Novosti, February 12, 1948

              I
IMH
-
i
#
?
niii'niffli[1tiiilWhn mt 'mmsM&mšihsusmmmKim (fpir k--
I
STRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 12 februara 1948 NOVOSTI
Pujdiehed evftrv TudaY Thursdav and Sarunkrv bv the
Novosti Publiahing Compcmy
In the Croatian Language
Authorlzcd ai Secend Class Mali Post Office Departmsnt Ottawa
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th dav of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne Tračaju
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephono: ADelaide 1642
r2latl svaki utorak četvrtck i subotu u hrvatskom joziku
Sprema se četvrta grupa
Kroz prošlu godinu parobrodom "Radnik" vratile su se tn
grupe naših iseljenika u novu Jugoslaviju Organizirano pod
vodetvom Vijeća vratile su se 1292 osobe posebno onih 29
koji u se ukrcali u Vancouveru a oko 250 osoba se vratilo s
privatnim kompanijama
Na redu je četvrta grupa ili prva ove godine Prema iz-vještaju
tajništva Vijeća Kanadskih Jušnih Slavena u toku je
registracija za četvrtu grupu po koju dolazi parobrod "Radnik"
koncem aprila ili negdjo u maju
Masovni povratak u novu narodnu Jugoslaviju skupni
povratak-ka- o što to čine nali iseljenici u Kanadi i oni u Aus-traliji
jedan je od najboljih dokaza rodoljublja i uvjerenja u
novu Jugoslaviju uvjerenja kojeg su njezini demokratski sinovi
i kćeri u tudjini nebrojeno puta iskazali tokom oslobodilačkog
rata i sada u obnovi i izgradnji Oni se vraćaju ne samo zato
što ih vuče želja za rodnom grudom da so nakon dugogodiš-njeg
boravka u iseljeništvu ponovno sastanu sa svojim rodja-cim- a
i znancima nego i da pomognu u obnovi i izgradnji ra-tom
opustošene zemlje da doprinesu svoj dio u ispunjavanju
prvog Petogodišnjeg plana koji postavlja temelje mnogo bo- -'
ljom i sretnijem životu
Zato se naši ifeijenici ne vraćaju praznih ruku Oni svoju
uštedjevinu ulažu u fond rekonstrukcije iz kojeg kroz Vijeće
kupuju modernu mašineriju i alat Te oj i je narodnoj Jugoslaviji
danas potreban povratnici sobom svoje
nose strukovno znanje i sposobnost koju su tokom godi-na
rada u ovoj zemlji što takodjer mnogo koristi u tamošnjoj
industrijskoj proizvodnji i izgradnji nove industrije
Poslije dvadeset i više godina života i rada u ovoj zemlji
iseljenici su se njih nekolicine snašli vrlo dobro
prilagodili se' novim prilikama i već se istakli do mjere
da su mnogi od njih proglašeni udarnicima i novatarima na
rodu Pri dolasku u Jugoslaviju narodne vlasti su im dokstib
u na svakom koraku i za njihove potrebe učinile sve što
se pod datim okolnostima moglo učiniti Svaki je imao priliku
