Nase Novine, April 18, 1985

              6— NASE NOVINE, February 21, 1985 FACXFTCJKTO
J5
NA EEBU SU INBIJANCI
Novinarka Marjorie Nichols pise
u listu The Sun (Vancouver, B.C.)
da je socijalkrediterska vlada naj-prij- e
napala drzavne sluzbenike.
zatim ucitelje, a slijedeci na redu
su lijecnici i Indijaci
U stvari, Indijanci su uvijek bili
zapostavljeni — tretiraju ih kao
najgora stvorenja
Sada se vodi borba oko sjeco
sume na otoku Meares, koga Indi-janci
smatraju svojinom. Kompa-nij- a
MacMillan Bloedel je cak isho-dil- a
sudsku odluku da moze sjeci
sumu na otoku
Slijedece pismo Indijanke Do-rothy
Ursaki r. Brunaby, B (' ured-nistv- u
hsta The Sun je dosta pouc-no- :
"Ja imam 77 godina i ja sam Indi-janka- .
,Ia sam slusala. promatrala i
ucila.
Godine 1860. bijeli ljudi su poceli
da zaposjedaju zemlju u B.C. Svaka
bijela osoba je dobila 320 akera. Se-damnae- st
godina poslije, nakon sto
je najbolja zemlja bila zauzeta. na-m- a
Indijancima je konacno dato 10
akeri losije zemlje za porodicu od
pet clanova ili dva akera za svakog
Indijanca. Zasto tako malo? Zato,
receno nam je, sto mi ne trebamo
zemlju (za obradivanje) i mozemo
uvijek da lovimo divljac i ribu kao
Sto smo uvijek lovili
Receno nam je da ce nam za zem-lju
biti placeno kad se potpisu ugo-vor- i,
da cemo biti pravicno tretira-ni- ,
a u meduvremenu da nastavimo
loviti, dokdodu ugovori. I. o da, dali
su nam prieere (preachers) da nam
pomognu moliti. Bog zna, mi smo se
molili. I dok smo mi molili, bijeli
ljudi su zeli plodove naseg bogat-stva- .
Molitva nije pomogla. Ugovori
nisu dosli (potpisani).
Stari H.R. MacMillan je zeo oko
obala B.C. On nije odnio sve, kako
su ucinili drugi. On je nasoj djeci
ostavio Cathedral Grove, blizu Port
Alberni, da vidimo kako su izglo-dal- e
indijanske sume. Kakav do-brocinite-lj!
Mi smo se cudili sto je
tako dobar, ali nitko nije pitao.
U svakom slucaju, njemu su podi-gl- i
spomenike, nama je ostavio ne-kolik- o akeri indijanske sume. Kao
sto vidite, nama Indijancima je ta
suma trebala za uspomenu. Mi Indi-janci
nismo imali kuce u Evropi
gdje su utemeljeni drugi jezici, kul-tur- e
i vjere. Za naslrajnost je ovdje.
I to sada.
Mi smo voljeli svoje zemlje i
htjeli smo da ih ostavimo svojoj dje-ci.
Neki rudari, drvosjece i ribari
ne mare da svojoj djeci ostave zem-lju
jer ce, kad nas operusaju, s dje-co- m otici drugdje da oskrnjuju
nove zemlje. Isto kako su ostavili
prije nego su dosli ovamo.
Ali mi Indijanci necemo navalji-vat- i
na zemlju jer ne idemo nikuda.
Neki bijelci love ribu dvije godine
i onda pomiSljaju da imaju veca
prava od nas Indijanaca, koji ribu
love hiljade godina.
Korijeni bijelih ljudi su u Evropi
i drugim dijelovima svijeta. Nasi
korijeni i korijeni nase vjere su u
nasim sumama i potocima. Ako po-z- ar
uniSti Cathedral Grove, izgorit
ce i MacMillanov spomenik. To bi
bila tragedija.
