Novosti, January 25, 1945

              sk
si
m1
I
%
Četvrtak 25 januara 1945 NOVOSTI STRANA 8
Iliya Savez Kanadskih Hrvata u Montrealu Pisma iz starog
Ehrenburg održao svoju godišnju sjednicu kraja
bjecanje
Njemačka novina Pommersche Zeitung pile: "Naša borba
je bila poštena od samog početka jer mi nismo prešli naše
granice sa namjerom da podčinimo druge narode Na protiv
ostavili smo naše granice iza sebe jer smo donosili glas no
vog reda Niti jedan Nijemac nije nikada ni pomišljao na uni
štenje Engleza na kažnjavanje Francuza po-robljavanje
Danaca ili kojih drugih naroda ili
pak živiti na krvi i znoju nekoga drugog Za-pravo
sve naše pobjede donašale su mir"
Siromašni Nijemci izgleda kao da su bili
prisiljeni marširati na Kavkaz i Egipat samo
radi donošenja mira A sada kad su povraće-n- i
do Cologne i Istočne Prusije mučenički pro-glašuj- u:
"Ako smo koga uvrijedili nismo mis
lili na zlo "
Zbilja zašto su oni "prešli granice?" Odgovor na to pita-nje
može se naći u mapama koje su napravljene od 1939 do
1942 godine Na tim mapama vidimo kako su gradovi kao
Lille Kijev Riga i Nancy priključeni u "veliku Njemačku"
Kažu oni da nisu htjeli porobiti druge narode i živiti na
tudjoj krvi i znoju A zar je prošlo dugo vremena od kada je
gruppenfueher Hass u Hamburger Fremdenblatt rekao da
će "bivša Rusija biti kolonizirana po šturm truperima i po dje-ci
šturm trupera?" U Danziger Vorposten je pak rečeno da će
"svakog njemačkog kolonistu služiti osam ili deset ruskih obi
telji"
O ne nisu oni prije bili tako umjereni i revni Njemačka
tvrtka Bremen je ranije svojim dioničarima obećavala pamuk
u Turkestanu Oni su na pun glas vikali: "Nigdje na svijetu ne
smije biti mjesta za onu naciju trgovaca — Engleze" (Iz Voel-kisch- er
Beobachter) Francuzima su se prijetili: "Strijeljanjem
taoca naučiti ćemo Francuze da nas ništa ne može zaustaviti"
(Iz Pariser Zeitung) Nizozemce su deportirali u Ukrajinu i go-vorili:
"Nizozemska kao država je tek zamisao koja će biti za-bilježena
samo u historijskim knjigama" (Iz Der AngrifI)
Pa gdje je to onda gdje su oni mislili donijeti mir? Da ii
negdje u pustinji? Ili su pak ono nazivali mir kada su gradili
peći u Majdaneku i Trembljenki
Počeli su se dakle izmotavati i pobijati svoje pustolovine
Pa dok još uvjek strijeljaju i kolju nevini narod ujedno i jadi-kuj- u
Dječja tjelesa još uvjek kidaju na komadiće i peru svoje
krvave ruke
Kaže se da tko će se sjećati mora da živi I zaista čovjek
koji je izgubio pamćenje izgubio je pola svojeg života i postao
kratkotrajno stvorenje Ali sjećati se no znači samo živiti to
znači spašavati život spašavati buduće generacije spašavati
I samu zamisao čovječanstva
Bilo je časova u historiji koji 3u mudracima pobrkali pa-met
Ali Hitlerova Njemačka nije neka zagonetka ona je za-razna
uš Svatko sada razumije što je to fašizam ali svatko
se neće sjećati što je razumio u tom fašizmu Zaboraviti znači
oprostiti a oprostiti tvoriteljima Majdaneka znači roditi i uz-gajati
djecu za druge i još usavršenije peći Ja nisam političar
moja je zadaća da opisujem čovječanske osjećaje jer svaki