da po vlastitoj volji bira gdje se nastaniti i uposliti
O tome ml ne trebamo mnogo pisati jer to iskazuju oni
kroe nebrojena pisma koje i mi objavljujemo redovito u
svakom izdanju Dobili su borje stanove i jeftiniju stanarinu
nego su to imali u Kanadi nadnicu primaju kao i ostali rad
nici Jugoslavije prema njihovoj sposobnosti i naravi posla
Naravski raznovrsne hrane nisu našli u tolikoj količini kao
ovdje Pa to je i razumljivo U zemlji kroz koju se vodio strašni
čfttirigodišnji rat u kojem je fašistički neprijatelj bezobzirno
pustošio pljačkao i razarao ubijao i proganjao prigovarati
mogu samo slabiti i protivnici Prigovarati mogu takodjer sa-mo
oni koji se nisu vraćali sa namjerom da sa herojskim na-rodima
Jugoslavije podnose teret obnove i izgradnje da s nji-ma
dijele dobro i zlo i da jednako savlađuju sve poteškoće
dok svoj životni stupanj podignu na novu visinu ili oni
su očekivali da će svojom "mudrošću" biti iznad ostalih
%tf Y 1 - - _ v v
vo uvjerenje bolju i sigurniju budućnost snažnu zajed-nicu
bratskih ravnopravnih naroda
To znaju i osjećaju naši iseljenici pa se slogo
vraćaju se radje danas nego sutra jer maju da
ne samo
naše
prijateljskoj propagandi
J±5Ni
_
jufu
v
BBBBBBBhBBBBBBBBKSHfJfel&9?8' lBf17BBMBBBBBHBBSBBBBBBBBBBBBBBBksB9nVfr&"' Jdai&& zPS TfSrBnSBBnnBBnnBBnnBBnBnnrBaBT W3T %P9iB%SBmBmBmBŠBRu BnBnBBZSMr' ' -- TiSSBnnBEsB k HHrf "fl £ ZđBnHHtBBnK šw '"BBBBllč' ' 'VBBHBflhHBsH'°HSBlBflBBBHMfj Ti 2£ jHKćraK
bLLHb c"'t0t 0BHnRH9LLvM9lBBHfti w rtHHKR
Wti SbbbhSHbbIbbbhI umt ffjBsnsnnKAkisnsnsnMsJ
I I3f VSE Hl Wl C1BnSBBBBBaBBVsaHBT1M&v9BBBBHSlBlBB "SBtei'lfcsjBtf" 4Wf T Tfm fHBBBBBBBBBIBKEBr 1 Ji9flkBBBBHD Sf J +
T OE rit ' EjtS
KAllH I BBBBBBBBBBLB # J fiflsnBnBnBnBnBnBnBnB fcy ' " Ai~"ŽBBJsK~Si_ ŠC_ 1 lllS H ŠBBBBBBBBBSh 3 BBnSLBnoBBBnBBnBnBi rJ ?" M £3PSw lBBBBBBBBBBIBBVtiB m
gftjl ffltfysBMriF % i žOjBEŠByf iiBHilrfc
ffc Br%fc_ TJcT r KmEu3rw I SJbbbhbbbbbIbbbbbbbH r FuIHbbHbKjPIIbvb BBbBBBsHbBwBmssTtHeVlTvt'rJ'TU!7aiaBBsBBBMBBMBwMJttlUB5miSSMBrylUayfB¥llB?BMEBBsBBBBBMBMBi Hk" XssSsYIfWft? ' ' 'z&HtHutnVsVVt'&i
BBnBnBnBnBnBnBnBnBnBnSnBT -- raBSiMBsfsKlflLKSw i f7Sftnr"štSll fijiJftjh%'K3SBBJBBBJHPJEwi
Tri povratnika iz Kanado na radu ljevaonici željeza Daruvaru S lijeva na desno: Al-be- rt Orlando iz VVindsora Pavao Pavelić iz Vcllanda Pavao Paško iz Hamiltona
Velike radne pobjede
poljskih trudbenika
Trećeg juna 1947 godine kgla- - vjeStačkog prediva Ispunila je go-- nom Je predvldjeno da se obradiva
san je u poljskom Sejmu budžet dišnji plan 15 dana prije roka U površina u toku Jeseni proJIe i
Trogodišnjeg privrednog PrcS0J EodinI obnovljene su I pui-- proljeća ove godine poveća a mi- -
