Nase Novine, July 31, 1986

              --erir'"";-- ' V ' Ж-Y- " ' ~ "ГРГ№-'- , -- : ,ЧЖ fi5Ri - $"%ц'"' т~" - ';r - m 4" ' - ,- --f - 11,— r-qii-fcfjr
',jr "jii"f-- - - , -- gr,—-. , "Mil " " -- — м ' „iiy т-- ~ —-"-- - -- ЈЦ—Чј"
j
№
I GOVORITI "JUGOSLOVENSKI"
Mladi u inostranstvu sve ce§ce uzimaju drugo drzavljanstvo i
izbegavaju sluzenje vojne obaveze. Klubovi neprijateljske
emigracije bolje organizovani nego na§ijerih crkva finansira.
Savremeni jugoslovenski pecalbari
sve cesce u inostranstvo vode celu
svoju porodicu. Retko ko ostavlja
decu na cuvanje bakama i dekama,
tako da van zemlje trenutno zivi vise
od 200 hiljada nase dece i omladine.
Skoro 30 odsto mladih rodeno je u
stranim zemljama. Svi oni predstav-ljaj- u
drugu generaciju migranata za
koju su zemlje prijema posebno zain-teresova- ne
i sve cine kako bi ih uvr-stil- e
u svoje drzavljane.
Na nedavnom savetovanju sa omla-dino- m
na privremenom boravku van
zemlje, koje je u Beogradu uprilicila
omladinska organizacija Jugoslavije,
receno je pored ostalog da je u pora-st- u
broj zahteva za promenu naseg
drzavljanstva da je sve vise onih koji
izbegavaju sluzenje vojne obaveze i
da je otudenje mladih od domovine
drasticno.
Savetovanju je prisustvoivalo 50
omladinaca delegata nasih klubova u
inostranstvu. 0 tome kako zive i hoce
li se vracati — razgovarali smo sa Ja-dranko- m
Lukcin (19 godina) koja vec
17 godina zivi u Zapadnoj Nemackoj
i sa Dragisom Vasicem (22) koga su
roditelji pre 15 godina poveli u Miin-che- n.
Ugrozen indentitet
Jadranka uskoro zavrsava tehnicku
gimnaziju u Stuttgartu, roditelji
imaju lepe poslove od kojih moze "do-br- o
da se zivi", clanica je naseg kluba,
koji okuplja oko 400 mladih i, kako
kaze, sve slobodno vreme provodi u
njemu.
— Iako ima mnogo povika na folklor
kao jedinu zanimljivu aktivnost u klu-bovim- a,
on je i danas jezgro koje naj-vis- e
privlaci nasu omladinu. Sve od
tog cupkanja polazi, a kasnije se tru-dim- o
da nam osnovna delatnost bude
ocuvanje nacionalnog identiteta koji
je sve vise ugrozen. Dugo zivim u Za-padnoj
Nemackoj, navikla sam se na
veci luksuz nego sto ga imam u Jugo-slavij- i,
uspesno i skolu zavrsavam, ali
me to ipaknece odvratiti od povratka
u nasu zemlju. Moji roditelji ce si-gur- no ostati tamo do penzije. Ja ne
znam kada cu natrag, ali spremna sam
da prihvatim Jugoslaviju kakva jeste
i da se vratim. Ne znam kako da vam
objasnim tu zelju, jer kada bi se ona
materijalna strana gledala, sigurno
se ne bih vracala. Nesto me privlaci,
ovde mi je drustvo, uvek mi je strasno
tesko kada se posle odmora vracam u
Stuttgart — rekla nam je Jadranka
Lukcin.
Slicno misli i Dragisa koji vec radi
u velikoj firmi, i to kao sef sa velkom
platom, ugledom i statusom:
— Mi smo tamo zbog pecalbe, da za-radi- mo
novae i da se vratimo kuci. Ne
razumem druge koji govore da ce
ostati. Pa ti si tamo uvek stranac. Mo-ze- s
i drzavljanstvo da promenis i ime,
ali ces uvek za njih biti stranac, tudin.
Jos 10-1- 5 godina cu ostati tamo i onda
nazad u rodni Pozarevac, u kome sam
vec i kucu napravio. U Miinchenu sam
kupio stan, kada se odlucim za povra-tak- ,
prodacu ga i od tih para i uStede-vin- e
ziveti dok ne nadem posao u Ju-goslav- iji,
sto je, vidim, sada mnogo te-sko.
