000300 |
Previous | 11 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
.' к+ s!J1-'i~r- y
'-V-
'';v;,tti
Nevolja Afrike danas je u
tome Sto, i pored golemih
prirodnih bogatstava, joS
nije uspjela da 6vrsto stane
na vlastite ekonomske noge.
lako se ulazu golemi napori
da se izide iz zaostalosti,
ipak je Afrika kontinent s
najvecim brojem zemalja na
Ijestvici najsiromaSnijih u
svijetu po ostvarenom bruto
nacionalnom dohotku.
Medutim, i pored svih
teSkoca, postignuti su
znadajni i pozitivni rezultati,
na svim nivoima zivota, ako
se ima na umu da dva
decenija ne znace mnogo u
globalnom razvoju jedne
zemlje.
Organizacija afri6kog
jedinstva, jedina takva
sveafri6ka institucija, koja je
ove godine napunila 17
godina (osnovana je 1963. u
Adis Abebi), u toku niza
godina, s vecim ili manjim
uspjehom, rjeSavala je
brojne africke probleme.
Ponekad bi ostajala i ne-moc- na
pred nekim slozenim
konfliktom, ali' uvijek ne-zamjenj- iva kada su interesi
Afrike bili u pitanju. Ona je
stekla povjerenje i uglavnom
odgovorila teznjama mnogih
Afrikanaca. Organizacija
afri6kog jedinstva dala je
гпабајап doprinos oslo-badan- ju
naroda od koloni-jalizm- a,
pomazuci direktno
oslobodilafike pokrete. To
6ini i danas s preostalim
kolonijama na afriCkom jugu
Danas je Afrika realna
politi6ka snaga u medu-narodno- m
politidkom zivotu.
Pedeset nezavisnih i nesvr-stani- h
zemalja ovog konti-nent- a
aktivno sudjeluje u
donosenju odluka u svjet-sk- oj
organizaciji, bore se za
uspostavljanje novog medu-narodn- og
poretka, dogo-varaj- u
o medusobnoj surad-nj- i.
Afrika je, istovremeno, i
popriste cesto osporavanih
granica ogranicenih ili Sirih
oruzanih sukoba, vojnih
udara i raznih oblika ne-stabiln- osti
rezima.
Gotovo sest milijuna
izbjeglica iz afrifikih zemalja
nema svoju domovinu. Rasni
i plemenski sukobi i osobna
politicka suparniStva nisu
rijetke africke pojave.
U biti ovih nemilih pojava
su vrlo prisutne sjene bivSih
kolonfjalnih sila, prije svega
Francuske i Britanije, koje
se nisu odrekle eksploatacije
golemih prirodnih bogat-stava
africkog kontinenta.
Ali i ostale, vece ili manje
sile, teze da se "ubace u
meduprostore i vakuume",
da dovedu u zavisnost
odredene zemlje putem
ekonomske ili vojne pomoci.
Velike sile nikad nisu
prestajale da dijele africke
zemlje na "prozapadne" i
"proisticne", na "radikalne"
ili "konzervativne" itd. Na
sli6an na6in dijelili su ih i
kolonijalisti i odredivali im
granice, ne vodebi габипа o
ekonomskim, etnifikim i
jezickim cjelinama.
Ucestali konflikti medu
afridkim zemljama prisilja- -
vaju njihove lidere da stalno
povecavaju troSkove za
naoruzavanje, razumije se,
na Stetu ekonomskog i
druStvenog razvoja.
PogorSanje medunarodne
situacije u cjelini, politika
pritisaka i intervencija, teSko
pogadaju i afrifiki kontinent.
Nadmetanja velikih sila,
podjela interesnih sfera i
drugi oblici pritisaka, kako
se обекије, postati 6e u
vremenu koje nailazi oStriji
nego dosad.