ekonomske obnove I izgradnje IV ten' " rad dy'Je ve"ke f0™1™ Ui™ h'kta? 61° p!ana
I vjestačkog prediva u i u već je dosad
ljske Repubhke Sedam mjeseci TomaSovu Većina tvirnica Indus- -
poslije Izglasavanja tog budžeta trlje koža premaiile su plan rian Ugradnje I obnove VarSa- -
narod Toljske slavi svoju veliku ve u toku 1947 Z0'1™ Je
radnu pobjedu u TrogodiS- - " ™™ 1™'w mn ™ "V™ V"™"™ = graujen godine su tvornice proiz- - veliki broj zgrada za državna nad-nj- g plana Tlan za 1947 godinu ve]e 4SIOOO tona Šećera Plan le ' leitva I drultvena ustanove Po--
ispunjen Je i premalen u svim
granama privrede Ovaj veliki us-pjeh
postignut Je zahvaljujući
zdravoj politici poljske narodne
vlasti i bczprimjernom radnom
heroizmu Širokih slojeva poljskog
toliko Ni to nije sve Naši naroda Vlada sa strane
stekli
nali osim
tolike
susret
će
sami
koji
plana
okviru
učinila Je sve da stvori povoljne
uslove za napredak I bolji život
poljskih narodnih masa S druge
trane radnici seljaci i narodna
inteligencija uložili su sve svoje
snage za podizanje ekonomske
moći svoje države i učvrMenJe nje
zine nezavisnosti Nikakva prijet
nje iivana niti rovarenja izdajni
ka unutar zemlje niti pak poznata
"diplomatska djelatnost" ameri-čke
i engleske ambasade u Varša-v- i
nisu mogli da ometu poljske
trudbenike u iivrtenju njihovih
zadataka niti da im skrenu pažnju
s onog Sto Je zanlih bitno i ito Ih
vodi ljepioj budućnosti Trubenicf
Poljske znaju da se zalaga-njem
i požrtvovanim radom u ob-novi
zemlje odužuju onima koji su
svojom krvlju iskupili današnju
nezavisnost domovine Oni znaju
da ljepše 6pomenie ne mogu po
dići žrtvama Osvjencima Majda-nek- a
i drugih hitlerovskih gubili-it- a
nego što je to obnavljanje i po-dizanje
tvornica koje rade za po-ljski
narod za njegovu Republiku
koje ubrzavaju brisanje krvavih
tragova posljednjeg rata i prido-nose
blagostanju poljskog naroda
I njegovoj sigurnosti
Jedna od najvažnijih privrednih
grana Poljske proizvodnja ka
izvoz
stala
ako svoj dok MPl
kad l"°1
koji
vrate
plan
B°ainu
tako Polj--
gasna
grad- - ""rprostro r Vl prema
-- j teku robe više nego šo'oWu
prošlogodišnjim
6835
tona
plan 1947
dana prije roka
Plan
posto
koja u
cvej
plan
101 post
iznosi
Trogodišnjem
čija
važni
koje
tamo veoma
roku
Odri
demo--
koje
slave
iNije cuao tamo nego cuao sto vec skero 7Z
tiglTu to "?5OR"-poTtg!- jf 2t?S£Ti? postavili u si sve uvjet Oni UvadjeB " raja goaWin(e oblU itr — -- -" j = iedinstvo narodnu vlaat _ul n mokratske Poljske indm- -
nje u rukama Petogodišnji plan dobrovoljce udar- - kl to- - J JJJjJJ ["JJJL T'LIa!
