iskorištavane za jedne protiv
druge da su baš te podvojenosti Jugoslavijom harali
najstrašniji režimi su se prema obarali
sad na Jedne sad na druge već kako su to interesi vlastodr-žaca
Konačno Jugoslavija se ne stvara Americi Kanadi ili
Jugoslaviji U toj novoj Jugoslaviji imati će
pravo života i stanja onaj će poštivati ravnopravnost
i slobodu Oni zagovaraju prevlast jedne nacije
sloboda od sloboda vjero-ispovijesti
govora štampe i sas-tajanja
biti će naročito naglašena
na isti biti će naglašeno pra-vo
vlasništva i privatne inicijative
Suverenitet narodnih individuali-teta
unutra države jamči poštova-nje
ravnopravnosti i na za-štitu
kao što je odlučeno na dru-gom
zasijedanju Anti-fašističk- og
Vijeća Narodnog Oslobodjenja Ju-goslavije
Svaka prevlast jednog
naroda nad drugim biti će isklju-čena
Beograd 1 novembra 1944
Kr Jugoslavenske
Dr Ivan
NOO
Josip Broz — Tito
ZA
biti će da organizira
pravosudja zemlji demokrat-skom
duhu Sudišta biti će neza-visnu
i suci će presude
1 po svojoj savjesti
DRUGI DODATAK
Veličanstvo Petar
II raspolagati sa svojim
imanjima i vlasništvom za vrijeme
svog otsustva to vrijeme
će nadzor nad tim imanjima
Regentsko Vijeće
II
Redoviti odnošaj! izmedju kra-lja
i Vijeća su zajam-čeni
III
U slučaju nesposobnosti bolesti
ili smrti jednog od regenata
će imenovati drugoga na
mjesto
Dr Ivan šubašić
Maršal Josip Broz Tito
o
upravna
šubalić
Šubašić
nje-govo
taniji Sjedinjenim Državama i
Kanadi
"Velika Britanija i Rusija odo-brile
su za regenstvo Pa ka-da
je kralj nekoliko tjedana
prigovarao Churchill je izjavio:
"Pošto nismo bili toliko da
bi dobili odobrenje od kralja Pet-ra
radom će se svejedno nastaviti
" je kralj zahtjevao
rezignaciju šubašićevog kabineta
London Times je pisao: "Britanski
obećao autonomiju drže u službeni krugovi žale kralj ta-podčinjen-osti
Srbima To istak- - Lo grubo Govori se
li i vodje triju kanadskih organi- - na njega Imaju upliv nepomirljivi
zacija jugoslavenskih iseljenika u bivše kraljevsko vlade ko-njihov- om
zajedničkom pozdravu ji "pokušavaju provocirati gradjan-Šubašić- u
odobravajući njegov spo- - ski rat i ne-poraz- um medju a- -
Titom i
maršal
sa
Prem sada
modificiranja
ipak mora
u Jugo-slaviji"
THE DAILV
SVOM POD
AND
"Mladi kralj
u
samoga od-bio
se regent
vladu u
se u
tamo
uspostavi vladu Ti-tom
grupu ovoj odluci
od demokratskih
organizacija u
gih u zajednici
mogu bolji i
Kod njih Oni
nacionalne
bile vlast vladajuče klike
radi
diktatorski koji potrebi
zahtjevali
u
Australiji nego u
svaki koji
pako koji nad
straha
način
pravo
Preds vlade
Preds Jugoslavije
vlado vlatt
u u
vršiti pre-ma
zakonu
I
Njegovo Kralj
može
Kroz
vršiti
Regentskog
vla-da
plan
pred
sretni
dalje Kada
veznicima te tako spriječiti cilja-nje
pomoći siromašnom narodu"
(Naš naglasak)
Kraljev postupak odkriva nje-govo
ograničeno razumijevanje u
kretanju vremena i državničkog
shvaćanja naroda Jugoslavije On
teško shvaća dubinu njihovog gnje-va
protiv vlade koja je pcbjeRlt
1941 godine ostavivši jugoslaven-ske
mase naroda pred licem zto-čintk- ih
invazora Pod vodstvom
maršala Tita narod je uspio m
velikim patnjama i praktično bez
ikakve pomoći iz vana osloboditi
svoju zemlju Za njih sloboda zna-či
ne samo oslobodjenje od njema-čkih
i talijanskih okupatora nego
takodjer i od reakcionarnih vlada-ra
Oni žele da Jugoslavija posta- -
uživati demokratska prava
U partizanskom planu za iz-gradnju
demokratske federacije
južno slavenskih država vidi se
praktično riješenje balkanskog
problema Prošlog novembra dr
šubašić i maršal Tito stvorili su
ugovor za sastav kraljevske za- -
granične vlade sa privremenom
vladom slobodne Jugoslavije U
ugovoru je zaključeno da maršal
Tito postane premijer i većina čla-nova
šubašićeve vlade zauzmu
važne položaje Kralj se nema pra-vo
povratiti u zemlju dok se ne
provede plebiscit i narod izrazi
svoje želje
Od prošlog proljeća kada se od-rekao
Mihajlovićeve grupe kralj
Petar je javno izrazio svoje div-ljenje
prema maršalu Titu i u
svom proglasu pozvao narod da
podupire oslobodilački pokret Ta-da
je jo5 rekao i to da tko god će
ce boriti oslobodilačkog po-kreta
smatran biti izdajnikom
istinskih interesa Jugoslavije Nje-gove
sadanje postupke narod će
I cijeniti u svjetlu njegove ranije
drugom za takvih bolje da i ne misle na povratak u zemlju izjave (Nas naglasak)
Prijateljstvo Slavena
IZ BULETINA SOVJETSKE AMBASADE U SJED DRŽAVAMA
Piše: KONSTANTIN SIMONOV
One noći kada smo se nas čet-vorica
