Nase Novine, November 11, 1981

              4 1 ,J if. 'I l- - ( ' I I I
2-N- ASE NOVINE, September 30, 1981
REC UREDNIKA
Dobili smo pismo od Michael Stivorida,
prvog glavnog potpredsednika Hrvatske bratske
zajednice. U njemu on, sa pravom, protestvuje
protiv pisanja Katarine Kosti6 u dopisu "Letnje
pitsburSke teme". Navodedi i neke netadne
podatke, koji je Katarina primila iz druge Hi trede
ruke, prvi glavni podpredsednik Hrvatske bratske
zajednice ukazuje na dinjenicu da Katarina Kostid
nij'e bila pozvana da prisustvuje pikniku Uje-dinjenih
odsjeka HBZ niti da opisuje dogadaje sa
njega.
Kostid je bila gost na pikniku "Sounds of
Yugoslavia", na kojega je i bila zvanidno pozvana,
a nije bila ni gost ni u bilo kojoj funkciji na pikniku
Ujedinjenih odsjeka HBZ u Allegheny County.
Iz napisa Katarine Kostid dobija se dojam da je
Zajednidarski dan Ujedinjenih odsjeka HBZ slabo
uspeo i da je ona bila na njemu, dok se
istovremeno stavlja u polotaj da savetuje da
datume piknika Ujedinjeni odsjeci treba da
usaglaSavaju sa datumima privatnih piknika.
AH, bez obzira napropuste, greSke i netadnosti
u dlanku Katarine Kostid, odgovornost ipak snosi
glavni urednik.
Ja sam mahinalno propustio dlanaki tek kad se
on pojavio oStampan u novinama, shvatio sam
moju greSku i propust. IzvrSni odbor "NaSih
novina" pozvao me je na "tapet" i zapisnidki su
zaveli ukor. Zakljudeno je da se izvinemo a to sada
i dinimo i obedavamo da se ovakve greSke пебе
vi§e ponoviti.
Moledi za izvinjenje sve dlanove HBZ kojih se
dlanak Katarine Kostid tide, obedavamo da demo,
kadagod se bude ticalo HBZ, biti veoma oprezni i
obazrivi. To dinimo jer nam interesi HBZ leie na
srcu i nikad nismo leleli, niti demo poleieti, da te
dru§tvene interese suprostavimo Hi uporedujemo
sa interesima privatnika kada oni sazivaju "festi-vale-"
piknike Hi §ta drugo.
Bit 6e nas sedam
milijardi
Prema pisanju pasopisa
"People", koij izdaje Medunarodna
federacija za planiranje porodice,
габипа se da ce 2010. godine,
na svijetu zivjeti sedam milijardi
ljudi. Za posljednja tri decenija
stanovni§tvo se uvefialo za 1,9
milijardi, a u iduca tri обекије se da
ce svijet nastanjivati jos 2,6 mili-jardi
ljudi.
Usporavanje stope priraStaja,
koje se primjecuje u posljednje
vrijeme i za koje se обекије da 6e
tako biti nastavljeno, moglo bi
prividno maskirati ovu fiunjenicu,
upozoravaju iz Ujedinjenih naroda.
Godisnji prirastaj stanovnistva
opao je sa dva (koliko je iznosio
prije 15 godina) na 1,7 posto, a
обекије se da 6e do kraja stoljeca
iznositi 1,5 posto., Medutim, broj
ljudi koji naseljavaju nas planet
uporno je rastao, i nastavlja da
raste.
Devet desetina godisnjeg pr-iraStaja
stanovnistva pripada
zemljama u razvoju, iako je stopa
nataliteta u tim zemljama opala za'
posljednjih petnaest godina sa 41
na 35 posto. Ovaj pad zabiljezen je
prije svega u Kini i nekolikko
azijskih i latinskoameriCkih
zemalja. U juznoj Aziji i Africi,
svakako zbog poboljSanja uvjeta
zivota, nema pada stope nataliteta.