ruke i novatore Oni pjesmom i enog više nego što j j Mana gj"""
oni DOBJeduiu nrtaernivu anraHu i v lin rori nmnVAlAHi " '" ""' " h™iuj™i ire--
u u
i
mnogi
— su
'"
~1j
bf
aJer
—
tome plan ' Prošlogodišnji plan ora-s- a
1028 posto pove-- 1 nja u Pla
produkcije kamenog uglja
i njegov se povećao za 25
posto Zahvaljujući visokoj svije
sti rudara Poljska je u red
potrebiti Jugoslaviji u podizanju njezine privrede Nekoji mi- - najvećih proizvodjača uglja u Ev-s- k da je bolje odlazak i podekoju se istovremeno najvećih iz-moš- nfe
prilike da dodju vBika-- poprave pa gkrvnije golo- - poVa
rodoljubom i sam nešto doprinijeti Mjednici treba nešto Au ne koristi to
žrtvovati I gvoje preimućstvo da bi na te-ze- m-
ondaDrugi seTonajdeajduandaas iluzinjaaprSakvuitpioćajošje dandaoslatrakvpaa ddaa sjee etIoJkeonvormšislka smailaizepkmoallkjiataimčvkaiprsiktiaksapoiatalkis-nemogbući-kje)e
posnvati nt svakodnevnih troškova a još manje ne-- tičkim uredjenjem prvenstveno sa
Sto prištediti Uz dolaze dani krize i besposlice ' koja već siai'nJnin Američkim Državama
obuhvatila nekoi'e miii državne željeznice pre- -
lošima
spriečiti FNRJ koja Tekstilna Poljskoj
stoji puta učini nikakva bila
umanjiti Jugoslavije očima Toivo-nj- a pa
ujjuujci-- j:
Izvršen
premalen visokoj posto tvornice poduzeća elekmtrniočgnee na spa
ska Je postala Jedan od najvećih centrale električna mreža
izvoznika šećera u vodovod Uspostavljen Je
ki saobraćaj Kolika je ljubav
premašili su:" za naroda njegovoj
JO lrjer godine prikupljeno za
yela za posto VarJave oVo U40000000
Je planom bilo
preaviajeno rroizvoanja porcuia
na dostigla je u godini
gotove Mineralna indu-strija
izvršila je za
17
proizvodnje električne
energije izvršen 18 decembra
prošle godine Je
343700 Proizvodnja električne
energije povećala se C6 u
odnosu na godinu
električnih aparata je
stalnom porastu je
godišnji već 10 novembra
godine to sa
Ukupna proizvedenih
preko 19200000
U poljskom planu
velika je pažnja obrađena obnovi
Zapadnih oblasti industrija
predstavlja faktor za obno-vu
podizanje cjelokupne poljske
privrede Odmah poslije rata Za-padne
su oblasti predstavljale go-milu
ruševina Medjutim poljsko
stanovništvo tih oblasti je
naseljeno to krat-kom
shvatilo je značaj pra-starih
poljskih krajeva
Njisl zahvaljujući pomoći sto obnovila
za izgradnju sreće „ imedu bratstvo nradarvo nroisvoci 'immc Njihova
vlastitim rudari Iskopali su 1626675 ™
sa odlaze na posao sa posla na
m
vra-ćaju
godišnji je ispunjen sjetve
Usporedo to potpunosti je izvršen
ta- -
bude
treba rolJka
slučaj
to
Poljske nMni!!ii
Ispunila
britanski ministar
financija Staford Cripps odriao je
danas konferenciju za Kampa na
je govorio srtuaciji bri-tanskoj
industriji čelika je iz-med- ju
ostalog ukazao na to ee
u Britaniji vladati oskodka čelika
slučaju ako bude pos-tignuta
predvidjena proizvodnja
iiMSm
prijeetoljnkl dokazuje to što Je
Ovi uspjesi je postigao
Poljske predstavljaju is-tovremeno
udarac medjunarodnoj
reakciji koja je na sve moguće na-čine
težila preko agena-ta
