000132 |
Previous | 6 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
pssi .-- ,.- ,. yff 6-- NASE NOVINE, March 9, 1983. March, 9, 1983, NASE NOVINE --7 Property Owners and Tenants in Metropolitan Toronto Sada£nil nacionalni r= f--n ran fa И CD H --pass, Posmatrajuci iz ovdaSnje americ-k- e perspektive nacionalne rasprave u pojedinim centrima Jugoslavije, moze se konstatovati da razvoj nacionalnog saznanja raznih nacio-nalni- h grupa, ide svojim prirodnim tokom. Tribina za javne rasprave je otvo-ren- a i slobodna, izuzev za nepomir-Ijiv- e ekstremiste, koji u sadaSnjem trenutku ne mogu ni u6estvovati u takvoj diskusiji, jer su istorijski prokockali svoj nacionalni ideali-za- m. Nacionalnom problemu o ovoj diskusiji se prilazi sa razlicitih aspekata. Neki diskutanti dobrona-mern- o Stite nacionalni identitet, ne imajudi dovoljno uvida u osetljivost pojma nacionalnog jedinstva, jer susedna nacija isto tako Stiti svoj nacionalni identitet. Drugi, opet, koji smatraju da je nacionalno pitanje jednostavan problem, 6esto isticu samoupravnost i nesvrstanost kao Stit za razreSavanje tog proble-ma(§t- o je ta6no, ali nedore6eno, jer je nacionalni problem osetljiviji). Postoje i diskutanti koji se nedovolj-n- o бији, a za koje saznajemo od ovih dveju strana — tzv. unitaristi. Oni nastoje razreSavati razlike putem diktata. Njih smatramo Stetnim, jer je istorijski dokazano (za vreme predratne Jugoslavije, pa i jedno vreme odmah posle rata) da se diktatom ne moze uklopiti u priro-da- n razvoj druStva. Teznja jugoslavenskih naroda da zive u zajednici ispoljena je davno pre po6etka Prvog svetskog rata. Zeleli su se zaStititi od potfiinjavanja raznih gospodara koji su vekovima fizidki i duhovno ugnjetavali balkan-sk- e narode. Pomogao im je u ujedinjavanju zajedni6ki jezik. Traze6i reSenje za Balkansko poluostrvo, velike sile su se skon-centrisa- le na Srbiju koja je u toku Prvog svetskog rata posluzila kao primer hrabrosti, na strani savezni-ka- , a znala se i njena istorija iz vremena Prvog srpskog ustanka, kada se pod Karadordem oslobodila od Turaka, i stvorila nezavisnu drzavu. Raspolozenje za ujedinje-nje- m jugoslovenskih naroda ose6alo se i kod Hrvata, Slovenaca i ostalih naSih naroda. Sve je to uticalo da se stvori kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, skra6eno nazvana Kralje-vina SHS. U njene granice se slila Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i jedan dobar dec albanskog zivlja u pograni6nim de-- lovima manjinske grupe drugih naroda. Dobar deo narodnog prosto-r- a ostao je izvan granica, jer su velike sile, zadovoljavajuci svoje budu6e finansijske isterese, te teri-tori- je ustupile drugim drzavama, stavljaju6i do znanja novoj kraljevini da je za po6etak dosta dobila. Nova Kraljevina SHS od samog pofietka je imala u svom egzistiranju problema. SuviSe su bili razliCiti putevi razvoja pojedina6nih delova drzave. Dok je zapadni deo Kraljevi-n- e - Hrvatska i Slovenija, prirodno bio tesno povezan sa susedima, Austrijom i Italijom, dotle je juzni i central ni deo drzave znatno zaosta-ja- o u privrednom razvoju. Dok su Slovenci i Hrvati ocekivali federalnu drzavu, Makedoncima nije bio priz-n-at ni jezik, ni nacionalni identitet, Pise: B020 (New vec su smatrani Juznim Srbima. Crna Gora je smatrana za srpsku pokrajinu. Jedino je Bosna i Herce-govina bila neobelezena. Jedan njen deo oslanjao se na Srbiju, dok se drugi orijentisao prema Hrvatskoj, uglavnom na religioznoj osnovi. Muslimansko stanovniStvo se delilo prema sklonosti: jedan deo je inklinirao prema Srbiji, a drugi prema Hrvatskoj. Ovde se mora napomenuti da je dobar deo bosan-sko- g zivlja primio muslimanstvo za vreme 5-- to vekovne turske okupa-cij- e. U Bosni i Hercegovini na nacionalno opredeljenje uticala je religija — tri vrste vere: katolidka, pravoslavna i muslimanska. U sas-ta- v nove drzave SHS uSIo je Kosovo i Metohija, 6ije je stanovni§tvo u velikom broju bilo albansko koje se meSalo sa Srbima i Crnogorcima. Albanci u novoj drzavi SHS nisu priznavani kao posebna nacionalna grupacija, nego su jedino isticani pojedinci Albanci, prijatelji Srba, kao neki znacajni faktor tog dela drzave. Takva drzava SHS imala je ogrom-ni- h teSkoda u svom daljem odrzanju i napredovanju. Srbija kao najbolje organ izovanazajednica koja je imala svoju drzavnost i pre prvog svetskog rata, postala je central na snaga nove drzave. Drzavnici tog vremena nisu shvatali ogroman znadaj reSenja nacionalnog pitanja, nego su ga radije zaobilazili. Smatralo se da Srbija kao savez-ni-k pobjedni6kih sila u Prvom svetskom ratu treba da upravlja drzavom, da dominira. Spomenimo da je to bila vlada novopefiene burzoazije. Tako je teklo do 1929. godine, kadajezvanicno proglaSena Kraljevina Jugoslavia, pod diktatu-ro- m kralja Aleksandra koji se smat-ra- o odgovornim samo sveviSnjem. Bio je to krah ideje o federalnoj drzavi, jer se sa koliko toliko