pisac je na svoj način psihologist Ali svaki pisac je takodjer i
moralista čak ako on nikada ni ne misli o moralu
Ja kao pisac želim istaći duševne izvore fašizma
Godinama su hitlerovci obradjivali mozgove svoje omla-dine
Kako su uzgojili svoje mlade fašiste? Uzgojili su ih u smi-slu
superiornosti S1 ijet sada zna što znači rasno i nacionalno
zaglupljivanje Kad bi svaka nacija zaključivala da je ona naj-bolja
na svijetu i prema tome tražila pravo za prevlast nad
drugima imali bi još više Majdaneka u 20-to- m stoljeću
Na čemu se zasniva njemačka glupost? Na prošlosti —
netko će reći Istina je dakako Nijemci 3u u prošlosti imaii
vrijedne filozofe glazbenike pjesnike i naučenjake Niti jedan
anti-fašis- ta neće grditi Goetha ili Beethovena Ali kultura nije
godišnji prihod ona je proces stvaranja Jedna nacija koja
pali muzeume i knjižare i hvali Schillera i Kanta je smiješna
1 odvratna
Nijemci se ponose sobom — kalu drugi U čemu se oni
ponos? Zar pohlepnošću Goeringa? Zar bludnošću Goebbel
sa? Zar glupošću i korupcijom svojih ministra? Zar Himmlero-vo- m
Industrijom? Ili možda se ponose njihovim tehničkim raz-viće- m
lijepoiom njihovih gradova i ugodnošću u njihovim ku-ćama?
Ali te stvari nisu stvorili fašisti sve što je Hitler stvorio
Je to da su njemački gradovi i industrija razoreni bombama
Treba znati i to da je Amerika još više tehnički razvijena- - ni-zozemski
gradovi su ljepši i uredjenije je u švicarskim kućama
Štoviše poznavanje tehnike ne može biti ponos nacije ako ima
na čelu razaroČku i osvajačku državu U fašističkoj Njemačkoj
civilizacija je samo sluškinja pustolovnih i odvratnih ciljeva
Zatvoreni trckovi za gušenje djece plinom su prirodni proizvod
njemačke fašističke tehnologije
Ne ne može se tvrditi da je utvara o superiornosti kojom
u fašisti otrovali mozak svoje djece proizvod prošlosti niti
——„„„ 4x„iiwu ymtJVJBi uruMNji se na praznovjeri na
vjerovanju u magičnost njemačke krvi na uvjerenju da sve
Sto je njemačko znači mnogo više nego sve drugo što nije
njemačko
(Nastavit će se)
Jugoslavenska izložba Londonu
Stojan Gavrilovi
Prisutni: Sara Kosinorić i tlr
Montreal Qu& — Ogranak Sa-veza
Kanadskih Hrvata u Montrea
Ju održao je svoju godišnju sjed
nicu u nedjelju dne 7 januara uz
prisutnost lijepog brojn svojih čla
nova rn otvaranju sjeanice pred
sjedatelj je najprije pozvao pri-sutne
da ustanu da odamo počast
palim drugovima u borbi protiv fa-šizma
a zatim se je nastavilo
dnevnim redom dalje
Sada kada je sjednica prošla
moram reći da mi izgleda da je
ova sjednica održana i vodjena kao
ni jedna do sada u dobrom redu i
raspoloženju Izvještaji Izvršnog
odbora kao i svih pododbora bili
su pomno saslušani konkretno i
jasno raspravljani i konačno sa
odobrenjem članstva usvojeni Iz
izvještaja raznih odbora vidjelo c
da su naSi članovi-funkcione- ri sav-jesno
1 sa voljom izvršavali svoje
dužnosti jedino moram podvući da
je prosvjetni odbor zaostao u toj
liniji Nedostatak je bio taj što
se nije više pažnje posvećivalo
prosvjetno-kulturno- m radu a na
ročito davanju veće prosvjete na-šoj
omladini Tu je bila manjka-vost
našeg rada u godini 1941