NEPISMENOST
Niger 95 posto nepismenih
Cad 93
Gornja Volta 93
Gvineja 93
Etiopija 93
Mozambik 90 ,,
Maroko 90
Gambija 90 ,,
Burundi 90
SIROMASTVO
lako u svijetu ima dosta zemalja,
pa i Citavih kontinenata, koji veoma
zaostaju u razvoju za industrijali-zirani- m
drzavama, afrl6kl Honti-ne- nt
je, prema bruto-nacionalno- m
proizvodu po stanovniku, na
posljednjem mjestu. lako se na
ovom kontinentu nalaze zemlje
bogate naftom i sirovinama, kao
Sto su Libija, Nigerija, Juzna Afrika
i druge, ipak je mnogo zemalja s
gotovo nevjerojatno malim bruto--proizvodo- m
— ispod 200 dolara
godiSnje. Evo nekih od njih:
Somalija 110 dolara godiSnje
Ruanda 110 ,, ,,
Mali 110
Etiopija 100 ,, ,,
Gornja Volta ..110 ,, ,,
Burundi 120 ,, ..
Cad 120
Benih 130
Zair 140
Malavi 140
Gvineja Bisao 140 ,, ..
Gvineja 150
Mozambik 170 ,, .,
Madagaskar ...200
(Podaci iz godiSnjeg izvjeStaja
casopisa "Zen Afrik" za 1979)
EKSPLOZIJEUPRETORIJI
PRETORIJA (AP) — Cetiri
granate eksplodirale su rano
u cetvrtak ujutro u predgradu
Pretorije gdje je smjeSteno
nekoliko znadajnih vojnih
objekata.
U sluzbenom saopcenju
se isti6e da je ranjena jedna
crnkinja i da je pricinjena
manja materijalna Steta.
Pretpostavlja se da su
granate ispalili pripadnici
zabranjenog Africkog
nacionalnog kongresa,
organizacije koja se bori
protiv vladavine bijele
manjine.
VLAKBEZVLAKOVOOE
TOKIO — U Japanu je puSten u
promet vlak koji nema vlakovode i
ostalog osoblja, nego se njime
upravlja iz daljine. Kompozicija
ima 6 vagona i moze primiti 2700
putnika. Sve su operacije ,auto-matsk- e.
Naredenje o polasku i
zaustavljanju vlaka, o otvaranju i
zatvaranju vagona, obavljaju kom-pjuto- ri.
Nema bojazni od neke
nesrece, jer inienjer u kompju-torsko- m
centru kontrolira sve
operacije. Novi automatizirani vlak
saobraca na pruzi dugoj 4 i pol
kilometra, u blizini grada Kobe.
__j 1
AMERlCKE
NEOKOLONIJALNE
PRIJETNJE
RIO DE JANEIRO (Tanjug)
— Predsjednik Venezuele
Herrera Campins, koji
zavrSava sluzbeni posjet
Brazilu, osudio je politiku
novog amerifikog predsjed-nik- a
Ronalda Reagana
prema zemljama Latinske
Amerike. On je istakao
potrebu da se sprije6i taktika
izoliranog tretiranja zemalja
ovog podru6ja od SAD i
zalozio se za multilateralnu
formulu.
Na konferenciji za novi-na- re
Herrera Campins je
izjavio da Reaganova ad-ministra- cija koristi prijetnje,
prozete neokolonijalnim
tendencijama. "Venezuela je
jasno rekla, naglasio je
Herrera Campins, da je takva
pozicija neprihvatljiva i da ne
vodi suradnji ni s podrud-je- m,
ni s bilo kojom zemljom
posebno. Latinska Amerika
ne moze prihvatiti ni inter-venci- je
ni mijeSanje u
unutraSnja pitanja bilo koje
od zemalja kontinenta.
U zajedni6koj deklaraciji,
koju su potpisali predsjed-nic- i
Venezuele i Brazila,
Campins Figuereido,
naglaSen je otpor svim
oblicima hegemonije i poli-tik- e
blokova i konfrontacija,
Sto proturijedi latinoameriC-ko- j
tradiciji. Podrzani su
napori za suradnju i integra-cij-u
ovog podrufija kroz
Sirenje politi6kih dijaloga.
