Nase Novine, January 21, 1981

              i~-;- i; -- ',,M' l-eSjm-
-itlM"ir "'' --I JWAf 'hi '', X v if" --" ' -- f j !,, ,,' Л1 H,%':'Г:S-'4-',,'r''- ,
.1 t' x
I. -
W'
September 2, 1981 NASE NOVINE --7
ШШШКШШШШШ
CHICAGO:
DOGAOAJGODINEU
CHICAGU m
lz Chicaga
OTVOREN I DRUGI
JUGOSLAVENSKI DOM U OVOM
GRADU
U subotu vecer 15. augusta na
sve6an nadin otvoren je za javnost
novi dom jugoslavenskih iseljenika
u Chicagu. Clanovi Jugoslaven-sko- g
kluba u sjevernom dijelu
grada proSloga mjeseca su iz
vlastitih Stednih uloga, zadu-zivanjim- a,
i dugovremenskim
ekonomiziranjem u svakom vidu
poslovanja donijeli odluku da udu
u dugogodiSnju financijsku
obavezu kupovinom svoga doma.
I eto proSle vefieri u zgradi bivSe
banke monumentalnoga izgleda
koja se nalazi na 3936 North
Lincoln Ave. u Chicagu jugoslaven-sk- o
iseljeniStvo u svojim druStvima
i organizacijama doSlo je da
pozdravi clanove Jugoslavenskoga
kluba i da se upozna sa buducim
planovima aktivnosti u novome
domu.
Mladez iz orkestara Milana
_ Mitrovica i Beogradskih suvenira
dobrovoljnim zalaganjem dala je od
poCetka svefian i radostan izgled
zgrade u renoviranju. Svecano
otvaranje doma pozdravnim
govorima Ivana Marjanovica,
voditelja TV programa "Dobar dan
Jugoslavijo" te predsjednika Kluba
Dragana Ra§ica, izrazeno je
ogromno zadovoljstvo Sto se
napokon u vlastitim prostorijama
mogu sakupiti jugoslavenski
iseljenici u radu brojnih sekcija,
kao i organiziranju drugih oblika
javnih manifestacija u duhu bogate
tradicije kulturnoga izrazavanja
jugoslavenskih naroda i narod-nost- i.
Aperiralo se na naSu javnost i na
sva druStva jugoslavenskog karak-ter- a
da materijalno i moralno
pomognu tek otvoreni kulturni
centar jer on nede imati karakter
samo usko klubskih aktivnosti i
interesa iako je Jugoslavenski klub
financijski i moralno jedini odgo-vora- n
prema javnosti.
Takoder se svecanom skupu
obratio i Generalni konzul SFRJ u
Chicagu Drago Jovanovic i
pozdravnim rijefiima cestitao
dlanovima kluba na dvrstini volje i
upornosti u stalnom razvijanju
svih oblika aktivnosti jugoslaven-skih
iseljenickih udruzenja koje 6e
u ovoj prvoj kupljenoj zgradi poslije
rata uci u novu eru kulturnoga
izrazavanja jugoslavenskih iselje-nika
Amerike na ponos naroda i
vlade Jugoslavije.
Drug Jovanovic je obecao pomoc
i podrsku u radu novootvorenoga
Jugoslavenskoga kulturnoga
centra u granicam'a zakona i
ovlascenja i apelirao je na javnost
da novi dom pomognu i cuvaju kao
vlastiti.
Uz burni aplauz prisutnih drug
konzul je primio od predsjednika
kluba RaSica prvu ilansku kartui
novoga doma i kluba.
Zabava, uz pies i igru, trajaia je
duboko u noc.
Retrospektivno gledajuci na
aktivnosti u novome domu u toku
mjeseca jula pa sve do otvaranja
prosle vedri, vazno je spomenuti
da su Clanovi kluba kao i neki
simpatizeri kluba bili svakodnevno
u radnim akcijama. Trebalo je
popraviti krov, jedni su na katu
popravljali dotrajale elektricne i
vodoinstalacije, drugi opet u
buducim ufiionicama, filmskim
prostorijama, kancelarijama,
novome baru, toaletama i drugim
prostorijama marljivo, planski
profesionalno davali novi izgled iz
dana u dan.
Bilo je zaista zadovoljstvo s
Clanovima kluba provesti vrijeme u
renoviranju novih klubskih pro-stori- ja
za potrebe пабе mladeii, za
nase sportaSe, penzionere, ucenike
muzidke i jezidne. Skole; urediti
pristojnu sobu za clanove literalne
sekcije "Desanka Maksimovic" i
ostale sekcije za razonodu i
usavrSavanje.