Rusa spustili parašutom
medju jugoslavenske partizane
morali smo odgovarati na toliko
pitanja o Moskvi da je već skoro
osvanula zora kad smo išli spava-ti
Pukovnik koji je bio najstariji
medju nama prvi je svukao uni
formu i legao na sijeno Kad je
svukao kaput slučajno ga preklo-pio
tako da je podstava ostala sa
vanjske strane pa sam sav začu-dje- n
opazio da je na unutarnjem
džepu pričvršćena medalja Lenjl-n- a
Kroz sredinu medalje bila je
probušena rupa — sigurno probu-žen- a
flšekom
"Nije to moje" — rekao je pu-kovnik
vidjevši da gledam u me-dalju
"Ja ju samo čuvan pa sam
ju zato pričvrstio sa unutarnje
strane moje uniforme kako je nebi
izgubio" se povukao više) je vrijeme za partizane Preko
na sijeno pokriveno i tjedna Nijemci su tim
se na vreću lana
koje je služilo za jastuk Nakon
toga zapalio je cigaretu i ocrtao
mi nekoliko od mnogih pripovjedki
koje sam čuo za vrijeme mog bo-ravka
u ovim krajevima Ja ni-sam
ono Sto ini je pripov-jeda- o
ali je na mene učinio dubo
ki utisak te mislim da možem ci-jelu
pripnvjedku točno opisati ka-ko
sam ju čuo
Pilotu Vladimiru Sergejeviću
Erikonovu veteranu iz civilne avi-jacije
su Nijemci nedaleko Zagre-ba
svojim zračnim borcem zapalili
transportni aeroplan kada je bio
na njegovoj 73-ć- oj misiji do parti-zana
Aeroplan se joS u zraku raz-bio
na komadiće Erikonov je ipak
imao priliku spasiti se parašutom
Kada je sišao na zemlju prelomio
je nogu Dva dana kasnije kada
su ga našli partizani — njega je-dinog
od cijele posade — nije mo
gao niti koraka napraviti bez po-moći
Točno govoreći nije on nadjen
po partizanima nego samo po jed-nom
partizanu Mirku Nikoliću 13
godišnjem hrvatskom ko-ji
je imao dvije prednosti od dru
gih mladića njegovih godišta: pr-vo
na svojim grudima imao Je
znak sa brojem 1941 što je znači-lo
da Je on već tri godine parti-zan
i drugo oko vrata na konop-cu
visjela mu je njemačka mašin-sk- a
puška kojom je on znao vjo- -
Sto rukovoditi
Kada je Erikonov opazio ovog
sa crvenom zvjezdom na
kapi dubokim uzdahom je polo-žio
revolver na zemlju i po prvi
puta od kako mu se desila ova
nezgoda dao je oduška svojoj za-brinutosti:
psovao je žto je izgu-bio
aeroplan noga mu je bila pre-lomljena
i obuhvatio ga strah da
ga Nijemci ne uhvate živog
Mirko Nikolić je vojnika pred
njime poznao po šljemu da to mo-ra
biti avijatičar da je on Rus jer
ima rusku uniformu i da je ra-njen
pošto je njegova noga bila
neprirodno savijena ispod njega
Mirku je uzelo tek jedan časalc
manjem glave pokazao da ga razu-mije
Vrijeme je bilo dragocjeno
pa se mladić žurio po konja i ko- -
la Ali Mirko je bio još mlad —
dijete kleknuo je uz Erikonova i
gledao u njega kao da je začaran
Na grudima avijatičara bio je
portrait Lenjina Jest — nema
dvojbe — to je lik Lenjina Mirio
ga je odmah prepoznao prem je
bio u dosta malom obliku nači-njen
od zlata i srebra
"To je Lenjini" — pita Mirko
"Jest Lcnjin" — odgovori avi-jatič- ar
Zatim je Erikonov pokušao sje-sti
ali Je uslijed bolesti zavrisnuo
1 opet legao To je Mirka podsje-tilo
na njegovu dužnost Skočio jo
naglo na noge ostavio mašinsku
pušku uz Erikonova i naglo otr-čao
Sat kasnije došli su partizani sa
kolima i Erikonova uzeli sobom
Mora se reći da se ovaj slučaj
avijatičaru dogodio u najnezgodni- - Zatim dva
parašutima u krajevi- - ugodno naslonio
bilježio
mladiću
mladića
ma provodili ofenzivu pod čijim
pritiskom su se partizani morali
povlačiti sve dublje i dublje pre
ma brijegovima mijenjajući svojo
položaje svake neći Bataljon ':oji
Je zadržavao neprijateljsko nastu-panje
je već odavna bio presječen
i u takvoj situaciji morao se uz-dati
i ovisiti samo o sebi
Treći dan kratke ali že-stoke
borbe partizani su se povu-kli
u brijegove Kola u kojima su
vozili Erikonova morali su napus-titi
Stavili su ga na konja i uz
sedlo privezali dasku kako bi na
njoj mogao držati prelomljenu no-gu
Pomoću toga i velike strplji
vosti Erikonov se držao na sedlu
Mirko je stalno išao sa njime ne
iza njega kao dok se vozio na ko-lima
nego uz njega uz prelom-ljenu
nogu čuvajući ju da se u što
ne povrijedi Uz stranu staze uk-lanjao
je granje i s vremena na
vrijeme vodio Jo konja
čast za njegovanje Erikonova
predana je Mirku On je avijatiča-ru
donaSao vodu u flaši koju je
zarobio od Nijemaca Kada je us-pio
ubiti pticu očistio bi ju i spe- -
kao za avijatičara A kad nije bi-lo
ništa za jesti mladić bi izne-nadno
isčeznuo i Erikonova osta-vio
na čuvanje drugom partizanu