Ove izjave sigurno govore u prilog
tezi da ce nasa mladez ostati nasa bez
obzira gde trenutno zivi. Ali, ne treba
zaboraviti da su nasi sagovornici ak-tiv- ni clanovi klubova, sto samo po
sebi govori o pozitivnom opredelje-nju- ,
prema Jugoslaviji i povratku. Po-da- ci
medutim, kazu da je u nekim
zemljama manje od 10 odsto mladih
Jugoslovena ukljuceno u nase klubo-ve- ,
da je manje od 50 odsto ukupnog
broja mladih van zemlje obuhvaceno
skolom na nasem jeziku, a da je isti
postotak obuhvacen radom verskih
zajednica, koje nisu prijateljski ras-poloze- ne
prema nasem sistemu u
zemlji.
Znacaj klubova
— Tacno je da mladih nema dovolj-n- o
u nasim klubovima. Mi nemamo ni
dovoljno para da organizujemno sve
ono sto privlaci omladinu, dok je ne-prijateljs- ka emigracija daleko bolje
opremljena i ne kuburi sa novcem, jer
je crkva finansira. Organizuju bes-platn- a
putovanja po Evropi, njihove
nosnje za folklor su izuzetno Jepe i
skupe, dovode najbolje pevace iz
zemlje koji traze po 15 do 20 hiljada
maraka za nastup, a mi to ne mozemo
da platimo — kaze Dragisa Vasic.
— Ja sam bila na jednoj njihovoj
zabavi, pevao je neki pevac iz Zagre-ba- .
Program je bio mnogo bogatiji
nego nas i, umesto jugoslovenske, vi-sil- a je samo hrvatska zastava, jer su
sve te crkvene organizacije na nacio-nalno- j
osnovi. I to deli nase ljude u
inostranstvu. Kod nas u klubu svi, na
primer, govorimo jednim jezikom
koji je mesavina svih nasih jezika.
Mnogi ga zovu novi jugoslovenski je-zi- k. Kada nekom kazes "bolan", ne
znaci da si Bosanac. Svi smo Jugoslo-ven- i
i tako se i osecamo i zivimo —
istice Jadranka Lukcin.
Na kraju, nasi sagovornici kazu da
asimilaciona opasnost i nije tako ve-lik- a
za drugu generaciju. Problem je
ona treca, koja tek sada dolazi i skoro
da nema dodirnih tacaka sa Jugosla-vijo- m
i zivotom u njoj. Njih treba nau-ci- ti
da vole zemlju i sacuvaju svoje
nacionalno bice, a to se moze jedino
preko klubova.
Za takva nastojanja potrebno je,
tvrde nasi sagovornici, vise pomoci iz
zemlje i brige za rad klubova. Trebalo
bi slati stampu, koje u mnogim grado-vim- a
uopste nema danas, tako da se
o zbivanjima u zemlji malo zna. Zato
je i bilo moguce da jedna zapadnone-mack- a
TV-stani- ca posalje ekipu na
Kosovo koja je snimila najzabacenije
zaseoke i bedu u njima i to progurila
kao istinu o Jugoslaviji u ovo vreme
krize. Posebno je vazno, kako rekose
nasi mladi sagovornici, da nasi omla-din- ci
sve saznaju o mogucnostima po- vratka u zemlju, sta ih ceka i kakva
je perspektiva, a informacije ove
vrste danas su sture i nedovoljne.
B. IVANOVIC
"Politika"
TURISTICKA
BBC-j-u
LONDON, maj — Na prvom pro-gram- u britanske televizije BBC pri-kaza- n
je 45-minu- tni film o nasoj zem-lji.
Rijec je o dokumentarno-turistic-ko- m filmu sto ga je ekipa BBC-j- a sni-mila
proslog mjeseca u nasoj zemlji
a prikazuje prirodne, turisticke i
druge ljepote Sarajeva, Mostara, Du-brovnik- a,
Korcule, Makarske i Splita.
Po ocjeni clanova predstavnistva
Turistickog saveza Jugoslavije u Lon-don- u,
ova emisija popularno zvana
"Pebble Mill at One", vec je postigla
znatan odjek kod britanske televizij-sk- e
i turisticke publike. Neposredno
nakon njezinog emitiranja telefonski
pozivi predstavnistvu Turistickog sa-veza
Jugoslavije znatno su ucestali,
sto ce sigurno pridonijeti ozivljava-nj- u
prodaje turistickih aranzmana za
Jugoslaviju. Racuna se da je tu popu-larn- u
TV-emisi- ju promatralo oko tri
milijuna Britanaca. Na kraju emisije
dana je preporuka TV-gledaoci- ma da
se aranzmani za nasu zemlju mogu
osigurati preko "Jugotursa", "Phoe-nixa- "
i drugih turistickih operatora,
a navedene su i pojedine cjene aran-zmana.
