Nase Novine, May 04, 1983

              ' f ,
Wttyjfj 'l.
NCgoslav V£ekly
A Community
Newspaper
limn тшил—ш—пд
Established 1931
2'ri'sLr.SiirsL': - 'Јдгг&ј .?4t-II?Slf5-
;iJ
VOL 52, NO 10(543) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 9,1983. 50 CENTS PER COPY
... чкша:: .ip ui mi ,...' - ii i, i. ijjij-K.iiiiji.- il j
NASI PROBLEM!
Puno je vaznih dogadaja —
svjetskih i drugih — o koji-m- a
bi trebalo pisati.
Ali nemamo dovoljno pros-tor- a.
"Nase novine" bi trebalo
povecati na 16 stranica.
Takvo povecanje kostalo bi
(prema danasnjim cijenama)
5 hiljada dolara godisnje.
Mi i sada povecavamo neka
izdanja, ali ne mozemo stal-n- o.
Sredstva su ogranicena.
Izdavacki troskovi se stalno
povecavaju.
Trebalo bi povecati tiraz.
Pet hiljada dolara je 200
novih pretplata.
Izvrsni odbor "NN" je o
tome raspravljao na pos-Ijednj- oj
sjednici i dosao
do zakljucka da bi trebalo
povesti kampanju za toliki
broj novih pretplata.
Mi vec nekoliko godina
nismo imali kampanje za
nove pretplate.
Kampanja bi trebala poceti
1. maja, a svrsila krajem
oktobra tako da bismo s
redovnim izlazenjem na 16
stranica poceli u novembru,
kad se navrsava pedeset i
druga godina izlazenja.
Konacnu odluku o tome
donijeti ce konferencija
"NN" koja ce se odrzati 24.
aprila.
Vazno je, medutim, sta
kazu nasi hitaoci; da Ii su oni
voljni da sudjeluju, da se
prime rada.
Voljeli bismo cuti misljenja
i prijedloge.
Postarina je opet povecana
za Sjed. Drzave i Jugosla-viju- .
Dosad smo placali 24 centa
za svaki primjerak, a sada
placamo 36 centi.
Znaci, za svaki primjerak
koji se salje u te zemlje,
placa se 18 dolara godisnje.
Pretplata iznosi 25 dolara
— 7 dolara vise, odnosno 11
dolara vise ako se plati u
americkom novcu.
To je novi problem koga . sada imamo.
Ovo iznosimo da citaoci
vide, a drugi put cemo javiti
sta ce biti poduzeto.
Postarina za Kanadu jos
uvijek iznosi samo 4.2 centa
po primjerku.
NOVA AKCIJA KANADSKOG RADNlCKOG KONGRESA
ii i j j д 9
"1 1 1 И ra E3 1
rcTT" 1 ТГ $УГТЈчЛ 'Тјутч P£T"T?i 'Х'Д& WY У!3. !& "I A ?3 7 (Ч1 Y "TT T?5fc fTTQ Ш ТП "C " ti 'јј y" гЈТ 'V%
fJ-j-"' V t "iJii i -- ЕД- Ј-Л-
- uLtXltf в1.Л Ei.1 E&A Уц--
У iTii tjf~?; Д-'-
Л "in f' T" Jlrnim Уј fiiai- -. Ц?- -, ДшД, rf&IL %La—U
U Ottawi je odrzana nacionalna
ekonomska konferencija na kojoj je
sudjelovalo vise od 800 delegata
{tredunionista, farmera, uCitelja,
predstavnika crkvava itd.). Konfe-rencij- u
je sazvao Kanadski radniCki
kongres (sindikati) koji broji preko 2
milijuna dlanova). Glavnu пјеб imao
je Dennis McDermott predsjednik
Kongresa.
Cilj je bio — kako je rekao
McDermott — da se stvore uvjeti za
promjenu ekonomskog sistema.
Novi ekonomski sistem treba da
sluzi radnim ljudimakoji safcinjavaju
ve6inu naroda.
Kongres 6e odmah pristupiti us-posobljav- anju stotinu tredunijskih
aktivista koji 6e zaci medu narod s
porukama konferencije.
McDermott je rekao da su
posljednjih godina mnogi Kanadani
"оребет" kao nikad prije i to 6e im
dugo ostati u sjedanju.
On smatra da ekonomska kriza,
koja je izbacila sa posla oko 2
milijuna ljudi, nije sluSajna, vec je
namjerno stvorena po politidarima i
korporacijama.
McDermott je naglasio da vladin
program ogranidenja povedanja pla-6- a
na 6 i 5 posto mora biti porazen, i
ako ne bude, "doci 6e neSto jos
opasnije i trajnije".
"Mi se nalazimo u borbi za svoj
zivot", rekao je on.
Na konferenciji je bila zastupljena
i konferencija kanadskih katolidkih
biskupa. McDermott je kazao da su
oni, kao i druge vjerske grupe,
spremni da suraduju s Kongresom.
Biskup Adolphe Proulx je na
konferenciji ostro napao prijedlog za
uklju6ivanje nezaposlenih mladih
radnika u vojsku.Ta vojska ce biti
upotrebljena protiv onih radnika koji
se ubudude budu borili za pametniju
ekonomsku politiku, rekao je
biskup.