Kasnije bi se povratio i sobom do-nio
u kapi nekoliko odrezaka su-hog
kruha malo sira i jednu ili
dvije paprike Tako su partizani
na zahtjev Mirka morali poseći
dublje u džep ili torbice — i dati
mu od onog što su imali i čuvali
za crne dane kad se dogodi da iz-medju
njih i glada nema ništa vi-če
nego samo ono
Dugo vremena je Mirko potrošio
sjedeć uz svog druga Erikonova
trljajući kapu u kojoj je donašao
hranu 1 što se više snjim upozna-vao
postajao je govorljiviji Izne-nadno
je na avijatičaru opažao
sumnju kad Je ovaj bacao pogIl
na hranu i učinio sve što je mogao
da avijatičaru neda prilike pitati
od kuda hranu donosi Radi toga
dok jo avijatičaru dao znati da on D' na Erikonova Havljao ne- -
mu ide u pomoć Erikonov je kl- - krojena pitanja jedno za drugim
— o Moskvi o Crvenoj Armiji
njegovom letenju itd -
(Nastavit će se)
Mačekova "garda"
na djelu
Maček i njegova klika koprcaju se nemoćno i poduzima-ju
sve da bi prigrabili tekovine narodne borbe i zajedno s ve-liko-srpsk- om
reakcijom oduzeli narodnu vlast Preko svojih
agenata pokušao je Maček organizirati "seljačku zaštitu" i
"bijelu gardu" O tome je već bilo u našoj štampi govora Mi
imamo podatke o novim pokušajima Mačekovjh pouzdanika
— iz Nove Gradiške Špehara iz Broda Markotića koji su iz
švapskih i ustaških uporišta nudili seljacima oružje za borbu
protiv partizana Narod je odbio da primi oružje iz ruku ovih
ne zemlja u kojoj će prosti narod 1 izdajnika Tako su se i organizacije "bijele garde" svele na
protiv
će
nakon
grupice terorista koji napadaju iz zasjede pojedine kurire
ubijaju članove Ndrodno-oslobodilačk- ih odbora i druge akti-viste
narodno-oslobodilačk- og pokreta U Hlebinama pokušali
su Mačekovi "bjelogardejci" razoružati partizansku stražu U
Bučići su spremali ubijstvo članova NOO-- a U Pitomači i Pe-teran-cu
bacili su bombe u kuće dvojice odbornika
"Bijela garda" novi je oblik saradnjo Mačeka s njema
čkim okupatorom i njegovim slugama zajednica oružane bor-be
i pokušaj da se povrate odbjegli ustaše Do sada je usta-novljeno
da su članovi ove "garde" bili dugo vremena aktiv-ni
ustaše koji su odbjegli svojim kućama Budući da Maček
ne može naći podršku u narodu on je traži medju ustašama
koji opet drže da će pomoću njega izbjeći odgovornost za po-činjene
zločine Tako "bjelogardejci" na svojoj četvorokrakoj
bijeloj zvijezdi ispisuju parole "Živio Pavelić" "Živio Maček"
"Dolje partizani"
Ovi bijedni pokušaji Mačeka i njegove klike dokazuju
jednom još njihove zločinačke planove Oni potvrdjuju upor-nost
Mačekove reakcionarne klike i grčevite napore koje čini
— da bi prigrabila vlast u svoje ruke
Naš narod poučen golemim političkim' iskustvom u oslobo-dilačkom
ustanku dao je i dat će doličan odgovor na sve ove
i buduće planove narodnih izdajnika Oružani će narod takva
planove razbiti a njihove nosioce kao izdajnike uništiti
Iz partizanske štampe "Vijesnika"
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, February 01, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-02-01 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000168 |
Description
| Title | 000050 |
| OCR text | i v STRANA 2 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in the Registrv Office for the Ciy of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 205 Adekride Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Čelični radnici - na biralište! Čelični radnici u Kanadi organizirani u United Steel Workers of America (CIO) i prisajedinjeni Canadian Congress of Labor riješiti će na 13 februara o svom budućem vodstvu Birati će se nacionalni i pokrajinski direktori Za ovaj izbor u čeličnoj industriji Kanade vlada veliko in-teresov-anje O tom izboru ovisiti će napredak ili zastoj u po-godnostima čeličnih radnika ovisiti će dakle bolje plaće i bolji radni uslovi Taj izbor nema sumnje utjecati će i na raz-voj općih političkih i ekonomskih pitanja pogotovo u središ-tima Čelične industrije Vodstvo CCF partije kandidira za nacionalnog direktora starog i diskreditiranog čovjeka po imenu C H Millarda koji na uniju čeličnih radnika gleda kroz oportunističke naočale CCF partije Obični radnici imenovali su svog druga čeličnog radnika po imenu George MacNeiL predsjednika unije čelič-nih radnika iz Sydney Nova Scotia Za pokrajinskog direktora imenovali su radnici poznatog i iskusnog radničkog vodju Tom McClure McClure je ujedno i predsjednik unijskog lokala United Steel Workers of America u Hamiltonu