Pogledajmo kako su tretirali (ple-me- )
Musqueam. Bijeli ljudi su im
uzeli sve osim dva akera po osobi.
Oni su Musqueam-- e opkolili blat-ni- m kanalima. Oni su im oduzeli
njihove tradicionalne izvore vode.
Nisu im ostavili gdje ce loviti div-ljac
i ribu. Onda je vijecnik (Van- -
couver-a-) George Puil, onaj mudri,
dobro informirani historicar, umje-st- o
da Musqueam-im- a ponudi ugo-vo- r
ili placu, ili umjesto ponude za
obnovu vode i ribolova, rekao: "Pri-silit- e
ih da plate, ili im oduzmite
vodu"
Mozda bi trebalo da promjenu
mie otoku lona i da ga nazovu otok
Puil, kao sto su uradili za MacMil-lan-- a
Mozda In bilo dobro sve lmenova-t- i
u cast bijelih ljudi. Poslije svega.
oni su mnoge stvari sacuvali za se-b- e
Kao sto je imenovanje rijeka
Eraser Prema Eraser-ov- u dnevni-ku- .
on je stalno padao u rijeku, a
Indijaci ga izvlacili. Stari Indijanci
kazu da je u vodi bio duze nego bilo
koji Indijanac, pa su stoga rijeku
nazvali njegovim imenom. I podigli
su mu spomenik, uprvo kod rezer-vat- a
Musqueam.
Historija nase zemlje je stara hi-ljade
godina, ali za bijele ljude naj-vaznijih- su
zadnjih 150 jer te godine
cine historiju bijelih ljudi u ovoj
zemlji. Po svakom pravilu (pa i
onom po kome Socijalkrediteri od-rzava- ju
izbore), ta historija je sra-motn- a
i zlocinacka.
Mozda bi trebalo da se udruzimo
u podizanju spomenika otoka Mea-res
(kad posijeku sumu) da slavimo
nacionalni (ili bar provincijalni)
praznik. Praznik bi trebalo nazvati
i slaviti kao Nacionalni dan sramo-te- .
On bi zaista bolje predstavljao
temelje nase zemlje nego ista dru-g- o
I mozda bi ga trebalo proslav-Ijat- i
godisnje 21. juna, najdulji dan
u godini.
Postoji samo jedan problem:
vSamo Indijanci bi isli na otok Mea-res
da vide spomenik. Tako ce biti
ako ne budemo cekali 200 godina
da ponovo narastu drveca. Ili ako
se na otoku Meares ne otkrije zla-to- "
Takvo je pismo starice Dorothy
Ursaki.
Moze li joj se zamjeritiV Zajed-ljiv- o
je, ali istinito.
Indijanci su poceli da se odupi-ru..- !
Zasluzuju podrsku svih zdravo-misleci- h
ljudi.
S.M.
U Nikaragvi je nedavno stavljen u
pogon kompleks za proizvodnju sec-ra- .
Izgradnja kosta 220 milijuna (ar c-nckih)do- lara.
Kuba je pridonijel.' 5
milijuna.
Otvaranju kompleksa prisustvov io
je i kubanski premijer Fidel Castro.
On je rekao da Kuba poklanja Nikara-gvi
tu svotu.
On je takoder izrazio uvjerenje da
li trebalo otpisati dugove ostalih ne-razvije- nih
zemalja.
Nikaragvanski ministar vanjskih
poslova je kazao da bi primjer Kube
trebale slijediti "bogate zemlje" u od-nos- u
na zemlje koje duguju.
Istaknuto je i to da je Meksiko do-sa- d
Nikaragvi dao 519 milijuna do-lar- a
(najvise u nafti).
ZASTO JE TAKO?
U British Columbia-j- i grade nove
tamnice, a smanjuju izdatke za Skol-stv- o.
Claire Culhane od organizacije ko-j- a
se brine za prava zatvorenika pita:
"ZaSto uvijek ima dovoljno novca za
izgradnju zatvora, a nikad ga nema
dovoljno za Skole?"
