Nase Novine, January 21, 1981

              ЗИј?Уж1
!' .' ") ' "„I ? ,;
.', -- , .™ C . 'V
V
.
V
1-0- NASE NOVINE, September 2, 1981
JUGOSLAVENI U SVIJETU
______ '
Ne kaze se badava da su Elizej-sk- a
polja, Cuvena 70 metara Siroka
avenija, izlog Pariza. Cega tu sve
nema! Na nepuna dva i pol
kilometra avenije i u dvadesetak
ulica Sto se presijecaju i na nju
izbijaju sabrao se sav sjaj i raskoS
velegrada. Moze tu 6ovjek susresti
svaku, ama baS svaku od stotinu i
dvadeset nacionalnosti koje Sine
pariSko kozmopolitsko Sarenilo.
A naSih, ima li naSih? A gdje ih
to nema?
Skrene li se s Polja udesno, u
usku Ulicu Marbeuf prepunu
Sarenih i skupih izloga i pokuSa li
se uci u vezu jedne od stambenih
zgrada za bogate. пебе odjeknuti
st'ogi glas u Parizu inafie obavezne
"concierge", vratarke zaduzene da
doieka i zvanog i nezvanog. A na
vratima portirske loze — naSe
prezime. Otvara ih Marica Kojanic,
pariSka Beogradanka ili beograd-sk- a
Parizanka — kako vam drago
— medu Jugoslavenima u Parizu
poznatija kao teta Marta.
Vec petnaest godina zivi i radi
Marica Kojanic u toj zgradi u Rue
de Marbeuf. Sad samo zivi jer je
. prije nekoliko mjeseci dobila otkaz.
No to o otkazu neka ispriCa sama.
— Neljudi, dadoSe mi otkaz dok
sam bila na bolovanju — govori, a
inaie blage oci joj sijevaju, pesnice
se stezu. — Bolujem od konca
1 979. godine, slabo mi je srece, joS
sto stvari, a Secer sve komplicira.
E, dok sam ja bolovala, sakupi se
jedan dio stanara, a ovdje su ti sve
sami bogataSi, takav je to kvart, pa
odlu6e da uvedu elektroniku, a
moje radno mjesto vratarke ukinu.
Ma nema ti gorih ljudi od boga-taS- a!
Suprug Boban, majstor кгојаб
koji radi u salonu Sto ga drzi tetka
pjevacice Sheile (Boban je stru-бпја- к
za defirmitete: i od Hugoova
zvonara Bogorodifine crkve ufiinio
bi utegnutu rriuSkarfiinu svojim
umjetniCkim Skarama, ali to, jasno,
koSta) klima glavom i objaSnjava
ono o elektronici.
— Eto, potroSili . 120 hiljada
franaka na elektroniku, a sad se i to
pokvarilo — bacen novae. Ma gdje
nekakvi tranzistori mogu zamijeniti
jednu vratarku, pravu pariSku
"konsijerz"?
Pa objaSnjava kako mu ga
"concierge" u Francuskoj dode kao
nekakva Sesta vrsta policije —
kucni iuvar reda, zaduzen za red,
mir i Cistocu.
— Ali ne dam se ja — nastavlja
Marica. — Jest da poslodavac
moze ukinuti radno mjesto dok je
radnik na bolovanju, ali imamo i mi
BELGDA: ANTDUGOSLAVENSKI TERORIZAM
__L
8№
BRUXELLES (Tanjug) - Vet vise mjeseci
evi{lentnu cin)enici d,a eskalacija antijugo-hslavensk- № aktivnosti organiziranih emi-- I
grantskih grupa i grupica na teritoriju
I Belgije predstavlja antijugoslavenski tero-riza- m, prihvatila Je, barem terminoloski,
konacjlo i veclna belgijskih listova.
