Nase Novine, May 30, 1985

              IZ PARIZA
U DANASNJOJ FRANCUSKOJ
Ovakav ahtev lspoljila je f'raneu
ska radna omladina dana, 2'J marta
1985. iodine u svomc glavnom gradu.
pretvarajuci stari Pan u presto
niru mladost i
lnicijatnu a oa] panski sahor
dala je Omladin.ska konf'ederaciia
C4I) pi'i na]ecem nacmnalnom sm
dikatu ПГГ Prihvahvsi nuin iniri.i
'6f
)@pai
'i —— i . - 'vPe „ i -- c i ...
Jgf .,
5
.-
- v~-- '
v- -i
tivu lokalne organizacije sirom zem-lj- e
odmah su uputile svoje predstav-nik- e
da ...."svim sluzbenim organima.
vladinoj upravi kao icelokupnom jav-no- m
mnjenju izraze spremnost
da se bore i izbore za drugaciji i bolji
zivotudanasnjoj Francuskoj" — kako
je i naznaceno u njihovom zvanicnom
progalsu.
Tako su vec od ranog jutra omla-dink- e
i omladinci iz svih krajeva
Francuske pristizali u glavni grad
gde su njihovi pariski drugovi, do-ceka- li
da bi, zajedno, — jos isto pre
podne, deklaracije sa zahtevima uru-cil- i
profesionalnim i vladinim fun-kcionerim- a.
Zatim, po podne, omladina se oku-pil- a
u gradskom parku Luksemburg
gde su govorili predsednici omladine
i sindikata, da bi — pretvorivsi se u
nepreglednu povorku, krenuli pari-ski- m
ulicama — kilometrima, sa leve
na desnu obalu Sene — do legendar-no- g
trga Bastilja.
I sve sto je bilo sadrzano u pisme- -
4Q ЈЖО!
nun deklaracijania upucemm vanic-niciina- ,
video )e "ceo" Pan n;i svo)im
bulevanma i avenijama'
Vedrina i lepota mladost) l.sticali
sii mteligcncipi, zrelost l dull i oda
snjem drustvu ulili ohrabni]ucu vc
mu i dravi impul.s zivota rraava-pic- i
se modernom fonnom ziviin sh
kain.i uiadentin prednu'tima crte
вЛ. &№ tfVTi3?7PL'
®?
svoju
ih,
y
W'
",'v' !,Л
'.?.&кГ. . Л. I A --i
zima i kostimima, ali jasnim nedvo-smisleni- m
sadrzajem oni su pokazali
svoje probleme, zelje, zahteve i odluc-nos- t
da se bore protiv zlog nasleda i
sadasnjih devijacija u svome drustvu.
Sa prozora i balkona, sa trotoara,
drugi gradani odusevljeno su po-zdravlj- ali
ove devojke i mladice, —
mnogi su im prilazili prateci ih do Ba-stilje- ...
Ispred sedista patronazne Ko-mor- e
mladi su organizovali i "toplu
narodnu corbu za nezaposlene..."
Sliku drustvene stvarnosti i sprem-nost- i
da se postojece stanje poboljsa
i izmeni — proneli su danas mladi
Francuzi kroz svoj glavni grad. Protiv
diskriminacije prema zaposlenoj
omladini; protiv zloupotrebe dosto-janstv- a inostranih radnika u Francu-skoj;
protiv apartheid-a- ; za mir u
svetu — za slobodu, jednakost, bra-stv- o,
uzidano u temelje Francuske re-publik- e!
Eto, to zahtpva francuska
radna omladina, koja je danas, svoj
glavni grad zaista pretvorila u pravu
prestonicu mladih.
'У.-JZr-S- ? jOr.ss.Sy.-yy-- . --jy.".'.-...,..,.,,-.
ТШ PAEISKA KURIOZITETA:
- NajstiinJH stambcnn zgradn u
gradu na Seni koja je "jos ziva", po-dignu- ta je godine 1407; — iine njenog
konstruktora poznatoje. zvaosc Nico-las
Flamel.
— Najmanja ''stambena jedinica";
kuca, koju cine parter i sprat, meri
samo 5 metara u visinu i 1,10 u sirinu
(na slid).
