000274 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
5a # Demokracija PRED KONVENGIJSKA ju V ' t ♦_fEl'ci"A 8 3? PIŠE: A SOKOLOV U ČASOPISU "RAT I RADNA KLASA" Zadnje vrijeme počeli u organi Štampe savezničkih i neutralnih zemalja da energično zalaze u pi-tanje demokracije i da istražuju Sto ona u stvari znači Ta istraži vanja nipošto ne nose jedan čisto abstraktni karakter Ona su na-protiv bila prouzrokovana očitim nezadovoljstvom konkretnih forma u kojima volja naroda nalazi svoj Izražaj u većem broju oslobodje-ni-h zemalja Europe i terminolo-ška istraživanja tih nezadovoljnih autora obično završavaju jednim jdinim otkrićema to je da posto-ji fundamentalna razlika izmedju dvaju "shvaćanja" demokracije naime sovjetsko shvaćanje i ang-lo-saksons- ko shvaćanje Tako engleski liberalni "Man-chest- er Guardian" kaže: "Izgleda da je potrebno imati neki interna cionalni sporazum o značenju ne-kih uobičajenih izreka" I zatim Me da tumači koje uobičajene iz-reke su zamršene i stvaraju smut-nju On bi htio da znade: "Sto je demokrata što je Hitlerovac i Sto je fašista" I ne manje važno Sto je anti-fašist- a" Jedna druga engleska novina konzervativni "Observer" izražuje se još detaljnije On tvrdi da u Sovjetskom Savezu "demokracija Izgleda znači nešto sasvim drukči je Hi u nekim slučajevima sasma protivno od onoga što narodi koji govore engleskim jezikom razumi-jevaju pod tom riječju" Tim "raz-likama u definici" ta novina pos-većuje "vrlo veliku političku važ-nost" Ne može se poreći da postoji jedna vrlo važna razlika izmedju demokracije koja prevladava u Sovjetskom Savezu i one koja po-stoji u drugim zemljama Da pos-toji razlika izmedju socijalnih sis-tema i ideologija Sovjetske Unije I onih anglo-saksonsk- ih zemalja o tome ne treba da se raspravlja Takodjer je jasno da te razlike nebi smjele da služe kao zapreka čvrstoj i trajnoj kooperaciji me-dj- u Saveznicima Naravski jedna zemlja u kojoj jedan čovjek ne iskorištava dru-goga zemlja u kojoj prevladavaju ne samo političke nego i ekonom-ske jednakosti zemlja u kojoj de-mrokrat-ske slobode nisu samo pro-glašene nego takodjer i garantira-ne uslovima socijalnog života zemlja u kojoj postoji pravo je-dinstvo naroda — nesumnjivo je učinila mnogo više progresa na putu demokracije Takodjer je istina da se sovjet ska demokracija ne može smatra-ti identičnom sa onom u Engleskoj Da je ekonomska baza društva u Sovjetskom Savezu različita od one u Engleskoj svakome je poz-nato To direktno dodiruje pitanje demokracije u tome je precizno to Sto ekonomski sistem Sovjetske Unije garantira narodu njihova demokratska prava kao pitanje prava da radi da se naobrazuje slobodu i garanciju protiv eksploa-tacije i nacionalne i rasne diskri-minacije Pod ovim prilikama razlika je izmedju sovjetske i engleske de-mokracije naravno ne samo "raz-lika u definiciji" Ali to ipak ne znači da sovjetski narod i demo-krati drugih država ne mogu naći zajedničko tlo i zajedničko mjerilo za prosudjivanje demokracije TEM EU NOVOG SVIJETA Vrlo je Iako razbiti sumnje o tome u današnje vrijeme kada se rat protiv kuge hitlerizma još nastavlja i kada se kamen teme-ljac budućeg svijeta koji će one-mogućiti povratak fašizma već po-stavio U našim današnjim danima demokrat je onaj koji se odlučno I neprestano bori protiv fašizma Demokrat je onaj koji je ne samo riječima nego i dijelima spreman da nastavi borbu sve dok se faši-zam i njegovi uticaji posve ne uni-šte Škodljiva narav fašizma veli-ka opasnost koju on predstavlja lobodi i životima naroda danas su potpuno jasni svakom dobromi-sleće- m čovjeku Sloboda za narode znači smrt fašizmu Na tom generalnom principu le-že glavne odluke Krimske Konfe-renc- e Tri velika saveznika oba-vezala su se da će pomoći oslobo-djeni- m narodima Europe "da rije-J- e njihove probleme na demokrat-ski način" Oni u se takodjer po-brinuli da "omoguće oslobodjenim narodima uniititi i zadnje ostatke nacizma i fašizma te stvoriti de-mokratske institucije po svojoj vlsutitoj volji" Tri velika savezni-ka ložili su se da će pomoći naro-dima koji pomoći trebaju kod us-postavljanja vlada Širokog repre-zentativnog značaja u kojima bi WH uključeni svi demokratski ele-menti naroda i obećali su da će putem slobodnih izbora narodi do-biti vlade koje će odgovarati nji-hovoj volji TUMAČENJA ODLUKA U JALTI Na taj način Krimski Ugovor priznaje potrebu rijelenja svih važnih problema na demokratski način riješenje svih problema ko-ji se radjaju kao rezultat oslobo-djenj- a europskih naroda od nasil-ne fašističke tiranije Neko bi mislio da je jasnoća tih odluka koje su prožete duhom po- štovanja za demokratska prava europskih naroda isključila mo-gućnost krivog tumačenja i nera-zumijevanja Ali kako se kale čak i matematičke tablice mogu da se tumače na razne načine ako je nekome u interesu da to radi Mnogi novo-peče- ni šampioni de- - mrokracije sada izgleda hoće da nam dokažu da za postignuti triumf demokracije moramo oživiti sve stare forme političkog života koje su postojale u europskim zemljama prije ovoga rata Do-statno je da pogledamo natrag pa da se odmah uvjerimo u besmisle-nost takovih tvrdnja Nije nikako-v- a tajna da je u mnogim europ-skim zemljama a da i ne govorimo o fašističkoj Njemačkoj naravno i Italiji postojao politički sistem koji nije imao ništa zajedničkog sa demokracijom NEKOLIKO PRIMJENA Dostatno je da se na primjer sjetimo režima koji je vladao u predratnoj Poljskoj Taj je režim došao na vlast poslije jednog kr-vavog puča kada je protiv volje naroda došao na vlast Pilsudski i njegova klika godine 192G Faši-stička konstitucija godine 1935 strašna nacionalna opresija kojoj su bili izloženi milijuni Ukrajinaca Bjelorusa i Litvanaca proganja-nje radnika seljaka i progresivne inteligencije feudalna nepravda po zlu poznati logor u predjelu Be-reza-Kartus-hka i velika tamnica u Brestu u kojoj su trunuli svi oni koji su se usudili podignuti svoj glas protiv uprave te korupcioni- - stičke klike reakcionarnih političa-ra Otrovnost i mračnjaštvo u svim sferama domaće