000431 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
U'4MU"4vJirUiitCifiMtnAG4u'ii'MllJri Cm4Mtr!atU.liflU4l)lll4 lAirH-luuvlMMlill- U Ј.мЛ.ЛлЦЛи1ли, даЗЕГПЛХиЗЈ )1!ЦМХЛСИ1.АГЛ -- rWv w,r4l.rtlV'ISWlwtlWVH4'J,l4l''-I-A~~'--1-- ' - ~ - jauuvwr'frwiwfyirWliffl&tewwwUiJ r.-..,-- ... . .. rrn— "-1.Ј-~у.-ил-
имл!1а(лд;и4.
.l.—V t1 ГИИПЛ~,Ч"1 1?yy.i4
July 6, 1977
Vijetnam
Hanoj (Od dopisnika Tanjuga) —
Osnivanje novih ekonomskih zona i
pretvaranje moCvara u obradivo
zemljiSte najznafiajniji je zadatak
ekonomista i politiCara u ujedinje-no- m
Vijetnamu, dvije godine nakon
oslobodenja. Planskim razmjeSta-je- m
stanovniStva iz prenaseljenih
gradova u nenaseljena podruija
postize se dvostruka kcrist: miliju-n- i
nezaposlenih dobivaju stalan
posao, a u isto se vrijeme neplodne
moCvare i pustinje pretvaraju u ko-ris- ne
poljoprivredne povrsine.
0 velikoj vaznostl novih ekonom-skih
zona i o velikoj "seobi" naro-d- a,
koja ce obuhvatiti 10 do 12 mili-jun- a
Ijudl, govorili su gotovo svi
vijetnamski funkcionari u Hanoju,
a zatim i u Hosiminu (nekadasnji
Sajgon s prigradskim naseljima).
Kada je prije dvije godine oslobo-de- n
juzni Vijetnam u gradovima je
bio kaos. Milijuni ljudi su u vrijeme
rata prisilno napuStali sela i posta-jal- i
poluzaposleni stanovnici gra-dova.
Njima su se nakon sloma
prikljuCili pripadnici pobijedene
armije svrgnutog marlonetskog re-zim- a,
pa je prvih dana poslije rata
bilo oko 3,5 milijuna nezaposlenih.
Preodgajanje
Obradive povrsine u Vijetnamu
vrlo su ogranifiene i maksimalno
iskoristene, a stanovnistvu koje se
stalno povecava potrebno je sve
AUSTRIJA I MANJINE
Austrijska je vlada na po-cet- ku
ovog mjeseca upotpu-nil- a
manjinski zakon iz jula
proSle godine s dvije odred-b- e
— o postavljanju dvoje-ziCni- h
topografskih natpisa i
o upotrebi manjinskih jezlka
u sudovima, opcinama i dru-gi- m
upravnim organima.
lako sluzbeni tekst t ih
odredbi јоб nije objavljen, na
osnovi njihovih nacrta i in-forma- cija
nakon njihova us-vaja- nja
moze se dosta to£no
ocijeniti Sto one donose slo-vensk- oj
manjini u Austriji.
Te odredbe prakticno poka-zuj- u
i to da cilj austrijske
manjinske politike ostaje
krsenje i revizija drzavnog
ugovora iz 1955, odnosno
njegova clana 7, jer se ger-mans- ki
obru6 oko Slovenaca
u austrijskoj KoruSkoj i dalje
nemllosrdno steze — i po
receptu koruSkih stranaka ill
to6nije na osnovi zahtjeva
viSe hrane. Jedini je izlaz da se
oblasti koje su do skora smatrane
neplodnim pustlnjama pretvore u
korisne poljoprivredne povrsine.
VeC sutradan po doiasku u Ho-sim- in
predlozeno nam je da
obidemo Le Min Ksuan, jedno od
prvih novih ekonomskih naselja
koje je podignuto u torn podrucju.