MAGlCNIKOCKARI
"MagiCne kocke" madarskog
izumitelja Erne Rubika nisu samo
razonoda za milijune, nego i nova
sportska disciplina. Natjecanja u
slaganju magicne kocke odrzala su
se vec u nekim zemljama svijeta,
ali su sada pocela i u domovini ove
igre, Madarskoj. Na prvenstvu
BudimpeSte pobijedio je proSlog
tjedna 21-godi§- nji "magiini koc-kar- "
Gyula Krammer koji je tri puta
rijeSio problem za manje od 180
sekundi. Na jesen ce se u Madar-skoj
odrzati nacionalno prvenstvo,
na kojem 6e sudjelovati igraii koji
se kvalificiraju kroz sistem regio-nalni- h
natjecanja.
v it t.1_ .uliif. .. - 'fi-- : '' Vy! !C
August 2, 1981 NASE NOVINE -1- 1
. a j
I r Usvojen
"Najrobijski
program akcije"
:
i
Drawing- - by Vsevolod Aisenyev
VODENA
KATASTROFA
MOSKVA — Uslijed vigednevnih
ki§a izazvanih ciklonima, katastro-faln- e
poplave zahvatile su oblast
Habarovska i otok Sahalin, na
krajnjem istoku Sovjetskog Saveza.
U sovjetskoj Stampi nije bilo
informacija o ovoj elementarnoj
nesreci, ali se po brzojavu sau6eS-6- a
CK KPSS, Vrhovnog sovjeta i
vlade "trudbenicima i svim stanov-nicima- "
ovih podru6ja mo2e zaklju-ci- ti
da je stihija nanijela velike
Stete i da je bilo ljudskih zYtava.
U brzojavu koji objavljuje "Prav-da- "
istifie se da CK i vlade SSSR i
ruske federacije i lokalni organi
"poduzimaju mjere za otklanjanje
posljedica stihije i za pruzanje
pomoci stradalima". U reportaii "7
poplavljenih rejona", vodeci
sovjetski list objavljuje da su
bujice odnijele stotine kilometara
pruge i putova, mostova i drugih
objekata, da je poplavljeno dese-tine-tisu- 6a
hektara sjetvenih povr-Sin- a
i рогибепо na tisuce киба.
Rijeke su se spojile u nepregledna
jezera, a iz stotine poplavljenih
naselja helikopterimaje evakuirano
oko osam tisuca ljudi.
Usprkos informacija hidro-meteoroloS- ke
sluzbe cikloni su
iznenadili svojom silovitoScu
Tvrdi se da se tako velika vodena
katastrofa nije dogodila u poslje-dnji- h
sto godina. Kako kaie "Prav-da- ",
uz pomoc vojnih jedinica
poduzimaju se mjere za saniranje
posljedica, ali zabrinutost joS nije
proSla. Moguce su nove ki5e, a
preobilne pritoke Amura prijete da
podignu razinu velike rijeke do
zastraSujude visine.
BOGOTA — 'Sekretar
komunistifike omladine
Kolumbije (JOCO) Leon
Saens Vargas uhapSen je u
Bogoti, saopdila je njegova
organizacija koja podrzava
kolumbijsku gerilu, javlja
AFP.
Prema mini-starst- va
obrane, u dva tjedna
proSlog mjeseca poginule su
42 osobe u sukobima kolum-bijski- h
vojnih snaga i geri-lac- a,
javlja IPS. Gerilske
organizacije, a osobito
"pokret 19. aprila" (M-1- 9)
NAJROBI (Tanjug) — Prva kon-ferenci- ja
UN o novim i obnovljivim
izvorima energije, koja je odrzana '
od 10 do 21. kolovoza u Najrobiju,
zavrSena je usvjanjem dokumenta
pod nazivom "Najrobijski program
akcije", kojim se predvida udru-zivan- je
svih zemalja, bogatih I
siromaSnih, radi zajedni6kog
rejSavanja energetskih problema u
sadaSnjem "prijelaznom razdo-blju- ".
Glavne to6ke najrobijskog pro-gram- a,
oko kojih je od pofietka do
kraja bilo neslaganja, prije svega
izmedu SAD i zemalja u razvoju
clanica "Grupe 77", ostale su i
dalje nerije§ene, ali su nadena
kompromisna гјебепја koja ce
omoguciti prve korake u provo-denj- u
akcionog programa.
Predmet spora na relaciji SAD —
ostale zemlje bili su, prije svega,
principi financiranja razvoja
energetskih potencijala u zemljama
tzv. tredeg svijeta i stvaranje insti-tucionaln- og
tijela koje bi se u
okviru mehanizma UN bavilo
provodenjem programa iz Najro-bij- a.