Obojica kandidata George MacNeil kao nacionalni i Tom McClure kao pokrajinski kandidat čeličnih radnika zaslu-žuju povjerenjo i glas svakog čeličnog radnika Obojica sto-je na stanovištu da bi kanadski zanatsko-unijsk- i pokret tre-bao igrati vodeću ulogu i gledati na razvoj političkih i eko-nomskih prilika ne kroz naočale jedne oportunističke partije u ovom slučaju CCF partije nogo kroz priznu demokracije i progresa — uporedo sa svojom braćom čeličnim radnicima u Sjedinjenim Državama Amerike i ostalih demokratskih zema-lja Stoga NA BIRALIŠTE 13 FEBRUARA — treba da je bojni poziv svakog čeličnog radnika Na biralište da i izabrati svc-j- e pravo predstavnike ljude koji se ne kandidiraju na te po-ložaje po odluci ove ili one partije nego po želji samih čelič-nih radnika Nali radnici u S S Marie Hamiltonu Sydney i drugdje trebaju da rado i glasaju za George MacNeil-- a i za Tom McClure Šovinistička mahnitanja Izmedju veliko - srpskih i veliko - hrvatskih Šovinističkih pokvarenjaka nema razlike To su hrvatski ili srpski fašiste Jedina razlika ako se to može nazvati razlika je u tome što hrvatski fašisti maštaju o "velikoj" Hrvatskoj na račun srpskog i drugih naroda a srpski fašiste o "velikoj" Srbiji na račun lirvatskog i drugih naroda Jugoslavije Metode za postizanje tog cilja su fašističke Upravo onak-vo sa kakvima je Mussolini gradio "veliku" Italiju i Hitler "ve-liku" Njemačku Hrvatski fašisti na primjer stoje na stanovištu da se Hr-vatskom smatraju svi oni krajevi gdje obitavaju Hrvati bez obzira koliko ih je a to je kažu "pored Hrvatske Slavonije i Dalmacijo i cijela Bosna Hercegovina Cma Gora (koju zovu Crvena Hrvatska) Srijem sa Vojvodinom Medjumurje sve ta-mo do Maribora i Ptuja i onda dolje do Trsta i rijeke Sočo" To su kažu "čisto" hrvatski krajevi jer u svim tim krajevi-ma "obitava nadmašna" većina hrvatskog naroda Njih je iz-medju osam i deset milijuna prema Pavelicevom proračunu Na drugu stranu imamo srpske fašiste koji prema Srbo-bran- u i članku Branka Pekića od 19 januara og smatraju "srpskim" zemljama cijelu Jugoslaviju Evo što Branko pišV "Srbija nije ona uska geografska teritorija oslobodjena i uje-dinjena od Karadjordja do Balkanskog rata Nego Je Srbija sva ona teritorija gde živi srpski narod Srbija jo Bosna Srbija je Lika Srbija jo Banija Srbija Je Kordun Srbija je Slavonija i Vojvodina a da i ne govorimo o Crnoj Gori o Južno] Srbiji i o dolovima Dalmacije u kojoj živi srpski narod Za to srpski narod ima potpuno pravo kao i svaki drugi narod da se uje-dini u Jednu veliku colinu u svoju Srbiju" Ima nas — kaže dalje — izmedju osam i deset milijuna Nije potrebno dokazivati da su to i linije njemačkih i tali-janskih fašističkih osvajača koji su planski izazivali ove na-cionalne suprotnosti njegovali ih kako bi na taj način oslabili otpor naroda u zemlji Nije potrebno dokazivati ni to da su to linije hrvatskih fašista s jedne i srpskih s druge strane ne da riješe nacionalno pitanje u zemlji (jer se nacionalno pitanje re riješava porobljavanjem drugih naroda) nego da se na os-novu obmane o "velikoj Hrvatskoj" ili "velikoj Srbiji" domog-n- u vlasti i spriječe istinsko riješenje nacionalnog pitanja Važno je ustvrditi to da se još i danas nadje naivnih lju-di sa jedne i druge strane kojima pogoduje ovakvo "srbova nje" srpskih i "hrvatovanje" hrvatskih fašista Tu neupućenost i naivnost jednih i drugih neprijatelj iskorištava u borbi protiv stvarnog oslobodjenja jednih i drugih Neprijatelj će to iskori-štavati i dalje jer to mu je izgleda najvarljivije oružje i na'-bol- ji mamac na kojega padaju lakovjerni Hrvati i Srbi i ne-sJute- ći da na taj način odmazu a ne pomažu borbi za oslobo djenje svog naroda Ali i to oružje treba neprijatelju istrgnuti iz ruku Ono se može istrgnuti najlakše onda ako se hrvatski i srpski demo-kratski pokreti u ovim zemljama stvarno zauzmu za to do spriječe širenje šovinizma sa temeljitim objašnjavanjem nacio-nalnog pitanja u duhu narodno oslobodilačke borbe u Jugo-slaviji Narodi naši riješili su to pitanje u zemlji Oni su ga za-pečatili krvlju svojih najboljih sinova i kćeri Oni su danas na čistu da samo ujedinjeni u jednoj Jugoslaviji izgradjenoj na demokratsko-federativno- m principu kao državno zajednici svih Srba Hrvata Slovenaca Macedonaca muslimana i dru- - Sadržaj Tito- - Šubašić sporazuma Trema jednom tekstu u engles-kom jeziku kojeg je Ujedinjeni Odbor J S A prmio brzojavno iz Londona