Razlog zato moglo bi se naći u
tome što su članovi prosvjetnog
odbora bili prenatrpani drugim
dužnostima i radom što u buduće
nebi smjeli dopustiti Inače organi-zacija
Je zadovoljavajuće korak-nula
naprijed sa svojim radom i
nadati se je da će u ovoj godini
još bolje kročiti naprijed na svim
poljima svoga rada
Sa brojnim stanjem članstva ni-smo
u prošloj godini išli naprijed
nego smo niži za jedan broj član-stva
i to iz ovih razloga: Osam
članova je otpalo koji nisu nikako
prisustvovali sjednicama za 8-- 12
mjeseci a takodjer nisu plaćali ni
članarine kroz ovo vrijeme dvije
članice i dva člana prestupili su u
svoju jezičnu organizaciju tj k
braći Slovencima koji su usposta-vili
svoju organizaciju 2 su člana
otišla u druge kolonije i 1 se prija-vio
u vojsku Sada organizacija
broji 71 dobro stojećeg člana i čla-nicu
(42 muška i 19 ženskih)
Kroz prošlu godinu organizacija
je održala 12 redovitih i 2 izvan-redne
sjednice Priredjeno je 5 za-bava
i to 3 u našem Domu i 2 iz-leta
(piknika) Saradjivall smo za
SRETAN JE ŠTO MOŽE
POMOĆI
ŠALJI? 50 DOLARA
Penticton B C — Zaista sam
sretan što mi se pružila moguć-nos- t
da i ja mogu učiniti svoj
skromni dio u velikoj I svetoj da-našnjoj
borbi svoga naroda koje-mu
evo šaljem prvu pomoć za no-vu
godinu i za nove pobjede u svo-ti
od $5000 Ovo je mali dar ali
ako svi doprtnesemo u novoj godi-ni
ovoliko biti će našem narodu
velika pomoć
Ova godina će biti zabilježena u
historiji čovječanstva ne samo kao
pobjednička godina nad zvjerskim
fašizmom već 1 kao godina koja će
udariti temelje novog života i
sretne budućnosti nas i našeg mla-dog
naraštaja Mlade generacije
slaviti će ovu godinu kao godinu
pobjede slobodoljubivog čovječan-stva
nad crnom reakcijom Stoga
svaki čovjek koji želi da mu se
ime nadje na listi pobjede i svetih
djela neka zato poradi ove godine
jer ako to ne učini sada lako ga
vrijeme može preteći i biti će pre-zren
od svega naprednog naroda
Zato neka nam svima u novoj
godini bude zadaća: rad za pobje-du
nad fašizmom!
M llećimorić
Kanadska mornarica
služiti će saveznici-ma
na Pacifiku
London 23 Jan — Kanadski mi-nistar
mornarice Angus L Mac-Donal- d
je ovdje rekao da će Ka-nada
veći dio svoje pomorske flote
--staviti u sražbu"saYeinika-~z-a- bor
bu protiv Japanaca kad jednoć pre-stane
potreba za prevažanje rat- -
r -- r materijala preko Atlantika
Kanadska mornarica tijesno će
uradjivati ia savezničkim brod- -
in a dok so konačno uništi i faši-- 2
neprijatelja na Dalekom
l t (Vavne sile kanadske mor-i- i
n i su stavljene na ras-- -
ii saveznicima u prevaža-- j
-- ati np materijala i drugih
„ j i nug kontinenta za Euro-pu
Tokom rata kazao je ministar
MacDonald Kanada je samo trgo-vačkog
brodovlja proizvela do bli
zu 4 milijuna tona nosivosti
ORGANIZACIJA DANAS BROJI 71 ČLANA
jednički sa bratskom srpskom slo-venskom
i rumunjskom organizaci-jom
i mnogim priredbama i akci-jama
za dobru stvar Najveću ik-tivno- 6t
sproveli smo u zajedničkoj
kampanji za pomoć narodima Ju-goslavije
gdje je uzelo učešća 3ve
naše članstvo i organizacija kao
cjelina prisajedinjena mjesnom Vi- -
BRAĆA RUSI POMAŽU
JUGOSLAVIJU