Anderaa MikolajČika drugih
izdajnika onemogući demokratiza-ciju
Poljske Napose ovi uspjesi
predstavljaju udarac po Winsto-n- u
Churchillu svima onima koji
u se usudili da ospore neprikos-noveno- st
poljskih granica na Odri
Njisl Ispunjenje premašenje
zadataka is prve godine Trogodiš-njeg
plana jete jedna od garanci
tih granica su nepromije-njiv- e
koje će uvijek ostati takve
jer ih čuva narod odlučan da-lje
neumorno radi na njihovom
Narodi Narodne
Republike Jugoslavije koji tako-djer
pobjedu izvršenja zada-taka
iz godine Petogodišnjeg
plana raduju se uspjesima polj-skih
trudbenika jer će ti
uspje-- ri pridonijeti blagostanju
bratskog naroda Poljske podiza-nju
njegovog životnog standarda
Istovremen narodi Jugoslavije sa
nemaju je su pos' kratske vlade ih zaaovoiMivom vijest o
kratko vrijem- e- rekao jedan Narodi Jugoslavije "imi od?e potpunosti Danas su — r-i- — r™-- l""! blagostanja
J
uglja
ćanjem
odloše
UKU u
ugiJu
će što
nrnHnv
Evropi
aparata
kojoj o u
u
znaju
logMutaja postignuća više
učvrstiti širokih narod-nih
stasa Poljske će pridoni-jeti
jačanju dmkradje u toj
bratskoj
M D
BRITANSKI MINISTAR FINANCIJA PREDVIDJA
OSKUDICU ČELIKA I 1948
dogradnji i iznositi će oko jdnu
peunu isporuka u 1947"
Jeaa je predstavnik štempe
upitao Cripps U je to sma-njenje
u resi američkim zahtje-vom
koji Je postavljen kao
za "pomoć po Marth&llerom pla-nu
naito odgovorio da
američko ministarstvo vanjskih
posševa ima razumijevanje po
ima iznimnih slučajeva da se nekoji usbjed najbolje U prevozu putnika postignu-- 1 £bf SlS SS ?SJdi 5:iarlU hT°d°'
voljo nemogu vratiti jer ih je život i rad kroz dvije decenije °e '30 P godišnjeg plana a na MđaJem UU) bi rai
toliko ovdje povezao da moraju ostati dulje vremena za t'retnom "obraf Ju h samo! pos'u izgradnje stalno FUnjcn " Pto Itevrneno diHmMno kritfovozodiinie po--' tvornica Cripps Je jasno odgovo- -
žele
riTrri!"" domaće industrije prema se ove godie pristupiU
Četvrta grupa upisuje se za povratak upisuju se oni wva vaupatvi ili uui uaau tome potrebe industrija os-- 1 poaanju non ivornica
od četvrtine cjelokupnog iLt biti pioniri u izgradnji novog drusiva gdje radni narod voznog parka šina Sada je me- - at ne"d°voliene Zjno je Ix ovliniOS crippsovog
sprema
svojim
tvorac i kroiiteli vkiatite budućna-- H 7nrriuS dlntl™ i? ♦„ T„m„ aa -- nPP ao pwi- - nja proizlazi kao bitno da
demokratsko iseMeništvo neće ni u Knd tvt
'
teretnog transporta u usporedbi sa ™ 8manJn investki- - gtwka Bema n
koja je najprostijim i kleve-- 1
1938 odinom
laraa poicueavaia njihov povratak u i na- - industrija u da to i ovaj Ali propaganda nije Premašila je za prošlu 1947
u stanju ugled nove u naših iselie-- 1 za
-
i
—- - ov
& B
u ui
-i- -
i
i
i
i
t
7
robe
go-dinu
1938
prošle i
i
i u
na i
i
i ssg
i
i
i
j
London —
i u 194S
I JA VCItailJIIJC UVUM&4
BimiB n-mjm- iiW!l
Jući
1947
zlotl
u
narod
i
svojih
i
i
i
i i
koje
i
i
prve
i
primam
još
zemlji
U
s
uotev
za
Istina
fraaaJe
e PJ
trebe I neće
koii nekih
e
i i6 I
neao ♦ a'kinu
I
l P°sl°- -
UICUTl'iJ
rad-ni
izlaga'