sporazum izmedju mar-šala Tita i premijera šubašića gla-si kako slijedi: Sa glediita medjunarodnog za-kona a u skladu proslijedjenja ju-goslavenske države volja svih na-roda Jugoslavije je za to proslijc- - djenje jasno izražena Četiri-godiš-njo- m borbom za novu nezavisna federativnu državu podignutu n? načelima demokracije Prema tome mi želimo da pre-duzme- mo svaki napor da bude va-lja naroda poštovana na svakom koraku i od svih Bilo u unutar-njem uredjaju države i u formi-ranju vlade mi toga radi namje-ravamo udovoljiti općim osnovnim načelima ustavne vlade kako se to dolikuje svim istinski demokrat-skim državama Jugoslavija kao priznata drža va medju Ujedinjenim Nacijama i djelujući kao takva u njenom us-tanovljenom obliku proslljedjuje predstavljanjem naše zemlje u Inostranstvu u s-vi-m djelima od-noseć- im se na inostranu politiku sve dotle dok buduća demokratska Federativna Jugoslavija ne usvoji te dužnosti slobodnom odlukom naroda kroz formiranje nove la-đe U svrhu da se izbjegne mogu ću napetost odnošaja u zemlji mi smo se sporazumili da se kralj Petar II ne vrati u zemlju dok narod ne proglasi svoju odluku o ovom pitanju U otsustvu kraija njegovu će vlast vršiti Regentsko Vijeće Regentsko Vijeće biti će imeno-vano ustavnim aktom Kralja na predlog kraljevske vlade i u spo-razumu sa predsjednikom Narod-nog Oslobodilačkog Odbora Jugo-slavije maršalom Josip Broz — Titom i ministrom predsjednikom kraljevske vlade Dr Ivanom su-bašiće- m Regentsko Vijeće dali ćV maržom ne samo žto prihvatiti nego vište šubašiću pre-stv- u kri- - mljerstvo na intrige nju sporazuma Tita i Da podkrijepimo iznijeti će-mo kao je zauzela kanadska torijevska štam-pa "Globo and Mail" i liberalna "The Toronto Daily POD NASLOVOM "FOOLISII KINO PKTEU" GLOBE AND MAIL PISH: "Kralj Jugoslavije izgle svojom ludorijom razbija nade za povratak njegove krune Sad kad oslobodjenje zemlje prividno gotovo potrebe iziskuju da se neposredno riješi problem uprave Maršal Tito Ima-jući svoje hrabro i vješto rukovod-stvo partizanskom protiv njemačkih i talijanskih in- - vazora prema premi-jera Churchllla "neosporivi gazda" Jugoslavije "Titovo Vijeće Narodnog Oslo-bodjenja se pomoć Rusa danas nalazi Beogradu u prijestoljnici i vlast na mje-sta U njegovom Vijeću izgleda prevladavaju Ali Tito i njegovi prijatelji su sa njem Rusije Britanije i Sjedinje-nih Država zaključili pametan sa kraljevskom vladom premijera šubašića koja se nalazi Londonu U ugovoru pred-vidje- na uspostava regenstva koje će sačuvati formu monarhije 1 odr-žavanje slobodnog plebiscita kojim će izabrati stalna ju-goslavenske čim za to uslovi dozvole "Ali kralj koji omalo-važi- o strogu opomenu premijera Churchilla će biti zaoran "pod NOVOSTI Četvrtak 1 februara 1945 zakletvu kralju dok će vlada dati zakletvu narodu Predsjednik Narodnog Oslobodi-lačkog Vijeća Jugoslavije maršal Josip Broz — Tito i predsjednik kraljevske I šubašić sa potpunim pristankom Anti-fašist- i-čkog Vijeća Oslobodjenja Jugosla-vije sporazumni su da vladu sači-njava 28 ministara Ovaj oblik vlade ostaje na snazi u Jugoslaviji dok se odlukom ustavotvorna skupštine ne ustano-vi konačna ustavna organizacije države Nova vlada će objaviti izjavu u kojoj će proglasiti osnovna načela demokratskih sloboda i zajamčiti provadjanje istih Osobna sloboda DODACI TITO-ŠUBAŠ- IĆ SPORAZUMU IZBORI USTAVOTVORNU SKUPŠTINU I ORGANIZACIJU JAVNE VLASTI Izbori za ustavotvornu skupšti-nubi- ti će odlučeni kroz mjeseca nakon potpunog oslobodjenja zem-lje Izbori će se održati suglasju sa izbornim zakonom za ustavo-tvornu skupštinu koji će zakon bi-ti na vrijeme proveden Ovaj za-kon će jamčiti potpunu slobodu iz-bora sastajanja i govora slobodu štampe pravo na tajno glasova-nje kao i pravo nezavisnih ili uje-dinjenih političkih stranaka tljeia i pojedinaca — koji nisu tsa-radji- vali sa neprijateljem — listu svojih kandidata za Izbore St i oni kojima se je sarad-nj- a sa neprijateljem dokazala biti će lišeni prava izbora i prava budu birani II Anti-fašističk- o Vijeće Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije vršiti će zakonodavnu dužnost dok se usta-votvorna skupština ne sazove III Jedna najprvih zadaća nove Kanadska štampa kralju Petru i Jugoslaviji Gotovo sve veće novine u Kana- - dogadjaja" ako pri-- di i Sjedinjenim Državama popra- - hvati ovaj plan ne je od-ti- le su u svojim uvodnicima stano- - bio regensto j kralja Petra prema