Niže pismo je upućeno na ured
Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
po drugu Jurišiću iz Nelsona a
glasi:
Priloženo u ovom listu naći ćete
poštansku doznačnicu u iznosu od
$2525 Novac je namijenjen za
pomoćni fond narodima Jugoslavi-je
U ovu svotu su priložili prija-telj
N R Sardich $1000 brat P
Fućak sakupio na delu izmedju
ruskih radnika $1525 Takodjer
vam prilazem sabirnu listu sa ime-nima
pa ako je moguće da ju uru
čite braći na uredništvu ruske no-vine
da ih objelodane kako bi bra-ća
Rusi vidjeli da je novac poslan
na odredjeno mjesto (Mi imena ne
iznosimo radi nečitljivosti istih —
Ur) Ovaj novac vam šaljem u
sporazumu sa bratom tajnikom u
Nelsonu
P Jurišić
VAŽNO ZA HAMILTON
Hamilton Ont — U 609 bro-j- u
Novosti Izašao je dopis o na-šem
radu za pomoć narodima
Jugoslavije to jest izvještaj ko-liko
smo sakupili u novcu i robi
te Imena prilagača robe Pa u
ezi stim želimo ovdje napome-nuti
Jednu nadopunu tako da
nebi imali poslije prigoora a
to je ovo:
Ma tko što radio svaki može
napralti pogrešku ali se to mo-že
ispraviti samo ako e vodi ra-čuna
o pogreškama Zato da ne-bi
imali poslije prigovora moli-mo
nas narod da nam u tome
pomogne Kako je našem naro-du
poznato da će izaći spomen
knjiga sa imenima onih koji su
dali svoje priloge za pomoć na-rodima
Jugoslavije pa zato mi
opominjemo sada ako slučajno
ime kojeg prilagača u robi nije
izašlo u izdanju od 18 januara
ili je dao u novcu za robu i želi
da i njegovo ime izadje u spo-men
knjizi onda se neka obrati
na adresu: L Mladjenoić 251
Hoach Road Hamilton tako da
se i njegovo ime uvrsti medjti
ostale
Dakle još jednom molimo da
se uzme u obzir ovaj naglasak
Još nije kasno i ako ima koja
pogreška može se lako ispraviti
Ovo vrijedi do' konca mjeseca
januara Toliko do znanja i rav-nan- ja
ako je komu pogreška
učinjena
Za mjesni odbor Vijeća
Joe Notoscl
Održali godišnju sjedni-cu
Vijeća i izabrali
novu upravu
Port Arthur Ont — Kako na
svršetku godine svaka organizaci-ja
ili svako društvo ima svoju go-dišnju
sjednicu na kojoj glavni
odbornici daju izvještaje Sto se je
u godini dana učinilo izabire se
nova uprava itd Tako i naša nova
organizacija to jest Vijeće Ka-nadskih
Južnih Slavena za Pomć
Slobodne Jugoslavije Imala je
svoju godišnju sjednicu na 29 de-cembra
na kojoj su odbornici pod-nosili
izvješće o svemu radu kojeg
smo u prošloj godini napravili
Kada su se svi zapisnici 1 Izvješ
ća pročitala primljena su po član
stvu sa pohvalom o kojem radu I
uspjesima je već ranije kroz našu
štampu javljeno Zatim Je došlo na
red biranje novog odbora u koje
su izabrana slijedeća braća: Za
predsjednika Viktor Dlažlna Curi-na)
podpredsjednika Nikola Vuj-nov- ić
tajnika Makso Ružić bla-gajnika
Petar Marohnić organiza
tor Vasilj Mraković odgovorni do
pisnik Mada Tapich pomoćnici S
Lulić i T Starfić Nadzorni odbor:
Joaip Baš (Pusa) Edvard Troha
i Grga Uremović tajnik odbora -s-akupljanja
robe Ivan šubat pomoć-nici
Frank Mali Ana Jelić Faba
Jurković Ivka Lulić I Canjar To-ni
Cimprić perovodja Frank Cim-pri- ć
Novo izabrani odbor ima za za-daću
da se sastane što prije i da
napravi plan za budući rad Vijeća