demokratskog poretka preSlo na diktaturu. Jedina od partija koja je mogla da se uhvati u koStac sa izgradnjom Jugoslavije, bila je komunisti6ka partija. Ona je ose6ala probleme nove drzave. Ideje ruske Oktobarske revolucije brzo su shva6ene od tadaSnjeg vodstva komunisti6ke partije. To je bilo neSto novo i vrlo nepozeljno za tadaSnju burzoaziju koja je osetila da komunistifcka partija nema samo saznanje o reSenju nacionalnog pitanja, ve6 da nosi ideju klasnog obrafiuna. Zato je tadaSnja vlast vrSila zabrane i progo-nil- a do fizi6kog uniStenja aktiviste komunistifcke partije. ProglasivSi diktaturu, nova drzava je trazila saveznike medu burzoazi-jo- m kod Hrvata i Slovenaca, pa se tako i nacionalno pitanje nastojalo re§avati na burzoaskoj osnovi. A po§to je burzoazija bila nedovoljno u6vr§cena, to se traljavo re§avanje nacionlanog pitanja nastavilo do podetka Drugog svetskog rata. Stvarana pogreSnim metodama, Kraljevina Jugoslavia je brzo kapi-tulira- la pred nemafckim osvajafiima. lako je svo vreme do Drugog svetskog rata komunistiCka partija bila ilegalna, ipak je uspeSno uticala na narodne mase. Ona je od samog po6etka stvaranja nove drzave, imala jasan program po nacionalnom pita-- SPACEK York) nju, vezujuci ga za klasno oslobode-nj- e rada i radnog naroda. Na poziv Komunisticke partije Jugoslavije odazvali su se na§i narodi od Maribora do Oevdelije. Svi na§r narodi su bili ugrozeni: Sloven-ci od nemackih i italijanskih proteri-vanj- a sa vlastite zemlje do genocida izvrSenog nad neduznim stanovniS-tvom- ; Hrvati i Srbi, naro6ito ovi poslednji, od lazne nezavisne drzave Hrvatske koju su veStafiki stvorili okupatori, kao i od nemafikih osvet-ni6ki- h represalija; Makedonci od bugarskog osvajanja i nasilnog asi-milira- nja Makedonaca u Bugare; Bosanci i Hercegovci od zuluma Italijana, Nemaca, ustaSa i detnika; Crnogorci od potladenosti pod Ital-ijom. Jedino je Albancima sa Kosova trebalo duze vremena da osete da je oslobodenje koje im daruje Italija lazno — da bi se kasnije masovno digli na ustanak, da bi ostvarili slobodu zajedno sa ostalim narodi-m- a Jugoslavije. Tako je Jugoslavia dokazala samu sebe prirodnim putem. Istok i zapad su pozdravili zemlju slobodara. Vrhovni komandant narodno oslo-bodila6- ke vojske, drug Tito, postaje simbol slobodarstva u svetu. Jugo- - MEDUNARODNOG DANA ZEN A Dijete koje je napunilo tek tredi mjesec zivota, zaplakaloje u kolijev-c-i. U rano jutro ustala je majka da ga pokrije i nahrani. Jo§ troje djece je spavalo u drugoj sobi, na podu pokrivenom slamom. Uzela je dijete u narudje i pokrila ga starim debetom, kao i sebe. Gledala je u mail prozor, sav u ledu od jake zime. Nebo bez ijednog oblaka, sa jako crvenim bojama nagoveStavalo je radanje sunca u rano jutro. Sa pogledom uprtim u beskraj, Ijulju$kaju6 se na staroj stolid, zena je odjednom uzdahnula i tiho "Dragi ode, mill brate i voljeni muzu, gdje li ste sada, §ta radite i cije li domove oslobadate". Podizala je glas kao da prida djetetu koje je u krilu zaspalo. Prenula se u mislima za muzem, ocem i bratom koji su otiSli u U najboljim godinama zivota izrodila je detvoro djece, jedno za drugim. Najstarijeje napunilo detvrtu godinu, a najmlade tek tri mjeseca. Djeca su se dizala jedno po jedno i odmah dotrdala majci u krilo, jer ognjiSte se davno zagasilo i u ku6i je bilo hladno. — Ostanite unutra, idem da nahranim stoku i donesem drva, — rekla je majka djeci. Napolju je bila zima, snijeg je pucketao pod nogama. Vratila se sa punim naramkom drva i djeca su bila radosna, jer 6e mama nalozili vatru i spremiti dorudak. Ubrzo se vatra razgorila i toplota se proSirila po kudi. Najstariji sin pride majci i upita je gdje je taia i kada 6e doci kuci. Majka ga uze u narudje i odgovori mu: — Tata je, sine, u partizanima. sloveni se afirmiraju kao snazna drzava. Jugoslavenska zajednica slobodnih naroda, sastavljena od vise narodnosti, postaje primer dovecanstvu, preko svog ustava, kako se reSava nacionalni problem. Temelji Jugoslavije su Cvrsti. Da bi se jedna zajednica potpuno usaglasila, potreban je ipak duzi period vremena. КгШбпе teorije koje pojam nacionalnog mikroskopski istrazuju, izazivaju povremene grm-Ijavi- ne na torn osetljivom nacional-nom podru6ju. Takav je slu6aj bio sa nacionalnom euforijom u Hrvatskoj, ili nedavno na Kosovu. A svaka takva grmljavina ukazuje na greSke, koje kad se prevazidu, ostaju samo deo prirodnog procesa u zdravom razvoju nacionalnog zajedniStva. Nema nacionalne zajednice ili didrzeaavlneo nahokmugolgi enzeam. aljLsjkuodji kzodjraavjee pameti problem nacionalnog raz-matra- ju pravilno, kroz prizmu opSte-Ijudsko- g, pa nacionalno ne stavljaju na stetu 6ove6anstva, ve6 na zajed-т'бк- и korist i napredak coveCanstva. Svi smo zajedno najpre ljudska bica. Samo tako i nacionalno ima vrednost. POVODOM progo-voril- a: partizane. — Sta su to partizani? — zapitkuje dijete. Gleda majka dijete i