politike sramno pirovanje sa Hitlerovom Njemačkom i stalne protu-sovjet-sk- e intrige u sferi vanjske politi-ke — to je najbolje obilježje toga režima o oživljenju kojega sada sniva bankrotirana Raczkievvciz- - Arciszevvskl klika i njezini pokro-vitelji iz reakcionarnih krugova nekih savezničkih zemalja Svima nam je dobro poznato da u Madjarskoj Rumunji i Bugar-skoj demokracija nije bila ništa bolje sreće Za dva decenija izme dju prvog i drugog rata reakcija koja je vladala u tim zemljama ugušila je potpuno muževnu na-rodnu snagu Ne samo da je Ko-munistička partija bila natjerana pod zemlju nego svaka izreka progresivne političke misli bila je najstrožije kažnjavana Rasna mržnja i brutalni Sovinizam bili su sistematski gojeni imperijali-stičke tendencije i velika sila ag resije bile su poticane Pod takovim okolnostima podu-pirači Hitlerova imperijalizma u pravome času našli su zajedničko tlo sa reakcijom vladajućih klika ovih malih zemalja koje su bez oklijevanja umiješale svoje narode u krvavi vrtlog ratne agresije koju su započeli Nijemci REŽIMI U JUGOSLAVIJI Tako isto režimi predratne Ju-goslavije i Grčke ne mogu nipošto da se nazovu demokratskim sa ni-kakvog gledišta U Jugoslaviji na primjer za vrijeme skupštinskih izbora koje je sprovadjao Stojadi-novi- ć 1938 dobar broj kandidata koji su iznijeli pobjedu bili su iza-brani iako za njih nije palo više od 20 glasova dok su isto vrijeme kandidati opozicije dobivSi na de-setke hiljada glasova izgubili na izborima U Grčkoj je neobuzdano cvao re-žim faSističke diktature Metaksa-s- a za dobar broj godina prije ovog rata Australski pisac Aldridge ko-ji je bio na Kreti sa savezničkom vojnom ekspedicijom godine 1941 u svojoj noveli "The Sea Eagle" lijepo je opisao borbu grčkih Par-tizana protiv njemačkih napadača Ta je borba bila nastavak duge ranije borbe vodjene protiv grčkog fašizma protiv brutalnog Metak-sino- g režima Slika ne bi bila potpuna kada ne bismo spomenuli notorni režim predratne Finske Je li ono bila de-mokracija koja je dala finskim ratnim huSkačima svaku priliku da bace svoju zemlju u dva krvava rata protiv Sovjetskog Saveza? Nitko pametan neće zanijekati da je tome baš kriv režim koji je vla-dao Finskom Za opisati taj režim dortatno je reći da je on zabranio Prtiju koja je sada iznijela jednu četvrtinu glasova usprkos toga Sto nije imala dovoljno vremena da se spremi za izbornu kampanju Takova situacija vladala je u mnogim zmljama istočne Europe Pa čak i u zemljama zapadne Eu-rope koje su imale stare demo-kratske tradicije politička struk-tura prije ovog rata bila je prot-kana sa reakcijom tako da su fa i stički agenti mogli da neometano rade protiv naroda i da pletu svo-j- e izdajničke mreže Takova situacija vladala le ne samo u Francuskoj nego takodjer u Danskoj Norveškoj Belgiji ' Holandiji Sto se pak tiče zemalja Iberskog poluotoka tu su protu-narodni režimi bili učvršćeni i po sve slični onima Hitlera i Musso-linij- a Tako nisko stanje denmkrarne u mnogim zemljama Europe bilo je uzrokom lakih i brzih pobjeda Hitlera u početku rata prije nego je on napao Rusiju Da demokra-cija nije bila tako oslabljena u predratnoj Europi svijet bi bio poštedjen tragedije Dunkerka i du-goga niza godina Hitlerove domi-nacije u mnogim zemljama Tako isto slobodoljubivi narodi nebi bili morali podnesti teške žrtve u bor-bi protiv njemačko-fašistički- h ag-resora Niko se pametan danas neće usuditi reći da su prve pobjede Nijemaca postignute radi sposob-nosti "nepobjedivih" njemačkih armija ili radi "sjajne pronicljivo-- rsti" kaprala Hitlera Ali te pobje de nijesu bile slučajne Takovi slu-čajevi se ne dešavaju Svi nepri strani i pošteni posmatrači slažu se u tome da su te pobjede Hitle-ra postignute jer je demokracija bila u opadanju u svim onim zem-ljama koje su postale žrtve Hitle-ra kao i u onima koje su postale njegove saveznice Osim toga kao poslijedica zlo-glasne minhenaške politike velike demokracije zapadne Europe — Velika Britanija i Francuska — našle su se nepripravne i nisu mo-gle da se odupru navali fašističkih horda Hitlerove Njemačke Je li se onda za čuditi što naro-di oslobodjenih zemalja Europe sa-da hoće da imaju demokraciju u kojoj neće biti onakovih fatalnih defekata preporodjenu demokraci-ju i punu pomladjene vitalnosti Demokrat je onaj koji hrabro gle-da naprijed a ne onaj koji se uza-ludno obazire natrag Takovi su zaista bili demokrati i veliki vodje sakojima se civilizirani narodi svi-jeta ponose Narodi koji su prošli kroz najgroznije strahote rata ho-će sada da imaju riječ hoće da se vrši njihova volja Oni hoće pro-gresivnu politiku koja će osigura-ti trajni mir i internacionalnu si-gurnost oni hoće da budu pošto-vani Volja se naroda različito izraža-va u raznim državama ali europ-ski narodi povukli su skoro jedna-ke zaključke iz iskustva ovog rata Oni hoće da sagrade svoj politički i socijalni život na takav način da ne ostane ništa na što bi se faši zam eventualno mogao 'osloniti Oni ne samo hoće da unište sve klice fašizma nego će zauvijek za priječiti njegovu ponovnu pojavu Ti narodi neće ponavljanje be-zobzirne vanjske politike uključiv štetnu politiku koja je uperena protiv Sovjetske Unije Konačno narodi Europe naročito istočne Europe hoće da Sto prije riješe pitanje feudalnih i polu-feudaln- ih odnosa u agrarnom sistemu oni hoće da zauvijek bude odstranjeno nacionalno potlačivanje i sukobi medju raznim narodima Može li neko kazati da podjela zemlje siromašnim seljacima nije demokratska mjera ili da je bor-ba za agrarnu reformu jedna pro-tu-demokrat-ska borba? Može li se reći da put mira i pri-jateljstva medju narodima koji sa-činjavaju Jugoslaviju i Rumunj-sku nije pravi i demokratski ili da snage srpskih i hrvatskih šovinista koji se bore protiv riješenja na-cionalnih problema nisu protu-de- - mokratske ? Ti samozvani šampioni demo-kracije pokazuju svoju pravu boju kada govore o Poljskoj Sa gledišta demokracije takozvani poljski problem je apsolutno jasan Polj-ski narod oslobodjen od njema-čkog nasilja sada gradi