V Papić
jeću Takodjer smo usko saradjiva-l-i
i sa svim slavenskim demokrat-skim
organizacijama kao i proveli
kampanju za naiu novinu Novosti
Kada su se iscrpili izvještaji i
rasprava prešlo se je na biranje
uprave za godinu 1945 U većem
dijelu ponovno su izabrani stari od-bornici
i to kako slijedi: Predsjed-nik
Ivan Paškvan potpredsjednik
Franjo Denko tajnik Srećko Ken-d- a
blagajnik Josip Perožić Pros-vjetni
odbor: F Bcnko i I) Frga-čić
dramatski odbor: I Paškvan
Elizabet Tomašić Franjo Matošić
i Marija Frgačić zabavni odbor
Vence Ružić knjižničar Ivan To-mašić
za delegate u Svc-slavens- ki
odbor: I IJašić G hiček i F To-ma- šić
dopisnici: I Iiašić D Fr-gačić
l Marijan Polić organizator
G Iriček povjerenik Novosti I)
Frgačić nad odbor: S Kenda G
Iviček i Franjo Seršlć
Na koncu svega u kratkoj ras-pravi
članstvo je zaključilo da se
pošalje pozdravila rezolucija na
druga maršala Tita što je drugog
dana i učinjeno a koja glasi:
Drugu Maršalu Josipu Rroz —
Titu!
Mi članovi Saveza Kanadskih
Hrvata okupljeni na svojoj godiš-njoj
sjednici 7 januara 1945 u
Montrealu šaljemo vama velikom
i obljubljenom vodji našeg naroda
svoje tople pozdrave a preko vas
svima narodima Jugoslavije Mi
smo sretni da vam možemo izraziti
zahvalnost i duboko poštovanje za
vaše mudro rukovodstvo pod kojim
narodi Jugoslavije stvaraju novu i
mladu Jugoslaviju koja dobiva no-ve
snage novo srce i novi um
Mi sa osjećajem dubokog ushi-ćenja
pratimo vašu hrabru borbu
koja je svojim besprimjernim ot-porom
pokazala cijelom svijetu da
nema te sile koja bi naše slobodo-ljubive
narode bacila na koljena
Uvjereni smo da će pod vašim
mudrim rukovodstvom naša Na-rodna
Oslobodilačka --Vojska Jugo-slavije
sa bratskom Crver'jm Ar-mijom
uništiti posijan1 g natl-fašls- tu
zajedno sa domaćim iz'-jica- ma
i izrodima na tlu Jugosla-vije
U to ime želimo vam brzi I
sretan uspjeh
Za ogranak Saveza Kanadskih
Hrvata u Montrealu tajnik
S Kenda
NA SAM BOŽIĆ SJETILI
SE NOVOSTI
So Porcupine Ont — Ovdje
vam šaljem Money Order u iznosu
od 27 dolara koju svotu su daro
vali niže popisani naši radnici na
sam dan božica Na božić u večer
sastali smo se nas nekoliko kod
našeg brata i prijatelja Franka
Krizmanica koji nas je pozvao k
sebi kao svoje prijatelje 1 znance
i koji je zajedno sa svojom supru-gom
priredio bogati stol pun sva-kakvim
jestvinama i pićem Tu
smo se ugodno po našem domaćem
običaju veselili pjevali i razgova-rali
U neko doba u noći uz ovo
naše veselje i razgovor ustane
brat J Vančina te čestita sretan
božić svima na okupu sa željom
da bi drugi božić slavili u miru i
pogledu na sretniju budućnost Po-kraj
ostalog u svom govoru rečo
da bi bilo lijepo kad bi se prilikom
ovako veselog sastanka sjetili na
našu naprednu novinu Novosti ko
ja nas u ovim današnjim bumitn
vremenima vodi i upućuje putem
kojim trebamo ići k boljem 1 sret-nijem
životu
Svi su se prisutni složili sa pre-porukom
druga Vančine i izmedju
sebe sakupili gornju svotu u koju
su priložili slijedeća braća:
Po $500: Pavao županić Frank
Krizmanić 1 Roko Novine
Po $200: Ivan Vančina Mato
Krizmanić Josip Randich Mato