bri$u6i mu ruke od uglja zapjeva "Listaj goro, cvjetaj cvijede". U torn momentu vrata se naglo otvoriSe i hladni zrak rele bose djedije noge. — Jesu li to partizani, mama? Brzim pokretom ruke zatvorila je djetetu usta, da njemadki vojnici ne bi duli. Prikupila je i ono troje djece oko sebe i drhvatim glasom rekla: — Molim vas, zatvorite vrata, djeca 6e mi se prehladiti. — Partizanska djeca, kudko jedna, — doSao je jedan odgovor iz grupe vojnika koji su drzali maSinke upere-n- e u djecu i bespomodnu zenu. Vojnik u пјетабкој uniformi, koji je govorio na§ jezik, sa zvjerskim glasom upita: — Gdje ti je muz? — Ne znam — odgovori zena. Krvnik zamahnu kundakom i udari jadnu zenu u slabine, a djete joj ispade iz ruku. Od bolova ono ciknu u plad. Krvnik pogleda dijete i cinicnim glasom, jo§ jednom upita: — Gcje ti je muz? Sa ovom istinitom pridom, moja malenkost zeli da svim majkama partizankama Sirom Kanade i Sjedinienih Driava 6estita 8. Mart — Dan zena, za koji su one dale svoj veliki doprinos plativSi svojim Zivotima u borbi za oslobodenje svoga naroda. Ovaj praznik destitam i svim ienama i majkama koje su rodene poslije rata. Ljuban Vuki6 Gorka nuznost: javna kuhinja za nezaposlene u SAD Ш!ЕЗЕЗОШЕИЕ23ВИаШШЕ!ЕЗШСаШЕЗШНШШЕ21ЕЗШШШИШ LEGENDEI Svi narodi, ma kakva im bila proSlost, imaju zajednidki period zivota kada su stvarali legende i mitove koji in identifikuju, koji osvetljavaju njihovo iskustvo i nji-hov-u narodnu estetiku. TeSko je otkriti autora tin saga koje su nikle u narodu. Realizam naSega vremena dostigao je takav stepen zrelosti da moze preuzeti i preraditi to iskustvo daleke pro§losti koje je dosad ostavljano po strani kao mladaladko iskustvo, kao detinjstvo kulture. Strudnjaci za latinskoameridku pro-z- u, na primer, pokazali su koliko je, — Ne znam - ponovi isti odgovor. MaSinka je odjeknula, ispaljeni su rafali i djediji piskavi plad zauvijek je prestao. Skamenjena, majka ni rijedi nije progovorila, niti je pogledala dijete koje je pored njenih nogu u krvi lezalo._ Sekunde su se otegle kao sati. Zena pride krvnik u i sa mrz-njo- m, rede mu u lice: — SluSaj, hrabri vojnide, koji ubija§ nejaku djecu, sluzedi okupa-tor- u. Pita§ me gdje mi je muz. Odgovor 6e§ sam nadi. Sresti dete se u sumi, gori, gradu i gdje god krene§ od sada. Pred hrabrom zenom, krvnik se u bjesnilu okrenu i izide sa ostalim vojnici ma iz kude. Majka podize mrtvo dijete i kad je pala nod, zakopa ga. — Spavaj, dedo moje, partizani de te osvetiti — bile su njene posljed-nj- e rijedi. Zatim se udaljila od groba i otiSIa u kudu, da uzme najpotrebni-j- e stvari i da sa ostalim narodom pode u susret partizanima. Idudeg dana Nijemci i domadi izdajnici su podinili zvjerstvo nad golorukim narodom. Bili su to dramatidni dani — kretanje po hladnom vremenu, bez hrane i tople odjede. Hrabrili su jedni druge, priskakali u pomod, kakoje tko mogao, jer majci sa troje djece svaka je pomod bila drago-cjen- a. — Partizani! Evo ih, idu! — pro lorn i se odjednom radostan glas, i u torn momentu ljudi u povorci zaboraviSe na umor, glad, izgublje-n-u rodbinu. Kako su partizani pristizali, svaki je grlio svoga. Stigla je cijela kolona, ali niko ne prilazi majci sa troje DANASNJICA s ovog glediSta, ona posebno nova-torsk- a i snazna, sa svojim velikim, svetski poznatim piscima, kakav je Gabrijel Garsija Markes. Svedoci smo, 6ini mi se, svojevrs-n- e sinteze, slivanja percepcija i nacina miSljenja, obnavljanja svet-sv- e literature pros' lo§6u i sada§njo§-6- u dovedanstva. Oblici i slike se preplidu i deluju jedni na druge, stvarajudi zadivljujude i originalne knjizevne stvaraladke pojave. Cingiz Ajtmatov, kirgiski pisac Draga majka cijelog svijeta ranim jutrom usta iz kreveta Prvi pogled svoj je dala 6edu svome Sto je uspavala Spavaj drago dedo moje u пагибји majke svoje. Andeli su djeca mala Sto ih majka na svijet dala. Pere, pegla, za iivot stvara i djetetu progovara Dobar, poSten 6ovjek bud! to ti majka iz ljubavi leli, bez obzira, dijete moje, kakva je boja koie tvoje sva su djeca podjednako mila maj6inom ljubavlju zaStidena. Siedan praznik ja ti, majko, telim tvom uspfehu se veselim. Ljuban Vuki6 Victoria. B.C. djece. U momentu pristupi joj komandant brigade i rede: — Bili su to hrabri borci koji padoSe s pjesmom na usnama za slobodu koju nede dodekati. Znala je da je izgubila muza, oca i brata. Ni suze nije pustila, ved je komandantu stegia ruku i upitala. : — Primate li zene u partizane? — Primamo, drugarice. Ne znam ti ime, ali od sada du te zvati Majka Partizanka. Pozadina i bolnica prihvatiSe troje djece. Majci dadoSe odijelo, puSku, dvadeset metaka i dvije bombe. Za tri dana naudi da rukuje oruzjem. Redali su se napadi i prodori, stizala je pobjeda za pobjedom, prilazili su mjeseci i godine. Majka Partizanka postala je prekaljeni bo-ra- c, sa mnogobrojnim odlikova-njim- a. Pred samo oslobodenje, u jednu Mailing Of Assessment Notices A 1982 