regen- - naredio da napusti u Jugoslaviji i podvrgle vlade Izgleda da ovu tici njegove u spriječava-- 1 njegovu upornu ludoriju upliviše izmedju šu-baši- ća ovo primjer stanovište koje Star" Petar da da je njegjve u ratovanju je riječima uz u ono je licu da komunisti odobre ugovor u je se struktura vlade Petar je da vlade Dr sve tri u grupa da podnesu da od grupa reakcionarnih političara Pridržavajući se načela diktator-skog režima princa Pavla ti reak-cionar- ci imaju svoju pan-srpsk- u politiku i oni teže za time da Hr-vate i Slovence kojima je Tito stanju što su postupa" da članovi razum sa maršalom obe-ćaju- ći mu svoju pomoć "Posve je jasno da šubašić koji je odbio rezignirati i Tito namjeravaju proslijediti svo-jim planovima o reorganizaciji Ju-goslavije kralj Petar pokazuje znakove svog stanovišta popus-titi i poboljšati priliku za usposta-vu republikanskog režima TORONTO STAR U UVODNIKU NA SLOVO JI "THE KING VUGOSLAVIA" KAŽE: izbjegli Jugoslavi-je je ovog tjedna učestvovao iz bacivanju sebe On je složiti sa planom za - sku Jugoslaviji zahtjevao je rezignaciju premijera šubašića i raspust njegovog kabineta Pre-mijer je ignorirao kralja i pripremio za povratak Beo-grad sa svojim kabinetom da pod maršalom Britanske vlasti prepremile su prevozna sredstva za šubaSiće-v- u Pomoć dola-zi svih jugosla-venskih Velikoj Eri- - narodnih manjina — ravnopravnih naroda — očekivati život mir slobodu su zauvjek nestale nacionalne suprotnosti su danas svijesni više nego ikada prije da su te razlike iskorištavane za jedne protiv druge da su baš te podvojenosti Jugoslavijom harali najstrašniji režimi su se prema obarali sad na Jedne sad na druge već kako su to interesi vlastodr-žaca Konačno Jugoslavija se ne stvara Americi Kanadi ili Jugoslaviji U toj novoj Jugoslaviji imati će pravo života i stanja onaj će poštivati ravnopravnost i slobodu Oni zagovaraju prevlast jedne nacije sloboda od sloboda vjero-ispovijesti govora štampe i sas-tajanja biti će naročito naglašena na isti biti će naglašeno pra-vo vlasništva i privatne inicijative Suverenitet narodnih individuali-teta unutra države jamči poštova-nje ravnopravnosti i na za-štitu kao što je odlučeno na dru-gom zasijedanju Anti-fašističk- og Vijeća Narodnog Oslobodjenja Ju-goslavije Svaka prevlast jednog naroda nad drugim biti će isklju-čena Beograd 1 novembra 1944 Kr Jugoslavenske Dr Ivan NOO Josip Broz — Tito ZA biti će da organizira pravosudja zemlji demokrat-skom duhu Sudišta biti će neza-visnu i suci će presude 1 po svojoj savjesti DRUGI DODATAK Veličanstvo Petar II raspolagati sa svojim imanjima i vlasništvom za vrijeme svog otsustva to vrijeme će nadzor nad tim imanjima Regentsko Vijeće II Redoviti odnošaj! izmedju kra-lja i Vijeća su zajam-čeni III U slučaju nesposobnosti bolesti ili smrti jednog od regenata će imenovati drugoga na mjesto Dr Ivan šubašić Maršal Josip Broz Tito o upravna šubalić Šubašić nje-govo taniji Sjedinjenim Državama i Kanadi "Velika Britanija i Rusija odo-brile su za regenstvo Pa ka-da je kralj nekoliko tjedana prigovarao Churchill je izjavio: "Pošto nismo bili toliko da bi dobili odobrenje od kralja Pet-ra radom će se svejedno nastaviti " je kralj zahtjevao rezignaciju šubašićevog kabineta London Times je pisao: "Britanski obećao autonomiju drže u službeni krugovi žale kralj ta-podčinjen-osti Srbima To istak- - Lo grubo Govori se li i vodje triju kanadskih organi- - na njega Imaju upliv nepomirljivi zacija jugoslavenskih iseljenika u bivše kraljevsko vlade ko-njihov- om zajedničkom pozdravu ji "pokušavaju provocirati gradjan-Šubašić- u odobravajući njegov spo- - ski rat i ne-poraz- um medju a- - Titom i maršal sa Prem sada modificiranja ipak mora u Jugo-slaviji" THE DAILV SVOM POD AND "Mladi kralj u samoga od-bio se regent vladu u se u tamo uspostavi vladu Ti-tom grupu ovoj odluci od demokratskih organizacija u gih u zajednici mogu bolji i Kod njih Oni nacionalne bile vlast vladajuče klike radi diktatorski koji potrebi zahtjevali u Australiji nego u svaki koji pako koji nad straha način pravo Preds vlade Preds Jugoslavije vlado vlatt u u vršiti pre-ma zakonu I Njegovo Kralj može Kroz vršiti Regentskog vla-da plan pred sretni dalje Kada veznicima te tako spriječiti cilja-nje pomoći siromašnom narodu" (Naš naglasak) Kraljev postupak odkriva nje-govo ograničeno razumijevanje u kretanju vremena i državničkog shvaćanja naroda Jugoslavije On teško shvaća dubinu njihovog