novi život na demokratskim principima Rad na obnavljanju poljske države vr-šen je po privremenoj vladi koja sada funkcioniše i kojoj na čelu stoje predstavnici četiriju poljskih demokratskih stranaka koje su se istakle u borbi poljskih patriota protiv njemačkih invazora Ova vlada upravlja cijelom poljskom zemljom nju podupire cijeli narod jer ona vrSi njegovu volju Ali ti takozvani šampioni demo kracije sada vode žestoku i bezob-zirnu kampanju protiv privremene vlade dok u isto vrijeme zagova-raju diskreditiranu političku kliku u bjegrtvu Oni se ljute kada se poljsku reakcionarnu kliku u bjeg-stv- u naziva pro-fašističko- m Ali kako drugačije da ih nazivamo? Svak danas znade da je ta klika (Nastavak na str 4) [ iImH? r A 1 Hewlett Johnson dean of Canterbury i Mahatma Gandi todja dije-la indijskog naroda II Johnson je eliki prijatelj borbe indijkog naroda za nezainost Podatci o drugoj konvenciji S K H Kako je već ranije javljeno druga konvencija Saveza Ka-nadskih Hrvata počima u subotu dne 30 juna Otvorenje kon-vencije biti će na svečanom banketu u madjarskoj radničkoj dvorani na 1042 Langlois St Daljnja dva dana konvencije t j J 1 i 2 jula biti će održavana u ukrajinskoj radničkoj dvorani na 1457 Drouillard Rd Delegati će u Vindsoru biti dočekivani po naročitom od-boru za primanje Toga radi je potrebno da svi delegati i gosti na vrijeme jave drugovima u VVindsoru kada dolaze i koliko csoba iz pojedinog naselja Pisati je potrebno na adresu glav-nog predsjednika naieg Saveza druga Geo Saban 1089 Al-be- rt Rd Windsor Ont Odbor će se takodjer pobrinuti za stanove delegata i go-stiju što je još jedan razlog zašto bi trebalo čim prije moguće javiti u VVindsor koliko delegata dolazi iz pojedinog naselja Ako neka skupina delegata ne naidje na odbor za doček neka uzme auto-bu- s "ERIE" ili "OTTAVVA" Svaki od tih busova do vesti će ih upravo pred prostorije organizacije Saveza u VVind soru na 2646 Seminole St Autobusna stanica nalazi se preko puta željezničke stanice samo jedan blok udaljeno Pošto će na svečanom otvorenju druge konvencije našeg Saveza biti podnesen glavni izvještaj o našem radu i zadaća ma važno je da svi delegati budu u VVmdsoru u subotu 30 juna Za Izvršni odbor Saveza Kanadskih Hrvata Edo Jardas Nac tajnik NOVINU SVOJU OSTAVLJA DRUGU A ON SE NADA POĆI U DOMOVINU IIalifax N S — štovano ured-- 1 moga druga ostajte zdravo sa na-- 1 -J- I- X_ i! ! 1 J ! Jt__ " mano nuvusu uiuum vas aa ou ada pa unaprijed šiljanje moje pretplate na Novosti okrenete na ime mojeg druga u Hobroken NJ USA čije vam ime i adresu ovdje prilazem Budući da sam ja po-morac i uposlen na jednom našem jugoslavenskom parobrodu to se nadam da ću uskoro ploviti u našu milu domovinu Jugoslaviju i mis-lim da ja više neću dolaziti na ovu stranu Oceana Stoga da novinu nebi ovamo badava slali ili je obu stavili Šaljite ju mojem drugu da se s njom upozna i koristi Dragi drugovi ja sam takodjer bio pretplatnik naše novine koja izlazi u Pittsburghu to jest Na-rodnog Glasnika koja je isto tako vrijedna kao i naša obljubljena no-vina Novosti Stoga drugovi nasta-vite i nadalje vašim plemenitim radom na širenju naprednog duha i istine medju našim narodom u emigraciji i radom u korist nae braće na očinskom domu koji su zadivili cijeli slobodoljubivi svijet njihovom nadčovječanskom borbom protiv ropstva i mraka Nadajmo Se da će od sada pa ubuduće sunce izvojevane slobode sijati nad na-So- m milom domovinom Dragi drugovi neću da vam du ljim nego još jednom nastavite vaiim plemenitim radom u korist naše teike ali časne narodne oslo-bodilačke borbe a mi ćemo odati vaše zasluge kod naše braće u na-šoj novoj i slobodnoj federativnoj Jugoslaviji Primite mnoge drugarske poz-drave od mene i cijele posade mo-ga broda u nadi da ćete udovoljiti mojoj molbi sa Siljanjem novine na borbenim pozdravom Smrt fašizmu — sloboda narodu! Vaš odani drug Nikola Perković Još jedno pismo Dub-rovčanina iz Egipta Montreal Que — Ovdje vam priloženo Šaljem jedan list koji je došao iz Egipta LLst je pisan još u januaru mjesecu u kojem tako-djer kažu da su na nas i prije pi-sali ali mi nismo nijednog pisma dobili do ovog Kako smo obavije-šteni da se naš narod sada većinom vraća natrag kući iz Egipta zato mi ovaj list šaljemo na vas da ga iznesete preko štampe Moguće ova braća imaju koga u ovoj zemlji pa će im prema mogućnosti pomoć poslati u kraj i tako će oni saz-nati da smo mi list primili iako je bio dugo vremena na putu M Kružić PISMO GLASI: "Jugoslavenskom klubu u Mon-treal u "Draga braćo i zemljaci: "Oprostite što si uzimamo slobo-du i obraćamo se na vaš odbor sa našom molbom U prošlih 5 mjese-ci mi smo vam pisali dva pisma ali do danas nismo dobili od vas nikakvog odgovora Radi toga mi smo odlučili da vam još jednom pišemo i da vas zamolimo za ma-terijalnu pomoć "Mi smo vaši zemljaci iz južne Dalmacije od Dubrovnika i okoli ce a sada se nalazimo u jugosla- - DISKUSIJA Y0UTII DISCUSSES ITS 0RGANIZATI01ML PROBLEMS Vindsor Ont — Previousljr four articles appeared in Novosti vrit-te- n by Edo Yardas in vvhich he outlined the need to take action upon the question of organization of our youth Ijcap BapiUE 0 jo Joqjne uj with the following questions: 1) Vhy organize our youth (2) How to organize our youth to eneure maximum success (3) What orga-nization- al forms should our youth movement assume and what acti-vit- ie should our youth be concern-e- d with (4) How to maintain ties botvveen the youth movement the three Leagues and the Canadian vnuth movement in general The first article dealing vith "Why organize our youth" deserv-e- s the spotlight it is in my opin-Ki- n the outstanding article Why should our youth be org-anize- d? This is the question that i foremost in the minds of young people and in order to thrash this out it entails instrisical study Now that German military pover is defeated ve are con-front- ed with an ovenhelming number of problems Among these problema there are the problems of youth The youth of Canada Vugoslavia and of the vvhole world has