Nakon pola sata voznje auto-ces-to- m
skrenuli smo na seoski put i
uskoro se obreli u vellkom naselju
koliba od bambusove trske i kucica
od stare ambalaze. S obje strane
ceste nizale su se u nedogled te
skromne stambene zgrade, ispred
kojih su se Igrala gola djeca. Osim
ponekog zakr2ljalog stabla banane
nikakvog zelenila oko kuce. Samo
gola ispucala zemlja, uokvirena
jamama ispunjenim vodom, na
Cijoj povrSinl izbijaju mjehurici.
— Zemlja je ovdje "kisela", jer je
voda potpuno nekorlsna za blljke I
ljude — objasnjavao je vodifi Buj
Hu Njan. On je poCetkom maja
1975. dosao iz Hanoja i brine se o
doceku i obavjeStavanju stranih
novinara koji posjecuju Hoslmin.
Na cesti ispred koliba poredane
su limene bacve s vodom doselje-nicim- a
za pice, kuhanje i umivanje.
Kolone kamiona — cisterni dovlace
vodu cak iz HoSimina. U opskrbi ne
smije bit! poremecaja. Rljec je o
opstanku 30.000 stanovnlka novog
ekonomskog naselja Le Min Ksu-an.
To su doskorasnji nezaposleni
koje diktira reakcionarna or-gan
izacija Heimatdienst.
Neostvareni ugovor
Drzavni m ugovorom iz
1955. tocno je odredeno po-druc- je
na kome zivi sloven-sk- a
manjina. Ono je — pre-m- a
tadaSnjoj upravnoj po-dje- li
— obuhvacalo 62 opci-n- e
u KoruSkoj. Kasnijim
reorganizacijama u cijeloj
Austriji manje su opcine
udruzivane u ve6e pa ih tako
na torn istom podrufiju da-n- as
postoji 36. Prema filanu
7 Driavnog ugovora, u uprav-nim
i sudskim podruCjima sa
slovenskim i mjeSovitim sta-novniStv- om
trebao bi sloven-s- ki
jezlk biti dopuSten kao
sluZbeni uz njema£ki a ime-n-a
krajeva i natpisi trebali bi
takoder na cijelom podrufiju
biti slovenski i пјетабМ.
Odredbe tog 5lana odnose
se i na hrvatsku manjinu u
GradiS6u, a spominje se i
Stajerska.
No, taj Clan nikad nije os-tvare- n.
lako drzavni ugovor
ne spominje pa i ne predvida
mjerila kojima bi se utvrdio
stanovnici Hosimina, a medu njima
su i bivsi vojnici i oficiri pobijedene
armije koji su prethodno pro§li kroz
centre za preodgoj.
Tri grupe nezaposlenih
Do sada je na 5irem podrucju
Hosimina podignuto deset novih
ekonomskih naselja, a u cijelom
juznom Vijetnamu 110. Naselje
koje smo obisli smjesteno je na
prostranoj mocvarnoj ravnici, koja
nikada u proslosti nije obradivana.
To je bila zona "slobodnog lova". U
nju su zalazili samo hrabriji lovci i
avanturisti, koji se nisu plasili
kobri i pitona. Sada ovom naselju
pripada povrSina od 6500 hektara
na kojoj se uzgajaju jedino ananas i
seceina trska. Druge kulture ne
uspijevaju.
— To je drzavno dobro koje
posluje na sllcnim nacelima kao
sovjetski sovhozi — kaze Njan.
Stanovnici naselja nisu vlasnici
zemlje, vec za rad dobivaju novCa-n- u
naknadu.
Stanovnici Le Min Ksuana u
izvjesnom su smislu "odabrani" iz
mllijunske armije nezaposlenih,
koja se nakon oslobodenja srucila
na Hoslmin. U hltnoj akciji raste-recivan- ja
grada svi nezaposleni
podijeljeni su u tri grupe: na one
koji se moraju vratiti u rodna sela,
zatim one koji ce otlci u nova eko-noms- ka
podrufija u dalekoj unutra-snjos- tl
zemlje i na one kojlma ce
6ERMANIZAT0RSKI
broj pripadnika nacionalnih
manjina na nekom podruCju,
pa to utvrdivanje niti ne pos-tavl- ja
kao uvjet za ispunjava-nj-e
ugovora, Austrija se slu-zi- la
i prebrojavanjem (pos-Ijedn- je
14. novembra prote-kl- e
godine) ne bi li samo-voljn- o
ograniCila prava ma-njin- e.