Oni su-ranij- e bjezali i od same upotrebe
rijeci ahtjjugoslavenski terorizam i
umjesto toga belgijskt italac je mogao ci-ta- ti
u novinama da je.rijec o jugoslayen-skom.terorizm- u
i medusobnim obracuni-ma- a
bilo je cak takvih krajnje.morbidnih
p'isanja po. kojima. na kraju citalac nije na-pros- tq
mogao razaznati tko su teroristi i
ubbjice. a tko su njihove zrtve. '
No kada je konacno belgijska policija
uhapsila, po prvi put jednog od izravnih
izvrSilaca'antijugosIavenskog teroristickog
ubojstva Musu Hotija, i kada bi trebalo lo-gic-no
ocekivati da ce poceti bdmotavanje
Јшпаса oko izvo'ra i organizatora ahtiju-goslavensk- og se upravo suprtoetrnoor.izImzvajesutajBi elogipjir,vdoomgasdaa--
', _ - ...,#. _
f,t.. ... . o " .
N ._, mt m
ГЛАШС A I103AIS-- C
"concierges" svoj sindikat. I svoja
prava! 2alila sam se sindikatu (tu
ponosno pokazuje Clansku kartu
sindikata), inspekciji rada, uzela
sam advokata, ma ima da istjeram
svoja prava i gotovo!
Marica je Beogradanka, sa
Senjaka. Cesto odlazi u svoj grad,
zazeli se, kaze, savskih magli i
ovog neuhvatljivog necega Sto ima
samo Beograd, pred kojim je i Pariz
mali. Navija, veli, za mali beograd-sk- i
nogometni klub BASK, ciji je
ekonom bila njena nedavno premi-nul- a
sestra Bosa. I zao joj je §to
sada u Beogradu nema svoga
gnijezda — morala je napustiti
druStveni stan na Senjaku. Promi-jeni- li
se propisi, Sto li, a nitko je
nije pitao kamo ce kad ode u
zasluzenu mirovinu.
— E, kakvih sve ljudi nisam
upoznala r'adeci u portirnici! I
bogataSa, i glumaca, i zabavlja6a, i
polusvijeta. Upoznala me Citava
ulica, svi su me zvali teta Marta.
Kolikima sam samo pomogla!
Cudite se, a ne znate staru narodnu
mudrost da je katkad korisnije
poznavati portira nego ministra.
U Pariz je doSIa 1962. godine
odmah za muzem Bobanom, koji je
najprije krenuo iz strucnih razloga,
da usavrSi visoku modu. Vidio je da
se moze dobro zaraditi i — ostao.
TeSkom mukom dodoSe tada do
"papira". U Parizu tada nije bilo
naSih. Zapravo, carovali su "naSi",
poput Bulatovicevih ljudi sa ietiri
prsta. Koliko je Bobana i Maricu
muke i hrabrosti stajalo da ih
uvjere da ih ne zanimaju. Jer do
toliko potrebnih "papira" tada se
najlakSe dolazilo izdajom. A to
P S I m
1 Ш
% F
m
; i m
&
Kojanicevi nisu htjeli ni po cijenu
zivota.
— SvaSta sam radila — govori
Marica. (— Bila sam kuharica,
sobarica, pospremaiica... Na-pok- on
fse skrasih kao concierge.
Ma radit cu ja opet! I penziju 6u
doCekati! Ima da se izborim za
svoje, ne mogu oni mene tek tako!
Pa i ovaj Mitterrand Sto su ga
Francuzi izabrali valjda 6e braniti
radnika, je Г tako da hoce?