sacrificed its lives in the defeat of German military J they pover The 'oung people of our native country — Vugoslavia — and of our adopted country — Canada — have constituted the backbone of our might In other vords the youth has made the greatest contribution to bring this war to a successful end — to vic-tor- y for the United Nationa Can the youth of Canada be de-nie- d that recognition? Definitely noti Equally the problems of our U BANAT JE STIGLA JOŠ JEDNA GRUPA 060UE- - LE IZMUČENE DJECE BOSNE U Pančevo je stiglo oko 150 dje-čaka i djevojčica izmedju 3 i 14 godina Oni će biti razmješteni po raznim kućama u Banatu Dugo traje njihovo putovanje Probijali su se kroz Bosnu i prešli Drinu U šapcu su ostali više od tri tjed-na a sada su svi sretni i radosni što se nalaze u Banatu U zemlji koja je daleko manje stradala za vrijeme okupacije od Bosne Tu će za njih biti i dosta mlijeka I bije-loga kruha i topline i dobrih cipe-la i toplog odijela U Banatu će oni izliječiti rane svog mučenja-čko- g života Ovdje će se oni osna žiti i popraviti Danas ova djeca izgledaju jad-no Polovica ih je bolesna od raz-nih kožnih bolesti Mnogi od njih imaju proširene plućne žlijezde Svi su goli i bosi mršavi blijedi i iscrpljeni Polovica od njih nema svojih roditelja Mnogima su otac ili stariji brat ili majka poginuli u herojskoj borbi koju su vodili za slobodu i za sretniju budućnost svoje djece Mnogima su roditelje pobili Nijemci ustaše ili četnici Mnogima su roditelji ostali u po-paljenim kućama Oni su živjeli po zemunicama Jedan mališan priča: "Kod nas u Bosni je ovako: Kad nekom izgori kuća onda ga pri-maju u svoj dom oni kojima je ku-ća ostala cijela a kad i njima ku ća izgori onda živimo pod zem ljom" Na djeci se vidi iscrpljenost od gladovanja Dječaci kažu: "Nekad je bilo što za jelo a ne-kad bome i nije" Oni govore kao i odrasli Ozbiljni su Težak život i patnje ostavile su na njima du-boki trag Najbolji utisak ostavlja jedan muškarčić od četiri godine koga njegova 14 godiSnja sestra već dvije godine nosi svuda sobom po šumama i po zemunicama Ona veli: venskom Zbjegu u ovoj egipatskoj pustinji Ima nas oko 20 familija vrlo siromašnih i bijednih bez iče-ga išta osim golih života Obra-ćamo se na vas kao na našu braću i zemljake da pomožete nama i našu bjednu dječicu u ovim teš-kim časovima "Draga braćo i zemljaci sakupi-te štogod novčane pomoći medju svojim prijateljima i pošaljite nam jer I najmanja pomoć nama će dobro doći "Mi vaa svi skupa pozdravljamo i sa nadom očekujemo na vaš od-govor željeći vam svako dobro Vaš zemljak i prijatelj Upelan F Krstinić young people cannot be overlooked Precisely vvhat are the problems of Canadian youth? The tvvo major problems that confront the Canadian youth are: 1) Vill our country maintain international co-operat- ion and lasting peace or are we going to be plunged into an-oth- er terrible war quarter of a century from novv? 2) Can our country provide jobs security and progresa for ali Canadians? These are the two pivots around vvhich youth problems revolve From these tvvo problems sprout many inherent and subordinate problems ineluding education vocational guidance greater developmenta of art and muaic teaching recrea-tio- n and health Our ehances of surmounting these problems are better than ever before and vve must not by-pa- sa this opportunity! Through organization ve can enaure that the propoaals dealing vith our problems are implemented There are reactionary groups in our country hich vould not even consider our problems and these groups are "dumping" thousands of dollars in order to carry on a campaign vvhich vvould enable them to capture political povver These groups have created and will continue to creato antagoniđm betvveen the French and the English and betvveen ali other minority groups If there is racial discrimination antagonism and disunity in our country vve vvill not be able to have jobs and securitv Only through unity and organi-zation we can have prosperity The priče of a better future for Cana-dian youth ia unity! Emeric Simae I IZ "Za vrijeme šeste ofenzive moj brat je preležao tifus zato je tako i zaostao" A dijete je zbilja maljušno ne-razvijeno za svoje godine Neumi-j- e još pravo ni govoriti blijedo je i izmučeno Ona se jedina brine za njega Hrani ga kao majka Tri brata su joj u vojaci a roditelji po-ginuli Djeca se živo raspituju gdje će biti razmješteni i kad Će dobiti odijelo To su otresita i bistra dje-ca koje je život klesao nemilosrd-nim dlijetom od najranijih dana Slike njihovih patnja ostat će im vječito u uspomeni Oni dobro zna-ju za našu vojsku Oni dobro znaju tko im je nanio te patnje znaju da su to Švabe i njihove domaće sluge koje oni mrze iz dubine du-še svoje Na nama leži veliki zadatak da izliječimo rane sa tijela 1 duša ove siromašne dječice da ih tjelesno podignemo duševno osnažimo i da od njih stvorimo slobodnu i zdra-vu omladinu čvrste i napredne ljude POVODOM SMRTI A CVITKOVIĆA Vancouver B C — Želio bi ja-viti prijateljima koji joS nisu čuli za nesretni smrtni slučaj brata Šurjaka i supruga Ante Cvitkovi-ć- a Pokojni Ante radio je u Fort McMury Alberta za Oil Co Na 5 maja trok na kome je pokojni ra dio prevrno se je i usmrtio Antu Pokojni Ante Cvitković bio je član II B Zajednice mnogo godi-na Njegovo mrtvo tijelo doprem-ljeno je u Vancouver gdje je sa-hranjeno Mi niže potpisani najardačnij se zahvaljujemo gospodji Katy Vu-kel- ić i Josi OreSković iz Edmonto-n- a Alta koji su nas odmah oba-vijestili o nesretnom i žalosnom slučaju Isto se mnogo zahvaljuje-mo našim kom šijama i prijatelji ma koji su nas u našoj žalosti tje-šili i pomagali oko pogreba Lije-pa hvala prijateljima ic Nanaima i Seattle Wah a i svima naUma iz Vancouver koji u ptiiH vi-jence u zadnju poČMt i otpratili pokojnoga na vječni počinak JoS jednom nnjljepfa hvala svi-ma od sestre Anke zta N Trtnja i od olaloićene supruge pokojnog Kate Cvitković i obitelji
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, June 12, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-06-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000223 |