Assessment Notice for 1983 municipal and school taxes was mailed on or before March 10th to every property owner and tenant in the following municipalities: Borough of East York, Borough of Etobicoke, Borough of York, Borough of Scarborough, City of North York, City of Toronto. Two Information Inserts mailed with your Assessment Notice explain the appeal procedure and provide the timetable of Open Houses in your area. Open House Sessions Will Answer Questions Open House sessions have been planned at convenient times in your Regional Assessment Office to afford you the opportunity to review your assessment with your Assessor. Assessment staff will be pleased to explain the basis of your property assessment and are authorized to amend all data (school support, assessment, etc.) on your Notice. You are encouraged to take advan-tage of this service. Rolls Available For Review The Assessment Roll will be available for review at your local municipal office during regular business hours, beginning March 25th, 1983. If You Wish To Appeal If you believe you have been improperly assessed in any way, you Ministry of Revenue Ontario catШЛУјМУМХ JQQSQS with the Review filing April 15th, 1983. the back your and the Inserts. which has been insulated with Urea Foam per cent the the 1982 insulated their their Thompson, MIMA City Regional Office 2221 Yonge Street Toronto, 486-630-0 Bowen, MIMA York Regional Office Toronto, 423-124-0 THIS FROM TEXT PROVIDED BY THE ONTARIO MINISTRY OF REVENUE. Gornji oglas owners) stanarima East Yorku, York, Scarborough, York Toronto; oni ovih dana primiti visini §kolskog poreza koje treba plate tekucu godinu, kao apelu koji mogu ulozlti protiv visine poreza. uredi gdje moci svom porezu Assessor-o-m koja utvrduje Poreski (Assessment biti postavljen 25. marta. Onaj tko smatra nije pravilno moze ulozi apel Assessment Review Board-a- . Apel mora biti podnijet 15. aprila. Stambene koje stavljan Urea Foam mogu dobiju poreza posto. Oni cije stambene imaju taj Foam treba posjete Open House Regionalnom uredu utvrde smanjivanje. ranu zoru, cijela je dobila da se tog jutra po mora probiti njemadki obrud. Granate su praskale oko Jedna od njih pade ispred same Majke Partizanke, zari se zemlju, ali ne eksplodira. Gleda ona granatu tiho "Partizani ne bojte rana, nede smrt bez sudenog dana". Pala je komanda: "JuriS!" Partizani sa njima Majka Partizan-ka. Ona pet-Se- st koraka, za-tim poskodi, posrnu najzad pade, rafalom njemadkog mitraljeza. TeSko ranjena, jo$ Majka Partizanka otkadi bombu, htjede da se podigne da vikne: ali bomba eksplodira njenim rukama. may file a complaint Assessment Board. The final date for an appeal is Information on appeal procedures is provided on of Assess-ment Notice in Information Residential Properties Insulated With Urea Formaldehyde Foam A residential property Formaldehyde (U.F.F.I.) may qualify for 35 reduction to residential building portion property assessment. ratepayers whose residential properties are with U.F.F.I. are urged to attend an Open House in Regional Assessment Office to confirm eligibility for this assessment reduction. A. F. Assessment Commissioner of Toronto Assessment Ontario Telephone M. K. Assessment Commissioner Scarborough-Eas- t Assessment 70verleaBlvd. Ontario Telephone TRANSLATED BY PUBLICATION namjenjen je vlasnicima posjeda (property i u Etobicoke, North i 6e obavjeStenje o municipalnog i da za i informaciju o Biti ceotvoreni i posebni 6e oporezovani da razgovaraju o sa (osobom visinu poreza). proraiun Roll) 6e u municipalnim uredima da oporezovan da kod do zgrade u je Formaldehyde (U.F.F.I.) da smanjivanje za 35 zgrade da u poreznom da jedinica naredenje svaku cijenu partizana. u i zapjeva: se skodi§e, i napravi i pogodena iz ali svjesna, i — Napred partizani! — u formal a of Those E. R. Bailey Assessment Commissioner Etobicoke-Yor- k Regional Assessment Office 4 Eva Road Etobicoke, Ontario Telephone 621-940- 0 S. C. Stephen, MIMA Assessment Commissioner North York Regional Assessment Office 55 Doncaster Road Thornhill, Ontario Telephone 889-950- 3 TURISTlCKI rekord Spanije MADRID, Tanjug — Spanija je postigla turistiCki rekord kako u deviznim prihodima tako i u broju stranih turista u proSloj godini, kakoje zvanicno saopStila socijalis-tifik- a vlada. Ukupni devizni prihodi dostizu sedam milijardi i 350 miliona dolara. Ovi devizni prihodi su za viSe od pet posto veci nego 1981. Povedani priliv stranih turista omogucio je postizanje ovog rekorda u deviznim prihodima. Spaniju je proSle godine ukupno posetilo ne§to iznad 42 miliona stranih turista. Osta Majka Partizanka lezedi mrtva na bojitstu, dok su oko nje juri§ali i ginuli drugi partizani. Pade za slobodu koji danas jugoslavenske majke i cijeli na§ narod uziva. Ljuban Vukic Victoria, B.C.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 04, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-09 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000193 |