Zahvaljujudi u prvom redu
naporima "Grupe 77", prihvacen je
prijedlog da se formira privremeni
komitet, u stvari bezimeno tijelo,
koje ce nadgledati provodenje
akcionog progama do donoSenja
копабпе odluke, §to je prepuSteno
Generalnog skupStini UN. U
pogledu financiranja, u "Program
akcije" ибао je principijelan
zakljudak da su neophodna
dopunska i adekvatna financijska
sredstva za razvoj novih i obnovlji-vi- h
izvora energije u zemljama u
razvoju, a da ce konacna odluka o
tijelu, koje ce prikupljati i raspore-diva- ti
ta sredstva biti razmatrana na
Generalnoj skupStini UN.
DEMONSTRACIJE PROTIV
N-BOM- BE
SOLUN — Gradani Soluna izaSli
su na Qlice kako bi izrazili protest
zbog odluke ameriike vlade da
робпе proizvodnju neutronske
bombe.
Kako javlja France Press, u
manifestacijama koje su protekle
mirno, sudjelovalo je oko 5000
osoba koje su defilirale ullcama
grada da bi se zatim okupili ispred
amerifikog konzulata uzvikujudi
parole protiv neutronske bombe i
optuzujuci Sjed. Drzave za nedavni
libijsko-amerifi- ki incident u Sredo-zemlj- u.
Dvoboji ne
jenjavaju
BAGDAD — Na iracko-iransko- m
rati§tu borbe se nastavljaju. Agen-cij- e
PARS i INA prenose saopcenja
vojnih komandi u kojima se istiCe
da se artiljerijski dueli i borbe
kopnenih snaga vode na svim
frontovima, uz obostrane ljudske i
materijalne gubitke.
aktivne su posljednjih
mjeseci, Sto je potaklo vladu
da predlozi zakon o amne-sti- ji
na osnovi kojeg je u
6etiri posljednja mjeseca
samo osam ukidanja izvan- -
rednog stanja u zemlji, koje
traje od 1976. godine,
uspjehom u provodenju ovog
zakona. Zasad se, medutim,
moze govoriti samo o neus-pjeh- u,
titoliko prije Sto je
oko pitanja kako rjeSavati
pitanje gerile, doSlo do poli-ti6- ke
podjele i unutar snaga
koje vladaju zemljom.
UHAPSEN SEKRETAR
KOMUNISTlCKE OMLADINE
podacima
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, January 21, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-09-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000118 |
Description
| Title | 000300 |
| OCR text | .' к+ s!J1-'i~r- y '-V- '';v;,tti Nevolja Afrike danas je u tome Sto, i pored golemih prirodnih bogatstava, joS nije uspjela da 6vrsto stane na vlastite ekonomske noge. lako se ulazu golemi napori da se izide iz zaostalosti, ipak je Afrika kontinent s najvecim brojem zemalja na Ijestvici najsiromaSnijih u svijetu po ostvarenom bruto nacionalnom dohotku. Medutim, i pored svih teSkoca, postignuti su znadajni i pozitivni rezultati, na svim nivoima zivota, ako se ima na umu da dva decenija ne znace mnogo u globalnom razvoju jedne zemlje. Organizacija afri6kog jedinstva, jedina takva sveafri6ka institucija, koja je ove godine napunila 17 godina (osnovana je 1963. u Adis Abebi), u toku niza godina, s vecim ili manjim uspjehom, rjeSavala je brojne africke probleme. Ponekad bi ostajala i ne-moc- na pred nekim slozenim konfliktom, ali' uvijek ne-zamjenj- iva kada su interesi Afrike bili u pitanju. Ona je stekla povjerenje i uglavnom odgovorila teznjama mnogih Afrikanaca. Organizacija afri6kog jedinstva dala je гпабајап doprinos oslo-badan- ju naroda od koloni-jalizm- a, pomazuci direktno oslobodilafike pokrete. To 6ini i danas s preostalim kolonijama na afriCkom jugu Danas je Afrika realna politi6ka snaga u medu-narodno- m politidkom zivotu. Pedeset