Tako je samo Cetiri
godine poSto je potpisan dr-zavni
ugovor vec donesen
zakon koji je upotrebu slove-nsko- g
jezika u sudovima
reducirao sa Sest na tri
okruZja.
Odredba ugovora o topo-grafski- m
znacima odnosno
dvojezi6nim natpisima бека-l- a
je бак do 1972. lako je
tadaSnji zakon te natpise bio
ogranicio na pojedine kraje-v-e
i sela I time smanjio na
polovicu, koruSkim reakcio-narni- m
snagama i to je bilo
previSe pa su natpisi, kad ih
se pokuSalo postaviti, uni§-ten- i.
Krivci nisu pronadeni.
Samo 91 mjesto — ili ni to
Slovenska manjina nikad
se nije slagala s takvim pos-tupci- ma
austrijskih vlasti, all
pripasti uloga pionira u osvajanju
novih povrSina u sirem podrucju
HoSimina.
Na prilazima naselju vide se na
vise mjesta gradevinskl strojevi
dopremljeni za predstojede iriga-cion- e
radove. Strucnjaci smatraju
da je moguce posebnim sistemom
kanala osloboditi se nezdrave
vode, a iz daljih podrucja dovesti
vodu koja ce omoguciti vegetaciju
svim poljoprivrednim kulturama,
ukljuiujuci i rizu. Sada je glavni
zadatak da se do naselja provedu
cijevi s pitkom vodom "iz sajgon-sko- g
vodovoda. Svi napori da se
voda za pice nade na mjestu ostali
su bez uspjeha.
Dodite za deset godina
Kao za sve pothvate koji su
neophodni da bi Vijetnam zalijedio
duboke ratne rane i razvio ekonom-sk- e
potencijale i za unapredenje
"novih ekonomskih zona" potrebna
su velika novcana sredstva. A njih
nema dovoljno.
— Kada Ih jednog dana bude —
kaze Buj Mu Njan — naselje Le Min
Ksuan ce postati oaza bogatih
plantaza raznovrsnog tropskog vo-c- a
i povrca s vlastitim industrijskim
pogonima za preradu plodova zem-lje.
Dodao je: "Dodite za deset
godina I vidjet cete u Sto ce se
pretvoriti ova pusta zemlja!
2ika Lazarevic
su svi njezini protesti biti
bezuspjeSni. PopuStajuci
Heimatdienstu austrijske su
parlamentarne stranke odlu-6il- e
da se lani ponovno pre-bro- je
manjine. lako su taj
popis bojkotirali i Slovenci i
mnogi austrijski demokrati,
austrijski su statistical i
matematicari iskonstruisali
rezultate na Stetu Slovenaca
pa su brojku od 205 mjesta
koja su 1972. trebala dobiti
dvojezicne natpise smanjili
na 91 .
Ni to medutim јоб ne znaCi
da ce se natpisi — kad 1.
Г
JORDAN VASIUEVICH
3047DUNCASSTW
(at High Park) '
TORONTO ONT M6P 1Z5
1 TEL. 767-228- 6
jula eadaSnje odredbe zami-jen- e
zakon iz 1972. — u 91
mjestu i postaviti. lako su
sva ta mjesta u odredbi na-broja- na
natpisi ce se, kako je
vec" najavio koruSki pokrajin-sk- i
poglavar Wagner, posta-viti
u svega 20 — medu 400
koliko ih ima na podrucju sa
slovenskim odnosno тјебо-viti- m
stanovniStvom u aus-trijskoj
KoruSkoj.