Description
Title | 000132 |
OCR text | pssi .-- ,.- ,. yff 6-- NASE NOVINE, March 9, 1983. March, 9, 1983, NASE NOVINE --7 Property Owners and Tenants in Metropolitan Toronto Sada£nil nacionalni r= f--n ran fa И CD H --pass, Posmatrajuci iz ovdaSnje americ-k- e perspektive nacionalne rasprave u pojedinim centrima Jugoslavije, moze se konstatovati da razvoj nacionalnog saznanja raznih nacio-nalni- h grupa, ide svojim prirodnim tokom. Tribina za javne rasprave je otvo-ren- a i slobodna, izuzev za nepomir-Ijiv- e ekstremiste, koji u sadaSnjem trenutku ne mogu ni u6estvovati u takvoj diskusiji, jer su istorijski prokockali svoj nacionalni ideali-za- m. Nacionalnom problemu o ovoj diskusiji se prilazi sa razlicitih aspekata. Neki diskutanti dobrona-mern- o Stite nacionalni identitet, ne imajudi dovoljno uvida u osetljivost pojma nacionalnog jedinstva, jer susedna nacija isto tako Stiti svoj nacionalni identitet. Drugi, opet, koji smatraju da je nacionalno pitanje jednostavan problem, 6esto isticu samoupravnost i nesvrstanost kao Stit za razreSavanje tog proble-ma(§t- o je ta6no, ali nedore6eno, jer je nacionalni problem osetljiviji). Postoje i diskutanti koji se nedovolj-n- o бији, a za koje saznajemo od ovih dveju strana — tzv. unitaristi. Oni nastoje razreSavati razlike putem diktata. Njih smatramo Stetnim, jer je istorijski dokazano (za vreme predratne Jugoslavije, pa i jedno vreme odmah posle rata) da se diktatom ne moze uklopiti u priro-da- n razvoj druStva. Teznja jugoslavenskih naroda da zive u zajednici ispoljena je davno pre po6etka Prvog svetskog rata. Zeleli su se zaStititi od potfiinjavanja raznih gospodara koji su vekovima fizidki i duhovno ugnjetavali balkan-sk- e narode. Pomogao im je u ujedinjavanju zajedni6ki jezik. Traze6i reSenje za Balkansko poluostrvo, velike sile su se skon-centrisa- le na Srbiju koja je u toku Prvog svetskog rata posluzila kao primer hrabrosti, na strani savezni-ka- , a znala se i njena istorija iz vremena Prvog srpskog ustanka, kada se pod Karadordem oslobodila od Turaka, i stvorila nezavisnu drzavu. Raspolozenje za ujedinje-nje- m jugoslovenskih naroda ose6alo se i kod Hrvata, Slovenaca i ostalih naSih naroda. Sve je to uticalo da se stvori kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, skra6eno nazvana Kralje-vina SHS. U njene granice se slila Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i jedan dobar dec albanskog zivlja u pograni6nim de-- lovima manjinske grupe drugih naroda. Dobar deo narodnog prosto-r- a ostao je izvan granica, jer su velike sile, zadovoljavajuci svoje budu6e finansijske isterese, te teri-tori- je ustupile drugim drzavama, stavljaju6i do znanja novoj kraljevini da je za po6etak dosta dobila. Nova Kraljevina SHS od samog pofietka je imala u svom egzistiranju problema. SuviSe su bili razliCiti putevi razvoja pojedina6nih delova drzave. Dok je zapadni deo Kraljevi-n- e - Hrvatska i Slovenija, prirodno bio tesno povezan sa susedima, Austrijom i Italijom, dotle je juzni i central ni deo drzave znatno zaosta-ja- o u privrednom razvoju. Dok su Slovenci i Hrvati ocekivali federalnu drzavu, Makedoncima nije bio priz-n-at ni jezik, ni nacionalni identitet, Pise: B020 (New vec su smatrani Juznim Srbima. Crna Gora je smatrana za srpsku pokrajinu. Jedino je Bosna i Herce-govina bila neobelezena. Jedan njen deo oslanjao se na Srbiju, dok se drugi orijentisao prema Hrvatskoj, uglavnom na religioznoj osnovi. Muslimansko stanovniStvo se delilo prema sklonosti: jedan deo je inklinirao prema Srbiji, a drugi prema Hrvatskoj. Ovde se mora napomenuti da je dobar deo bosan-sko- g zivlja primio muslimanstvo za vreme 5-- to vekovne turske okupa-cij- e. U Bosni i Hercegovini na nacionalno opredeljenje uticala je religija — tri vrste vere: katolidka, pravoslavna i muslimanska. U sas-ta- v nove drzave SHS uSIo je Kosovo i Metohija, 6ije je stanovni§tvo u velikom broju bilo albansko koje se meSalo sa Srbima i Crnogorcima. Albanci u novoj drzavi SHS nisu priznavani kao posebna nacionalna grupacija, nego su jedino isticani pojedinci Albanci, prijatelji Srba, kao neki znacajni faktor tog dela drzave. Takva drzava SHS imala je ogrom-ni- h teSkoda u svom daljem odrzanju i napredovanju. Srbija kao najbolje organ izovanazajednica koja je imala svoju drzavnost i pre prvog svetskog rata, postala je central na snaga nove drzave. Drzavnici tog vremena nisu shvatali ogroman znadaj reSenja nacionalnog pitanja, nego su ga radije zaobilazili. Smatralo se da Srbija kao savez-ni-k pobjedni6kih sila u Prvom svetskom ratu treba da upravlja drzavom, da dominira. Spomenimo da je to bila vlada novopefiene burzoazije. Tako je teklo do 1929. godine, kadajezvanicno proglaSena Kraljevina Jugoslavia, pod diktatu-ro- m kralja Aleksandra koji se smat-ra- o odgovornim samo sveviSnjem. Bio je to krah ideje o