Vec je mjesecima bez place, no
srecom suprug dobro zaraduje. —
ZnaS, imali bismo mi uStedevinu,
ali mnogo volimo konje — priznaje
Marta slabost prema kladenju na
konjskim trkama, inace strast
Francuza koja se nekako najlakSe
POGLEDIIMIZ JENJA
Politika novih kormilara u
Washingtonu pogibeljnaza
Ameriku i
Sve ve6i broj trijeznih Ameri-kanac- a
uvidaju da je kormilo
njihove zemlje palo pod kontrolu
opasnih zastupnika najgrabezljivi-je- g
dijela izrabjjivaike i pljackaSke
skupine krupnog kapitala, koja
provodenjem svoje politike ugro-zav- a
mir i sigurnost Citavog svijeta,
ukljuciv vlastite zemlje.
Dok kod kuce nastoji poniStiti
sve zakone i propise usvojene
tijekom proSlih nekoliko decenija
za zaStitu ljudskog zdravlja i oko-liS- a,
za oskrbu starijih, nemocnih,
bolesnih i potrebnih ljudi, zena i
djece — i Sirom otvoriti vrata za
bogacenje novih "robber baruna"
— isto tako Sirom svijeta zeli
osigurati nesmetano pljafikanje
prirodnih bogatstva i izrabljivanje
jeftine radne snage drugih zemalja
i naroda.
Pod izlikom nacionalnih interesa
i obrane zemlje, pofielo se politid-ki- m
zastraSivanjem, potkupljivih
zakonodavaca u Kongresu i orkes-trirano- m
kampanjom za obmanji-vanj- e
javnog mnijenja, stvara se
pogodna klima da pod maskom
suzbijanja inflacije i navodne
potrebe za obnovu industrije,
protura se u Kongresu budzet koji
na jednu stranu provida snizenje
izdataka za socijalne svrhe u
iznosu od kojih $40 milijarda
(bilijuna), a na drugu stranu pove-6av- a
izdatke јабапје, navodno,
zanemarene "nacionalne obrane",
toliko i viSe godiSnje kroz
slijedecih pet godina.
Svojim kukavnim ponaSanjem
ovome je doprinijela i tako-zvan- a
_Рч_Р jSWiip
slusanju Muse Hotija pred belgijskim orga-nim- a vracaju se na tezu da se radi o pri-vatn- oj svadi bez politicke pozadine, a tero-ristick- o ubojstvo jednog clana jugoslaven-sk- e ambasade prikazuje se potpuno izoli-ran- o od eskalacije antijugoslavenskog te-rorizma,
koji su mu prethodili, a time i od
njihovih izvora, pa i onog koji se nastavio
i poslije njegovog hapsenja - novog, na-mjern- og izazivanja pozara u predstavni-stv- u Turistickog saveza Jugoslavije.
Taj posljednji dogadaj naziva se ddduse
u ovdasnjoj stampi antijugoslavenskim ne-prijateljs- kim aktom. iStampa ga uzima kao
znak da terorizam postoji, ali kako ni
njegovi pocinioci nisu otkriveni ispada da
postoji samo nacelno. I za vecinu ozbilj- -
nih belgijskih listova sve ostaje u magli a
da se i ne govori o najrazlicitijim spekula-cijam- a,
pa i prenosenju saopcenja eks-tremn- ih politickih antijugoslavenskih or-gan
izacij a. '
U cetvrtak je, u prvom sasluSanju pred_
belgijskim istraznim organima, Musa Hoti
I
H ШШ fflfl ! Id
za
za
primi naSeg covjeka. — Ma napiSi
slobodno — dodaje Boban sladeci
se CaSom mirisnog burgundca —
volimo mi zivot!
Nedavno su proslavili 25. go-diSnji- cu
braka okruzeni mnogo-brojni- m
prijateljima. I sada nema
dana da ih netko ne posjeti.
Na rastanku nas isprati do
Elizejskih polja koja su s prvim
vecernjim svjetlima izgledala poput
Sarenog rodendanskog kolafia.
Divan je veliki bijeli svijet, zaista,
ali ponekad je i strahovito surov.
Ima li u njemu pravde za jednu
dobru, bolesnu, dragu concierge
sa Senjaka?