Nemoguce je zamisliti kolika je
snaga tog entuzijazma dlanstva
ovoga kluba izrazena u promijeni
lika te zgrade. Neskriveno je bilo
zadovoljstvo na licima clanova
kluba, jer je prva zabava privukla
paznju javnosti.
Otvaranjem doma upoznali smo
se sa cim se susrecemo i kako da
doprinesemo da se sve prostorije
Sto prije stave na raspolaganje
javnosti. Vidjeli smo da je najnuz-nij- e
za sada staviti novi plafon i
novi betonski pod. Za ovo treba
aranzman posebnih izvodackih
kompanija a za to treba dosta
novca.
Apeliramo na javnost da iz-daS- no
pomognu novCanim prilo-zim- a
na gornju adresu Jugoslaven-skoga
kluba ili na telefon 281-66- 48
svake vederi da registriraju obe-can- u
pomoc.
Postanimo i 6lanovi ovoga kluba,
JANE M. BYRNE
MAYO 14
OF
CITY
PROCLAMATION
(c£us- -
U POVODU 50. GODlSNJICE IZLA2ENJA napredne jugosloven-SK- E
STAMPE U KANADI I 74. GODlSNJICE NAPREDNE STAMPE U
AMERICI, ClTAOCI "NASlH NOVINA" I CLANOVI JUGOSLOVENSKO-AMERlCKI- H
KLUBOVA I UDRU2ENJA IZ CHICAGA PRIREOUJU
VELIKI PIKNIK
5540 SOUTH NARAGANNSET STREET, NA ZEMLJlSTU STAROG
JUGOSLOVENSKOG KLUBA,
SEPTEMBRA1981.
PORED PROGRAMA CE PRIREOEN, SVIRACE POZNATI I
POPULARNI MILAN MITROVlC SA ORKESTROM.
GOSTI IZ KANADE BlCE VLADISLAV GAClC, UREDNIK "NASlH
NOVINA" I PEKO DMITROVIC, CLAN ODBORA ZA PROSLAVU 50.
GODlSNJICE.
POZIVAJU SE SVI JUqOSLOVENI IZ CHICAGA I OKOLINE DA DOOU
NA OVAJ NAS PIKNIK. UNAPRED ZAHVALNI NA POSETI,
PRIREOIVACKI ODBOR.
bilo kojega kluba, udruzenja, te
tako doprinesimo razvoju bogatih
kulturnih tradicija naSih naroda na
ameridkom tlu.
MIROSLAV BLAZEVlC
U Chicagu 16.8.1981.
OFFICE THE MAYOR
ОГ CHICAGO
KOJI BITI
origin liveWHiEnREACSh, icamgoore anthdanthe25m0,e0t0r0oppoeliotpalne oafreaY;ugaonsdlav
contribute WsHuERbEsAtSa,ntiYaullgyoslatvos thaend cYulutguorsalalv anAdmberuicsiannesss life of this city, and identify with-notabl- e life such as Nikola Testa. Michael PuDin.figIuvarensMinestAromveircic.an Louis Adamic, and Michael Ternina; and
WHEREAS, for the third consecutive year Yugoslav
summer festivities will be held in Chicago, presenting
folk-lo- re singing and dancing, films, book and exhibitions, concerts and ethnic as well as an ethnic
parade:
City of ChNiOcWag, o,THdEoREFhOeRreEb, y I,proJacnlaeimM. thBeyrpnee,rioMdayoorf Aofugtuhset
1aa7-2rl- rl4a, ncgietid1z9e8fno1,sr tttoohisbtaekteiYmUGceoO. SgLnAiVzanFcEeSTIVofALtheDAYspS eIcNiaClHIeCvAeGnOts and urge
Dated this 2nd day of July, 1981.
Mayor
6.
craft3
food,
V I
. ©--t- v A.
.jskCutaahgoniocosdaOlvagonvtavuoi.ekmneJjeseakgnorsfeagpadkeMacs.iifmjdBeaasliynlturiinvzhpeamr,loaudkkoolugaujaomodmbCaazcjhiasirije.ceoadugspu1tra7en.diosdveuoldrjnga2v4iikra.aaanvseggeduraesdlntiaaaa
KAKO USPOSTAVITI
SARADNJU
Ovo pitanje vec dugo vremena
lebdi u mislima klubskih aktivista.