federalnoj drzavi, jer se sa koliko toliko demokratskog poretka preSlo na diktaturu. Jedina od partija koja je mogla da se uhvati u koStac sa izgradnjom Jugoslavije, bila je komunisti6ka partija. Ona je ose6ala probleme nove drzave. Ideje ruske Oktobarske revolucije brzo su shva6ene od tadaSnjeg vodstva komunisti6ke partije. To je bilo neSto novo i vrlo nepozeljno za tadaSnju burzoaziju koja je osetila da komunistifcka partija nema samo saznanje o reSenju nacionalnog pitanja, ve6 da nosi ideju klasnog obrafiuna. Zato je tadaSnja vlast vrSila zabrane i progo-nil- a do fizi6kog uniStenja aktiviste komunistifcke partije. ProglasivSi diktaturu, nova drzava je trazila saveznike medu burzoazi-jo- m kod Hrvata i Slovenaca, pa se tako i nacionalno pitanje nastojalo re§avati na burzoaskoj osnovi. A po§to je burzoazija bila nedovoljno u6vr§cena, to se traljavo re§avanje nacionlanog pitanja nastavilo do podetka Drugog svetskog rata. Stvarana pogreSnim metodama, Kraljevina Jugoslavia je brzo kapi-tulira- la pred nemafckim osvajafiima. lako je svo vreme do Drugog svetskog rata komunistiCka partija bila ilegalna, ipak je uspeSno uticala na narodne mase. Ona je od samog po6etka stvaranja nove drzave, imala jasan program po nacionalnom pita-- SPACEK York) nju, vezujuci ga za klasno oslobode-nj- e rada i radnog naroda. Na poziv Komunisticke partije Jugoslavije odazvali su se na§i narodi od Maribora do Oevdelije. Svi na§r narodi su bili ugrozeni: Sloven-ci od nemackih i italijanskih proteri-vanj- a sa vlastite zemlje do genocida izvrSenog nad neduznim stanovniS-tvom- ; Hrvati i Srbi, naro6ito ovi poslednji, od lazne nezavisne drzave Hrvatske koju su veStafiki stvorili okupatori, kao i od nemafikih osvet-ni6ki- h represalija; Makedonci od bugarskog osvajanja i nasilnog asi-milira- nja Makedonaca u Bugare; Bosanci i Hercegovci od zuluma Italijana, Nemaca, ustaSa i detnika; Crnogorci od potladenosti pod Ital-ijom. Jedino je Albancima sa Kosova trebalo duze vremena da osete da je oslobodenje koje im daruje Italija lazno — da bi se kasnije masovno digli na ustanak, da bi ostvarili slobodu zajedno sa ostalim narodi-m- a Jugoslavije. Tako je Jugoslavia dokazala samu sebe prirodnim putem. Istok i zapad su pozdravili zemlju slobodara. Vrhovni komandant narodno oslo-bodila6- ke vojske, drug Tito, postaje simbol slobodarstva u svetu. Jugo- - MEDUNARODNOG DANA ZEN A Dijete koje je napunilo tek tredi mjesec zivota, zaplakaloje u kolijev-c-i. U rano jutro ustala je majka da ga pokrije i nahrani. Jo§ troje djece je spavalo u drugoj sobi, na podu pokrivenom slamom. Uzela je dijete u narudje i pokrila ga starim debetom, kao i sebe. Gledala je u mail prozor, sav u ledu od jake zime. Nebo bez ijednog oblaka, sa jako crvenim bojama nagoveStavalo je radanje sunca u rano jutro. Sa pogledom uprtim u beskraj, Ijulju$kaju6 se na staroj stolid, zena je odjednom uzdahnula i tiho "Dragi ode, mill brate i voljeni muzu, gdje li ste sada, §ta radite i cije li domove oslobadate". Podizala je glas kao da prida djetetu koje je u krilu zaspalo. Prenula se u mislima za muzem, ocem i bratom koji su otiSli u U najboljim godinama zivota izrodila je detvoro djece, jedno za drugim. Najstarijeje napunilo detvrtu godinu, a najmlade tek tri mjeseca. Djeca su se dizala jedno po jedno i odmah dotrdala majci u krilo, jer ognjiSte se davno zagasilo i u ku6i je bilo hladno. — Ostanite unutra, idem da nahranim stoku i donesem drva, — rekla je majka djeci. Napolju je bila zima, snijeg je pucketao pod nogama. Vratila se sa punim naramkom drva i djeca su bila radosna, jer 6e mama nalozili vatru i spremiti dorudak. Ubrzo se vatra razgorila i toplota se proSirila po kudi. Najstariji sin pride majci i upita je gdje je taia i kada 6e doci kuci. Majka ga uze u narudje i odgovori mu: — Tata je, sine, u partizanima. sloveni se afirmiraju kao snazna drzava. Jugoslavenska zajednica slobodnih naroda, sastavljena od vise narodnosti, postaje primer dovecanstvu, preko svog ustava, kako se reSava nacionalni problem. Temelji Jugoslavije su Cvrsti. Da bi se jedna zajednica potpuno usaglasila, potreban je ipak duzi period vremena. КгШбпе teorije koje pojam nacionalnog mikroskopski istrazuju, izazivaju povremene grm-Ijavi- ne na torn osetljivom nacional-nom podru6ju. Takav je slu6aj bio sa nacionalnom euforijom u Hrvatskoj, ili nedavno na Kosovu. A svaka takva grmljavina ukazuje na greSke, koje kad se prevazidu, ostaju samo deo prirodnog procesa u zdravom razvoju nacionalnog zajedniStva. Nema nacionalne zajednice ili didrzeaavlneo nahokmugolgi enzeam. aljLsjkuodji kzodjraavjee pameti problem nacionalnog raz-matra- ju pravilno, kroz prizmu opSte-Ijudsko- g, pa nacionalno ne stavljaju na stetu 6ove6anstva, ve6 na zajed-т'бк- и korist i napredak coveCanstva. Svi smo zajedno najpre ljudska bica. Samo tako i nacionalno ima vrednost. POVODOM progo-voril- a: partizane. — Sta su to partizani? — zapitkuje