Postavlja se ipak pitanje:
ho6e li dodi do reprize doga-daj- a
iz 1972? Predsjednik
Narodnog vijeca koruSkih
Slovenaca dr Matevz Grilc
smatra da je Heimatdienst
zasad zadovoljan jer su koru-бк- е
stranke i austrijska vlada
posluSno ispunile njegove
sadaSnje zahtjeve, iako to ne
znafii da Heimatdienst — ko-me
je likvidacija slovenske
manjine krajnji cilj — miru-j- e.
Naprotiv, on i dalje huSka
koruSku javnost protiv slo-venske
manjine trazeci nove
povode da se ukloni ili ne
postavi i tin nekoliko dvoje-zifini- h
natpisa. Isto vrijedi i
za slovenski jezik u sudovi-ma
i upravnim organima.
Borba se nastavlja
Sto sada namjeravaju i
mogu ufciniti obje slovenske
organ izacije u austrijskoj
KoruSkoj?
# Dr Grilc: "Najnovije od-redbe
austrijske vlade za nas
su u cjelini neprihvatljive kao
i sam manjinski zakon jer
гпабе ne samo germanizaci-j- u
ve6 i likvidaciju dvije tredi-n- e
slovenskog teritorija.
Zbog toga smo ih ve6 najo§-trij- e
odbacili. Za nas je to
znak da dugotrajnu borbu za
naSa prava i u onim op6ina-m- a
koje je austrijska vlada
sada takoretii otpisala. Borit
бето se u okviru Austrije i
na medunarodnom polju jer
je austrijski drzavni ugovor
medunarodni dokument.
Svjetskoj javnost i treba
jasno pokazati da se pokuSa-v- a
likvidirati cijela jedna
nacionalna zajednica i ofiito
revidira jedan medunarodni
ugovor. Medunarodna jav-nost
je vec djelomi6no upo-zna- ta
s naSim teSko6ama pa
smatram da ce Austrija
jednom morati shvatiti da se
pitanja nacionalnih manjina
ne rjeSavaju tako kako to ona
i (Nastavak na st. 12) .5
PHOTO SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G
SPECIALIST PORTRAISLFttSSFORTS,
CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WITH SOUND
JORDAN BANQUET HALL
Catering, Hall For Rental, For
Wedding, Parties
And Other Occasions
i' 1
41
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, August 31, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-07-06 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000027 |
Description
| Title | 000431 |
| OCR text | U'4MU"4vJirUiitCifiMtnAG4u'ii'MllJri Cm4Mtr!atU.liflU4l)lll4 lAirH-luuvlMMlill- U Ј.мЛ.ЛлЦЛи1ли, даЗЕГПЛХиЗЈ )1!ЦМХЛСИ1.АГЛ -- rWv w,r4l.rtlV'ISWlwtlWVH4'J,l4l''-I-A~~'--1-- ' - ~ - jauuvwr'frwiwfyirWliffl&tewwwUiJ r.-..,-- ... . .. rrn— "-1.Ј-~у.-ил- имл!1а(лд;и4. .l.—V t1 ГИИПЛ~,Ч"1 1?yy.i4 July 6, 1977 Vijetnam Hanoj (Od dopisnika Tanjuga) — Osnivanje novih ekonomskih zona i pretvaranje moCvara u obradivo zemljiSte najznafiajniji je zadatak ekonomista i politiCara u ujedinje-no- m Vijetnamu, dvije godine nakon oslobodenja. Planskim razmjeSta-je- m stanovniStva iz prenaseljenih gradova u nenaseljena podruija postize se dvostruka kcrist: miliju-n- i nezaposlenih dobivaju stalan posao, a u isto se vrijeme neplodne moCvare i pustinje pretvaraju u ko-ris- ne poljoprivredne povrsine. 