List Toronto Star je u uvodniku
poduprao McDermottovu tezu da su
sadasnje ekonomske teskoce nisu
slu6ajne vec posljedica odredene
politike.
noviameriCki
U SALVADORU
Agencija Reuter javlja iz New
Yorka da je kongresman Edward
Feighan iz drzave Ohio izjavio da je
amerifiki oficir koji vjezba salvador-sk- e
vojnike kazao da salvadorska
vojska ne moze da pobjedi salvador-sk- e
pobunjenike; on je to rekao
grupi Amerikanaca koji je predvodio
Feighan za vrijeme posjete Salva-dor- u.
Iz Washingtona je javljeno da je
Pentagon trazi 60 milijuna dolara za
oruzje salvadorskoj vojsci, kojoj je
nedavno dato 26 milijuna dolara
vrijednosti oruzja.
f (A' " .A "ГЗиТ % XV.
Dennis McDermott
JOSJEDAN
Holandija je tralila od Kanade da joj izru6i
Jacova Luitjensa, koji je optuien da je u
proSlom ratu, kao nacista, vrSio ubijstva
holandskih boraca otpora. Kanada je odbila.
Luitjensa je nagovarao na povratak i
predstavnik Simon Wiesenthal Centre u Los
Angelesu. On je odbio.
Luitjens kale da on nije ubijao, ali odbija
da se vrati. Odbio je i da kale Sta je radio u
proSlom ratu.
On zauzima pololaj profesora na Univerzi-tet-u
Britanske Kolumbije u Vancouveru.
OSUDA REAGANOVE
OBRANENASILJA
Reaganova vlada je objavila izvjeStaj o
ljudskim pravima u svijetu.
Tri атепбке organizacije (Americas
Watch, Helsinki Watch i Lawyers Committee
for the International Humam Rights) kritizi-raj- u
taj izvjeStaj.
Oni navode da vladin izvjeStaj zaobilazi
pravo stanje u nekim zemljama, jer su ti
rezimi prijateljski opredjeljeni za Reaganovu
administraciju i politiku.
Oni kaz4j da je ucinjen specijalni napor da
se ne opiSe nasilje u tim zemljama.
IZBORI
U Australiji i Zap. NjemaCkoj
odrzani su parlamentarni izbori, a u
Francuskoj op6inski.
U Australiji ve6inu su dobili
laburisti, a u Zap. Njema6koj pobje-dil- a
je konzervativno-liberaln- a koali-cij- a,
kojoj na6elustoji Helmut Kohl.
To zna6i da su Zap. Njemci opredje-lil- i
za raketno-nuklearn- o naoruzanje,
pa su se izlozili novim velikim
opasnostima.
Vode nove zapadno-пјетабк- е par-tij-e
Die Grunen kaiu da 6e oni
sprije6iti da Zap. Njema6ka primi
novo Reaganovo oruzje.
grCko-sovjets- ki
UGOVOR
ATINA — Cetvorodnevnazvani6na
poseta sovjetskog premijera Nikola-j- a
Tihonova Atini ovde se ocenjuje
veoma uspeSnom. Sa neskrivenim
zadovoljstvom je vise puta konstato-van- o da je na relaciji Moskva —
Atina sada trasiran jedan put koji
otvara novu epohu u odnosima dve
zemlje, jedna koja nosi titulu super-sil-e
i druge, male, pripadnice NATO-pakt- a.
No, svejedno je — zajedniCki jezik
je naden, a on se ogleda u
obostranoj zelji da se safiuva mir u
svetu, brze dode do detanta i
razoruzanja, da se Evropa i u njoj
Balkan oslobode nuklearnog oruzja i
da Sredozemlje postane zona stabil-no- g
mira i saradnje drzava koje leze
na njegovim obalama.
Sa druge strane, pak, potpisivanje
desetogodisnjeg ugovoraoekonom-skoj- ,
industrijskoj i nau6no-tehni6-k- oj
saradnji, sto su ufiinila pretpros-l- e
no6i dvojica premijera, domacin
Andreas Papandreu i gost Nikolaj
Tihonov, treba snazno da unapredi
bilateralne odnose dveju zemalja.
U razgovorima koji su — kako se
ovde isti6e — bili veoma sadrzajni i
sveobuhvatni — grfika strana je
naro6ito ukazala na prilike u Egeju,
na odnose sa susednom Turskom i
politiku VaSingtona da pove6anjem
vojne pomoci Turskoj remeti ravno-tez- u
snaga u ovom delu Mediterana.
Takode nije izostavljen ni problem
Kipra opterecenog desetogodisnjom
okupaciom jednog dela turskih
trupa.
Potpisivanje дгбко-sovjetsk- og de-setogodi§- njeg
ugovora naiSlo je na
veoma ostro reagovanje Evropske
zajednice.
Prema podacima iz Bonna, konze-rvativno-
liberalna koalicija dobila
je 48.8 posto glasova, a socijal-demokra- ti
i nova anti-ratn- a partija
Die grunen (Zeleni) 38.2 posto.
Kohlova partija ima 244 poslanika,
Socijal-demokra- ti 193, FDP (Savez-ni- ci
Kohla) 34, Zeleni 27.
U opdinskim izborima u 36.400
francuskih gradova, varoSi i sela
ve6inu glasova (51 posto) dobili su
desnidari i centrumaSi, Sto se
smatra kao opomena Mitterandovoj
vladi, u kojoj se nalazi i par
komunista.