dijete. Gleda majka dijete i bri$u6i mu ruke od uglja zapjeva "Listaj goro, cvjetaj cvijede". U torn momentu vrata se naglo otvoriSe i hladni zrak rele bose djedije noge. — Jesu li to partizani, mama? Brzim pokretom ruke zatvorila je djetetu usta, da njemadki vojnici ne bi duli. Prikupila je i ono troje djece oko sebe i drhvatim glasom rekla: — Molim vas, zatvorite vrata, djeca 6e mi se prehladiti. — Partizanska djeca, kudko jedna, — doSao je jedan odgovor iz grupe vojnika koji su drzali maSinke upere-n- e u djecu i bespomodnu zenu. Vojnik u пјетабкој uniformi, koji je govorio na§ jezik, sa zvjerskim glasom upita: — Gdje ti je muz? — Ne znam — odgovori zena. Krvnik zamahnu kundakom i udari jadnu zenu u slabine, a djete joj ispade iz ruku. Od bolova ono ciknu u plad. Krvnik pogleda dijete i cinicnim glasom, jo§ jednom upita: — Gcje ti je muz? Sa ovom istinitom pridom, moja malenkost zeli da svim majkama partizankama Sirom Kanade i Sjedinienih Driava 6estita 8. Mart — Dan zena, za koji su one dale svoj veliki doprinos plativSi svojim Zivotima u borbi za oslobodenje svoga naroda. Ovaj praznik destitam i svim ienama i majkama koje su rodene poslije rata. Ljuban Vuki6 Gorka nuznost: javna kuhinja za nezaposlene u SAD Ш!ЕЗЕЗОШЕИЕ23ВИаШШЕ!ЕЗШСаШЕЗШНШШЕ21ЕЗШШШИШ LEGENDEI Svi narodi, ma kakva im bila proSlost, imaju zajednidki period zivota kada su stvarali legende i mitove koji in identifikuju, koji osvetljavaju njihovo iskustvo i nji-hov-u narodnu estetiku. TeSko je otkriti autora tin saga koje su nikle u narodu. Realizam naSega vremena dostigao je takav stepen zrelosti da moze preuzeti i preraditi to iskustvo daleke pro§losti koje je dosad ostavljano po strani kao mladaladko iskustvo, kao detinjstvo kulture. Strudnjaci za latinskoameridku pro-z- u, na primer, pokazali su koliko je, — Ne znam - ponovi isti odgovor. MaSinka je odjeknula, ispaljeni su rafali i djediji piskavi plad zauvijek je prestao. Skamenjena, majka ni rijedi nije progovorila, niti je pogledala dijete koje je pored njenih nogu u krvi lezalo._ Sekunde su se otegle kao sati. Zena pride krvnik u i sa mrz-njo- m, rede mu u lice: — SluSaj, hrabri vojnide, koji ubija§ nejaku djecu, sluzedi okupa-tor- u. Pita§ me gdje mi je muz. Odgovor 6e§ sam nadi. Sresti dete se u sumi, gori, gradu i gdje god krene§ od sada. Pred hrabrom zenom, krvnik se u bjesnilu okrenu i izide sa ostalim vojnici ma iz kude. Majka podize mrtvo dijete i kad je pala nod, zakopa ga. — Spavaj, dedo moje, partizani de te osvetiti — bile su njene posljed-nj- e rijedi. Zatim se udaljila od groba i otiSIa u kudu, da uzme najpotrebni-j- e stvari i da sa ostalim narodom pode u susret partizanima. Idudeg dana Nijemci i domadi izdajnici su podinili zvjerstvo nad golorukim narodom. Bili su to dramatidni dani — kretanje po hladnom vremenu, bez hrane i tople odjede. Hrabrili su jedni druge, priskakali u pomod, kakoje tko mogao, jer majci sa troje djece svaka je pomod bila drago-cjen- a. — Partizani! Evo ih, idu! — pro lorn i se odjednom radostan glas, i u torn momentu ljudi u povorci zaboraviSe na umor, glad, izgublje-n-u rodbinu. Kako su partizani pristizali, svaki je grlio svoga. Stigla je cijela kolona, ali niko ne prilazi majci sa troje DANASNJICA s ovog glediSta, ona posebno nova-torsk- a i snazna, sa svojim velikim, svetski poznatim piscima, kakav je Gabrijel Garsija Markes. Svedoci smo, 6ini mi se, svojevrs-n- e sinteze, slivanja percepcija i nacina miSljenja, obnavljanja svet-sv- e literature pros' lo§6u i sada§njo§-6- u dovedanstva. Oblici i slike se preplidu i deluju jedni na druge, stvarajudi zadivljujude i originalne knjizevne stvaraladke pojave. Cingiz Ajtmatov, kirgiski pisac Draga majka cijelog svijeta ranim jutrom usta iz kreveta Prvi pogled svoj je dala 6edu svome Sto je uspavala Spavaj drago dedo moje u пагибји majke svoje. Andeli su djeca mala Sto ih majka na svijet dala. Pere, pegla, za iivot stvara i djetetu progovara Dobar, poSten 6ovjek bud! to ti majka iz ljubavi leli, bez obzira, dijete moje, kakva je boja koie tvoje sva su djeca podjednako mila maj6inom ljubavlju zaStidena. Siedan praznik ja ti, majko, telim tvom uspfehu se veselim. Ljuban Vuki6 Victoria. B.C. djece. U momentu pristupi joj komandant brigade i rede: — Bili su to hrabri borci koji padoSe s pjesmom na usnama za slobodu koju nede dodekati. Znala je da je izgubila muza, oca i brata. Ni suze nije pustila, ved je komandantu stegia ruku i upitala. : — Primate li zene u partizane? — Primamo, drugarice. Ne znam ti ime, ali od sada du te zvati Majka Partizanka. Pozadina i bolnica prihvatiSe troje djece. Majci dadoSe odijelo, puSku, dvadeset metaka i dvije bombe. Za tri dana naudi da rukuje oruzjem. Redali su se napadi i prodori, stizala je pobjeda za pobjedom, prilazili su mjeseci i godine. Majka Partizanka postala je prekaljeni bo-ra- c, sa mnogobrojnim odlikova-njim- a. Pred samo oslobodenje, u