Description
Title | 000274 |
OCR text | 5a # Demokracija PRED KONVENGIJSKA ju V ' t ♦_fEl'ci"A 8 3? PIŠE: A SOKOLOV U ČASOPISU "RAT I RADNA KLASA" Zadnje vrijeme počeli u organi Štampe savezničkih i neutralnih zemalja da energično zalaze u pi-tanje demokracije i da istražuju Sto ona u stvari znači Ta istraži vanja nipošto ne nose jedan čisto abstraktni karakter Ona su na-protiv bila prouzrokovana očitim nezadovoljstvom konkretnih forma u kojima volja naroda nalazi svoj Izražaj u većem broju oslobodje-ni-h zemalja Europe i terminolo-ška istraživanja tih nezadovoljnih autora obično završavaju jednim jdinim otkrićema to je da posto-ji fundamentalna razlika izmedju dvaju "shvaćanja" demokracije naime sovjetsko shvaćanje i ang-lo-saksons- ko shvaćanje Tako engleski liberalni "Man-chest- er Guardian" kaže: "Izgleda da je potrebno imati neki interna cionalni sporazum o značenju ne-kih uobičajenih izreka" I zatim Me da tumači koje uobičajene iz-reke su zamršene i stvaraju smut-nju On bi htio da znade: "Sto je demokrata što je Hitlerovac i Sto je fašista" I ne manje važno Sto je anti-fašist- a" Jedna druga engleska novina konzervativni "Observer" izražuje se još detaljnije On tvrdi da u Sovjetskom Savezu "demokracija Izgleda znači nešto sasvim drukči je Hi u nekim slučajevima sasma protivno od onoga što narodi koji govore engleskim jezikom razumi-jevaju pod tom riječju" Tim "raz-likama u definici" ta novina pos-većuje "vrlo veliku političku važ-nost" Ne može se poreći da postoji jedna vrlo važna razlika izmedju demokracije koja prevladava u Sovjetskom Savezu i one koja po-stoji u drugim zemljama Da pos-toji razlika izmedju socijalnih sis-tema i ideologija Sovjetske Unije I onih anglo-saksonsk- ih zemalja o tome ne treba da se raspravlja Takodjer je jasno da te razlike nebi smjele da služe kao zapreka čvrstoj i trajnoj kooperaciji me-dj- u Saveznicima Naravski jedna zemlja u kojoj jedan čovjek ne iskorištava dru-goga zemlja u kojoj prevladavaju ne samo političke nego i ekonom-ske jednakosti zemlja u kojoj de-mrokrat-ske slobode nisu samo pro-glašene nego takodjer i garantira-ne uslovima socijalnog života zemlja u kojoj postoji pravo je-dinstvo naroda — nesumnjivo je učinila mnogo više progresa na putu demokracije Takodjer je istina da se sovjet ska demokracija ne može smatra-ti identičnom sa onom u Engleskoj Da je ekonomska baza društva u Sovjetskom Savezu različita od one u Engleskoj svakome je poz-nato To direktno dodiruje pitanje demokracije u tome je precizno to Sto ekonomski sistem Sovjetske Unije garantira narodu njihova demokratska prava kao pitanje prava da radi da se naobrazuje slobodu i garanciju protiv eksploa-tacije i nacionalne i rasne diskri-minacije Pod ovim prilikama razlika je izmedju sovjetske i engleske de-mokracije naravno ne samo "raz-lika u definiciji" Ali to ipak ne znači da sovjetski narod i demo-krati drugih država ne mogu naći zajedničko tlo i zajedničko mjerilo za prosudjivanje demokracije TEM EU NOVOG SVIJETA Vrlo je Iako razbiti sumnje o tome u današnje vrijeme kada se rat protiv kuge hitlerizma još nastavlja i kada se kamen teme-ljac budućeg svijeta koji će one-mogućiti povratak fašizma već po-stavio U našim današnjim danima demokrat je onaj koji se odlučno I neprestano bori protiv fašizma Demokrat je onaj koji je ne samo riječima nego i dijelima spreman da nastavi borbu sve dok se faši-zam i njegovi uticaji posve ne uni-šte Škodljiva narav fašizma veli-ka opasnost koju on predstavlja lobodi i životima naroda danas su potpuno jasni svakom dobromi-sleće- m čovjeku Sloboda za narode znači smrt fašizmu Na tom generalnom principu le-že glavne odluke Krimske Konfe-renc- e Tri velika saveznika oba-vezala su se da će pomoći oslobo-djeni- m narodima Europe "da rije-J- e njihove probleme na demokrat-ski način" Oni u se takodjer po-brinuli da "omoguće oslobodjenim narodima uniititi i zadnje ostatke nacizma i fašizma te stvoriti de-mokratske institucije po svojoj vlsutitoj volji" Tri velika savezni-ka ložili su se da će pomoći naro-dima koji pomoći trebaju kod us-postavljanja vlada Širokog repre-zentativnog značaja u kojima bi WH uključeni svi demokratski ele-menti naroda i obećali su da će putem slobodnih izbora narodi do-biti vlade koje će odgovarati nji-hovoj volji TUMAČENJA ODLUKA U JALTI Na taj način Krimski Ugovor priznaje potrebu rijelenja svih važnih problema na demokratski način riješenje svih problema ko-ji se radjaju kao rezultat oslobo-djenj- a europskih naroda od nasil-ne fašističke tiranije Neko bi mislio da je jasnoća tih odluka koje su prožete duhom po- štovanja za demokratska prava europskih naroda isključila mo-gućnost krivog tumačenja i nera-zumijevanja Ali kako se kale čak i matematičke tablice mogu da se tumače na razne načine ako je nekome u interesu da to radi Mnogi novo-peče- ni šampioni de- - mrokracije sada izgleda hoće da nam dokažu da za postignuti triumf demokracije moramo oživiti sve stare forme političkog života koje su postojale u europskim zemljama prije ovoga rata Do-statno je da pogledamo natrag pa da se odmah uvjerimo u besmisle-nost takovih tvrdnja Nije nikako-v- a tajna da je u mnogim europ-skim zemljama a da i ne govorimo o fašističkoj Njemačkoj naravno i Italiji postojao politički sistem koji nije imao ništa zajedničkog sa demokracijom NEKOLIKO PRIMJENA Dostatno je da se na primjer sjetimo režima koji je vladao u predratnoj Poljskoj Taj je režim došao na vlast poslije jednog kr-vavog puča kada je protiv volje naroda došao na vlast Pilsudski i njegova klika godine 192G Faši-stička konstitucija godine 1935 strašna nacionalna opresija kojoj su bili izloženi milijuni Ukrajinaca Bjelorusa i Litvanaca proganja-nje radnika seljaka i progresivne inteligencije feudalna nepravda po zlu poznati logor u predjelu Be-reza-Kartus-hka i velika tamnica u Brestu u kojoj su trunuli svi oni koji su se usudili podignuti svoj glas protiv uprave te korupcioni- - stičke klike reakcionarnih