0 velikoj vaznostl novih ekonom-skih zona i o velikoj "seobi" naro-d- a, koja ce obuhvatiti 10 do 12 mili-jun- a Ijudl, govorili su gotovo svi vijetnamski funkcionari u Hanoju, a zatim i u Hosiminu (nekadasnji Sajgon s prigradskim naseljima). Kada je prije dvije godine oslobo-de- n juzni Vijetnam u gradovima je bio kaos. Milijuni ljudi su u vrijeme rata prisilno napuStali sela i posta-jal- i poluzaposleni stanovnici gra-dova. Njima su se nakon sloma prikljuCili pripadnici pobijedene armije svrgnutog marlonetskog re-zim- a, pa je prvih dana poslije rata bilo oko 3,5 milijuna nezaposlenih. Preodgajanje Obradive povrsine u Vijetnamu vrlo su ogranifiene i maksimalno iskoristene, a stanovnistvu koje se stalno povecava potrebno je sve AUSTRIJA I MANJINE Austrijska je vlada na po-cet- ku ovog mjeseca upotpu-nil- a manjinski zakon iz jula proSle godine s dvije odred-b- e — o postavljanju dvoje-ziCni- h topografskih natpisa i o upotrebi manjinskih jezlka u sudovima, opcinama i dru-gi- m upravnim organima. lako sluzbeni tekst t ih odredbi јоб nije objavljen, na osnovi njihovih nacrta i in-forma- cija nakon njihova us-vaja- nja moze se dosta to£no ocijeniti Sto one donose slo-vensk- oj manjini u Austriji. Te odredbe prakticno poka-zuj- u i to da cilj austrijske manjinske politike ostaje krsenje i revizija drzavnog ugovora iz 1955, odnosno njegova clana 7, jer se ger-mans- ki obru6 oko Slovenaca u austrijskoj KoruSkoj i dalje nemllosrdno steze — i po receptu koruSkih stranaka ill to6nije na osnovi zahtjeva viSe hrane. Jedini je izlaz da se oblasti koje su do skora smatrane neplodnim pustlnjama pretvore u korisne poljoprivredne povrsine. VeC sutradan po doiasku u Ho-sim- in predlozeno nam je da obidemo Le Min Ksuan, jedno od prvih novih ekonomskih naselja koje je podignuto u torn podrucju. Nakon pola sata voznje auto-ces-to- m skrenuli smo na seoski put i uskoro se obreli u vellkom naselju koliba od bambusove trske i kucica od stare ambalaze. S obje strane ceste nizale su se u nedogled te skromne stambene zgrade, ispred kojih su se Igrala gola djeca. Osim ponekog zakr2ljalog stabla banane nikakvog zelenila oko kuce. Samo gola ispucala zemlja, uokvirena jamama ispunjenim vodom, na Cijoj povrSinl izbijaju mjehurici. — Zemlja je ovdje "kisela", jer je voda potpuno nekorlsna za blljke I ljude — objasnjavao je vodifi Buj Hu Njan. On je poCetkom maja 1975. dosao iz Hanoja i brine se o doceku i obavjeStavanju stranih novinara koji posjecuju Hoslmin. Na cesti ispred koliba poredane su limene bacve s vodom doselje-nicim- a za pice, kuhanje i umivanje. Kolone kamiona — cisterni dovlace vodu cak iz HoSimina. U opskrbi ne smije bit! poremecaja. Rljec je o opstanku 30.000 stanovnlka novog ekonomskog naselja Le Min Ksu-an. To su doskorasnji nezaposleni koje diktira reakcionarna or-gan izacija Heimatdienst. Neostvareni ugovor Drzavni m ugovorom iz 1955. tocno je odredeno po-druc- je na kome zivi sloven-sk- a manjina. Ono je — pre-m- a tadaSnjoj upravnoj po-dje- li — obuhvacalo 62 opci-n- e u KoruSkoj. Kasnijim reorganizacijama u cijeloj Austriji manje su opcine udruzivane u ve6e pa ih tako na torn istom podrufiju da-n- as postoji 36. Prema filanu 7 Driavnog ugovora, u uprav-nim i sudskim podruCjima sa slovenskim i mjeSovitim sta-novniStv- om trebao bi sloven-s- ki jezlk biti dopuSten kao sluZbeni uz njema£ki a ime-n-a krajeva i natpisi