nezavisnih i nesvr-stani- h zemalja ovog konti-nent- a aktivno sudjeluje u donosenju odluka u svjet-sk- oj organizaciji, bore se za uspostavljanje novog medu-narodn- og poretka, dogo-varaj- u o medusobnoj surad-nj- i. Afrika je, istovremeno, i popriste cesto osporavanih granica ogranicenih ili Sirih oruzanih sukoba, vojnih udara i raznih oblika ne-stabiln- osti rezima. Gotovo sest milijuna izbjeglica iz afrifikih zemalja nema svoju domovinu. Rasni i plemenski sukobi i osobna politicka suparniStva nisu rijetke africke pojave. U biti ovih nemilih pojava su vrlo prisutne sjene bivSih kolonfjalnih sila, prije svega Francuske i Britanije, koje se nisu odrekle eksploatacije golemih prirodnih bogat-stava africkog kontinenta. Ali i ostale, vece ili manje sile, teze da se "ubace u meduprostore i vakuume", da dovedu u zavisnost odredene zemlje putem ekonomske ili vojne pomoci. Velike sile nikad nisu prestajale da dijele africke zemlje na "prozapadne" i "proisticne", na "radikalne" ili "konzervativne" itd. Na sli6an na6in dijelili su ih i kolonijalisti i odredivali im granice, ne vodebi габипа o ekonomskim, etnifikim i jezickim cjelinama. Ucestali konflikti medu afridkim zemljama prisilja- - vaju njihove lidere da stalno povecavaju troSkove za naoruzavanje, razumije se, na Stetu ekonomskog i druStvenog razvoja. PogorSanje medunarodne situacije u cjelini, politika pritisaka i intervencija, teSko pogadaju i afrifiki kontinent. Nadmetanja velikih sila, podjela interesnih sfera i drugi oblici pritisaka, kako se обекије, postati 6e u vremenu koje nailazi oStriji nego dosad. NEPISMENOST Niger 95 posto nepismenih Cad 93 Gornja Volta 93 Gvineja 93 Etiopija 93 Mozambik 90 ,, Maroko 90 Gambija 90 ,, Burundi 90 SIROMASTVO lako u svijetu ima dosta zemalja, pa i Citavih kontinenata, koji veoma zaostaju u razvoju za industrijali-zirani- m drzavama, afrl6kl Honti-ne- nt je, prema bruto-nacionalno- m proizvodu po stanovniku, na posljednjem mjestu. lako se na ovom kontinentu nalaze zemlje bogate naftom i sirovinama, kao Sto su Libija, Nigerija, Juzna Afrika i druge, ipak je mnogo zemalja s gotovo nevjerojatno malim bruto--proizvodo- m — ispod 200 dolara godiSnje. Evo nekih od njih: Somalija 110 dolara godiSnje Ruanda 110 ,, ,, Mali 110 Etiopija 100 ,, ,, Gornja Volta ..110 ,, ,, Burundi 120 ,, .. Cad 120 Benih 130 Zair 140 Malavi 140 Gvineja Bisao 140 ,, .. Gvineja 150 Mozambik 170 ,, ., Madagaskar ...200 (Podaci iz godiSnjeg izvjeStaja casopisa "Zen Afrik" za 1979) EKSPLOZIJEUPRETORIJI PRETORIJA (AP) — Cetiri granate eksplodirale su rano u cetvrtak ujutro u predgradu Pretorije gdje je smjeSteno nekoliko znadajnih vojnih objekata. U sluzbenom saopcenju se isti6e da je ranjena jedna crnkinja i da je pricinjena manja materijalna Steta. Pretpostavlja se da su granate ispalili pripadnici zabranjenog Africkog nacionalnog kongresa, organizacije koja se bori protiv vladavine bijele manjine. VLAKBEZVLAKOVOOE TOKIO — U Japanu je puSten u promet vlak koji nema vlakovode i ostalog osoblja, nego se njime upravlja iz daljine. Kompozicija ima 6 vagona i moze primiti 2700 putnika. Sve su operacije ,auto-matsk- e. Naredenje o polasku i zaustavljanju vlaka, o otvaranju i zatvaranju vagona, obavljaju kom-pjuto- ri. Nema bojazni od neke nesrece, jer inienjer u kompju-torsko- m centru