U razvijemom svijetu, medutim,
djece ima sve manje. Godine 1978.
samo je sedam od 24 razvijene
evropske zemlje zabiljezilo porast
broja stanovnika! Lagani porast
broja stanovnika u zemljama
isto6ne Evrope sedamdesetih
godina sada se svugdje zaustavlja,
izuzevSi u Demokratskoj Republici
Njemaikoj.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station,
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubii, Vojin Grbii, Josip Kovadid,
Stanko Muideka, Milena Sof'c, Ivlca JuriSid, Ana Durovi6, Lepa
Rajnovid, Bonslav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan
Prlbanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavletid,
Ostoja Kovadevi'6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinskl, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanii, Paul Kuiim'6,
Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mllica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni
urednik), Stjepan MioSI6 (drustveno-polltlfik- a pitanja), Daniel Plxlades
(drustvena pitanja i knjizevnost), Katarina Kost6 (poezlja I aktuelne
teme), Jelena Gavnlovli (literature I umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Noiini6.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Startevid
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New .York),
Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka I druStvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publicistlka u Americi),
Anton Kostelac (reportaie I prlie iz useljeniKog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurtit.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid. Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"NaSe novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $20.00 godlSnje;
pojedini prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Nase novine" su naslednlk "Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl
"Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednlh llstova koji su
mu prethodlll u Sjedinjenim Driavama. ,
11 Office of , Cabinet du
The Prime Minister Premier mimslre
1981.
MEdr.itoVrl,adislav Gacich,
"Nase novine,"
Jugoslav Canadian Publishers Inc., P.O. Box 522, Station "F",
Toronto, Ontario.
M4Y 2L8
Dear Mr. Gacich:
Mdaitneistaenrd. yoTuhrankveyryou kifnodr yinouvritalteiottner toof threecePnritme
arttutennittyi,onatYowfouhMricrh.reqTtiurmueedset awuwe isalhlt abtlhele bbeeroauirnglhiettsotutcohopthwpeoi-th
you again in this regard.
Yours sincerely,
AMERlCKO-SOVJETS- KI odnosi
DOGOVOR ZA OBNOVU
PREGOVORA
Sovjetski ministar vanj-ski- h
poslova, Andrej Gromi-k- o,
govorio je oko 75 mi'nuta
pred Generalnom skup-stino- m
Ujedinjenih nacija. U
syom govoru Gromiko je
objaSnjavao kako "ameridki
imperijalizam uplice svoje
prste po celom svetu, od
Salvadora pa do Avgani-stana- ."
On je isticao da se
Zapad mesa u unutrasnje
probleme Poljske i cini sve
da bi poljuljao temelje soci-jaliz- ma
u Poljskoj.
Uoci razgovora sa drzav-ni- m
sekretarom Haigom,
Gromiko je izjavio da se
nada da ce uskoro poceti
pregovori za obustavljanje
nuklearnog naoruzanja u
Evropi, ako "opet ne pocnu
da duvaju vetrovi iz
Washingtona".
Andrej Gromiko proslavio
je 25 godina u funkciji
minstra vanjskih poslova i
njegov 25. govor pred Gene-ralnom
skupStinom UN.
"Sovjetski Savez — rekao je
Gromiko — nije nikada, niti
to 6ini sada, vodio politiku
konfrontacije sa Sjedinjenim
Drzavama. Mi zelimo da
imamo normalne poslovne
odnose sa --SAD". On je
optuzio WashFngton da
"raspaljujei trku u naoru-zanj- u
u zelji za vojnom
superiomoscu, izgradujuci
vojne baze i .potkopavajuci
osnovne principe sovjetsko--amerifiki- h
odnosa, stavlja-ju- 6i
pritisak na druge diiave,
narocito na one u Evropi, da
pogorsaju Mi prekinu svoje
veze sa socijalistickim
zemljama".
Ronald Reagan poslao je
pismo Leonidu I. Breznjevu
u kome kaze da se nada da
September 16,
. .
i c-J-- C
c -- -
Lucile Matteau, Invitations Coordinator.
ce dve zemlje upostaviti
odnose u okviru "reciproc-no- g
postovanja koje ce
voditi u cvrsce odnose nego
sto su ikada bili do sada".
Ovo Reaganovo pismo
namerno je bilo tempirano
pred pocetak razgovora Haig
— Gromiko.
Cilj ovog Reaganovog
pisma, slazu se mnogi
politicki analiti6ari, bio je,
pored drugog, da ublazi
kritike u Americi, a i na
strani, upucene njegovoj
administraciji povodom
stalnog odbijanja pribliza-vanj- a
Sovjetskom Savezu i
trazenja puta za ugovore sa
Sovjetskim ' Savezom o
kontroli atomskog i drugog
naoruzanja.