političa-ra Otrovnost i mračnjaštvo u svim sferama domaće politike sramno pirovanje sa Hitlerovom Njemačkom i stalne protu-sovjet-sk- e intrige u sferi vanjske politi-ke — to je najbolje obilježje toga režima o oživljenju kojega sada sniva bankrotirana Raczkievvciz- - Arciszevvskl klika i njezini pokro-vitelji iz reakcionarnih krugova nekih savezničkih zemalja Svima nam je dobro poznato da u Madjarskoj Rumunji i Bugar-skoj demokracija nije bila ništa bolje sreće Za dva decenija izme dju prvog i drugog rata reakcija koja je vladala u tim zemljama ugušila je potpuno muževnu na-rodnu snagu Ne samo da je Ko-munistička partija bila natjerana pod zemlju nego svaka izreka progresivne političke misli bila je najstrožije kažnjavana Rasna mržnja i brutalni Sovinizam bili su sistematski gojeni imperijali-stičke tendencije i velika sila ag resije bile su poticane Pod takovim okolnostima podu-pirači Hitlerova imperijalizma u pravome času našli su zajedničko tlo sa reakcijom vladajućih klika ovih malih zemalja koje su bez oklijevanja umiješale svoje narode u krvavi vrtlog ratne agresije koju su započeli Nijemci REŽIMI U JUGOSLAVIJI Tako isto režimi predratne Ju-goslavije i Grčke ne mogu nipošto da se nazovu demokratskim sa ni-kakvog gledišta U Jugoslaviji na primjer za vrijeme skupštinskih izbora koje je sprovadjao Stojadi-novi- ć 1938 dobar broj kandidata koji su iznijeli pobjedu bili su iza-brani iako za njih nije palo više od 20 glasova dok su isto vrijeme kandidati opozicije dobivSi na de-setke hiljada glasova izgubili na izborima U Grčkoj je neobuzdano cvao re-žim faSističke diktature Metaksa-s- a za dobar broj godina prije ovog rata Australski pisac Aldridge ko-ji je bio na Kreti sa savezničkom vojnom ekspedicijom godine 1941 u svojoj noveli "The Sea Eagle" lijepo je opisao borbu grčkih Par-tizana protiv njemačkih napadača Ta je borba bila nastavak duge ranije borbe vodjene protiv grčkog fašizma protiv brutalnog Metak-sino- g režima Slika ne bi bila potpuna kada ne bismo spomenuli notorni režim predratne Finske Je li ono bila de-mokracija koja je dala finskim ratnim huSkačima svaku priliku da bace svoju zemlju u dva krvava rata protiv Sovjetskog Saveza? Nitko pametan neće zanijekati da je tome baš kriv režim koji je vla-dao Finskom Za opisati taj režim dortatno je reći da je on zabranio Prtiju koja je sada iznijela jednu četvrtinu glasova usprkos toga Sto nije imala dovoljno vremena da se spremi za izbornu kampanju Takova situacija vladala je u mnogim zmljama istočne Europe Pa čak i u zemljama zapadne Eu-rope koje su imale stare demo-kratske tradicije politička struk-tura prije ovog rata bila je prot-kana sa reakcijom tako da su fa i stički agenti mogli da neometano rade protiv naroda i da pletu svo-j- e izdajničke mreže Takova situacija vladala le ne samo u Francuskoj nego takodjer u Danskoj Norveškoj Belgiji ' Holandiji Sto se pak tiče zemalja Iberskog poluotoka tu su protu-narodni režimi bili učvršćeni i po sve slični onima Hitlera i Musso-linij- a Tako nisko stanje denmkrarne u mnogim zemljama Europe bilo je uzrokom lakih i brzih pobjeda Hitlera u početku rata prije nego je on napao Rusiju Da demokra-cija nije bila tako oslabljena u predratnoj Europi svijet bi bio poštedjen tragedije Dunkerka i du-goga niza godina Hitlerove domi-nacije u mnogim zemljama Tako isto slobodoljubivi narodi nebi bili morali podnesti teške žrtve u bor-bi protiv njemačko-fašistički- h ag-resora Niko se pametan danas neće usuditi reći da su prve pobjede Nijemaca postignute radi sposob-nosti "nepobjedivih" njemačkih armija ili radi "sjajne pronicljivo-- rsti" kaprala Hitlera Ali te pobje de nijesu bile slučajne Takovi slu-čajevi se ne dešavaju Svi nepri strani i pošteni posmatrači slažu se u tome da su te pobjede Hitle-ra postignute jer je demokracija bila u opadanju u svim onim zem-ljama koje su postale žrtve Hitle-ra kao i u onima koje su postale njegove saveznice Osim toga kao poslijedica zlo-glasne minhenaške politike velike demokracije zapadne Europe — Velika Britanija i Francuska — našle su se nepripravne i nisu mo-gle da se odupru navali fašističkih horda Hitlerove Njemačke Je li se onda za čuditi što naro-di oslobodjenih zemalja Europe sa-da hoće da imaju demokraciju u kojoj neće biti onakovih fatalnih defekata preporodjenu demokraci-ju i punu pomladjene vitalnosti Demokrat je onaj koji hrabro gle-da naprijed a ne onaj koji se uza-ludno obazire natrag Takovi su zaista bili demokrati i veliki vodje sakojima se civilizirani narodi svi-jeta ponose Narodi koji su prošli kroz najgroznije strahote rata ho-će sada da imaju riječ hoće da se vrši njihova volja Oni hoće pro-gresivnu politiku koja će osigura-ti trajni mir i internacionalnu si-gurnost oni hoće da budu pošto-vani Volja se naroda različito izraža-va u raznim državama ali europ-ski narodi povukli su skoro jedna-ke zaključke iz iskustva ovog rata Oni hoće da sagrade svoj politički i socijalni život na takav način da ne ostane ništa na što bi se faši zam eventualno mogao 'osloniti Oni ne samo hoće da unište sve klice fašizma nego će zauvijek za priječiti njegovu ponovnu pojavu Ti narodi neće ponavljanje be-zobzirne vanjske politike uključiv štetnu politiku koja je uperena protiv Sovjetske Unije Konačno narodi Europe naročito istočne Europe hoće da Sto prije riješe pitanje feudalnih i polu-feudaln- ih odnosa u agrarnom sistemu oni hoće da zauvijek bude odstranjeno nacionalno potlačivanje i sukobi medju raznim narodima Može li neko kazati da podjela zemlje siromašnim seljacima nije demokratska mjera ili da je bor-ba za agrarnu reformu jedna pro-tu-demokrat-ska borba? Može li se reći da put mira i pri-jateljstva medju narodima koji sa-činjavaju Jugoslaviju i Rumunj-sku nije pravi i demokratski ili da snage srpskih i hrvatskih šovinista koji se bore protiv riješenja na-cionalnih problema nisu protu-de- - mokratske ? Ti samozvani šampioni demo-kracije pokazuju svoju pravu boju kada govore o Poljskoj Sa gledišta demokracije takozvani poljski problem je apsolutno jasan