— Najkraca pariska ulica smestena
jejossrcdinom XVIIstoleca u samom
srcu grada (drugom pariskom arondi-smanu- ).
Duga 5,60 metara, sacinjena
je od 14 stepenika i na nju ne izlaze
vrata ni jedne od kuca diji je zidovi
opkoljavaju. Njeno ime je sasvim
adekvatno, ona se zove ulica Drgres,
sto na francuskomjeziku znaci: "stup-njev- i; stepeni".
Mira STUBAC
KH525E5E5E5E5E5ESZ5ES25ESaS25E5ESE525E5Era"'- -
n
tiffi'1!
icKSiSKEEKBiSESSSSiSiSiSKKKKri
(Nastavak sa strane 5) JESU LI JUGOSLAVENI
LIJENCINE
lako napustane u praksi suvremen 1 cfika-sii- c
up rave Mozda to 1 nije cudno jer jc
stvarnost oraniacijo rada u nasoj pn-rcd- i
1 upravi jos дога od tc "napustcne"
lektire
Osnova racumalistif'kc tconjc jcsu dome o pravom covjeku na pravom mje
stu (sto i dakako. boljc od knvot; covjcka
na praom mjestu) o amsti dohre oia
niacije a pi oiodnost, o vanosti mate
nialne stimulai'ije a rasl produktivnost 1
ltd Te doqme os 1 dame dommirapi na
soin pnlitickoin 1 po.sldMiom javnoscu
Ik'skrajno pnl ilK'kn alat'.anje (popularno
osol)ito medu Mtidikalmm .'k!i istimai a
stimul.ituno nam adu.tiiji pmtiv ur.nni
luke a laspoiii' i 1 in- - -- 1 ie lu p na radii i
inula! nikako i!i diehiji' iln sp-ui-o
(inn u to io-malk- i iini-ta.- i saki
Kie.itini r.id I.'oL'ina c m t !)i оч i s a
коца i ida trai i ut ini.u i in vili posoa pH)iodnih n,iihtu4i !i npranili poll
tickih i lit i-li'-
kt u:t 1 n l ti l npr n-ii- 'cu e rad
imhcloMa i i .novnik.t otiiplnne taral.i
to i pctiit'u ini kult kol. cma Istndolmo
Ninienieni anicricki meiiederski Mil i
inpansk.i menediTska umietiiost
od a ii a su pokaali da nanstunia огцаш
aciia rada radni uxjeti i pl.itni lasponi
ise nisu iHcsudni a radnu motnaciju
IUi.sen.ie mita o racionalnom manage
meiitu ponato je i anegdota o t Haw
thornoMi el'ektu Hijec jc o eksperimentu
koji je iveo Mayo u Western Electronic
Hawcthornu Kao teoreticardi todobalra-cionalno- s
managementa.on je htio u prak-si
dokazah tezu da bolji radni uvjeti po-boljsava- ju
produktivnost. Zeleci to doka-zat- i.
poboljsao je osvjetljenje u spomenu-to- j
firmi. I — produktivnost je porasla. Bio
je zadovoljan kao i svaki teoreticar kojem
praksa potvrdi teoriju. Da bi jos cvrsee
potvrdio svoju teoriju, napravio je supro-ta- n
eksperiment. Pogorsao je osvjetljenje,
ocekujuci pad produktivnosti. Dogodilo se
"cudo"' produktivnost je opet porasla.
Praksa je time definitivno pokvarila jos
jednu Iijepu teoriju. Naime, paznja prema
radnicima (vidljiva iz Mayova petljanja
oko rasvjete) bila je vaznija za njihovu
radnu motivaciju od rarinih uvjeta
Mayov eksperiment i dugogodisnja isku-stv- a
japanske manedzmentske umjetnosti
usmjerili su opet paznju motivacijske teo-rij- e
prema covjeku, njegovim potrebama,
aspiracijama, strahovima i nadama, nago-nim- a,
iskustvima. Covjek, a ne znanstvena
organizacija rada, i dobre sheme. nose
tajnu njemackog (jucer), japanskog (da-nas)
i americkog (vjerojatno: sutra) pri-vredn- og
cuda. Pitanje modernog upravlja-nj- a
jest: kako osloboditi stvaralacki po-tencij- al
ljudi kojima raspolazes. A ne ko-lik- o
ih promijeniti, disciplinirati, natje-rat- i
i stimulirati (rasponima) da rade.