U vezi sa sovjetskom
zabrinutoscu u pogledu
americkog vojnog budzeta i
stalnog povecanja za nova
oruzja, Reagan je, prema
Deanu Fischeru, sports-man- u
Alexandra Haiga,
rekao da se ovo cini da bi se
odrzala strateSka nadmoc
SAD.
"Sjedinjene Drzave ne zele
da oporezuju svoje gradane i
ekonomiju sa skupocenom
trkom u naoruzanju, ali mi
cemo investirati sve sto
bude potrebno da odrzimo
sigurnu stratesku poziciju
jaceg."
Pismo Reagana Breznjevu
i ponasanje Haiga pred
Generalnom skupstinom UN
upucuju da su se i Haig i
Reagan zabrinuli o javnom
misljenju Amerike koje se
sve vise ispoljava protiv
politike ove dvojice drzav-nik- a.
GOST REDAKCIJE
T. Tomljenovi6
Pretplatnik napredne
Stampe i nas revnosni
saradnik, T. Tomljenovib, iz
Thunder Bay, posetio nas je
prilikom povratka iz .posete
Jugoslaviji, u kojoj je proveo
tri meseca.
"Ovo je Sesti put kako
posjecujem Jugoslaviju —
od 1966. godine. Proputovao
sam dosta krajeva ovom
prilikom, a izuzetan dogadaj
ovog Ijeta bio je etnidki
festival u Zagrebu koji sam
pratio skoro cijelo vrijeme.
Veliki spektakl, mnogo
svijeta, predstave i nastupi
odsjeka HBZ bili su izvrsni.
Lijepo i veselo."
Drug Tomljenovic nas
poseti skoro svake godine,
ili bar se porazgovaramo
preko telefona, dok бека
saobracajnu vezu preko
Toronta za Thunder Bay.
Ovoga puta je imao viie
vremena, pa je proveo sa
nama u redakciji dva tri sata
u razgovoru o prilikama u
Thunder Bayu. Istakao je
гпабај koji ima kupljeno
zajednicko zemljiste za
razvoj drustvenih aktivnosti
medu nasim ljudima u ovom
gradu.
Saradnja druga Tomlje-novic- a
dragocena je. On ve6
godinama prikuplja oglase
za novogodiSnje izdanje
lista. Pokazao je dobru volju
da to i dalje cini ukoliko ga
zdravlje bude sluzilo. Pa,
zatim, nije izostala ni kratka
ispovest, secanje na muko-trpn-u
proSlost, zbog cega
godinama ima problema sa
zdravljem:
"Osjetio sam gorcinu i
muke zivotne cim sam
stupio na tlo Kanade, jer
sam u nju do§ao najgore
1929. godine. Radilo se
naporno, po dvije §ihte za
bijednu platu, ako je uopce
bilo posla. Gonili su nas i
tukli. Vratio bih se bio u
moje rodno mjesto Ledinu,
kod Karlovca, istog 6asa,
samo da sam mogao "pre-letjet- i"
ocean. AM, kao ni
vecina drugih doseljenika u
to vrijeme, nisam imao
materijalnih sredstava za
avionsku kartu.
"Radio sam najteze
poslove, napr. kod istovara i
utovara brodova. Na radu
sam kicmu teSko povredio i
jedanaest dana sam lezao u
nesvjesti. Posljedice su
ostale. Svakodnevno gubim
vid.
"Zbog takvog iskustva,
spreman sam da savjetujem
mladima da ne misle da je
zivot bezbrizan, nego da rade
i da prate ekonomske prilike,
kako u Kanadi, tako u cije-lo- m
svijetu".
Po navici i savesti da u6ini
i neki konkretni doprinos za
list, drug Tomljenovic je, na
rastanku, prilozio sumu od
$20.00 za fond.
K. Kostic
"Mnogo puta mi je padalo
na pamet koliko je moj
vanjski i uhutraSnii fivnt
izgraden na trudu drugih
ljudi, zivih i mrtvih, i koliko
iskrenog napora meni treba
da vracam onoliko koliko
sam primio.
— Einstein