trebali bi takoder na cijelom podrufiju biti slovenski i пјетабМ. Odredbe tog 5lana odnose se i na hrvatsku manjinu u GradiS6u, a spominje se i Stajerska. No, taj Clan nikad nije os-tvare- n. lako drzavni ugovor ne spominje pa i ne predvida mjerila kojima bi se utvrdio stanovnici Hosimina, a medu njima su i bivsi vojnici i oficiri pobijedene armije koji su prethodno pro§li kroz centre za preodgoj. Tri grupe nezaposlenih Do sada je na 5irem podrucju Hosimina podignuto deset novih ekonomskih naselja, a u cijelom juznom Vijetnamu 110. Naselje koje smo obisli smjesteno je na prostranoj mocvarnoj ravnici, koja nikada u proslosti nije obradivana. To je bila zona "slobodnog lova". U nju su zalazili samo hrabriji lovci i avanturisti, koji se nisu plasili kobri i pitona. Sada ovom naselju pripada povrSina od 6500 hektara na kojoj se uzgajaju jedino ananas i seceina trska. Druge kulture ne uspijevaju. — To je drzavno dobro koje posluje na sllcnim nacelima kao sovjetski sovhozi — kaze Njan. Stanovnici naselja nisu vlasnici zemlje, vec za rad dobivaju novCa-n- u naknadu. Stanovnici Le Min Ksuana u izvjesnom su smislu "odabrani" iz mllijunske armije nezaposlenih, koja se nakon oslobodenja srucila na Hoslmin. U hltnoj akciji raste-recivan- ja grada svi nezaposleni podijeljeni su u tri grupe: na one koji se moraju vratiti u rodna sela, zatim one koji ce otlci u nova eko-noms- ka podrufija u dalekoj unutra-snjos- tl zemlje i na one kojlma ce 6ERMANIZAT0RSKI broj pripadnika nacionalnih manjina na nekom podruCju, pa to utvrdivanje niti ne pos-tavl- ja kao uvjet za ispunjava-nj-e ugovora, Austrija se slu-zi- la i prebrojavanjem (pos-Ijedn- je 14. novembra prote-kl- e godine) ne bi li samo-voljn- o ograniCila prava ma-njin- e. Tako je samo Cetiri godine poSto je potpisan dr-zavni ugovor vec donesen zakon koji je upotrebu slove-nsko- g jezika u sudovima reducirao sa Sest na tri okruZja. Odredba ugovora o topo-grafski- m znacima odnosno dvojezi6nim natpisima бека-l- a je бак do 1972. lako je tadaSnji zakon te natpise bio ogranicio na pojedine kraje-v-e i sela I time smanjio na polovicu, koruSkim reakcio-narni- m snagama i to je bilo previSe pa su natpisi, kad ih se pokuSalo postaviti, uni§-ten- i. Krivci nisu pronadeni. Samo 91 mjesto — ili ni to Slovenska manjina nikad se nije slagala s takvim pos-tupci- ma austrijskih vlasti, all pripasti uloga pionira u osvajanju novih povrSina u sirem podrucju HoSimina. Na prilazima naselju vide se na vise mjesta gradevinskl strojevi dopremljeni za predstojede iriga-cion- e radove. Strucnjaci smatraju da je moguce posebnim sistemom kanala osloboditi se nezdrave vode, a iz daljih podrucja dovesti vodu koja ce omoguciti vegetaciju svim poljoprivrednim kulturama, ukljuiujuci i rizu. Sada je glavni zadatak da se do naselja provedu cijevi s pitkom vodom "iz sajgon-sko- g vodovoda. Svi napori da se voda za pice nade na mjestu ostali su bez uspjeha. Dodite za deset godina Kao za sve pothvate koji su neophodni da bi Vijetnam zalijedio duboke ratne rane i razvio ekonom-sk- e potencijale i za unapredenje "novih ekonomskih zona" potrebna su velika novcana sredstva. A njih nema dovoljno. — Kada Ih jednog dana bude — kaze Buj Mu Njan — naselje Le Min Ksuan ce postati oaza bogatih plantaza raznovrsnog tropskog vo-c- a i povrca s vlastitim industrijskim pogonima za preradu plodova zem-lje. Dodao je: "Dodite za deset godina I vidjet cete u Sto ce se pretvoriti ova pusta zemlja! 