mo-- ifmicin rrain tfhnifltl zasctalii
čelika građevinskoj induitrijt todastrfja £ & fma„jitf pro-izgrad- nju tvornica i zgrada biti Će gram kapjumfl Isto
KORlLlCUIi ONIH STO
ZASLUŽUJU PREZIR
Piše ILJA ERENBURG
j uxbudjenjem čitamo brzojave
i Francuske Francuski narod po-novno
mora se bori za nezavis-nost
svoje zemlje i za gradjanske
slobode Ova borba nije počela ju-čer
ne će sutra završiti Istina
francuske novine javljaju da se
gospodin Ridault "zadovoljno nas-nijcii- o"
saznavši za prekid štraj-ka
Mcdjutim znamo cijenu
ovom smiješku: na francuskom je
ziku to se kaže "praviti veselo lice
uz lošu igru" Gospodin Bidault
shvaća da su dogadjaji posljednjih
nedjelja samo epizoda trajne epo-peje
0 borbi koju vodi francuski
narod možemo napisati mnogo uz-budljivih
stranica Ali ja sada že-lim
da govorim o drugome: o lju-dima
koji zaslužuju prezir koji
ponovno izdaju Francusku
Ratoborno kukavice kojo su god
1940 na prvu paničnu vijest pre-puštali
svoje vojnike sudbini da-nas
teže za slavnim
nad slabim nenaoružanim ženama
Industrijalci i krupni posrednici
koji su zaradili u godinama oku-pacije
milijune i milijune danas
žele uguiiti gladju one Francuze
koji su so borili u brdima Limou-sin- a
Savoje Dauphincje i koji ni-su
pustili iz ruku zastavu svoje
nacije Kameleonu politike stari
prijatelji Oustrica i Staviskog pr-ljavi
kuhari parlamentarne kuhi-nje
socijalisti kojL su stekli prak-su
pri "umirivanju" radnika ko-medijaši
Munchena Ilum koji Jo
energično zatvorio vrata pred za
štitnicima republike i
koji ih Je melankolično poluotvorio
pred špijunima Ueichsvvehra pija-ni
skandalisti poput Daladicra i
trijezni poslovni ljudi poput Hey-nau- da
general koji mijenja konja
Djevice Orleanske za američku li
muzinu probisvijeti
brbljave! — svi se oni užurbano
za 85 Zahvalju- - dignute su obnovljene prihvaćaju patenta naziv
produkciji
™"
2j0
je
Proizvedeno
kv
za
Proizvod-nja
vrijednost
j€
ma
Oa
da
da
ja
da
osiguranju
Federativne
da
je
je
jedinstvo
ito
slavenskoj
da
je
-- -
ili l
da
uiitiv
tri
je
"piUlnih
Za
investicija
da
mi
pobjedama
španjolske
špekulanti
sitelja domovine Kao što su svoje-dobno
vichyevske izdajice prodale
Francusku za barut ss-ova- ca I vre-ću
krumpira tako su i sada izda-jice
iz socijalističko-katoličk- e koa-licije
spremni izdati domovinu za
koru američkog kruha i suzne pli-nove
Na prvoj stranici lista "Au-be- "
glavnog organa gospodina
Schumana pored pobjedonosnih
obavještenja o umirenju radnika
možemo pročitati slijedeće radosno
saopćenje: "Marshall nam je obe-ćao
250 grama kruha na dani Zah-valjujući
predstojećoj američkoj
pomoći dnevno sljedovanje kruha
povećat će so od 200 na 250 gra-ma"
Kto po što cijene slobodu
nezavisnost Francuske američki li-hvari
i katoličkl-socijalistič- ki me-šetari:
pedeset grama kruhal
Današnje vodjo Francuske poku
šavaju premašiti svoje američke
mržnji prema sovjet- -
i klevetanju nim ljudima da
ske države
U onim godinama kada Ame-rikanci
i Englezi svakodnevno po-niiav- ali
okovanu Francusku kada
su je sahranjivali licemjerno uz