Prvi aksiom te nove upravljacke prakse
glasi: nerad je (kao i rad) zarazan. Prva je
covjekova znacajka da se voli usporediva-ti- .
Ako ga, dakle, dovedes u situaciju koja
je radno apaticna, za deset dana dobit ces
vrhunskog filozofa nerada i zabusavanja.
Obrnuto: ako ga dovedes u radnopoticajnu
situaciju. dobit ces vrhunskog radnika.
Vraeam se sada na uvodnu analizu o teh-noloski- m
i ekonomskim viskovima Ti vi-sko- vi
zapravo, znace urede napunjene
besposlenim cinovnicima i pogone nat-rpan- e
besposlenim radnicima. Erozija
radnog morala u toj je situaciji krizne.
Teorijsko objasnjenje sirenje filozofije
nerada nalazi se u tzv. social comparison
theory (tj.) u teoriji drustvenog usporedi-vanja- )
Leona Festingera. Ta sociopsiholo-бк- а
teorija motivacije nastala je 1951. a
polazi od postavke da ljudi uvijek uspo-reduj- u
svoje radne rezultate i dobivene
nagrade s rezultatima i nagradama drugih
ljudi — u blizoj ili daljoj okolini. Ako im
usporedba pokaze da ima ljudi koji uz ma-nj- e
napora stjecu vece dobitke, to djeluje
negativno na njihov radni moral.
Teorija drustvenog usporedivanja nala-zi,
ocito, potvrdu i u nasoj radnoj praksi.
Legalizirani privilegiji, ekonomski i teh-nolos- ki
viskovi i sliCni oblici zivota bez
rada unistavaju radnu motivaciju. To
potvrduju mnoga empirijska istrazivanja.
Istrazivanje koje je 1980. proveo Repu-blic- ki
zavod za socijalni rad Hrvatske u
jedanaest radnih organizacija (1004 ispi-tanik- a;
voditclj tima prof, dr Josip Zupa-nov- )
pokazalo je da 42 posto ispitanika ni-st- a
ne potice na voce zalaganje (u radu),
33 posto ispitanika djelomicno poticu
neke okolnosti, a samo 25 posto ispitanika
u velikoj mjeri okolnosti poticu na rad.
Dakle, 75 posto zaposlenih ocjenjuje
kako nisu gotovo nimalo stimulirani za
rad. Uz taj podatak naprosto je neozbiljno
political govoriti o neradu i nedisciplini.
Pravi problemi i prava rjesenja, ponovi-mo- ,
leze u organizaciji rada, stimuliranju
rada l upravljanja Latentna motiviranost
.a rad nasegstanovnistva — zbogrelativno
niskog zivotnog standarda l visokih potro-sacki- h
aspiracija — natno je veca nego u
ravijenim zcmljama Doka su izvan-redn- i
radni rczultati nasih ljudi u zapad-noevropski- m
eniljama. Niz nasih sociolo-ski- h
l sooiopsiholoskih istrazivanja, od ra-ni- h Sede.setih do danas, pokazuje da na
Ijestvici I'aktora motivacije matenjalni
inotn l (osohni dohodak. pnjc svcga) apso-lutn- o dommiraju dok tv lntnnzicni fak-to- i
l (atumljiuist posla, mogucnost napre-dovanj- a
l si ) imapi sfkundarnu vanost
Ti i i'ultaliu potv. i dujn postavku da nasi
sistemi st imulii anja lada l upravljanja
napiosto ne vriiede ,ler, najlakse je ure-dit- i
sisieni stiinuliiania rada u drustima
n. i isiMii stupnju i.ioja. gdje radnici
tiai- - 1ППОДО vise od 'pravicne nadnice
t ost.doin da nas narod has i nije tako
dokon i neradan potrdit ce ni podataka
o ralicit im o hi i ci in a niegove produktivne
aktinosti ian radnoga vremena Sve ni-dici- ja
gov ore da rani oblici neformalnog,
neregistriranog, st.itisticki l porezno neu-hvatljivo- g rada neprekidno raste. Koliko
su preci.ne dimenije toga rada. tesko je
odrediti All. jedno na.se istrazivanje
ukupne radne angairanosti Jugoslavena
~ sto je pocetkom 1979. provedeno u orga-nizaciji
ItSIZ-- a za zaposljavanje Zagreba
(anketom je ispitivano nesto manje od
4000domaeinstava s teritorija cijele Jugo-slavije- )
— pokazalo jc kako.su razliciti pla-ce- ni
l neplaceni poslovi u slobodnom vre-men- u
prava mala skrivena ekonomija.