kontrolira sve operacije. Novi automatizirani vlak saobraca na pruzi dugoj 4 i pol kilometra, u blizini grada Kobe. __j 1 AMERlCKE NEOKOLONIJALNE PRIJETNJE RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Predsjednik Venezuele Herrera Campins, koji zavrSava sluzbeni posjet Brazilu, osudio je politiku novog amerifikog predsjed-nik- a Ronalda Reagana prema zemljama Latinske Amerike. On je istakao potrebu da se sprije6i taktika izoliranog tretiranja zemalja ovog podru6ja od SAD i zalozio se za multilateralnu formulu. Na konferenciji za novi-na- re Herrera Campins je izjavio da Reaganova ad-ministra- cija koristi prijetnje, prozete neokolonijalnim tendencijama. "Venezuela je jasno rekla, naglasio je Herrera Campins, da je takva pozicija neprihvatljiva i da ne vodi suradnji ni s podrud-je- m, ni s bilo kojom zemljom posebno. Latinska Amerika ne moze prihvatiti ni inter-venci- je ni mijeSanje u unutraSnja pitanja bilo koje od zemalja kontinenta. U zajedni6koj deklaraciji, koju su potpisali predsjed-nic- i Venezuele i Brazila, Campins Figuereido, naglaSen je otpor svim oblicima hegemonije i poli-tik- e blokova i konfrontacija, Sto proturijedi latinoameriC-ko- j tradiciji. Podrzani su napori za suradnju i integra-cij-u ovog podrufija kroz Sirenje politi6kih dijaloga. MAGlCNIKOCKARI "MagiCne kocke" madarskog izumitelja Erne Rubika nisu samo razonoda za milijune, nego i nova sportska disciplina. Natjecanja u slaganju magicne kocke odrzala su se vec u nekim zemljama svijeta, ali su sada pocela i u domovini ove igre, Madarskoj. Na prvenstvu BudimpeSte pobijedio je proSlog tjedna 21-godi§- nji "magiini koc-kar- " Gyula Krammer koji je tri puta rijeSio problem za manje od 180 sekundi. Na jesen ce se u Madar-skoj odrzati nacionalno prvenstvo, na kojem 6e sudjelovati igraii koji se kvalificiraju kroz sistem regio-nalni- h natjecanja. v it t.1_ .uliif. .. - 'fi-- : '' Vy! !C August 2, 1981 NASE NOVINE -1- 1 . a j I r Usvojen "Najrobijski program akcije" : i Drawing- - by Vsevolod Aisenyev VODENA KATASTROFA MOSKVA — Uslijed vigednevnih ki§a izazvanih ciklonima, katastro-faln- e poplave zahvatile su oblast Habarovska i otok Sahalin, na krajnjem istoku Sovjetskog Saveza. U sovjetskoj Stampi nije bilo informacija o ovoj elementarnoj nesreci, ali se po brzojavu sau6eS-6- a CK KPSS, Vrhovnog sovjeta i vlade "trudbenicima i svim stanov-nicima- " ovih podru6ja mo2e zaklju-ci- ti da je stihija nanijela velike Stete i da je bilo ljudskih zYtava. U brzojavu koji objavljuje "Prav-da- " istifie se da CK i vlade SSSR i ruske federacije i lokalni organi "poduzimaju mjere za otklanjanje posljedica stihije i za pruzanje pomoci stradalima". U reportaii "7 poplavljenih rejona", vodeci sovjetski list objavljuje da su bujice odnijele stotine kilometara pruge i putova, mostova i drugih objekata, da je poplavljeno dese-tine-tisu- 6a hektara sjetvenih povr-Sin- a i рогибепо na tisuce киба. Rijeke su se spojile u nepregledna jezera, a iz stotine poplavljenih naselja helikopterimaje evakuirano oko osam tisuca ljudi. Usprkos informacija hidro-meteoroloS- ke sluzbe cikloni su iznenadili svojom silovitoScu Tvrdi se da se tako velika vodena katastrofa nije dogodila u poslje-dnji- h sto godina. Kako kaie "Prav-da- ", uz pomoc vojnih jedinica poduzimaju se mjere za saniranje posljedica, ali