dižući i dijelili njeno nasljedstvo
nikad u sovjetskoj zemlji nisam
sreo čovjeka koji bi izrazio sumnju
u dostojnu i veliku budućnost
francuskog naroda S ljubavlju pi-sale
su naše novine borbi fran-cuskog
naroda Smatrali smo ga
našim saveznikom i prijateljem
Stvarna ljubav neprovjerava se na
banketima i slavama nego u da-nima
iskušenja Danas kao i prije
nijedan Sovjetski čovjek ne sum-nja
dostojnu 1 veliku budućnost
francuskog No Ja ne mo-gu
da ne govorim negodovanjj
koje me objzima koje obuzima
ve sovjetske ljude kada vidimo
kako kapitulantl iz Vichy-- a poku-šavaju
ocrniti heroje Staljingrada
Predamnom leži pismo koje mi
je uputio 7 veljače 1944 predsjed-nik
"Udruženja lotarinskog križa"
u Saint-Louis- u gospodin Camaui:
"Članovi Udruženja poručili
su
ske U vašim riječima postoji
nešto što ne vara vi ste prija-telj
Francuske za Francuze
je danas najdragocjenije sazna
ti ima prijatelje i
da nije u svojim pat-njama
U trenucima propali
našeg blagostanja vidjeli smo
kako su neki naših prijatelja
bili spremni odbace
drugi baJ obratno Još su čvršće
stali uz Sovjet-ske
Rusije vaš je glas jedan od
takvih prijateljskih glasova Od
vas smo čuli samo riječi iskre-nog
prijateljstva Prije 25 go-dina
postojali su uslovi da
se medju našim državama etv-- ri
pravo i istinsko prijateljstvo
Ali medju nama Je bio
zid sada znamo tko ga je
gradio i s kakvom namjerom"
Naveo sam taj izvadak iz pisma
- irnziriiiii ivnin isxi ___
1946 godinu Državna Cripps — će najunosnijih britanskih industrija pacije koje danas
--WWHfWilB
Cripps
vladinu većinu Tada su oni nama
vidimo kakva
Je njihova Nedavno
su banditi razbili prostorije druš-tva
"Francuska-SSSR- " Parizu 1 uništili sovjetske knjige Grado-načelnik
grada Blanc-Men- il je 7
studenoga ukrasio općinsku zgra-du
s francuskim i zas- tavama Danditi su rastrgali sov- jetske zastave Naravno sve se to
može smatrati kao privatna inici
jativa nepoštenih ljudi ali za ban-ditima
i razbijačima ne zaostaje
ni francuska policija za koju od-govara
gospodin Moch socijalista
po nazivu 1 po profesi-ji
Francuski policajci s pomoću
dva tenka i dvije tisuće bajuneta
napali su sovjeteke žene i djecu u
logoru Beauregard Francuski po-licajci
pokazali su se
učenicima Himmlera (godine oku-pacije
nisu im proile uzalud) oko-va- li
su u lance i rijedjali sovjet
ske grajjane Jlošda će netko reći:
francuska se policija nikada nije
proslavila svojom učtivoSću Ali
francuska diplomacija malo se Č-ime
railikuje od francuske policije
Nije to bio običan žandar "flic" n
raskršća nego profinjeni diploma-ta
ito se osudio ©klevetati sovjet-ske
oficire koji se nalaze u Fran
cuskoj On je morao da se pokloni
ovim oficirima i svim sovjet-skim
vojnicima koji su
oslobodjenju njegove domovine —
Francuske Medjutim savjest ne
kotira na pariškoj burzi kotiraju
samo dolari i Ne
gdje se danas nalazi
Camous Zna 11 on sada kao što je
to znao prije četiri godine tko po-diže
novi zid medju Francuskom I
Sovjetskim Savezom? Razumije li
on kuda vode Francusku njeni da-našnji
vlastodršci?