Iako se istrazivanje odnosilo na tzv.
mrtvu sezonu (kad miruju radovi u grade-vinarstv- u
i poljoprivredi) — ispitanici su
odgovarali o radu i zaradama u oktobru,
novembru i decembru — rezultati impre-sioniraj- u-u
tri mjeseca sto su prethodila
anketi cak 1,600.000 Jugoslavena starijih
od 18 godina obavljalo je razne placene
poslove za druge; u istom razdoblju nepla-cen- e
poslove za druge radilo je бак
3,100.000 Jugoslavena (ispitanici su ocije-nil- i
da su na sve te poslove potrosili cak
45 milijuna sati rada) Napokon, tak 2,4
milijuna domacinstava (od ukupno 5,3 mi-lijuna)
obavljalo je razlicite poslove za
vlastite potrebe 672.000 gradevijske rado-ve- ,
616.000 popravke kucanskih aparata i
1,120.000 radova na odrzavanju stana. Tim
vlastitim radom, tj. sistemom uradi sam,
ta su domacinstva, po vlastitoj procjeni
ustedjela prosjecno tadasnjih 3100 dinara
svako (ukupno, dakle, danasnjih 3100 mili-juna
starih dinara)
Bez obzira na eventualnu nesavrsenost
metodologije toga istrazivanja, podaci fas-ciniraj- u.
Oni svjedote barem o dvije cinje-nice- ;
da nase stanovnistvo velik dio tzv.
slobodnog vremena pretvara u efektivno
radno vrijeme i da su dimenzije "fusa" u
Jugoslaviji goleme.
Kad se svemu tome doda i podatak jed-nog- a
drugog istrazivanja — onog o radnom
opterecenju domacica — koji pokazuje da
svaka od 2,000.000 (zenskih ili muskih) "ci-stih- "
domacica (i milijun domacica koje,
uz vodenje domacinstva, jos i rade na rad-nom
mjestu) potrosi na tjedan na kucan-sk- e
poslove prosjecno od 60 do 100 sati,
slika o radu i neradu nasega naroda pot-puno- se
mijenja. Mit o lijenosti kopni.
A mozda bi, tek za to da bi se citatelj
potakao na razmisljanje, valjalo spome-nut- i
i jos neke oblike "marginalnog" rada.
Rad djece (osobito koristan na selu) rad
umirovljenika, rad ucenika i studenata,
zanimljivi modeli privredivanja kod
Roma (koji statistike takoder ne biljeze),
itd.
Kad se uzme u obzir sve te, i mnoge dru-ge,
vrste radne aktivnosti, koje zajedno
imaju golemu vaznost za pojedinca, za obi-te- lj
ili za zajednicu, lako je zakljuciti da
je kolicina rada po glavi radno sposobnog
stanovnika u Jugoslaviji znatno veca od
evropskoga prosjeka.
Problem je, i to ne mali, u tome sto se
rad seli izsfere — nazovimo je tako — dru-stvenog
vlasnistva u sferu slobodnog vre-mena
i privatnog vlasnistva.
Prostor za druStvenu akciju jos postoji,
a on je u sferi rada i motivacije za rad, te
u sferi privrednog sistema i ekonomske
politike. Ako se ta drustvena akcija ogra-nic- i
samo na proglase o svijesti i odgov-rnos- ti
radnika, o disciplini i borbi protiv
nerada i na kampanje nedovoljno jasne
borbe protiv nerada, onda ni ovaj clanak
nema nikakve svrhe.
Slaven LETICA