схвJZORJJE
POSLUSAO — STA
CE SADA?
U dopunskim izborima u Vancou-ver- u
odrzanim 2. februara sudjelo-val- a
je i grupa od "17 evropskih Ka-nadana- ".
Tko su oni? I kako su pokusali da
utjecu na glasace?
U jednom listu objavili su veliki
oglas (zaprema cijelu stranicu!) pod
naslovom (crvenim slovima!) "Da li
ce Vancouver dozivjeti istu sud-bin- u
kao evropski gradovi?"
A kakvu sudbinu su dozivjeli
evropski gadovi? Oni kazu: "Mnoga
gradska vijeca u Evropi kontrolisu
ljevicari, koji se nazivaju "marksi-sti"- ,
"komunisti", "clanovi Labor
partije" itd. Rezultat je isti. Oni ko-rist- e
gradska vijeca da promicu
svoj polozaj i dobiju izbore na po-krajinsk- om
i nacionalnom nivou.
A koji su to gradovi? London? Pa-riz- ?
Rim? Bee? Lisabon? Mozda
Beograd? Ili Varsava? Tko ce to
znati? Ne spominju ni jedno ime.
Dovoljno je da oni znaju. I njima
treba vjerovati. Makar ne znamo ni
njihova imena.
Kakva podvala. Dostojna onih u
cije ime su istupili!
Sta su stvarno htjeli? Da sprijece
izbor "filozofskog komuniste"
Bruce Yorke. Ali uzalud su se trudi-li- .
Yorke je ponovo pobjedio. Narod
se na straSi komunista. On se danas
strasi od socijalkreditera.
Oni nisu napali samo Yorke-a- . Na
udaru je i Margaret Mitchell, clan
federalnog parlamenta — "sedam-naestorica- "
ne podnosi "akcije"
koje je ona poduzela u ovim izbori-ma.
Napadaju i nacelnika Vancou-ver- a
Mike Harcourta — i on je podu-pira- o
ponovni izbor Yorke-a- .
Ljuti su na svakoga tko se opre-djeli- o
protiv NPA, socijalkrediter-sk-e
vlade i desnicarskog kandidata
Owen-a- .
Oni tvrde da nije vazno sto ce
Vancouver potrositi 250 hiljada do--
lara za nove izbore (ima novaca!), a
nisu vazni ni kandidati — glavno je
i sprijeciti pobjedu "ljevice", jerona
! "zagovara (ili propovjeda) drzavnu
kontrolu". I
j Ali "Sedamnaestorici" ne smeta
1 drzavna kontrola socijalkrediter- -
ske vlade — to je na mjestu!
: Narod ih ipak nije posluSao. Pro-- i
masili su...
Sta ce sada? Ako su pobjegli iz
! Evrope zato sto su gradove zauzeli
j "marksisti", "komunisti" i "clanovi
Labor partije", moraju pobjeci i iz
Vancouvera (ako imaju kuda?)
Poznato je da su neki "nasi" po-dupir- ali izbor anti-komunistick- og "majstora" Vander Zalma u novem-barski- m izborima.
Bio tko bio, nije casno!
To je prosto klevetanje. Ne samo
postenih Kanadana vec i postenih
Evropljana. Sramota! Neka se stide
oni koji su to stavili u novine!
Kakvu opasnost predstavlja je-dan
komunista u gradskoj upravi?
Sta je dosad slabog napravio?
Siriti takve price znaci podupi-rat- i
i reakcionarnu provincijalnu
vladu — ona radi ono s4o "Sedam-naestorica- "
pripisuju Yorke-u- !
Narod to vidi. I zato okrece leda
vladi i onima koji ju podupiru. Zato
glasa i za komuniste. Kome se to ne
svida, neka trazi da socijalkrediter-ska
vlada radi drukcije.