Polj-ski narod oslobodjen od njema-čkog nasilja sada gradi novi život na demokratskim principima Rad na obnavljanju poljske države vr-šen je po privremenoj vladi koja sada funkcioniše i kojoj na čelu stoje predstavnici četiriju poljskih demokratskih stranaka koje su se istakle u borbi poljskih patriota protiv njemačkih invazora Ova vlada upravlja cijelom poljskom zemljom nju podupire cijeli narod jer ona vrSi njegovu volju Ali ti takozvani šampioni demo kracije sada vode žestoku i bezob-zirnu kampanju protiv privremene vlade dok u isto vrijeme zagova-raju diskreditiranu političku kliku u bjegrtvu Oni se ljute kada se poljsku reakcionarnu kliku u bjeg-stv- u naziva pro-fašističko- m Ali kako drugačije da ih nazivamo? Svak danas znade da je ta klika (Nastavak na str 4) [ iImH? r A 1 Hewlett Johnson dean of Canterbury i Mahatma Gandi todja dije-la indijskog naroda II Johnson je eliki prijatelj borbe indijkog naroda za nezainost Podatci o drugoj konvenciji S K H Kako je već ranije javljeno druga konvencija Saveza Ka-nadskih Hrvata počima u subotu dne 30 juna Otvorenje kon-vencije biti će na svečanom banketu u madjarskoj radničkoj dvorani na 1042 Langlois St Daljnja dva dana konvencije t j J 1 i 2 jula biti će održavana u ukrajinskoj radničkoj dvorani na 1457 Drouillard Rd Delegati će u Vindsoru biti dočekivani po naročitom od-boru za primanje Toga radi je potrebno da svi delegati i gosti na vrijeme jave drugovima u VVindsoru kada dolaze i koliko csoba iz pojedinog naselja Pisati je potrebno na adresu glav-nog predsjednika naieg Saveza druga Geo Saban 1089 Al-be- rt Rd Windsor Ont Odbor će se takodjer pobrinuti za stanove delegata i go-stiju što je još jedan razlog zašto bi trebalo čim prije moguće javiti u VVindsor koliko delegata dolazi iz pojedinog naselja Ako neka skupina delegata ne naidje na odbor za doček neka uzme auto-bu- s "ERIE" ili "OTTAVVA" Svaki od tih busova do vesti će ih upravo pred prostorije organizacije Saveza u VVind soru na 2646 Seminole St Autobusna stanica nalazi se preko puta željezničke stanice samo jedan blok udaljeno Pošto će na svečanom otvorenju druge konvencije našeg Saveza biti podnesen glavni izvještaj o našem radu i zadaća ma važno je da svi delegati budu u VVmdsoru u subotu 30 juna Za Izvršni odbor Saveza Kanadskih Hrvata Edo Jardas Nac tajnik NOVINU SVOJU OSTAVLJA DRUGU A ON SE NADA POĆI U DOMOVINU IIalifax N S — štovano ured-- 1 moga druga ostajte zdravo sa na-- 1 -J- I- X_ i! ! 1 J ! Jt__ " mano nuvusu uiuum vas aa ou ada pa unaprijed šiljanje moje pretplate na Novosti okrenete na ime mojeg druga u Hobroken NJ USA čije vam ime i adresu ovdje prilazem Budući da sam ja po-morac i uposlen na jednom našem jugoslavenskom parobrodu to se nadam da ću uskoro ploviti u našu milu domovinu Jugoslaviju i mis-lim da ja više neću dolaziti na ovu stranu Oceana Stoga da novinu nebi ovamo badava slali ili je obu stavili Šaljite ju mojem drugu da se s njom upozna i koristi Dragi drugovi ja sam takodjer bio pretplatnik naše novine koja izlazi u Pittsburghu to jest Na-rodnog Glasnika koja je isto tako vrijedna kao i naša obljubljena no-vina Novosti Stoga drugovi nasta-vite i nadalje vašim plemenitim radom na širenju naprednog duha i istine medju našim narodom u emigraciji i radom u korist nae braće na očinskom domu koji su zadivili cijeli slobodoljubivi svijet njihovom nadčovječanskom borbom protiv ropstva i mraka Nadajmo Se da će od sada pa ubuduće sunce izvojevane slobode sijati nad na-So- m milom domovinom Dragi drugovi neću da vam du ljim nego još jednom nastavite vaiim plemenitim radom u korist naše teike ali časne narodne oslo-bodilačke borbe a mi ćemo odati vaše zasluge kod naše braće u na-šoj novoj i slobodnoj federativnoj Jugoslaviji Primite mnoge drugarske poz-drave od mene i cijele posade mo-ga broda u nadi da ćete udovoljiti mojoj molbi sa Siljanjem novine na borbenim pozdravom Smrt fašizmu — sloboda narodu! Vaš odani drug Nikola Perković Još jedno pismo Dub-rovčanina iz Egipta Montreal Que — Ovdje vam priloženo Šaljem jedan list koji je došao iz Egipta LLst je pisan još u januaru mjesecu u kojem tako-djer kažu da su na nas i prije pi-sali ali mi nismo nijednog pisma dobili do ovog Kako smo obavije-šteni da se naš narod sada većinom vraća natrag kući iz Egipta zato mi ovaj list šaljemo na vas da ga iznesete preko štampe Moguće ova braća imaju koga u ovoj zemlji pa će im prema mogućnosti pomoć poslati u kraj i tako će oni saz-nati da smo mi list primili iako je bio dugo vremena na putu M Kružić PISMO GLASI: "Jugoslavenskom klubu u Mon-treal u "Draga braćo i zemljaci: "Oprostite što si uzimamo slobo-du i obraćamo se na vaš odbor sa našom molbom U prošlih 5 mjese-ci mi smo vam pisali dva pisma ali do danas nismo dobili od vas nikakvog odgovora Radi toga mi smo odlučili da vam još jednom pišemo i da vas zamolimo za ma-terijalnu pomoć "Mi smo vaši zemljaci iz južne Dalmacije od Dubrovnika i okoli ce a sada se nalazimo u jugosla- - DISKUSIJA Y0UTII DISCUSSES ITS 0RGANIZATI01ML PROBLEMS Vindsor Ont — Previousljr four articles appeared in Novosti vrit-te- n by Edo Yardas in vvhich he outlined the need to take action upon the question of organization of our youth Ijcap BapiUE 0 jo Joqjne uj with the following questions: 1) Vhy organize our youth (2) How to organize our youth to eneure maximum success (3) What orga-nization- al forms should our youth movement assume and what acti-vit- ie should our youth be concern-e- d with (4) How to maintain ties botvveen the youth movement the three Leagues and the Canadian vnuth movement in general The first article dealing vith "Why organize our youth" deserv-e- s the spotlight it is in my opin-Ki- n the outstanding article Why should our youth be org-anize- d? This is the question that i foremost in the minds of young people and in order to thrash this out it entails instrisical study Now that German military pover is defeated ve are con-front- ed with an ovenhelming number of problems Among these problema there are the problems of youth