Emisiju o nasoj zemlji snimila
je ekipa BBC-j- a koja se nalazila na
studijskom putovanju u nasoj zemlji
i sudjelovala na jedrilicarskoj regati
"Dalmacija-cu- p 86".
S.Z.
IVAN KUKULJEVIC SACINSKI
J' f Ш.''
Povijesni zakljucak o narodnom jezi-ku
— zasluga tvana Kukuljevica Sak-cinsk- og
Neima spasenja, dok se ne pokaze-m- o
u Hrvatskoj kao Hrvati, u svetu
kao Slavjani, a dragoj nasoj braci ju-goslavljan- skoj kao Iliri i dok ne uve-dem- o
u nasa usta nas materinski glas!
Tom recenicom, koju je napisao u
burnim danima 1842. godine u vri-jem- e
dok su cenzure i pritisci mada-ronski- h konzervativaca pokusali pri-gusi- ti ilirsku eksploziju u Hrvatskoj,
Ivan Kukuljevic Sakcinski izrazio je
svoje uvjerenje koje je zastupao do
konca zivota. Mlad i energican, pun
romanticarskog zanosa, Kukuljevic
se vec tada iskazao kao jedan od naj-spretnij- ih
govornika u ilirskom tabo-r- u,
pa je svojim istupima cesto od-luc- no utjecao na rasprave u zupanij-ski- m skupstinama i Saboru. Zalazuci
se za zastitu "konstitucije, prava i na-rodnost- i", kako se tada govorilo, "ilir-sko- g naroda" a prije svega za mate-rinsk- u rijec, kad su posvuda gospoda-ril- i
latinski i njemacki jezik, borbeni
ilirac poznjeo je godine 1847. svoj naj-ve- ci osobni uspjeh.
Njegovim petogodisnjim zalaga-nje- m,
uz nastojanje ilirske vecine,
Hrvatski sabor je donio povijesni
zaklljucako narodnom jeziku kao "di-plomaticko-m",
cime je otvorio novo
razdoblje ne smao u kulturnoj vec i
u politickoj povijesti hrvatskog naro-da.
Vec i samo to bilo bi dostatno da
Ivan Kukuljevic ude u red najznasluz-niji- h
rodoljuba 19. stoljeca. A on je
bio i istaknuti znanstvenik, pogotovo
u povijesnim naukama, politicar s ja-sni- m
jugoslavenskim opredeljenji-ma- ,
knjizevnik i borac za drukciji
drzavotvorni status Trojedne Kralje-vin- e, tada sapete austrijskim i
madarskim okovima.
Ivan Kukuljevic Sakcinski roden je
29.jula 1816. u dvorcu Tuhakovec u
Hrvatskom zagorju u porodici plemic-ko- g
porijekla iz Dalmacije. Vec za-ra- na
je postao revni suradnik Gajeve
"Danice" pa je posredstvom svojih
knjizevnih radova i usao u politicki
zivot tadasnje Hrvatske. Njegov prvi
dramski tekst "Juran i Sofija ili Turci
kod Siska" iz 1839. godine prven-stven- o
ima politicku namjenu o cemu
najbolje govore Juranove rijeci u
"staroilirskoj odori".
— Otadzbino! Otadzbino! Hoces li
jos dugo pod bremenom i jarmom du-smansk- ih, uzdisat veriga? O preteski
udesu! Kako nemilostivo proganjas
milu bracu mojega tako slavnoga,
tako blagorodnoga naroda!
U kasnijem razdoblju Kukuljevic je
zastupao "uzji savez s na§om bracom
slavjanskom koja su pod Austrijom",
a u zbirci pjesama "Slavjanke" trazio
borbu i osvetu "proti Nemcom i
Madarom, najljucim neprijateljem
Slavjanstva". Za Bachova apsoluti-zm- a
povukao se u znanstveni rad, ali
je u razdoblju ustanovnosti ponovo u
politickom zivotu, ovoga puta kao ve-li- ki
zupan zagrebacki pa cak i kao na-mjesn- ik banske casti. U borbi protiv
dualizma smatrao je neophodno za-jedni- cu
s ostalima austrijskim Slave-nim- a,
a kao krajnji cilj "ustavnu i slo-bodn- u federaciju".
Naravno, unutrasnji konflikti
odveli su ga kao i mnoge na put opor- -
tunizma pa je jedno vrijeme uz Hau-lik- a
i Mazuranica, nosio breme nasih
najomrazenijih ljudi. Godine 1867. u
duhovnom preokretu koji je donijela
zloglasna Nagodba, trajno se opre-djeli- o
za znanost polazuci temelje hi-storiogra-fije
u hrvatskim krajevima.