Stupić Ivan Gašparac Stojan Za
klan
Najsrdačnije se zahvaljujem svi
ma prilagačima I ujedno im želim
svaku sreću a našoj Novosti do-bar
napredak
Jedan od prisutnih
BRITANCI POTOPILI 84
JAPANSKA BRODA
London 23 Jan — Britanske
podmornice na Dalekom Istoku ne-davno
su potopile 84 japanska bro-da
— javlja britanski admiralit-- J
Pored toga nekoliko japanskih
brodova je oštećeno
KRALTICA MARIIA MISU
DOĆI U KANADU
London 23 Jan — Jugoslaven-ska
kraljica Marija namjerava se
nastaniti u Kanadi ako narodi Ju-goslavije
u plebiscitu odglasaju
protiv povratka monarhije Sobom
će uzeti svoja dva sina Tomislava
i Andriju
Naši junački i bratski narodi su se danas ujedinili
i postali su jedna neugasiva plamena
baklja jedinstva
Niže pismo ]o od druga Nikolo Kombola poručnika ka-nadsko
vojske kojeg jo uputio iz staro domovine na druga
Matu Siauša u Vancouveru Pismo glasi:
"Dragi druže Mato!
"Dugo je vremena prošlo od kako smo se zadnji put vi-djeli
Rastanak je bio težak Od onog dana do danas prošlo
je mnogo toga preko glave Bilo je neizmjernih poteškoća a
bilo je i veselih dana koje sam sproveo sa našim narodom
No ostat će mi jedni i drugi u dubokoj i nezaboravnoj uspo-meni
"Danas nema pera koje bi moglo opisati herojstvo i pat-nje
našeg naroda i što je sve podnio Historija ne pamti tako-vih
strahota koje su počinjene od omraženih okupatora i do-maćih
izdajica koji su pomagali i pomažu okupatore protiv
svoje rodjene braće Naši junački bratski narodi oni su so
danas ujedinili postali su jedna neugasiva plamena baklja
bratstva i jedinstva koje su zajedno sa svojom krvlju cemen-tirali
u borbi za slobodu svoje otačbine — za bolju i sretniju
budućnost novog pokoljenja
"Prolazeći Likom vidio sam po svuda ratnu pustoš Sva-gdje
se osjećaju ratni tragovi što su ih okupatori ustaše i čet-nici
počinili Ne samo da se to osjeća u Lici već je tako i u
svim krajevima diljem naše otačbine — jedni to isti tragovi
krvavog ratnog žarišta Narod su opljačkali i ogolili Narod jo
izgubio sve što je imao — svoja sela svoju djecu i svoje do-move
Sve su to opljačkali spalili i porušili okupatori ustašo
i četnici Ali pored svih tih patnja i strahovitih mučenja naš
narod nije klonuo borbenim duhom on je siguran u pobjedu
i u to da ćo očistiti svoju otačbinu od okupatora i domaćih iz-dajica
Te da će na ruševinama sela i gradova sagraditi slo-bodu
za koju su na stotine tisuća najboljih sinova našeg naro-da
dali svojo dragocjene živote čije su kosti rasipano po pla-ninama
i krševima kao pšenica po polju Te žrtve neće i nemo-g- u biti uzaludne Mato jer na njihovim grobovima rodiše je
junaci koji će razbiti i natjerati fašističke okupatore i domaće
izdajice u prah i popeo
"Danas sam dobio Edino pismo i on mi piše da tamošnja
braća seljaci još uvijek stoje na jednu stranu To jo žalosna
pojava osobito danas kada naši narodi podnose neopisivo
patnje i vode otačbinsku borbu protiv najvećeg neprijatelja
našeg naroda što ga jo ikada historija zapamtila Kada bi ta
zavedena braća pokušala da malo više misle u svojoj domo-vini
i svojima koje su ostavili na očinskom pragu a koji danas