zabrinutost joS nije proSla. Moguce su nove ki5e, a preobilne pritoke Amura prijete da podignu razinu velike rijeke do zastraSujude visine. BOGOTA — 'Sekretar komunistifike omladine Kolumbije (JOCO) Leon Saens Vargas uhapSen je u Bogoti, saopdila je njegova organizacija koja podrzava kolumbijsku gerilu, javlja AFP. Prema mini-starst- va obrane, u dva tjedna proSlog mjeseca poginule su 42 osobe u sukobima kolum-bijski- h vojnih snaga i geri-lac- a, javlja IPS. Gerilske organizacije, a osobito "pokret 19. aprila" (M-1- 9) NAJROBI (Tanjug) — Prva kon-ferenci- ja UN o novim i obnovljivim izvorima energije, koja je odrzana ' od 10 do 21. kolovoza u Najrobiju, zavrSena je usvjanjem dokumenta pod nazivom "Najrobijski program akcije", kojim se predvida udru-zivan- je svih zemalja, bogatih I siromaSnih, radi zajedni6kog rejSavanja energetskih problema u sadaSnjem "prijelaznom razdo-blju- ". Glavne to6ke najrobijskog pro-gram- a, oko kojih je od pofietka do kraja bilo neslaganja, prije svega izmedu SAD i zemalja u razvoju clanica "Grupe 77", ostale su i dalje nerije§ene, ali su nadena kompromisna гјебепја koja ce omoguciti prve korake u provo-denj- u akcionog programa. Predmet spora na relaciji SAD — ostale zemlje bili su, prije svega, principi financiranja razvoja energetskih potencijala u zemljama tzv. tredeg svijeta i stvaranje insti-tucionaln- og tijela koje bi se u okviru mehanizma UN bavilo provodenjem programa iz Najro-bij- a. Zahvaljujudi u prvom redu naporima "Grupe 77", prihvacen je prijedlog da se formira privremeni komitet, u stvari bezimeno tijelo, koje ce nadgledati provodenje akcionog progama do donoSenja копабпе odluke, §to je prepuSteno Generalnog skupStini UN. U pogledu financiranja, u "Program akcije" ибао je principijelan zakljudak da su neophodna dopunska i adekvatna financijska sredstva za razvoj novih i obnovlji-vi- h izvora energije u zemljama u razvoju, a da ce konacna odluka o tijelu, koje ce prikupljati i raspore-diva- ti ta sredstva biti razmatrana na Generalnoj skupStini UN. DEMONSTRACIJE PROTIV N-BOM- BE SOLUN — Gradani Soluna izaSli su na Qlice kako bi izrazili protest zbog odluke ameriike vlade da робпе proizvodnju neutronske bombe. Kako javlja France Press, u manifestacijama koje su protekle mirno, sudjelovalo je oko 5000 osoba koje su defilirale ullcama grada da bi se zatim okupili ispred amerifikog konzulata uzvikujudi parole protiv neutronske bombe i optuzujuci Sjed. Drzave za nedavni libijsko-amerifi- ki incident u Sredo-zemlj- u. Dvoboji ne jenjavaju BAGDAD — Na iracko-iransko- m rati§tu borbe se nastavljaju. Agen-cij- e PARS i INA prenose saopcenja vojnih komandi u kojima se istiCe da se artiljerijski dueli i borbe kopnenih snaga vode na svim frontovima, uz obostrane ljudske i materijalne gubitke. aktivne su posljednjih mjeseci, Sto je potaklo vladu da predlozi zakon o amne-sti- ji na osnovi kojeg je u 6etiri posljednja mjeseca samo osam ukidanja izvan- - rednog stanja u zemlji, koje traje od 1976. godine, uspjehom u provodenju ovog zakona. Zasad se, medutim, moze govoriti samo o neus-pjeh- u, titoliko prije Sto je oko pitanja kako rjeSavati pitanje gerile, doSlo do poli-ti6- ke podjele i unutar snaga koje vladaju zemljom. UHAPSEN SEKRETAR KOMUNISTlCKE OMLADINE podacima |
Tags
Comments
Post a Comment for 000300