Ivan Kukuljevic Sakcinski umro je
1889. godine, vjeran mladenackim
idealima ilirizma. Bez obzira na po-vreme- na taktiziranja i politicke
stranputice, karakteristicne za raz-doblje
brojnih ushita i padova na-rod- ne ideje, odlucno se borio za sa-mostaln- ost Hrvatske a konacnim cilje
smatrao je ujedinjenje svih Juznih
Slavena sto ga uznosi u galeriju onih
velikana kojima je buducnost dala za
pravo.
Osim ovogodi§njeg "Ohridskogljeta",
"Struske veceri poezije", "Ilindenskih
dana", na kojiam ce se govoriti o zivotu
i djelu Klimenta Ohridskog, ove godine
pocinju i "Dani Klimenta Ohridskog".
U Skolama se predvidaju posebni satovi
na kojima ce se predstaviti njegovo dje-lo- .
Makedonski ckrveni pisac Kliment
Ohriodski (Ohrid — 27. VII 916.) najpo-znati- ji
je ucenik solunske brace Cirila
i Metoda i njihov suradnik na sirenju
slavenske pismenosti i bogosluzja. Po-sli- je
Metodove smrti (985.) po§to je s
ostalim slavenskim uciteljima u Velikoj
Moravskoj bio izlozen raznim Sikanira-njim- a
njemacko-latinsko- g svecenstva, i
naposletku izagnan, presao je s nekooli- -
cinom slavneskih misionara (Naumom,
Angelarom, Savom), preko podrucja
kod Beograda, u tadasnju buggarsku
drzavu. Na dvoru bugarskog kneza Bo-ris- a
slavenski ucitelji bili su dobro
primljeni. Kliment je bio upucen u naj-zapadni- ju oblast tadasnje bugarske
drzave, u makedonsku oblast Kulmice-vicu- ,
koja je zahvacala zapadnu i veci
dio centralne Makedonije i do juzne Al-bani- je,
s glavnim gradom Ohridom, De-volo- m
i Glavenicom.
U vreme od sedam godina Kliment je
u torn kraju razvio zivu aktivnost o kojoj
vrlo pohvalno govori "Prostrani zitije
Klimenta Ohridskog", ciji je autor
ohridski arhiepiskog Teofilakt, a koje
je glavni izvor za Klimentovu biografi-ju- .
U torn se izvoru osim ostalog pripovi-jed- a
da je iz Klimentovih skola izaslo
oko 3500 ucenika. Godine 893. bugarski
dvor je imenovao Klimenta Ohridskog
slavenskim episkopom u oblasti "Drem-vici- "
ili "Velici". Gdje se upravo nala-zila
ova oblast nije poznato, neki misle
da se radi o kraju u blizini Kutmicevice
u makedoniji, jer se zna da je Kliment
Ohridski cesto navracao u Ohrid gde je
i umro 916. Sahranjen je u manastiru
sv. Pantelejmona.
Historija slavenskih knjizevnosti
stavlja Klimenta Ohridskog odmah iza
osnivaca knjizevne slavenstine, Cirila i
Metoda. Njegovi su radovi djelom origi-nal- ni
a dijelom prijevodni. Jos ne po-sto- ji
definitivna biografija Klimentovih
radova, jer se jos otkrivaju nepoznati
spisi. Sigurno je zasvjedoceno da je na-pisao
16 radova, a pripisuje mu se joS
26 drugih tekstova. Glavni dio cine sit-ni- ji
spisi: pouka, pohvale i propovjedi,
napisi, vjersko-odgojn- e sadrzine, pi-sa- ni
povodom raznih praznika ii u cast
apostola svetitelja i mucenika.
Zna se da je do posljednjih trenutaka
svoga zivota Kliment radio na prijevodu
'Cvetnog trioda" s grckog na starosla-vens- ki
jezik. Medu djela koja mu se pri-pisuje
ide "Zitije sv. Metoda", jedna od
dviju "Panonskih legendi" i prijevod
"Sinajskog psaltira.". Klimentova su
djela pisana razumljivim jezikom, do-stupn- im narodnim masama. Medu
onima koji su pisali o historiji slaven-skih
pisama neki su pripisivali Kli-men- tu
Ohridskom autorstvo ili barem
ustrojenje cirilice (tako, napr. vec ?
ohridski arhiepiskop Dimitrije Homa-tja- n
na pocetku 18. st.( odatle obicaj da
se cirilica ponekad naziva i "klimenti-com- ".