"Sedamnaestorica" su se jadno
pokazala. Dobro im je samo to Sto
se ne zna tko su, jer nisu dali svoja
imena.
UTLJIVCIMA
List The EastEnderu broju od 7.
februara objavio je dva pisma pro-tiv
oglasa "Sedamnaestorice evrop-skih
Kanadana", da se 2. februara
glasa protiv Bruce Yorke, kandi-data
COPE (Komiteta progresivnih
glasaca), o kome smo vec pisali.
Jedno pismo uputio je Cecil Flint,
koji zivi na East 8th Avenue, Van-coube- r,
a drugo Darren Lowe, ta-koder
iz Vancouvera.
Ova pisma pokazuju koliko je spo-menu- ti
oglas "Sedamnaestorice"
pogodio svijesne Kanadane.
Flint pita: "Tko su ova Sedamnae-storica
evropskih Kanadana?" Zai-sta,
zas4o se nisu potpisali? Zasto
ne podupiru ono sto tvrde? C?ga se
boje? Mozda je nekoga od njih i stid
da se vidi njegovo ime ispod takvog
dokumenta?
Flint pise: "Ja ovo pisem prije
nego znam tko je izabran 2. februa-ra.
Ja se nadam da je to Bruce Yor-ke.
Ne zato sto sam 'komunista', vec
zato Sto smatram da trebamo grad-sk- o
vijece koje nece ljubiti Socijal-krediter- e
i 'novu desnicu', koja cini
viSe da uspostavi drzavnu kontrolu
nego ljevicari protiv kojih vicu...
Pogledajmo cinjenice. 'Ekstremna
desnica' je ona koja sada namece
drzavnu kontrolu... Ne dajmo se za-vodi- ti.
Drzavna kontrola moze da
bude od ljevice ili desnice. Kako bi-st- e
vi nazvali sadaSnju?"
Darren Lowe je "ogorcena" Sto
je The East Ender objavio takav
oglas. Ona kaze da je "krajnje neod-govorn- o
stampati anonimni materi-ja- l
protiv nekoga bez da on moze da
odgovori".
Ona dalje kaze da oglas "Sedam-naestorice"
sadrzi neistinite tvr-dnj- e.
Na primjer, nezaposlenost u
konzervativnoj Britaniji i konzer-vativn- oj
Belgiji je isto tako velika
kao u "socijalisti£koj" Francuskoj
i Italiji. U ovim izborima (2. februa-ra)
imamo ne samo "filozofskog ko-munist- u"
vec i "filozofskog konzer-vativca- "
koji hoce da bude izabran
(misli na Philipa Owena). Osim to-ga,
oglas se odnosi na pitanja koja
ne zasijecaju u ove izbore.
Oba ova pisma su napisana prije
nego su izbori odrzani. A koliko je
onih cije misljenje nece biti objav-ljeno- ?
Kako se iz ovoga vidi, oglas "Se-damnaestorice"
nije bio dobro
primljen. Mozda je pridonio i da
mnoge Kanadane uneraspolozi
protiv novih doseljenika koji tako
istupaju.
Neki misle da su taj oglas u
stampu stavili neki nasevci, koji su
se ugledali u Billa Vander Zalma,
koji je zbog takvih tvrdnji propao
na novembarskim izborima (bio je
kandidat za nacelnika). Mozda jesu,
mozda nisu, doznat ce se. Sada
cemo reci, da je bilo joS gluplje od
Vander Zalmovih prica. To viSe ne
pali. Kanadanima je sve jasnije da
komunisti nisu nista krivi za neza-poslenost
i ekonomske teSkoce koje
ih suocavaju. To su pokazali i po-novni- m izborom Bruce Yorke. "Se-damnaestorica"
bi trebala da se
ostave glupih prica i da idu zajedno
s onim Kanadanima koji nastoje da
radnim ljudima bude bolje.
I. BOZICKOVIC
Vancouver, B.C.