Nismo potapljall francuske
brodove Nismo mi prisvajali fran-cuske
otoke Nismo se mi dogova-rali
s izdajicom Darlanom Ne to
nismo bili mi To znaju svi Fran
cuzi ali nije zgorega da Jed-nom
na to podsjetimo debelj-ković- e
iz buffeta Narodne skupšti-ne
koji žele da se prikažu lakomi-slenim
i dražesnim leptirićima ko-ji
med sa svih cvjetova
Mi smo prvi primali Nacionalni
komitet oelobodj'nja Mi smo prvi
zaključili savez s preporodjenom
U godinama rata ml
smo se hrabro borili protiv hitle-rovaca
koji su gazili kamenje
Pariza Kao braću smo primili avi-jatiča- re
"Normandije" koji su u
našoj zemlji u poznah" ito Je pošte-no
vojničko prijateljstvo Dali smo
nakon rata Francuskoj ifta i to
ne zbog izobilja u našoj zemlji ne-go
zbog izobilja plemenitosti u na-šim
dušama Ja znam da se takve
gospodare u stvari ne spominju medju poite--
skom narodu sovjet-- 1 Ali sumnjam će
su
o
u
naroda
a o
a
a
itko priznati kao poštene ljude da-našnje
vlastodriee Francuske
Vidjeli smo još prije rata soci-Jalističko-katoli-čku
koaliciju na
poslu Vidjeli smo je kada je plje-skala
Daladieru nakon Munchena
Katolici su mahali kandilom n
Rlum je govorio: "Malo mi je nez-godno
ali izvanredno lijepo' Mu-njevitom
brzinom su gospoda
u uvibnju god 1940 osvajali sta-nove
radnika i isto su tako mu-njevito
nakon mjesec dana preda-vali
francuske grado-ve
Treba podsjetiti da Je ministar
pravosudja Serol koji Je pred do-lazak
hitlerovaca uredio koncen-tracione
logore za komuniste i koji
je kriv za pogibiju mnogih tisuća
heroja socijalist U proiiooti
su iz redova francuske socijalisti-čke
stranke izlazili pojedini izdaj-nici
poput Milleranda 9da su se
francuski socijalisti amerikanizi-rali
domovinu ne izdaju pojedin-ci
nego svi skupa u tabor nepri-jatelja
naroda prešao je čitav štab
stranke s izbljedjelim zastavama i
novim američkim kovčezima Prva
U inAaf ni(alitMOnWAtjlUlra
mi da vam Izrazim priznanje koaliclJe bila da podigne neproboj-z- a vašu obranu stvari Francu- - n lJd jzmedju FraBeuske i SoT
da Francuska
usamljena
od
da nas
nas Sa strane
svi
podignut
i ml
industrija provedeno
zahvaljivah Danas
zahvalnost
sovjetskim
provokator
dostojnim
pripomogli
budjelari
gospodin
mi
one
sakupljaju
Francuskom
ova
Nijemcima
bio
jetakog Saveza Nakon napada po-licije
na logor Beauregard list
objavio je nešto po-put
detektivskog romana: zgrada
sovjetekog trgovačkog predstavni-štva
u ulici Faisanderie tobože
predstavlja "tajno skladište" dk
"naredjnje broj 141 iz Moskve
predlaže da se za Pariz koncentri-ra
čitavo oružje u rajonu Auteuil
a za Francusku u rajonu Montan-ban- "
Ti lopovi jedu uzalud ameri-čki
kruh Oni su lijeni da izmisle
nešto novo nego jednostavno pre-pisuju
"senzacionalna" obavješte-nja
iz francuske fašističke štampe
u godinama 1930-194-0 Sva su U
tajna skladišta oružja mistični te
retnjaci tajni podrumi i lažna na-redje- nja
meni već davno poznata
Francuzi znaju čime i kako ni za-vršile
igre protusovjetskih provo-katora
iza Munchena slijedio je
jer ga nisu sastavili ni komunisti Compiegne i četiri godine njema- -
ove godine dodijeljeno za dvije pe-- uko yak fc M tM Amerike ni[partizani ni franc-tireu- ri nego čkog ropstva Sada stare Izdajke
nika rja neće ni u buduć tine manje čelika nego proile go-- nmnnirrTinnni "Udruženje lotarinskog križa" u pripremaju novi posao Zamah Iz- - i-r- JI - mriniwii mun°S prediva povećala se 1947aine "Urugo najznačajnije sma-- j - '~ ~ —"—"' koje su ulazili degaulisti socijali- - daje je veći: odmah se prodaje
I
za 23 posto u odnosu na njenje doznaka čelika — rekao je na od osnovnih najrazvljenih i Kti katolici radikali — dakle gru- - francuska nezavisnost
biti u bro-- I predstavljaju
1 )i —
i
j
1
♦ i -
I
I
i
1
1
u
kao
znam
još
I
In-transige-ant"
-- - - — -
ili
(Nastavit će se)
I