The youth of Canada Vugoslavia and of the vvhole world has sacrificed its lives in the defeat of German military J they pover The 'oung people of our native country — Vugoslavia — and of our adopted country — Canada — have constituted the backbone of our might In other vords the youth has made the greatest contribution to bring this war to a successful end — to vic-tor- y for the United Nationa Can the youth of Canada be de-nie- d that recognition? Definitely noti Equally the problems of our U BANAT JE STIGLA JOŠ JEDNA GRUPA 060UE- - LE IZMUČENE DJECE BOSNE U Pančevo je stiglo oko 150 dje-čaka i djevojčica izmedju 3 i 14 godina Oni će biti razmješteni po raznim kućama u Banatu Dugo traje njihovo putovanje Probijali su se kroz Bosnu i prešli Drinu U šapcu su ostali više od tri tjed-na a sada su svi sretni i radosni što se nalaze u Banatu U zemlji koja je daleko manje stradala za vrijeme okupacije od Bosne Tu će za njih biti i dosta mlijeka I bije-loga kruha i topline i dobrih cipe-la i toplog odijela U Banatu će oni izliječiti rane svog mučenja-čko- g života Ovdje će se oni osna žiti i popraviti Danas ova djeca izgledaju jad-no Polovica ih je bolesna od raz-nih kožnih bolesti Mnogi od njih imaju proširene plućne žlijezde Svi su goli i bosi mršavi blijedi i iscrpljeni Polovica od njih nema svojih roditelja Mnogima su otac ili stariji brat ili majka poginuli u herojskoj borbi koju su vodili za slobodu i za sretniju budućnost svoje djece Mnogima su roditelje pobili Nijemci ustaše ili četnici Mnogima su roditelji ostali u po-paljenim kućama Oni su živjeli po zemunicama Jedan mališan priča: "Kod nas u Bosni je ovako: Kad nekom izgori kuća onda ga pri-maju u svoj dom oni kojima je ku-ća ostala cijela a kad i njima ku ća izgori onda živimo pod zem ljom" Na djeci se vidi iscrpljenost od gladovanja Dječaci kažu: "Nekad je bilo što za jelo a ne-kad bome i nije" Oni govore kao i odrasli Ozbiljni su Težak život i patnje ostavile su na njima du-boki trag Najbolji utisak ostavlja jedan muškarčić od četiri godine koga njegova 14 godiSnja sestra već dvije godine nosi svuda sobom po šumama i po zemunicama Ona veli: venskom Zbjegu u ovoj egipatskoj pustinji Ima nas oko 20 familija vrlo siromašnih i bijednih bez iče-ga išta osim golih života Obra-ćamo se na vas kao na našu braću i zemljake da pomožete nama i našu bjednu dječicu u ovim teš-kim časovima "Draga braćo i zemljaci sakupi-te štogod novčane pomoći medju svojim prijateljima i pošaljite nam jer I najmanja pomoć nama će dobro doći "Mi vaa svi skupa pozdravljamo i sa nadom očekujemo na vaš od-govor željeći vam svako dobro Vaš zemljak i prijatelj Upelan F Krstinić young people cannot be overlooked Precisely vvhat are the problems of Canadian youth? The tvvo major problems that confront the Canadian youth are: 1) Vill our country maintain international co-operat- ion and lasting peace or are we going to be plunged into an-oth- er terrible war quarter of a century from novv? 2) Can our country provide jobs security and progresa for ali Canadians? These are the two pivots around vvhich youth problems revolve From these tvvo problems sprout many inherent and subordinate problems ineluding education vocational guidance greater developmenta of art and muaic teaching recrea-tio- n and health Our ehances of surmounting these problems are better than ever before and vve must not by-pa- sa this opportunity! Through organization ve can enaure that the propoaals dealing vith our problems are implemented There are reactionary groups in our country hich vould not even consider our problems and these groups are "dumping" thousands of dollars in order to carry on a campaign vvhich vvould enable them to capture political povver These groups have created and will continue to creato antagoniđm betvveen the French and the English and betvveen ali other minority groups If there is racial discrimination antagonism and disunity in our country vve vvill not be able to have jobs and securitv Only through unity and organi-zation we can have prosperity The priče of a better future for Cana-dian youth ia unity! Emeric Simae I IZ "Za vrijeme šeste ofenzive moj brat je preležao tifus zato je tako i zaostao" A dijete je zbilja maljušno ne-razvijeno za svoje godine Neumi-j- e još pravo ni govoriti blijedo je i izmučeno Ona se jedina brine za njega Hrani ga kao majka Tri brata su joj u vojaci a roditelji po-ginuli Djeca se živo raspituju gdje će biti razmješteni i kad Će dobiti odijelo To su otresita i bistra dje-ca koje je život klesao nemilosrd-nim dlijetom od najranijih dana Slike njihovih patnja ostat će im vječito u uspomeni Oni dobro zna-ju za našu vojsku Oni dobro znaju tko im je nanio te patnje znaju da su to Švabe i njihove domaće sluge koje oni mrze iz dubine du-še svoje Na nama leži veliki zadatak da izliječimo rane sa tijela 1 duša ove siromašne dječice da ih tjelesno podignemo duševno osnažimo i da od njih stvorimo slobodnu i zdra-vu omladinu čvrste i napredne ljude POVODOM SMRTI A CVITKOVIĆA Vancouver B C — Želio bi ja-viti prijateljima koji joS nisu čuli za nesretni smrtni slučaj brata Šurjaka i supruga Ante Cvitkovi-ć- a Pokojni Ante radio je u Fort McMury Alberta za Oil Co Na 5 maja trok na kome je pokojni ra dio prevrno se je i usmrtio Antu Pokojni Ante Cvitković bio je član II B Zajednice mnogo godi-na Njegovo mrtvo tijelo doprem-ljeno je u Vancouver gdje je sa-hranjeno Mi niže potpisani najardačnij se zahvaljujemo gospodji Katy Vu-kel- ić i Josi OreSković iz Edmonto-n- a Alta koji su nas odmah oba-vijestili o nesretnom i žalosnom slučaju Isto se mnogo zahvaljuje-mo našim kom šijama i prijatelji ma koji su nas u našoj žalosti tje-šili i pomagali oko pogreba Lije-pa hvala prijateljima ic Nanaima i Seattle Wah a i svima naUma iz Vancouver koji u ptiiH vi-jence u zadnju poČMt i otpratili pokojnoga na vječni počinak JoS jednom nnjljepfa hvala svi-ma od sestre Anke zta N Trtnja i od olaloićene supruge pokojnog Kate Cvitković i obitelji |
Tags
Comments
Post a Comment for 000274