2ika Lazarevic su svi njezini protesti biti bezuspjeSni. PopuStajuci Heimatdienstu austrijske su parlamentarne stranke odlu-6il- e da se lani ponovno pre-bro- je manjine. lako su taj popis bojkotirali i Slovenci i mnogi austrijski demokrati, austrijski su statistical i matematicari iskonstruisali rezultate na Stetu Slovenaca pa su brojku od 205 mjesta koja su 1972. trebala dobiti dvojezicne natpise smanjili na 91 . Ni to medutim јоб ne znaCi da ce se natpisi — kad 1. Г JORDAN VASIUEVICH 3047DUNCASSTW (at High Park) ' TORONTO ONT M6P 1Z5 1 TEL. 767-228- 6 jula eadaSnje odredbe zami-jen- e zakon iz 1972. — u 91 mjestu i postaviti. lako su sva ta mjesta u odredbi na-broja- na natpisi ce se, kako je vec" najavio koruSki pokrajin-sk- i poglavar Wagner, posta-viti u svega 20 — medu 400 koliko ih ima na podrucju sa slovenskim odnosno тјебо-viti- m stanovniStvom u aus-trijskoj KoruSkoj. Postavlja se ipak pitanje: ho6e li dodi do reprize doga-daj- a iz 1972? Predsjednik Narodnog vijeca koruSkih Slovenaca dr Matevz Grilc smatra da je Heimatdienst zasad zadovoljan jer su koru-бк- е stranke i austrijska vlada posluSno ispunile njegove sadaSnje zahtjeve, iako to ne znafii da Heimatdienst — ko-me je likvidacija slovenske manjine krajnji cilj — miru-j- e. Naprotiv, on i dalje huSka koruSku javnost protiv slo-venske manjine trazeci nove povode da se ukloni ili ne postavi i tin nekoliko dvoje-zifini- h natpisa. Isto vrijedi i za slovenski jezik u sudovi-ma i upravnim organima. Borba se nastavlja Sto sada namjeravaju i mogu ufciniti obje slovenske organ izacije u austrijskoj KoruSkoj? # Dr Grilc: "Najnovije od-redbe austrijske vlade za nas su u cjelini neprihvatljive kao i sam manjinski zakon jer гпабе ne samo germanizaci-j- u ve6 i likvidaciju dvije tredi-n- e slovenskog teritorija. Zbog toga smo ih ve6 najo§-trij- e odbacili. Za nas je to znak da dugotrajnu borbu za naSa prava i u onim op6ina-m- a koje je austrijska vlada sada takoretii otpisala. Borit бето se u okviru Austrije i na medunarodnom polju jer je austrijski drzavni ugovor medunarodni dokument. Svjetskoj javnost i treba jasno pokazati da se pokuSa-v- a likvidirati cijela jedna nacionalna zajednica i ofiito revidira jedan medunarodni ugovor. Medunarodna jav-nost je vec djelomi6no upo-zna- ta s naSim teSko6ama pa smatram da ce Austrija jednom morati shvatiti da se pitanja nacionalnih manjina ne rjeSavaju tako kako to ona i (Nastavak na st. 12) .5 PHOTO SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G SPECIALIST PORTRAISLFttSSFORTS, CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WITH SOUND JORDAN BANQUET HALL Catering, Hall For Rental, For Wedding, Parties And Other Occasions i' 1 41 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000431