ZORANOGRIZOVlC
SURADIVALA: DANA DODlC
ostali svijet
"lojalna opozicija" — rezervna
partija vladajuce klase, koja joS
pretendira da je zaStitinik interesa
Sirokih slojeva amerifikog pucan-stv- a.
Izigrani u kongresnom meSe-tarenj- u,
njezini vodici kukaju kako
republikanski predsjednik toboze
nepoSteno postupa i kako njegovi
propagandistiCki mlinovi rade
punom parom.
Svaljivati krivnju samo na kapi-tulants- ko
vodstvo Demokratske
partije, bilo bi pogreSno. To je
partija koju vladajuca klasa drzi u
rezervi i podrzava za svoje potrebe,
jedna od kojih je zavaravanje
Sirokih narodnih slojeva da ona
zastupa i bori se za njihove
interese. Ta je obmana do sada
dobro sluzila vladajucim krugo-vim- a.
To je omogudilo vladajudoj
klasi da sprijeCi formiranje istinske
opozicije svojoj dominaciji osni-vanje- m
jedne snazne radnifiko--narodn- e
stranke koja bi joj se
suprotstavila na politifikom polju.
Tu joj je na ruku iSlo kolaborator-sk- o
vodstvo na fielu onijskog
(sindikalnog) pokreta.
Raspirivanje protusovjetske
histerije ima dvostruku svrhu. Kod
kuce cilj je odvratiti paznju stanov-niStv- a
s gorudih problema koji
potresaju same temelje druStvenog
sistema, usmjeriti gnjev neza-dovoljn- ih
druStvenih slojeva na
izmiSljenu opasnost od Sovjetskog
Saveza i zastraSivanjem omemogu-6it- i
mobiliziranje opozicije izrablji-vafik- oj
politici kod kuce i pljafikaS-ki- m
ciljevima u svijetu.
Vikom o navodnoj "sovjetskoj
otyoreno priznao da je. izvrsio ubojstvo
sliizbenika ambasade SFRJ Stojana Derica
i ranio drugog njenog clana Redzu Zuku,
koji je jos na lijecenju u briselskoj bolnici.
No citalac u petak u stampi, umjesto stvar-n- e
pozadine antijugoslavenskog teroristi-ckog
akta, moze samo naci tvrdnju da ovo
saslusanje potvrduje misljenje istrage da
je rijec 6 privatnoj svadi i ubojstvuu na-stup- u
bijesa i bez politicke pozadine!
Sve se zasniva na saslusanju Muse Hoti-ja.
dok se izjave drugih svjedoka ne navode.
Za njih je u cetvrtak stampa samo napisala
da istraga zapaza kako ni jedna ne sadrzi
egzaktnu istinu. Novine su, uz takvo mi-sljeVi- je istrage prenijele jos i neke detalje
iz saslusanja Muse Hotija, u pravom ro-mansiran- om stilu. Prema toj verziji Musa
Hoti je pucao u Derica nakon sto je ovaj
najprije lodbio da s njim popije jedno ponu-den- o
pice, a potom, poSto je Deric ponudio
pice, svi za stolom Muse Hotija su prihva-til- i. Musa Hoti je ostao sam za stolom, Sto
ga je, ionako vec u pijanom stanju, razbje-snil- o,
naptinio je revolver, prisao stolu za
kojim se cuo glasni smijeh i... u bijesu pu-cao.
Tome se jos dodaje da je Musa Hoti
.patio od nervne depresije, ili bio nedav-no
na psihijatrijskom dvomjesecnom lije-cenju.
Kao krunu svemu, za antijugosla-vensk- o teroristicko ubojstvo tuzilac ce --
prema pisanju Le Soira, vjerojatno, podi-c- i
optuznicu za namjerno umorstvo bez
predumisljaja.