gnje-va protiv vlade koja je pcbjeRlt 1941 godine ostavivši jugoslaven-ske mase naroda pred licem zto-čintk- ih invazora Pod vodstvom maršala Tita narod je uspio m velikim patnjama i praktično bez ikakve pomoći iz vana osloboditi svoju zemlju Za njih sloboda zna-či ne samo oslobodjenje od njema-čkih i talijanskih okupatora nego takodjer i od reakcionarnih vlada-ra Oni žele da Jugoslavija posta- - uživati demokratska prava U partizanskom planu za iz-gradnju demokratske federacije južno slavenskih država vidi se praktično riješenje balkanskog problema Prošlog novembra dr šubašić i maršal Tito stvorili su ugovor za sastav kraljevske za- - granične vlade sa privremenom vladom slobodne Jugoslavije U ugovoru je zaključeno da maršal Tito postane premijer i većina čla-nova šubašićeve vlade zauzmu važne položaje Kralj se nema pra-vo povratiti u zemlju dok se ne provede plebiscit i narod izrazi svoje želje Od prošlog proljeća kada se od-rekao Mihajlovićeve grupe kralj Petar je javno izrazio svoje div-ljenje prema maršalu Titu i u svom proglasu pozvao narod da podupire oslobodilački pokret Ta-da je jo5 rekao i to da tko god će ce boriti oslobodilačkog po-kreta smatran biti izdajnikom istinskih interesa Jugoslavije Nje-gove sadanje postupke narod će I cijeniti u svjetlu njegove ranije drugom za takvih bolje da i ne misle na povratak u zemlju izjave (Nas naglasak) Prijateljstvo Slavena IZ BULETINA SOVJETSKE AMBASADE U SJED DRŽAVAMA Piše: KONSTANTIN SIMONOV One noći kada smo se nas čet-vorica Rusa spustili parašutom medju jugoslavenske partizane morali smo odgovarati na toliko pitanja o Moskvi da je već skoro osvanula zora kad smo išli spava-ti Pukovnik koji je bio najstariji medju nama prvi je svukao uni formu i legao na sijeno Kad je svukao kaput slučajno ga preklo-pio tako da je podstava ostala sa vanjske strane pa sam sav začu-dje- n opazio da je na unutarnjem džepu pričvršćena medalja Lenjl-n- a Kroz sredinu medalje bila je probušena rupa — sigurno probu-žen- a flšekom "Nije to moje" — rekao je pu-kovnik vidjevši da gledam u me-dalju "Ja ju samo čuvan pa sam ju zato pričvrstio sa unutarnje strane moje uniforme kako je nebi izgubio" se povukao više) je vrijeme za partizane Preko na sijeno pokriveno i tjedna Nijemci su tim se na vreću lana koje je služilo za jastuk Nakon toga zapalio je cigaretu i ocrtao mi nekoliko od mnogih pripovjedki koje sam čuo za vrijeme mog bo-ravka u ovim krajevima Ja ni-sam ono Sto ini je pripov-jeda- o ali je na mene učinio dubo ki utisak te mislim da možem ci-jelu pripnvjedku točno opisati ka-ko sam ju čuo Pilotu Vladimiru Sergejeviću Erikonovu veteranu iz civilne avi-jacije su Nijemci nedaleko Zagre-ba svojim zračnim borcem zapalili transportni aeroplan kada je bio na njegovoj 73-ć- oj misiji do parti-zana Aeroplan se joS u zraku raz-bio na komadiće Erikonov je ipak imao priliku spasiti se parašutom Kada je sišao na zemlju prelomio je nogu Dva dana kasnije kada su ga našli partizani — njega je-dinog od cijele posade — nije mo gao niti koraka napraviti bez po-moći Točno govoreći nije on nadjen po partizanima nego samo po jed-nom partizanu Mirku Nikoliću 13 godišnjem hrvatskom ko-ji je imao dvije prednosti od dru gih mladića njegovih godišta: pr-vo na svojim grudima imao Je znak sa brojem 1941 što je znači-lo da Je on već tri godine parti-zan i drugo oko vrata na konop-cu visjela mu je njemačka mašin-sk- a puška kojom je on znao vjo- - Sto rukovoditi Kada je Erikonov opazio ovog sa crvenom zvjezdom na kapi dubokim uzdahom je polo-žio revolver na zemlju i po prvi puta od kako mu se desila ova nezgoda dao je oduška svojoj za-brinutosti: psovao je žto je izgu-bio aeroplan noga mu je bila pre-lomljena i obuhvatio ga strah da ga Nijemci ne uhvate živog Mirko Nikolić je vojnika pred njime poznao po šljemu da to mo-ra biti avijatičar da je on Rus jer ima rusku uniformu i da je ra-njen pošto je njegova noga bila neprirodno savijena ispod njega Mirku je uzelo tek jedan časalc manjem glave pokazao da ga razu-mije Vrijeme je bilo dragocjeno pa se mladić žurio po konja i ko- - la Ali Mirko je bio još mlad — dijete kleknuo je uz Erikonova i gledao u njega kao da je začaran Na grudima avijatičara bio je portrait Lenjina Jest — nema dvojbe — to je lik Lenjina Mirio ga je odmah prepoznao prem je bio u dosta malom obliku nači-njen od zlata i srebra "To je Lenjini" — pita Mirko "Jest Lcnjin" — odgovori avi-jatič- ar Zatim