muku muče isto kao i svi ostali i koji su ustali da doprinašaju
svoj dio za slobodu onda bi brzo shvatili da njihov put nijo
kojeg slijedi reakcija oko dra Mačeka Oni bi se već jednom
trebali uvjeriti da je Maček zabilježen duboko medju našim
narodom sa ostalim izdajnicima Pavelićem Nedićem i Mihaj-loviće- m
koji otvoreno služe jednom gazdi A da narod nije uz
Mačeka to potvrdjuju mnoge činjenice Gdje je nekada bilo
listom uz Mačka danas se stvaraju novi odredi Narodne Oslo
bodilačke Vojske niču nove brigade divizije i korpusi koji sa
junački bore protiv okupatora i svih domaćih izdajica Vrlo
je interesantno da ta zavedena braća još nemogu da vide ku-da
ih vode ti mračnjaci Cijelom svijetu danas jo poznata boi-b- a
našeg herojskog naroda i svaki pošten gradjanin divi so
uspjesima Narodne Oslobodilačke Vojsko i njezinog vodjo
maršala Tite čije će ime biti zlatnim slovima upisano na stra-nicama
najslavnije povijesti ne samo naroda Jugoslavije već
cijelog čovječanstva
"A sad moj druže Mato oprosti što ti nisam prije pisao
zato možeš naći razlog u gornjem opisu moja je želja bila
uvijek da ti se javim ali prilike svagda nedazvoljavaju Poz-dravi
mi sve drugove u Vancouveru a napose starca Antoni-ć- a
Bilo bi dobro da mi ostavite mjesto Postoji mogućnost da
bi se mogli vidjeti ovog proljeća Piši mi kako ti sada živiš
Još jednom pozdravi sve naše dobre prijatelje Ostajem tvoj
drug Q
Nikola KomboL"
"KADA BUDETE MOGLI NEŠTO NAM POŠALJITE
JER SMO GOLI I BOSI"
Ovo pismo su dobili Grga i Paul Barac iz VVindsora iz
starog kraja od svog oca iz Bribira Pismo glasi:
"Draga djecol
"Primite srdačni pozdrav od nas' Mi smo djeco još živi
a zdravi kako koji i vama želimo
co što da vam pišem neznam što
zdravlje od boga dje
še stanje evo već više od tri ljeta Draga djeco ja sam ostario
i oslabio više od misli nego od drugoga Vi ste daleko neznam
jeste li živi Drugi mi je u našoj vojsci već ima 33 mjeseca a
do kada će još biti to se nezna Ali se nadamo da će bog po
moći ovu jesen možebit se dovrši tome se svi nadamo i to
nam je najveća utjeha
Draga
"Djeco Što ću da vam pišem stanje naše neću da vas
bi ni kako bi vam opisao na
Otac"
žalostim Nego kada budete mogli nešto nam pošaljite jer
smo goli bosi gladni i dužni pak nas nemojte zaboraviti Ne-mojte
da bi slali u novcu nego ček jer novac neznam što će
biti snjim Znate da malo vrijedi kad kilogram kukuruza košta
600 kuna a tako isto i kg soli Drugo je još sve skuplje a do
novca se ne može tako da patimo da se više ne može Nosimo
more i tako kuhamo sol jer nema novca za kupiti
"I to ću vam dati do znanja da smo već 5 mjeseci na Kr-či- ni
Sva sela osim Podgore i Kričine morali smo izseliti ima
ih na Novom u Crikvenici i drugdje a najviše nas ima u Pod-go- ri
i Kričini Što smo mogli to smo uzeli nešto sa sobom dru
go što je ostalo to su sve fašisti opljačkali što nisu odnijeli to
3u uništili i tako smo bez svega ostali
"Draga djeco ovdje vam se javljamo samo da znate di
smo živi a kasnije ćemo vam opisati naše dogodjaje i naše
uništenje Pisat ćemo vam od svega i pisat ćemo vam opet
Cim budete mogli odpišite Mnogo pozdrava od svih nas Vaš