UMRODR.ALES
BEBLER
LJUBLJANA - U Ljublja-n- i
je sahranjen dr Ales'
Bebler-Primo- z, revolucionar,
narodni heroj, nosilac Parti-zans- ke
spomenice 1941.
godine i brojnih odlikovanja,
istaknuti drustveno-politid- ki
radnik, rezervni general-majo- r
JNA, diplomat i publi-cist.
Na ljubljanskom groblju
Zale-Navi- je od velikog revo-luciona- ra
oprostili su se
Vida Tomsic, 6lan Pred-sjedniSt- va
SR Slovenije,
Radomir Radovi6, ambasa-do- r
u Saveznom sekretarijatu
za vanjske poslove, i
spanjolski borac Stane
Bobnar. Uz najvise vojne
pocasti posmrtni ostaci
istaknutog revolucionara
spusteni su g grobnicu.
Na njegovu posljednjem
putu dra Alesa Beblera
ispratio je velik broj Ljub-Ijanca- na
i mjestana njegove
rodne Idrije, brojni pred-stavni- ci
federacije, republika
i pokrajina te drustveno--politi6ki-h
organizacija,
njegovi suborci, suradnici i
predstavnici JNA.
Prije sahrane posmrtni
ostaci velikog revolucionara
bili su izlozeni u dvorani za
posljednje oprostaje na
Zalama. U toku dana od dra
Alesa Beblera oprostili su se
mnogi gradani iz svih krajeva
Slovenije i Jugoslavije.
opasnosti", Reagan i njegova vlada
pokuSavaju opravdati svoju politiku
podrzavanja protunarodnih vojnih
diktatura i oligarhijskih rezima u
zemljama Latinske Amerike i
pojedinim zemljama Azije i Afrike,
osobito tamo gdje izrabljeno i
napaceno pufianstvo pokuSava da
se oslobodi nametnutog jarma. Sve
to se radi pod izlikom da Sovjetski
Savez nastoji svuda nametnuti
svoju kontrolu i ukinuti lifine
slobodStine, pod cime se podra-zumije- va
pravo pojedinaca i korpo-racij- a
na izrabljivanje zemlje i
naroda.
Kod kuce posebno isticu da je u
"naSem" nacionalmom interesu da
se na vlasti zadrze postojedi vojni i
oligarhijski diktatorski rezimi.
Glavno je da osiguravaju uloSke i
profite multinacionalnih korpora-cij- a
izrabljivanjem jeftine radne
snage, i isporuku nafte i raznih
rudnih bogatstva za potrebe naSe
industrije, a kako to cine, nije
posao naSe vlade da se o tome
brizi. Dapafie, mi ih trebamo opskr-bljiva- ti
vojnim i drugim potrepSti-nam- a
i poslati im naSe struCnjake
da ih obucavaju u podrzavanju reda
i sigurnosti.
Grubim i neotesanim zahtje-vanje- m
da zapadno-evropsk- e
zemlje okupljene u vojnom savezu
(NATO) moraju izdavajti viSe sred-stav- a
za vojne svrhe i pristati na
stacioniranje novih, dalekometnijih
nuklearnih raketa na svome tlu,
Reaganova vlada izazvala je
negodovanje u samim vladajucim
krugovima tih zemalja, a medu
pudanstvom sve glasnije proteste.
Narodi tih zemalja .osjecaju da
nuklearno ludovanje Reaganove
bande predstavlja smrtonosnu
pogibeljnost, pa se dosljedno
odupiru izvrSavanju naredaba iz
Washingtona. To je posvjedoceno
glasovanjem i demonstracijama u
pojedinim zemljama.
Usprkos zagluSne protusovjet-ske
propagande i zastraSivanja,
americki narod takoder prozire kroz
magliStinu obmanjivanja i uvida
pogibeljnost Reaganove vanjske
politike. To se ispoljuje u jednom
dijelu vladajucih krugova i pomalo
izbija u tisku i televizisjkim raspra-vam- a
kao i u demonstracijama.
PROM ATRAC