jednu Mailing Of Assessment Notices A 1982 Assessment Notice for 1983 municipal and school taxes was mailed on or before March 10th to every property owner and tenant in the following municipalities: Borough of East York, Borough of Etobicoke, Borough of York, Borough of Scarborough, City of North York, City of Toronto. Two Information Inserts mailed with your Assessment Notice explain the appeal procedure and provide the timetable of Open Houses in your area. Open House Sessions Will Answer Questions Open House sessions have been planned at convenient times in your Regional Assessment Office to afford you the opportunity to review your assessment with your Assessor. Assessment staff will be pleased to explain the basis of your property assessment and are authorized to amend all data (school support, assessment, etc.) on your Notice. You are encouraged to take advan-tage of this service. Rolls Available For Review The Assessment Roll will be available for review at your local municipal office during regular business hours, beginning March 25th, 1983. If You Wish To Appeal If you believe you have been improperly assessed in any way, you Ministry of Revenue Ontario catШЛУјМУМХ JQQSQS with the Review filing April 15th, 1983. the back your and the Inserts. which has been insulated with Urea Foam per cent the the 1982 insulated their their Thompson, MIMA City Regional Office 2221 Yonge Street Toronto, 486-630-0 Bowen, MIMA York Regional Office Toronto, 423-124-0 THIS FROM TEXT PROVIDED BY THE ONTARIO MINISTRY OF REVENUE. Gornji oglas owners) stanarima East Yorku, York, Scarborough, York Toronto; oni ovih dana primiti visini §kolskog poreza koje treba plate tekucu godinu, kao apelu koji mogu ulozlti protiv visine poreza. uredi gdje moci svom porezu Assessor-o-m koja utvrduje Poreski (Assessment biti postavljen 25. marta. Onaj tko smatra nije pravilno moze ulozi apel Assessment Review Board-a- . Apel mora biti podnijet 15. aprila. Stambene koje stavljan Urea Foam mogu dobiju poreza posto. Oni cije stambene imaju taj Foam treba posjete Open House Regionalnom uredu utvrde smanjivanje. ranu zoru, cijela je dobila da se tog jutra po mora probiti njemadki obrud. Granate su praskale oko Jedna od njih pade ispred same Majke Partizanke, zari se zemlju, ali ne eksplodira. Gleda ona granatu tiho "Partizani ne bojte rana, nede smrt bez sudenog dana". Pala je komanda: "JuriS!" Partizani sa njima Majka Partizan-ka. Ona pet-Se- st koraka, za-tim poskodi, posrnu najzad pade, rafalom njemadkog mitraljeza. TeSko ranjena, jo$ Majka Partizanka otkadi bombu, htjede da se podigne da vikne: ali bomba eksplodira njenim rukama. may file a complaint Assessment Board. The final date for an appeal is Information on appeal procedures is provided on of Assess-ment Notice in Information Residential Properties Insulated With Urea Formaldehyde Foam A residential property Formaldehyde (U.F.F.I.) may qualify for 35 reduction to residential building portion property assessment. ratepayers whose residential properties are with U.F.F.I. are urged to attend an Open House in Regional Assessment Office to confirm eligibility for this assessment reduction. A. F. Assessment Commissioner of Toronto Assessment Ontario Telephone M. K. Assessment Commissioner Scarborough-Eas- t Assessment 70verleaBlvd. Ontario Telephone TRANSLATED BY PUBLICATION namjenjen je vlasnicima posjeda (property i u Etobicoke, North i 6e obavjeStenje o municipalnog i da za i informaciju o Biti ceotvoreni i posebni 6e oporezovani da razgovaraju o sa (osobom visinu poreza). proraiun Roll) 6e u municipalnim uredima da oporezovan da kod do zgrade u je Formaldehyde (U.F.F.I.) da smanjivanje za 35 zgrade da u poreznom da jedinica naredenje svaku cijenu partizana. u i zapjeva: se skodi§e, i napravi i pogodena iz ali svjesna, i — Napred partizani! — u formal a of Those E. R. Bailey Assessment Commissioner Etobicoke-Yor- k Regional Assessment Office 4 Eva Road Etobicoke, Ontario Telephone 621-940- 0 S. C. Stephen, MIMA Assessment Commissioner North York Regional Assessment Office 55 Doncaster Road Thornhill, Ontario Telephone 889-950- 3 TURISTlCKI rekord Spanije MADRID, Tanjug — Spanija je postigla turistiCki rekord kako u deviznim prihodima tako i u broju stranih turista u proSloj godini, kakoje zvanicno saopStila socijalis-tifik- a vlada. Ukupni devizni prihodi dostizu sedam milijardi i 350 miliona dolara. Ovi devizni prihodi su za viSe od pet posto veci nego 1981. Povedani priliv stranih turista omogucio je postizanje ovog rekorda u deviznim prihodima. Spaniju je proSle godine ukupno posetilo ne§to iznad 42 miliona stranih turista. Osta Majka Partizanka lezedi mrtva na bojitstu, dok su oko nje juri§ali i ginuli drugi partizani. Pade za slobodu koji danas jugoslavenske majke i cijeli na§ narod uziva. Ljuban Vukic Victoria, B.C. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000132