je Erikonov pokušao sje-sti ali Je uslijed bolesti zavrisnuo 1 opet legao To je Mirka podsje-tilo na njegovu dužnost Skočio jo naglo na noge ostavio mašinsku pušku uz Erikonova i naglo otr-čao Sat kasnije došli su partizani sa kolima i Erikonova uzeli sobom Mora se reći da se ovaj slučaj avijatičaru dogodio u najnezgodni- - Zatim dva parašutima u krajevi- - ugodno naslonio bilježio mladiću mladića ma provodili ofenzivu pod čijim pritiskom su se partizani morali povlačiti sve dublje i dublje pre ma brijegovima mijenjajući svojo položaje svake neći Bataljon ':oji Je zadržavao neprijateljsko nastu-panje je već odavna bio presječen i u takvoj situaciji morao se uz-dati i ovisiti samo o sebi Treći dan kratke ali že-stoke borbe partizani su se povu-kli u brijegove Kola u kojima su vozili Erikonova morali su napus-titi Stavili su ga na konja i uz sedlo privezali dasku kako bi na njoj mogao držati prelomljenu no-gu Pomoću toga i velike strplji vosti Erikonov se držao na sedlu Mirko je stalno išao sa njime ne iza njega kao dok se vozio na ko-lima nego uz njega uz prelom-ljenu nogu čuvajući ju da se u što ne povrijedi Uz stranu staze uk-lanjao je granje i s vremena na vrijeme vodio Jo konja čast za njegovanje Erikonova predana je Mirku On je avijatiča-ru donaSao vodu u flaši koju je zarobio od Nijemaca Kada je us-pio ubiti pticu očistio bi ju i spe- - kao za avijatičara A kad nije bi-lo ništa za jesti mladić bi izne-nadno isčeznuo i Erikonova osta-vio na čuvanje drugom partizanu Kasnije bi se povratio i sobom do-nio u kapi nekoliko odrezaka su-hog kruha malo sira i jednu ili dvije paprike Tako su partizani na zahtjev Mirka morali poseći dublje u džep ili torbice — i dati mu od onog što su imali i čuvali za crne dane kad se dogodi da iz-medju njih i glada nema ništa vi-če nego samo ono Dugo vremena je Mirko potrošio sjedeć uz svog druga Erikonova trljajući kapu u kojoj je donašao hranu 1 što se više snjim upozna-vao postajao je govorljiviji Izne-nadno je na avijatičaru opažao sumnju kad Je ovaj bacao pogIl na hranu i učinio sve što je mogao da avijatičaru neda prilike pitati od kuda hranu donosi Radi toga dok jo avijatičaru dao znati da on D' na Erikonova Havljao ne- - mu ide u pomoć Erikonov je kl- - krojena pitanja jedno za drugim — o Moskvi o Crvenoj Armiji njegovom letenju itd - (Nastavit će se) Mačekova "garda" na djelu Maček i njegova klika koprcaju se nemoćno i poduzima-ju sve da bi prigrabili tekovine narodne borbe i zajedno s ve-liko-srpsk- om reakcijom oduzeli narodnu vlast Preko svojih agenata pokušao je Maček organizirati "seljačku zaštitu" i "bijelu gardu" O tome je već bilo u našoj štampi govora Mi imamo podatke o novim pokušajima Mačekovjh pouzdanika — iz Nove Gradiške Špehara iz Broda Markotića koji su iz švapskih i ustaških uporišta nudili seljacima oružje za borbu protiv partizana Narod je odbio da primi oružje iz ruku ovih ne zemlja u kojoj će prosti narod 1 izdajnika Tako su se i organizacije "bijele garde" svele na protiv će nakon grupice terorista koji napadaju iz zasjede pojedine kurire ubijaju članove Ndrodno-oslobodilačk- ih odbora i druge akti-viste narodno-oslobodilačk- og pokreta U Hlebinama pokušali su Mačekovi "bjelogardejci" razoružati partizansku stražu U Bučići su spremali ubijstvo članova NOO-- a U Pitomači i Pe-teran-cu bacili su bombe u kuće dvojice odbornika "Bijela garda" novi je oblik saradnjo Mačeka s njema čkim okupatorom i njegovim slugama zajednica oružane bor-be i pokušaj da se povrate odbjegli ustaše Do sada je usta-novljeno da su članovi ove "garde" bili dugo vremena aktiv-ni ustaše koji su odbjegli svojim kućama Budući da Maček ne može naći podršku u narodu on je traži medju ustašama koji opet drže da će pomoću njega izbjeći odgovornost za po-činjene zločine Tako "bjelogardejci" na svojoj četvorokrakoj bijeloj zvijezdi ispisuju parole "Živio Pavelić" "Živio Maček" "Dolje partizani" Ovi bijedni pokušaji Mačeka i njegove klike dokazuju jednom još njihove zločinačke planove Oni potvrdjuju upor-nost Mačekove reakcionarne klike i grčevite napore koje čini — da bi prigrabila vlast u svoje ruke Naš narod poučen golemim političkim' iskustvom u oslobo-dilačkom ustanku dao je i dat će doličan odgovor na sve ove i buduće planove narodnih izdajnika Oružani će narod takva planove razbiti a njihove nosioce kao izdajnike uništiti Iz partizanske štampe "Vijesnika" |
Tags
Comments
Post a Comment for 000050