Pokusaja i dijaloga je bilo ali do
sada jos se nije uspelo uraditi
nesto znafiajnije. Prepreke, ako se
o njima razmislja, i da ne postoje,
sva jugoslovenska i nacionalna
dru5tva u Chicagu su rodofjubiva,
imaju iste ciljeve i planove u svome
radu a ipak ne moze se naci jedan
zajedni6ki jezik po svim pitanjima.
Pokusalo se sa saradnjom sa
svim klubovima i potpornim
organizacijama koje rade na
rodoljubivim principima. Hrvatska
Bratska Zajednica i Slovenska
Narodna Jednota, medutim,
organizovane su na specificnim
principima pa im njihovi pravilnici
ne dozvoljavaju da se udaljavaju od
matiCnih organizacionih pravila.
Makedonska crkvena opstina opet
ne moze da se podvrgne autoritetu
neke gradanske organizacije, ona
se u glavnom pridrzava svoje
crkvene matice.
Ostaje ovoreno pitanje iseljeni6-ki- h
klubova koji su samostalni,
organizovani na samoupravnim
osnovama. Na severnom delu
Chicaga sada ima detiri ovakva
druStva. Tri od ova cetiri duStva
imaju medu sobom izvestan vid
saradnje, koji se moze pozdraviti.
Iz ove saradnje je zasada izostav-Ijen- o
Udruzenje "Fruska gora". U
interesu je svih iseljenika u
Chicagu da se sto pre nade nacin
kako bi ova Cetiri druStva nasla
zajedni6ki jezik i sela za zajednicki
stol u cilju uspostavliania iednp
Zena sam pedesetih godina,
mladolika, prijatnog izgleda,
srednje visine, crnomanjasta i
stasita, prijatne naravi, iskrena i
osjecajina, ne puSim, ne pijem,
ureana sam i cista domadica, volim
sve Sto je lijepo i dobro — zeljela
bih poznanstvo sa Covjekom istih
godina i slicnih osobina, druzenja
radi, uz obostrano razumjevanje.
Bez obaveza sam, pa je moguc i
brak.
Odgovaram samo na ozbiljne
ponude. Molim da mi se Salju
pisma sa prilozenom fotografijom
novijeg datuma.
CvrSce saradnje i to na duzoj
osnovi. Ako postoji bilo Sta §to
sprefiava bilo koga da ova druStva
rade zajedno, to treba Sto pre
otkloniti i podeti rad na obje-dinjavanj- u.
Mozda bi se ovi klubovi mogli
organizovati u iednu oraanizaciiu
sa ved postoje6im ograncima. Tre-ba
razmiSljati o osnivanju jedne
iseljeniike organizacije sa svojim
klubskim ograncima koji bi mogli
biti organizovani na regionalnoj ili
nacionalnoj osnovi. Setimo se
primera drugova u Engleskoj koji
su osnovali Jugoslovenski savez i u
koji su pristupili ostali klubovi
zadrzavSi svoju slobodu akcije sa
svojim odborima. Mi u Chicagu joS
uvek dozvoljavamo da nas pred
americkim vlastima i pred op-Stino- m
zastupaju nacionalisticke
organizacije; kad god se traze
predstavnici nekih jugoslovenskih
nacionalnosti, pozivaju ?e vode
nacionalistickih organizacija. To je
rezultat naseg nejedinstva. Ne
mislim da je to nefiija greSka u
klubovima, jednostavno mi do sada
nismo mogli da se organizaciono
predstavimo ameriikom drustvu,
sada je situacija drugacija, sada
mozemo da se organizovano
suprotstavimo nacionalistickim
drustvima pa i da reprezentujemo
naS narod pred svim torumima u
gradu.
O ovoj temi treba stalno razmiS-ljati
i jednog dana resenje te biti
nadeno, u Sta ja cvrsto verujem.
D. P.
UDAJA-2ENI- DBA RJESENJE
SlFRADALMATINKA
"Sudbina ljudi svih naroda
svijeta nede se rijeSiti prije
nego Sto se rijei problem
mira i organizacije svijeta. . .
I6i 6u dak dalje. Ne samo
da na6in vlasniStva nede
biti trajno izmijenjen ni na
jednoj todki kugle zemalj-sk- e
nego najjednostavniji
problemi kao svagdaSnji
kruh, velika glad... ugljen,
nede nadi rjeSenja sve dok
se ne stvori mir. "
Ovo je napisao Albert
Camus, u novembru 1948.
godine.